- 1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?
- 2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?
- 3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?
- 4 Upiti o adresi
- 5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativni načini koje se mogu primijeniti (osim zamjenske dostave iz točke 7. u nastavku)?
- 6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, SMS-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dozvoljena? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa tom načinu dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)
- 7 „Zamjenska” dostava
- 8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 18. Uredbe o dostavi pismena)
- 9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?
- 10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?
- 11 Ako adresat odbije primitak pismena na temelju korištenog jezika (članak 12. Uredbe o dostavi pismena), a sud ili tijelo pred kojim je pokrenut sudski postupak nakon provjere odluči da odbijanje nije bilo opravdano, postoji li poseban pravni lijek za osporavanje te odluke?
- 12 Moram li platiti dostavu pismena i ako da, koliko? Postoji li razlika između dostave pismena u skladu s nacionalnim pravom i dostave pismena iz druge države članice? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 15. Uredbe o dostavi pismena u pogledu dostave pismena iz druge države članice
Pronađi podatke po području
- Belgijabe
- Bugarskabg
- Češkacz
- Danskadk
- Njemačkade
- Estonijaee
- Irskaie
- Grčkael
- Španjolskaes
- Francuskafr
- Hrvatskahr
- Italijait
- Ciparcy
- Latvijalv
- Litvalt
- Luksemburglu
- Mađarskahu
- Maltamt
- Nizozemskanl
- Austrijaat
- Poljskapl
- Portugalpt
- Rumunjskaro
- Slovenijasi
- Slovačkask
- Finskafi
- Švedskase
- Ujedinjena Kraljevinauk
1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?
U skladu sa Zakonom CXXX. iz 2016. o Zakonu o parničnom postupku (A polgári perrendtartásról szóló 2016. évi CXXX. Törvény, na mađarskom) (Zakon o parničnom postupku) sudska pismena moraju se, osim ako zakonom nije drukčije određeno, poslati adresatu poštom u skladu sa zakonodavstvom o dostavi službenih pismena. Adresati mogu preuzeti pismena koja su na njih naslovljena i u sudskom uredu uz predočenje osobne isprave. U slučaju obvezujuće ili fakultativne elektroničke komunikacije, pismena se dostavljaju elektroničkim putem.
Više informacija možete pronaći i na poveznici Elektronička obrada predmeta i elektronička komunikacija sa sudovima.
Svrha je dostave službenih pismena obavijestiti adresate o sadržaju pismena, ali i omogućiti primateljima da dokažu da su pismena dostavljena adresatima. Mora postojati dokaz o dostavi te o datumu i njezinu ishodu. Službena pismena mogu se slati preporučenom poštom s potvrdom o primitku koja je posebno namijenjena za ovakvu vrstu dostave.
2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?
U skladu sa Zakonom CLIX. iz 2012. o poštanskim uslugama (A postai szolgáltatásokról szóló 2012. évi CLIX. Törvény, na mađarskom) (Zakon CLIX. iz 2012.) službena dostava obvezna je za pismena kod kojih slanje ili dostava (pokušaj dostave) ili njihov datum imaju pravne posljedice, koja čine osnovu za izračun zakonskih rokova ili koja su zakonom razvrstana kao službena pismena.
U skladu sa Zakonom o parničnom postupku moraju se uvijek dostavljati:
- presude i nalozi strankama
- nalozi doneseni na ročištu za stranku koja nije uredno pozvana na ročište
- određeni nalozi navedeni u Zakonu o parničnom postupku koji se donose na ročištu za stranku koja nije pristupila ročištu
- nalozi doneseni u izvansudskom postupku, predmetnoj stranci
- sve odluke donesene u postupku, osobi u čiju je korist javni tužitelj ili osoba ovlaštena za pokretanje postupaka pokrenula postupak.
3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?
Sud i pružatelj poštanskih usluga ili usluga povjerenja kojemu je dostava povjerena odgovorni su za dostavu pismena u skladu sa zakonom koji se na njih primjenjuje.
4 Upiti o adresi
4.1 Pokušava li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu utvrditi gdje se nalazi primatelj pismena koja treba dostaviti ako navedena adresa nije točna? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) Uredbe o dostavi pismena
Ne postoji takva obveza.
4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Je li potrebno platiti naknadu i ako da, u kojem iznosu?
Adresa stanovanja fizičkih osoba.
U Mađarskoj Ured zamjenika državnog tajnika nadležnog za vođenje evidencija u Ministarstvu unutarnjih poslova (Belügyminisztérium Nyilvántartások Vezetéséért Felelős Helyettes Államtitkársága – BM NYHÁT; internetske stranice: http://nyilvantarto.hu/hu/adatszolgaltatas_szemelyi, na mađarskom) vodi središnji registar adresa. U tom se registru mogu pronaći adrese pojedinačno identificiranih osoba. Zahtjev mogu podnositi fizičke osobe, pravne osobe ili subjekti bez pravne osobnosti ako opravdaju svrhu i pravnu osnovu za upotrebu podataka.
Zahtjev se može podnijeti osobno bilo kojem okružnom uredu ili u inozemstvu, mađarskom diplomatskom predstavništvu (magyar külképviseleti hatóságnál, na mađarskom) nadležnom prema inozemnom mjestu prebivališta.
Pisani se zahtjev može podnijeti u svakom okružnom uredu. Ako zatraženi podaci nisu dostupni u okružnom uredu:
- zahtjevi javnih tijela i zahtjevi za dostavu podataka javnih tijela mogu se podnijeti u Odjelu za osobne podatke i upravljanje pri BM NYHÁT-u, Odsjek za unutarnju pravnu pomoć (BM NYHÁT Személyi Nyilvántartási és Igazgatási Főosztály Belföldi Jogsegélyügyek Osztály), poštanska adresa: 1476 Budimpešta, Pf. 281
- svi ostali zahtjevi podnositelja koji nisu prethodno navedeni (kao što su privatne osobe ili trgovačka društva) mogu se podnijeti u Odjelu za osobnu službu za korisnike i upravljanje dokumentima pri BM NYHÁT-u (BM NYHÁT Személyes Ügyfélszolgálati és Okmányügyeleti Főosztály), poštanska adresa: 1553 Budimpešta, Pf. 78
- pisani zahtjev može se podnijeti u inozemstvu mađarskom diplomatskom predstavništvu (magyar külképviseleti hatóságnál, na mađarskom) nadležnom prema inozemnom mjestu prebivališta.
Zahtjev mora sadržavati sljedeće informacije:
- podatke o podnositelju zahtjeva, ime, adresu, registrirano ili poslovno sjedište podnositelja zahtjeva ili njegova predstavnika
- točan popis traženih podataka
- svrhu za koju će se podaci upotrebljavati
- osobne podatke fizičke osobe koji se mogu upotrijebiti za identifikaciju osobe navedene u zahtjevu (ime, mjesto i datum rođenja, djevojačko prezime majke) ili ime i adresa stanovanja koji su podnositelju zahtjeva poznati (grad/općina, ulica, kućni broj).
Dokumenti koji se prilažu zahtjevu:
- dokument kojim se opravdava pravna osnova za upotrebu podataka
- dokaz o punomoći ovlaštenog predstavnika ako se ne nalazi u registru naloga. Punomoć mora biti sadržana u javnoj ispravi ili u privatnoj ispravi koja predstavlja nepobitan dokaz ili mora biti zabilježena u zapisniku.
Osim ako se ne podrazumijeva drukčije, punomoć obuhvaća sve izjave i radnje koje se odnose na predmet u postupku.
Ako se sumnja u vjerodostojnost ili sadržaj isprave stranog podrijetla, nadležno tijelo traži od opunomoćitelja da predoči ponovno ovjerenu izvornu ispravu izrađenu u inozemstvu.
Ako opunomoćitelj uz takvo pismeno priloži ovjereni prijevod pismena sastavljenog na jeziku koji nije mađarski, tijelo ga prihvaća kao prevedeno.
Za provođenje postupka plaća se upravna pristojba:
- za pružanje podataka o 1 do 4 osoba: 3500 HUF
- za pružanje podataka o 5 ili više osoba: broj osoba za koje se pružaju podaci pomnožen s jediničnom cijenom, pri čemu ona iznosi: 730 HUF po osobi.
U slučaju zahtjeva podnesenih iz inozemstva ili preko mađarskog diplomatskog predstavništva akreditiranog u zemlji prebivališta podnositelja zahtjeva, pristojba se potom plaća kao konzularna pristojba nadležnom mađarskom predstavništvu.
Trgovačka društva:
U slučaju trgovačkih društava najvažniji podaci u registru trgovačkih društava, uključujući adresu, dostupni su besplatno na sljedećim internetskim stranicama na mađarskom jeziku: https://www.e-cegjegyzek.hu.
4.3 Koju vrstu pomoći u upitima o adresi iz drugih država članica pružaju tijela te države članice u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena.
Ministarstvo pravosuđa zaprima od otpremnih tijela zahtjeve za utvrđivanje adrese adresata u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (a) Uredbe o dostavi pismena. Vidjeti točku 4.2. za podatke u skladu s člankom 7. stavkom 1. točkom (c) Uredbe o dostavi pismena.
5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativni načini koje se mogu primijeniti (osim zamjenske dostave iz točke 7. u nastavku)?
U skladu s Uredbom Vlade br. 335/2012 od 4. prosinca 2012. o utvrđivanju podrobnih pravila o poštanskim uslugama i dostavi službenih pismena (335/2012. (XII. 4.) Korm. Rendelet, na mađarskom) (Uredba Vlade br. 335/2012) pružatelj poštanskih usluga dostavlja službena pismena koja se šalju s povratnicom osobnom dostavom adresatu ili drugom ovlaštenom primatelju.
Službeno pismeno ne može se dostaviti sljedećim osobama: povremenom primatelju na temelju posebnog ugovora s pošiljateljem ili posebne odredbe općih uvjeta ugovora, zaposleniku ili članu organizacije pri dostavi u poslovnom prostoru organizacije ili u drugom prostoru otvorenom za promet kupaca, fizičkoj osobi koja je zaposlena na recepciji kojom upravlja organizacija ili najmodavcu nekretnine navedene na adresi ili pružatelju smještaja adresatu ako se radi o fizičkoj osobi.
U skladu s Uredbom Vlade br. 335/2012, dostavljač obavlja dva pokušaja dostave pošte koja je poslana kao službeno pismeno. Ako je prvi pokušaj dostave neuspješan jer se adresat ili ovlašteni primatelj ne nalazi na navedenoj adresi, dostavljač ostavlja obavijest, ostavlja službeno pismeno na mjestu isporuke navedenom u obavijesti te još jednom pokušava izvršiti dostavu peti radni dan nakon neuspješne dostave. Ako je drugi pokušaj dostave neuspješan, dostavljač ponovno adresatu ostavlja obavijest i ostavlja službeno pismeno na mjestu navedenom u obavijesti tijekom pet radnih dana nakon datuma drugog pokušaja dostave. Prije drugog pokušaja dostave službeno pismeno može se preuzeti na naznačenom mjestu isporuke predočenjem osobne isprave. Ako službeno pismeno ne stigne do adresata do roka navedenog u drugoj obavijesti, pružatelj usluge dostave vratit će službeno pismeno pošiljatelju sljedeći radni dan s naznakom „nije preuzeto”.
U tom slučaju, prema odredbama Zakona o parničnom postupku, pismeno se smatra dostavljenim petog radnog dana nakon datuma drugog pokušaja dostave ako se ne dokaže suprotno. Dostava se ne smatra zakonitom ako je pismeno dostavljeno zamjenskom primatelju, a ne adresatu, a zamjenski je primatelj bio protivna stranka ili njezin zastupnik u sudskom postupku. U slučaju dostave pismena radi pokretanja postupka ili meritorne odluke kojom se postupak okončava sud u roku od osam radnih dana obavješćuje adresata o pretpostavci da je pismeno dostavljeno. Ako je dostupna e-adresa, obavijest se mora poslati i na tu adresu.
Adresati mogu preuzeti pismena koja su na njih naslovljena i u sudskom uredu uz predočenje osobne isprave.
Zakonom LIII. iz 1994. o ovršnim postupcima (A végrehajtási eljárásról szóló 1994. évi LIII. törvény, na mađarskom) (Zakon LIII. iz 1994.) uređena je dostava putem sudskog izvršitelja kao alternativni način dostave dopušten u slučaju odluka na kojima se temelji ovrha kod kojih je nastupila pretpostavka dostave, a stranka koja ima pravo podnijeti zahtjev za ovrhu izričito je zatražila dostavu i unaprijed platila troškove. Na temelju Zakona LIII. iz 1994. sudski izvršitelj može pismena o ovrsi dostaviti i osobno, u skladu s posebnim zakonodavstvom. U slučaju neuspjelog postupka pismena se mogu dostaviti u novom postupku, u skladu s općim pravilima koja se primjenjuju na dostavu službenih pismena.
U Zakonu o parničnom postupku i Zakonu L. iz 2009. o postupku za izdavanje platnog naloga (a fizetési meghagyásos eljárásról szóló 2009. évi L. törvény, na mađarskom) (Zakon L. iz 2009.) navedeni su drugi slučajevi u kojima se može izvršiti dostava putem sudskog izvršitelja.
Osim navedenog, u slučajevima određenima zakonom dostavu mogu izvršiti posebni dostavljači, npr. sudsko osoblje (npr. žurna dostava sudskog poziva u parničnom postupku).
6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, SMS-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dozvoljena? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa tom načinu dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)
Na temelju Zakona o parničnom postupku postoji razlika između obvezne i neobvezne elektroničke komunikacije.
U skladu sa Zakonom CCXXII. iz 2015. o općim pravilima elektroničke uprave i usluga povjerenja (Az elektronikus ügyintézés és a bizalmi szolgáltatások általános szabályairól szóló 2015. évi CCXXII. Törvény, na mađarskom) (Zakon CCXXII. iz 2015.) oni koji su zakonski obvezni koristiti elektroničku komunikaciju (npr. pravni zastupnici i trgovačka društva) moraju podnositi sve zahtjeve sudu isključivo elektroničkim putem, na način predviđen Zakonom i njegovim provedbenim uredbama. Isto tako, i sud njima dostavlja pismena elektroničkim putem.
Stranke u postupku koje nisu obvezne koristiti elektroničku komunikaciju ili njihovi zastupnici, ako nisu kvalificirani kao zakonski zastupnici, mogu, uz iznimke navedene u Zakonu o parničnom postupku, dostaviti sva pismena elektroničkim putem ako to žele u skladu s odredbama Zakona CCXXII. iz 2015. i njegovih provedbenih uredbi. Ako stranka ili njezin predstavnik odaberu elektroničku komunikaciju, sud će dostaviti sva sudska pismena elektroničkim putem.
U slučaju elektroničke komunikacije, stalan kontakt sa sudom osigurava se s pomoću sustava elektroničke dostave. Stranka koja se odlučila za elektroničku komunikaciju dobiva obavijest je li njezin podnesak u skladu s informatičkim zahtjevima.
Usluga sigurne dostave jamči, među ostalim, obavijest o primitku poruka i neuspješnoj isporuci. Pružatelj usluge dostave dužan je odmah izdati potvrdu pošiljatelju, koja se šalje na navedenu e-adresu i kojom se potvrđuju informacije koje se odnose na dostavu pismena.
Kad je riječ o pismenima koja se dostavljaju sigurnom dostavom, za preuzimanje bi trebalo biti dozvoljeno pet radnih dana, osim ako je zakonom propisano drukčije. Ako adresat u tom roku ne preuzme pošiljku i ne odbije dostavu, šalje se druga obavijest prvog radnog dana nakon isteka roka od pet radnih dana.
Od uvođenja elektroničke komunikacije u postupovno pravo, odredbe Zakona o parničnom postupku koje se odnose na pretpostavku dostave (detaljnije u nastavku) primjenjuju se ne samo na poštansku dostavu, nego i na sva pravna sredstva dostave pismena, uključujući elektronička sredstva.
U hitnim slučajevima sudski poziv na ročište u parničnom postupku može se dostaviti elektroničkom poštom čak i ako nije odabrana elektronička komunikacija.
6.1 Koja je vrsta elektroničke dostave u smislu članka 19. stavka 1. Uredbe o dostavi pismena dostupna u toj državi članici u kojoj se dostava obavlja izravno osobi koja ima poznatu adresu za dostavu u drugoj državi članici?
Ne primjenjuju se načini dostave iz članka 19. stavka 1. Uredbe o dostavi.
6.2 Je li ta država članica u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena navela dodatne uvjete pod kojima će prihvaćati elektroničku dostavu e-poštom iz članka 19. stavka 1. točke (b) te uredbe? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena
Nisu određeni dodatni uvjeti.
7 „Zamjenska” dostava
7.1 Dopušta li zakon te države članice druge načine dostave u slučajevima kad nije bilo moguće pismena dostaviti primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured sudskog izvršitelja, poštom ili stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda)?
U skladu sa Zakonom o parničnom postupku, ako mjesto prebivališta stranke nije poznato, a sudsko pismeno ne može se dostaviti stranci elektroničkim putem ili ako stranka ima prebivalište u državi koja ne pruža pravnu pomoć za dostavu ili ako postoje druge neotklonjive smetnje koje sprečavaju dostavu ili ako je tako zakonom određeno, dostava se mora obaviti javnom objavom. Kao opće pravilo sud može naložiti dostavu javnom objavom na zahtjev zainteresirane stranke, pod uvjetom da za to postoje opravdani razlozi.
Obavijest mora biti prikazana tijekom 15 dana na središnjim internetskim stranicama sudova, na oglasnoj ploči suda i na oglasnoj ploči lokalnog ureda gradonačelnika ili vijeća u posljednjem poznatom mjestu prebivališta stranke. Ako je dostupna e-adresa stranke, obavijest se mora poslati i na tu adresu.
U skladu sa Zakonom o parničnom postupku, ako pružatelj poštanskih usluga ne može dostaviti zahtjev ili meritornu odluku kojom se postupak okončava na adresu koju je dao adresat čije je prebivalište, boravište ili sjedište u Mađarskoj – osim u slučajevima pretpostavke dostave i u slučajevima kad je razlog nemogućnosti dostave smrt ili prestanak adresata, a nemogućnost dostave nije nastala zbog uzroka koji bi sud ili pružatelj poštanske usluge mogli spriječiti – dostava pismena mora se pokušati izvršiti i prema odredbama Zakona o sudskoj ovrsi koje se odnose na dostavu putem sudskih izvršitelja, na zahtjev stranke u čijem se interesu dostava treba obaviti.
7.2 Ako se primjenjuju drugi načini dostave, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?
U slučaju dostave javnom objavom opće je pravilo da se pismena moraju smatrati dostavljenima 15. dana nakon objave obavijesti na središnjim internetskim stranicama suda.
Ako dostava putem sudskog izvršitelja bude neuspješna, pismeno se ne smije smatrati dostavljenim.
7.3 Ako je drugi način dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tome?
U skladu sa Zakonom o poštanskim uslugama, dostavljač i adresat mogu se dogovoriti da se pošiljka za adresata ne dostavlja na adresu navedenu na pošiljci nego na drugu adresu. U skladu s Uredbom Vlade br. 335/2012 pružatelj poštanskih usluga obavješćuje o prispijeću službenih pismena naslovljenih na poštanski pretinac ostavljanjem obavijesti u pretincu čak i ako je službeno pismeno naslovljeno na poštanski pretinac, a nije upućeno osobi koja je iznajmila pretinac.
7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice? Smatra li se pismeno propisno dostavljenim ako odbijanje nije bilo zakonito?
U skladu sa Zakonom o parničnom postupku, ako adresat odbije prihvatiti dostavu, sudska pismena moraju se smatrati dostavljenima na dan pokušaja dostave.
8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 18. Uredbe o dostavi pismena)
8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u toj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 18. Uredbe o dostavi pismena), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije li, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?
U slučaju dostave u skladu s člankom 18. Uredbe pružatelj poštanskih usluga u Mađarskoj nema informacije da je pošiljka zaprimljena iz inozemstva službeno pismeno. Stoga ne primjenjuje posebna pravila koja se primjenjuju na dostavu službenih pismena, nego samo opća nacionalna pravila koja se primjenjuju na preporučene pošiljke (s povratnicom).
U skladu s Uredbom Vlade br. 335/2012, ako je fizička osoba koja je adresat odsutna s adrese u vrijeme pokušaja dostave, pošiljka se prvo mora uručiti ovlaštenom predstavniku adresata prisutnom na toj adresi.
Ako su u trenutku pokušaja dostave prema izjavi zamjenskog primatelja odsutni i adresat i njegov ovlašteni predstavnik, pošiljka se može uručiti zamjenskom primatelju koji se nalazi na toj adresi.
Zamjenskim primateljima smatrat će se srodnik primatelja u smislu Građanskog zakonika koji ima najmanje 14 godina, najmodavac nekretnine na navedenoj adresi ili pružatelj smještaja adresatu, ako je ta osoba fizička osoba.
Korištenjem poštanske usluge „Uručenje adresatu” moguće je osigurati da poštu ne može primiti zamjenski primatelj, nego samo adresat ili njegov ovlašteni predstavnik osobno.
8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se izvršava dostava pismena iz inozemstva u skladu s člankom 18. Uredbe o dostavi pismena, ako na adresi za dostavu nije zatečen ni primatelj ni druga osoba koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je to moguće prema nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidjeti prethodno)?
Ako se adresat ili drugi ovlašteni primatelj ne nalaze na predmetnoj adresi u trenutku pokušaja dostave, dostavljač ostavlja obavijest kojom obavješćuje adresata da pismeno može preuzeti na dostavljačevu mjestu dostave. Na toj adresi pismeno mogu preuzeti adresat, njegov ovlašteni predstavnik ili zamjenski primatelj s prebivalištem ili boravištem na predmetnoj adresi. Ako adresat ili drugi ovlašteni primatelj ne preuzmu pošiljku do roka navedenog u obavijesti, dostavljač vraća pismeno kao neisporučeno.
8.3 Postoji li određeni rok za preuzimanje pismena prije nego što ga poštanska služba vrati pošiljatelju? Ako da, kako se primatelja obavješćuje o tome da ga u poštanskom uredu čeka pismovna pošiljka koju treba preuzeti?
Rok za preuzimanje pošiljke određuje pružatelj poštanskih usluga. U slučaju pružatelja poštanskih usluga Magyar Posta Zrt. to je deset radnih dana od pokušaja dostave. Za informacije o načinu obavješćivanja vidjeti prethodnu točku.
9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?
Pisani dokaz o obavljenoj dostavi jest povratnica u kojoj su navedeni ishod dostave, odnosno primatelj, njegova uloga ako nije adresat (npr. ovlašteni predstavnik), datum primitka ili, ako dostava nije izvršena, prepreka dostavi (npr. odbijanje preuzimanja, „nije preuzeto”). Dostavljač povratnicu vraća pošiljatelju. Vraćanje povratnice pošiljatelju može se, ako je tako određeno ugovorom, izvršiti digitalnim putem. Dokaz o izvršenoj dostavi može se pružiti i drugim tehničkim sredstvima.
Na temelju Zakona CCXXII. iz 2015. pošta dostavljena u skladu sa službenim podacima za kontakt (elektronički podaci za kontakt koje mora dostaviti poslovna organizacija i koje eventualno mora dostaviti fizička osoba) smatra se dostavljenom:
(a) ako pružatelj usluga koji daje službene podatke za kontakt potvrdi da je klijent primio pošiljku, u vrijeme navedeno na potvrdi
(b) ako pružatelj usluga koji daje službene podatke za kontakt potvrdi da je adresat odbio primiti pošiljku, na datum naveden na potvrdi o odbijanju ili
(c) ako pružatelj usluga koji daje službene podatke za kontakt potvrdi da adresat nije primio pošiljku unatoč dvjema obavijestima, petog radnog dana nakon datuma druge obavijesti navedenog na potvrdi.
Ako se radi o elektroničkim podacima za kontakt koji nisu službeni podaci za kontakt, pravno je moguće dokazati da je dostava izvršena, a za takvu dostavu ne vrijedi pretpostavka uručenja.
U kontekstu sigurne elektroničke komunikacije koju koriste tijela koja provode elektroničku upravu i tijela sa zadaćom javnih usluga koje je odredila Vlada smatra se da je pošiljka uručena:
(a) u slučaju dostave u skladu s podacima za kontakt za objavljenu sigurnu elektroničku komunikaciju, radni dan nakon slanja
(b) u slučaju prijenosa pismena između sustava za upravljanje dokumentima u trenutku uspješnog prijenosa pismena koji potvrdi pružatelj usluge ili
(c) ako se koristi sustav automatskog prijenosa informacija koji osigurava da se dostavljene informacije mogu utvrditi ex post, bilo bilježenjem promjena ili na drugi način, u vrijeme navedeno u politici ili sporazumu o prijenosu informacija.
Primjerak u papirnatom obliku sastavljen lokalno na elektroničkoj točki kontakta smatrat će se uručenim nakon izrade.
10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?
U skladu sa Zakonom o parničnom postupku, ako se primjenjuje pretpostavka dostave (tj. ako je adresat odbio primitak ili nije primio pismeno unatoč dvama pokušajima dostave), adresat može uložiti prigovor sudu nadležnom za dostavu, iz razloga navedenih u nastavku. Sud obavješćuje adresata o pretpostavci dostave u roku od osam radnih dana otkad ta pretpostavka stupi na snagu ili, ako sud za to sazna tek poslije, u roku od tri radna dana od dana kad je sud za to saznao ili, u slučaju komunikacije u papirnatom obliku, običnom poštom. U obavijesti sud obavješćuje adresata o pravilima kojima su uređeni prigovori protiv pretpostavke dostave te, ako je riječ o zahtjevu, o pravnom učinku pokretanja postupka.
Kao opće pravilo prigovor se više ne može podnijeti po isteku tri mjeseca od datuma kad je pretpostavka dostave stupila na snagu ili nakon datuma dostave. Ako se dostava, odnosno pretpostavka dostave odnosi na pismeno kojim se pokreće postupak, prigovor se može podnijeti dok je postupak u tijeku, u roku od 15 dana od saznanja za dostavu ili pretpostavku dostave pismena.
Prigovor će biti prihvaćen ako adresat nije mogao primiti sudsko pismeno: (a) jer je dostava obavljena protivno pravilima kojima se uređuje dostava službenih pismena ili nije bila zakonita iz drugog razloga ili
(b) jer adresat nije mogao primiti ispravu bez svoje krivnje zbog nekog razloga koji nije naveden u točki (a).
Prigovor protiv pretpostavke dostave iz razloga iz točke (b) mogu podnijeti samo fizičke osobe.
Ako sud prihvati prigovor, pravne posljedice dostave postaju ništetne te se dostava i sve već poduzete mjere i postupovne radnje prema potrebi moraju ponoviti.
Prigovor se može podnijeti i tijekom postupka izvršenja. U slučaju da odluka koja se smatra dostavljenom postane pravomoćna, adresat može, na već navedenim osnovama, podnijeti prigovor sudu koji je donio prvostupanjsku odluku dok je postupak izvršenja u tijeku, u roku od petnaest dana otkad je saznao za postupak izvršenja.
Kao opće pravilo sud može naložiti dostavu javnom objavom na zahtjev zainteresirane stranke, pod uvjetom da za to postoje opravdani razlozi. Ako se činjenice iznesene u zahtjevu za dostavu javnom objavom pokažu netočnima, a stranka koja je podnijela zahtjev bila je toga svjesna ili je imala opravdanih razloga to znati, toj stranci mora se naložiti da plati troškove povezane s dostavom javnom objavom, neovisno o ishodu postupka, a sud će izreći i novčanu kaznu.
Pravomoćna presuda može se preispitati ako su pismeno kojim se pokreće postupak ili drugo pismeno dostavljeni stranci javnom objavom protivno pravilima koja se primjenjuju na takvu dostavu.
11 Ako adresat odbije primitak pismena na temelju korištenog jezika (članak 12. Uredbe o dostavi pismena), a sud ili tijelo pred kojim je pokrenut sudski postupak nakon provjere odluči da odbijanje nije bilo opravdano, postoji li poseban pravni lijek za osporavanje te odluke?
Ne postoji poseban pravni lijek.
12 Moram li platiti dostavu pismena i ako da, koliko? Postoji li razlika između dostave pismena u skladu s nacionalnim pravom i dostave pismena iz druge države članice? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 15. Uredbe o dostavi pismena u pogledu dostave pismena iz druge države članice
Sudske pristojbe uključuju i troškove dostave pismena. Stranka stoga ne mora platiti troškove dostave u sudskom postupku. Jedina je iznimka dostava koju provodi sudski izvršitelj u skladu sa Zakonom LIII. iz 1994. kad osoba koja traži ovrhu mora unaprijed platiti povezane troškove. Kako je propisano zakonom, sudski izvršitelj ima pravo na jednokratnu naknadu od 6000 HUF i paušalnu naknadu od 1500 HUF za pokrivanje troškova, bez obzira na broj pokušaja dostave.
Ako se postupak izvršenja pokreće na temelju pismena koje treba dostaviti, troškove snosi dužnik. Troškove povezane s dostavom javnom objavom unaprijed plaća osoba koja traži takvu dostavu.
Pravilima o naknadama za dostavu ne čini se razlika u odnosu na zahtjeve iz druge države članice.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.