Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

U načelu se dostava (betekening en kennisgeving) odnosi na službenu radnju koju obavlja sudski izvršitelj (gerechtsdeurwaarder). On dostavlja nalog (exploot) adresatu tako što ga osobno „uručuje”. Nalog dovršava tako što na licu mjesta izrađuje zapisnik o načinu na koji ga je predao adresatu te ga potpisuje. Dostava se, naravno, podudara s obavijesti (kennisgeving). Sudski izvršitelj daje obavijest, primjerice, o izrečenoj presudi (vonnis) ili pozivu na sud (oproeping voor een gerecht).

Ta su posebna pravila izrađena za dostavu unutar Europske unije kako bi se olakšala komunikacija u tom području između rezidenata država članica. Za dostavu osobama izvan Europske unije primjenjuju se druga pravila.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

U Uredbi (EU) 2020/1784 Europskog parlamenta i Vijeća (Uredba o dostavi pismena) „izvansudska pismena” definirana su kao „pismena koja je sastavilo ili ovjerilo javno tijelo ili službena osoba te druga pismena čije je formalno slanje adresatu s boravištem u drugoj državi članici nužno za potrebe izvršavanja, dokazivanja ili zaštite prava ili tražbine u građanskom ili trgovačkom pravu. ‚Izvansudska pismenaʼ ne bi trebalo tumačiti tako da uključuju pismena koja su izdala upravna tijela u svrhu upravnog postupka.” Vidjeti uvodnu izjavu 9. Uredbe o dostavi pismena.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Člankom 11. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena propisano je sljedeće: „Prijamno tijelo sâmo dostavlja pismeno ili nalaže da pismeno bude dostavljeno, bilo u skladu s pravom države članice primateljice ili na poseban način koji zahtijeva otpremno tijelo, osim ako takav način nije u skladu s pravom te države članice.”

U Nizozemskoj sudski izvršitelji djeluju kao prijamno tijelo. Vidjeti i Provedbeni akt.

4 Upiti o adresi

4.1 Pokušava li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu utvrditi gdje se nalazi primatelj pismena koja treba dostaviti ako navedena adresa nije točna? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) Uredbe o dostavi pismena

Da, budući da sudski izvršitelj obavlja službenu radnju, prije toga uvijek pregledava Bazu osobnih podataka (Basisregistratie personen (BRP)), čak i ako u registru već postoji adresa. To se uvijek provjerava.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Je li potrebno platiti naknadu i ako da, u kojem iznosu?

Ne, strana tijela moraju kontaktirati nizozemskog sudskog izvršitelja, koji će pronaći ili provjeriti adresu. Za tu se uslugu naplaćuje pristojba.

4.3 Koju vrstu pomoći u upitima o adresi iz drugih država članica pružaju tijela te države članice u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena.

To je nova odredba. Izvršitelji prije nisu tražili adrese u Bazi osobnih podataka dok nisu primili službeni dokument. To više nije potrebno. Adrese se sad mogu provjeriti prije slanja službenog dokumenta.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativni načini koje se mogu primijeniti (osim zamjenske dostave iz točke 7. u nastavku)?

Vidjeti odjeljak 2. Uredbe o dostavi pismena: u člancima od 16. do 20. opisani su drugi načini dostave pismena.

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, SMS-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dozvoljena? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa tom načinu dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Vidjeti članak 19. Uredbe o dostavi pismena: to ovisi o tome što država članica dopušta. Potreban je izričit pristanak adresata.

6.1 Koja je vrsta elektroničke dostave u smislu članka 19. stavka 1. Uredbe o dostavi pismena dostupna u toj državi članici u kojoj se dostava obavlja izravno osobi koja ima poznatu adresu za dostavu u drugoj državi članici?

Digitalno se obavlja samo dostava određenih naloga za pljenidbu. Međutim, druga dostava takvih naloga za pljenidbu ipak se obavlja fizički. Prednost toga jest to što tako sudski izvršitelj može osobno dati dodatna objašnjenja. To je možda najvažnija zadaća sudskog izvršitelja.

6.2 Je li ta država članica u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena navela dodatne uvjete pod kojima će prihvaćati elektroničku dostavu e-poštom iz članka 19. stavka 1. točke (b) te uredbe? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena

Od 1. siječnja 2021. potrebna je elektronička dostava naloga za pljenidbu ako osoba nad kojom se provodi pljenidba izjavi Kraljevskoj stručnoj organizaciji sudskih izvršitelja (Koninklijke Beroepsorganisatie van Gerechtsdeurwaarders) da se odlučila za tu metodu pljenidbe. Vidjeti članak 475. stavak 3. Zakona o parničnom postupku (novi): da bi se dostava mogla obaviti elektroničkim putem, i sudski izvršitelj i osoba nad kojom se provodi pljenidba moraju biti dio sustava koji je u tu svrhu razvila Zaklada mreže sudskih izvršitelja (Stichting Netwerk Gerechtsdeurwaarders) u ime Kraljevske stručne organizacije sudskih izvršitelja.

7 „Zamjenska” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge načine dostave u slučajevima kad nije bilo moguće pismena dostaviti primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured sudskog izvršitelja, poštom ili stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda)?

Vidjeti članke od 46. do 63. Zakona o parničnom postupku.

7.2 Ako se primjenjuju drugi načini dostave, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Nakon što sudski izvršitelj potpiše i dostavi nalog. Ispunjava nalog ili službeno izvješće na licu mjesta uz pisani zapis o tome kako ga je dostavio i kome. Pismeno zatim uručuje adresatu osobno ili ga stavlja u kuvertu i ostavlja u poštanskom sandučiću.

7.3 Ako je drugi način dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tome?

Pismena se ne ostavljaju u poštanskom uredu. Ako je ulica poplavljena, nema poštanskog sandučića ili je adresat toliko agresivan da sudski izvršitelj čak ne može ostaviti pismeno u poštanskom sandučiću, pismena se šalju poštom. Sudski izvršitelj zatim ispunjava nalog u uredu i navodi razloge zbog kojih ih nije bilo moguće osobno uručiti. Pismena se zatim šalju poštom u kuverti sudskog izvršitelja.

To je neobično obilježje nizozemskog zakonodavstva jer je očito upitno hoće li poštanski službenik biti uspješniji od sudskog izvršitelja jer ako je primatelj agresivan, svakako je lakše ostaviti pismeno u sandučiću. To je upitno i s obzirom na druge navedene okolnosti, no zakonski je propisano u tim okolnostima.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice? Smatra li se pismeno propisno dostavljenim ako odbijanje nije bilo zakonito?

To će se ocijeniti za vrijeme postupka. Adresat može odbiti dostavu samo zbog razloga navedenih u članku 12. Uredbe o dostavi pismena. Sud je već presudio da prijamno tijelo nema ovlasti procijeniti jesu li odbijanja primitka povezana s jezičnim zahtjevima opravdana. To je također logično i razumno.

Uostalom, prijamno tijelo prilično teško može procijeniti razumije li adresat jezik na kojem je pismeno napisano ili ga u dovoljnoj mjeri poznaje. Tijelo zaduženo za dostavu pismena ne mora nužno imati sredstva da provede tu procjenu. Osim toga, to može procijeniti samo neovisni sud.

Ako je odabran jezik države članice primateljice, nema prava na odbijanje primitka i dostava se ne smije zaustaviti. Problem odbijanja dostave može se riješiti dostavom prijevoda adresatu.

Konačno, treba napomenuti da Uredba o dostavi pismena ima izravan učinak u smislu da se nalog za izvršenje smatra dostavljenim samo ako je valjano dostavljen u državi članici primateljici.

Ako je pismeno odbijeno u skladu s Uredbom o dostavi pismena, a problem nije riješen, dostava nije obavljena.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 18. Uredbe o dostavi pismena)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u toj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 18. Uredbe o dostavi pismena), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije li, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Primjenjuje se potonje; pismeno je jednostavno preporučena pošiljka. To nije unaprijed organizirano s poštanskom službom. Pismena se često šalju izravno tijelu, a u tom slučaju ne šalju se preporučenom poštom.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se izvršava dostava pismena iz inozemstva u skladu s člankom 18. Uredbe o dostavi pismena, ako na adresi za dostavu nije zatečen ni primatelj ni druga osoba koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je to moguće prema nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidjeti prethodno)?

U tom bi se slučaju pismeno vratilo.

8.3 Postoji li određeni rok za preuzimanje pismena prije nego što ga poštanska služba vrati pošiljatelju? Ako da, kako se primatelja obavješćuje o tome da ga u poštanskom uredu čeka pismovna pošiljka koju treba preuzeti?

Ne. Ako su pismena poslana preporučenom poštom ili ostavljena u poštanskom uredu, poštanski službenici (u Nizozemskoj) uvijek ostavljaju obavijest da je pismeno dostavljeno u poštanski ured i da se može preuzeti.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Da, vidjeti članak 14. Uredbe o dostavi pismena.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Ako predmetna osoba ne primi pismeno, dostava nije obavljena. Dostava se zatim mora još jednom pokušati obaviti.

11 Ako adresat odbije primitak pismena na temelju korištenog jezika (članak 12. Uredbe o dostavi pismena), a sud ili tijelo pred kojim je pokrenut sudski postupak nakon provjere odluči da odbijanje nije bilo opravdano, postoji li poseban pravni lijek za osporavanje te odluke?

Ne, adresat će se morati braniti u istom postupku.

12 Moram li platiti dostavu pismena i ako da, koliko? Postoji li razlika između dostave pismena u skladu s nacionalnim pravom i dostave pismena iz druge države članice? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 15. Uredbe o dostavi pismena u pogledu dostave pismena iz druge države članice

Da, cijena se razlikuje ovisno o državi članici. U Nizozemskoj trenutačno se naplaćuje 65 EUR. Međutim, taj se iznos povećava Provedbenim aktom. U Belgiji, primjerice, naplaćuje se 165 EUR. Ako se dostava obavlja prema Uredbi o dostavi pismena, cijena je uvijek ista. U Nizozemskoj je dostava uređena Uredbom o naknadama za sudske izvršitelje (Besluit tarieven ambtshandelingen gerechtsdeurwaarders).