Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

Dostava pismena

Prema tumačenju iz sudske prakse „dostava pismena” podrazumijeva postupovnu radnju koju sud poduzima kako bi stranku u postupku odnosno treću stranu čija se suradnja u postupku zahtijeva obavijestio o tijeku tog sudskog postupka. Potpuno i učinkovito informiranje stranaka o napretku postupka bitan je preduvjet za ispravno vođenje i zaključenje sudskog postupka – sud može djelovati i donositi odluke samo pod uvjetom da su strankama dostavljena sva pismena čiji su primitak i obavješćivanje o njima preduvjeti za sljedeću radnju u postupku, primjenu pravnog lijeka, postupovnih sredstava obrane ili zaštite i drugih radnji koje su dopustive samo u zakonskom ili sudskom roku. Posebno bitan preduvjet za zaključenje predmeta donošenjem pravomoćne odluke i za izvršivost sudske odluke dostava je sudskih odluka o meritumu predmeta. Treba istaknuti da su u članku 105. et seq. Zakona br. 160/2015 (Zakon o parničnom postupku, Civilný sporový poriadok) definirani samo postupovni aspekti dostave (sudskih) pismena. Prema materijalnom pravu dostava pismena, tj. koja uključuje manifestaciju volje u obliku dokumenta, uređena je člankom 45. Zakona br. 40/1964, (Građanski zakonik, Občiansky zákonník). Postoji velika razlika između dostave u skladu s materijalnim i postupovnim propisima, posebno kad je riječ o učinku dostave, dovršetku postupka dostave i pokretanju pravnih posljedica.

Postojanje posebnih pravila za dostavu pismena

Svrha posebnih pravila za dostavu pismena u Zakonu o parničnom postupku pokušaj je zakonodavca da ispoštuje načelo jednakosti stranaka u postupku i kontradiktornog postupka. Nitko u sudskom postupku ne smije biti u nepovoljnom položaju, a svaka stranka mora biti jednako obaviještena o tijeku sudskog postupka. Stranke moraju imati priliku pružiti potrebnu suradnju u postupku i upoznati se s izjavama i dokazima druge stranke, svim postupovnim radnjama suda povezanima s postupkom i osnovanosti predmeta. Načelo jednakosti stranaka u postupku i kontradiktornog postupka temeljni je i određujući element prava na pošteno suđenje, koje je u Slovačkoj ustavno pravo (članci od 46. do 48. Ustava, Ústava Slovenskej republiky) na temelju članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Općenito, svaka dostava obavljena u skladu sa Zakonom o parničnom postupku može se smatrati službenom dostavom, tj.:

• dostava u elektronički poštanski sandučić (preferirani oblik)
• dostava na elektroničku adresu (e-pošta) (samo na zahtjev stranke)
• osobna dostava koju obavlja zakoniti dostavljač (poštanska usluga, sudski dostavljač) ili dostava koja nije osobna
• dostava u obliku javne objave
• poseban oblik dostave koju obavljaju drugi zakoniti dostavljači (relevantna policijska uprava, komunalno redarstvo, sudski izvršitelj, zatvorska i pravosudna zaštitarska služba (Zbor väzenskej a justičnej stráže), ustanova za institucionalnu ili zaštitnu skrb, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Ministarstvo obrane).

U užem smislu, formalna ili službena dostava odnosi se samo na osobnu dostavu sudskih pismena. Sud primjenjuje postupak utvrđen za redovnu dostavu za pismena za koja se zakonom ne zahtijeva osobna dostava.

U različitim odredbama Zakona o parničnom postupku navedeno je za koja se pismena zahtijeva osobna dostava. Osim toga, pismena se dostavljaju osobnom dostavom kad sud to naloži u skladu s okolnostima određenog predmeta (sudovi obično upotrebljavaju osobnu dostavu npr. kad je riječ o pozivu na ročište radi osiguravanja postupovne sigurnosti). Činjenica da je zakonodavac utvrdio taj povlašteni način dostave različitih pismena potvrđuje važnost tih pismena i potrebu da se stranka upozna s njihovim sadržajem kako bi se ostvarilo pravo na pravedno suđenje.

Zakon 160/2015 (Zakon o parničnom postupku, ZPP) propisuje da se sljedeća pismena dostavljaju osobno:

• nalog u kojem je sud dopustio izmjenu tužbe ako stranke nisu bile prisutne na ročištu na kojem je tužba izmijenjena (članak 142. stavak 2. ZPP-a)
• sudske tužbe s prilozima ako sud nije odbacio tužbu ili odlučio prekinuti postupak (članak 167. stavak 1. ZPP-a)
• izjavu obrane ako tuženik ne prizna tužbeni zahtjev u cijelosti (članak 167. stavak 3. ZPP-a)
• izjavu tužitelja podnesenu prema članku 167. stavku 3. kao odgovor na izjavu obrane (članak 167. stavak 4. ZPP-a)
• poziv na pripremno ročište (članak 169. stavak 2. ZPP-a)
• presudu (članak 223. stavak 1. ZPP-a)
• nalog za plaćanje s tužbom (članak 266. stavak 1. ZPP-a)
• tuženikovi prigovori na nalog za plaćanje, koji se dostavljaju tužitelju (članak 267. stavak 5. ZPP-a)
• nalog na temelju članka 273. točke (c) Zakona o parničnom postupku o obvezi davanja pisane izjave o tužbi u propisanom roku te da se u izjavi navedu ključne činjenice u obrani stranke, da se prilože sve pismene na koje se upućuje te da se navedu dokazi u prilog tim tvrdnjama u smislu članka 273. točke (a) Zakona o parničnom postupku.

Zakon 161/2015 Zakon o izvanparničnom postupku (Civilný mimosporový poriadok, ZIP) propisuje da se sljedeća pismena dostavljaju osobno:

• nalozi za pokretanje postupaka koji se dostavljaju strankama ako je postupak pokrenuo sud (članak 27. ZIP-a)
• izmijenjeni zahtjevi za pokretanje postupka ako stranke nisu bile prisutne na ročištu na kojem je učinjena izmjena (članak 28. ZIP-a)
• nalozi u vezi s odlukom o meritumu predmeta (članak 45. ZIP-a)
• nalozi u postupcima za vraćanje maloljetnika u slučaju otmice ili zadržavanja bez pristanka, kojima se od osobe optužene za kršenje prava traži da o tome podnese pisanu izjavu (članak 131. stavak 2. ZIP-a)
• obavijesti i upute u postupcima nasljeđivanja izdane osobama za koje se može opravdano pretpostaviti da su nasljednici i koje se odnose na njihova nasljedna prava i mogućnost odbijanja nasljedstva, ako sud obavijesti i upute nije izdao usmeno u zapisniku (članak 189. stavak 2. ZIP-a)
• obavijesti o zahtjevu da se predmet deponiran kod javnog bilježnika odblokira u postupku kojim se to osporava u svrhu ispunjavanje obveze u predmetima iz članka 335. točaka (a) ili (b) ili ako je deponent zatražio da se deponirani objekt preda njemu ili drugoj osobi koja nije primatelj (članak 340. ZIP-a)
• obavijesti u postupcima za potvrdu stjecanja prava o mogućnosti slanja prigovora osobi koja je u vrijeme pokretanja postupka u vlasničkom listu upisana kao nositelj vlasničkog prava ili stvarnog prava za imovinu obuhvaćenu postupkom za potvrdu stjecanja prava (članak 359.g ZIP-a).

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Sud je zadužen za dostavu u okviru sudskog postupka. Iz sustavnog tumačenja Zakona o parničnom postupku proizlazi sljedeći redoslijed prvenstva kad je riječ o dostavi pismena:

1. dostavlja ih sud na ročištu ili u okviru izvršenja neke druge radnje
2. u elektronički poštanski sandučić u skladu sa Zakonom br. 305/2013 o elektroničkom obliku upravljanja tijela javne vlasti i izmjenama određenih zakona (Zakon o e-upravi, zákon o e-Governmente) (sve pravne osobe moraju imati aktiviran elektronički poštanski sandučić, a fizičke osobe ga mogu aktivirati)
3. dostava na elektroničku adresu na zahtjev stranke, ako za ta pismena nije propisana obveza osobne dostave
4. dostava koju obavlja zakoniti dostavljač:

• • uglavnom poduzeće za poštanske usluge ili sudski dostavljač
  • ako sud to smatra potrebnim, može narediti da dostavu obavi nadležna policijska uprava, sudski izvršitelj ili komunalno redarstvo
  • u posebnim slučajevima sud dostavlja pismena putem: zatvorske i pravosudne zaštitarske službe (dostava fizičkim osobama na izdržavanju kazne zatvora ili u pritvoru), ustanova za institucionalnu ili zaštitnu skrb (dostava fizičkim osobama smještenima u tim ustanovama), Ministarstva vanjskih i europskih poslova (dostava fizičkim osobama koje imaju diplomatske povlastice i imunitet odnosno osobama koje stanuju u kućanstvu s osobama koje imaju diplomatske povlastice i imunitet ili osobama kojima se pismena dostavljaju u prostorima zaštićenima diplomatskim imunitetom) te Ministarstva obrane (dostava profesionalnim vojnicima i pismena koja se ne mogu dostaviti na drugi način)
  • poseban slučaj je dostava javnom objavom ako je to utvrđeno u Zakonu o parničnom postupku (na primjer ako adresa fizičke osobe nije poznata) ili u drugom zakonodavstvu (npr. članak 199. Zakona o izvanparničnom postupku).

4 Upiti o adresi

4.1 Pokušava li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu utvrditi gdje se nalazi primatelj pismena koja treba dostaviti ako navedena adresa nije točna? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) Uredbe o dostavi pismena

U tim slučajevima slovački sudovi uvijek aktivno nastoje utvrditi trenutačno boravište adresata, prvenstveno provjerom Registra stanovnika Slovačke Republike (Register obyvateľov Slovenskej republiky) koji je elektronički povezan s informacijskim sustavima sudova. Sud može odmah utvrditi prebivalište ili boravište navedeno u tom registru (ako ta adresa postoji). Agencija za socijalno osiguranje (Sociálna poisťovňa) isto tako trenutačno elektroničkim putem surađuje sa slovačkim sudovima preko sudskog registra, a sud može zatražiti određene informacije koje evidentira Agencija za socijalno osiguranje, posebno adresu stranke u postupku kako je navedena u Agenciji za socijalno osiguranje i ime sadašnjeg ili bivšeg poslodavca stranke (preko kojeg se u nekim slučajevima može utvrditi trenutačno boravište adresata). Sud je isto tako zakonski ovlašten zatražiti suradnju porezne uprave, općine, zatvora itd.

Obavijest Slovačke u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) dostupna je u odjeljku Europski pravosudni atlas u građanskim stvarima europskog portala e-pravosuđe.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Je li potrebno platiti naknadu i ako da, u kojem iznosu?

Kako je prethodno navedeno, slovački sudovi putem sudskog registra imaju izravan pristup podacima sadržanima u Registru stanovnika Slovačke Republike. Stranke u sudskom postupku imaju mogućnost zatražiti podatke iz Registra stanovnika Slovačke Republike (izdavanje potvrde ili pisane obavijesti o boravištu osobe) uz naplatu upravne pristojbu u iznosu od pet eura.

4.3 Koju vrstu pomoći u upitima o adresi iz drugih država članica pružaju tijela te države članice u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena.

Slovačka pruža pomoć iz članka 7. stavka 1. točke (a). Zahtjevi za pronalaženje adrese moraju se poslati okružnom sudu jer je prema članku 56. stavku 3. Zakona br. 97/1963 o međunarodnom privatnom pravu i postupovnim pravilima za obradu tih zahtjeva nadležan sud koji ima mjesnu nadležnost i kojem se zahtjev upućuje. U tim slučajevima sud koji zaprimi zahtjev poduzima radnje slične onima opisanima u točki 4.1.

Obavijest Slovačke prema članku 7. stavku 2. točki (c), kojom se Slovačka odlučila za mogućnost pružanja pomoći s upitima o adresi prema članku 7. stavku 1. točki (a) – dostupna je u odjeljku Europski pravosudni atlas u građanskim stvarima europskog portala e-pravosuđe.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativni načini koje se mogu primijeniti (osim zamjenske dostave iz točke 7. u nastavku)?

Kako je navedeno u točki 3., sud daje prednost osobnoj dostavi na ročištu ili u okviru izvršenja neke druge radnje. Može upotrebljavati i:

• dostavu u elektronički poštanski sandučić u skladu sa Zakonom o e-upravi
• dostavu na elektroničku adresu (e-pošta) na zahtjev stranke ako za pismena nije potrebna osobna dostava;
• putem zakonitih dostavljača (poštanska služba, sudski dostavljač; prema potrebi nadležna policijska uprava, sudski izvršitelj ili komunalno redarstvo; u posebnim slučajevima zatvorska i pravosudna zaštitarska služba, ustanova za institucionalnu ili zaštitnu skrb, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Ministarstvo obrane)
• zakonodavstvom su utvrđeni i slučajevi u kojima se dostava mora obaviti javnom objavom (kako bi se o odluci obavijestila neograničena skupina ljudi).

Sud pismena dostavlja prioritetno u elektronički poštanski sandučić u skladu sa Zakonom o e-upravi ako je adresat aktivirao taj poštanski sandučić i ako je pismeno koje se dostavlja elektroničko pismeno s kvalificiranim elektroničkim potpisom ili drugim potrebnim formalnostima.

Ako dostava elektroničkim putem u skladu sa Zakonom o e-upravi nije moguća, sud dostavlja pismena putem zakonitih dostavljača. U tim slučajevima sud dostavlja pismena na adresu koju je priopćilo tijelo koje podnosi zahtjev. Ako dostava nije uspješno izvršena, sud pismena dostavlja:

1. fizičkoj osobi na adresu navedenu u Registru stanovnika Slovačke Republike ili, za stranog državljanina, na adresu u Slovačkoj prema njegovu boravišnom statusu
2. pravnoj osobi na adresu registriranog sjedišta pravne osobe navedenu u Poslovnom registru (Obchodný register), koji se nalazi na stranicama https://www.orsr.sk/, ili u drugom javnom registru (npr. Trgovački registar, Živnostenský register).

Alternativne metode osim dostave drugoj osobi

Zbog propisivanja stroge objektivne odgovornosti stranaka za podatke upisane u javne registre u Zakonu o parničnom postupku nisu predviđeni alternativni načini osim dostave drugoj osobi iz točke 7.

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, SMS-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dozvoljena? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa tom načinu dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

Osim u slučaju osobne dostave pismena (vidjeti točku 2.) sud može dostaviti pismena i elektroničkim putem (e-poštom) ako stranka u postupku to pismeno zatraži i dostavi e-adresu. Pismeno se smatra dostavljenim tri dana nakon slanja, čak i ako ga adresat nije pročitao.

6.1 Koja je vrsta elektroničke dostave u smislu članka 19. stavka 1. Uredbe o dostavi pismena dostupna u toj državi članici u kojoj se dostava obavlja izravno osobi koja ima poznatu adresu za dostavu u drugoj državi članici?

Dostava u elektronički poštanski sandučić u skladu sa Zakonom o e-upravi (sve pravne osobe moraju imati aktiviran elektronički poštanski sandučić, a fizičke osobe mogu ga odlučiti aktivirati).

6.2 Je li ta država članica u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena navela dodatne uvjete pod kojima će prihvaćati elektroničku dostavu e-poštom iz članka 19. stavka 1. točke (b) te uredbe? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena

Obavijest Slovačke prema članku 19. stavku 2., kojom se u Slovačkoj ne dopušta upotreba e-pošte za dostavu pismena koja se moraju dostaviti osobno, dostupna je u odjeljku Europski pravosudni atlas u građanskim stvarima europskog portala e-pravosuđe.

7 „Zamjenska” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge načine dostave u slučajevima kad nije bilo moguće pismena dostaviti primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured sudskog izvršitelja, poštom ili stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda)?

Zakonom o parničnom postupku obuhvaćena je dostava drugoj osobi kad je riječ o fizičkim primjercima pismena, a Zakonom o e-upravi obuhvaćena je dostava u elektroničke poštanske sandučiće.

Kad je riječ o Zakonu o e-upravi, ne možemo govoriti o dostavi drugoj osobi (zamjenska dostava) u pravom smislu te riječi jer sama aktivacija elektroničkog poštanskog sandučića (automatska za pravne osobe ili fakultativna za fizičke osobe) znači da adresa adresata ne može biti „nepoznata” niti je moguće da „pismeno nije moguće dostaviti”. Jednostavnom pohranom službene elektroničke poruke (e-poruka suda) u elektronički poštanski sandučić ona je na raspolaganju adresatu. Sama pohrana službene elektroničke poruke (pošiljke suda) u elektronički poštanski sandučić znači da je adresat ima na raspolaganju. Smatra se da je službena elektronička poruka dostavljena dan nakon pohrane u elektronički poštanski sandučić. Međutim, kad je riječ o pismenu za koje se Zakonom o parničnom postupku zahtijeva osobna dostava, ako adresat ne preuzme poruku iz sustava (odnosno ne pročita je), smatra se da je pismeno dostavljeno istekom roka od 15 dana koji započinje na dan nakon što je službena elektronička poruka pohranjena u sandučić. Ta se metoda ne može upotrebljavati pri dostavi naloga za plaćanje ako je dostava drugoj osobi (zamjenska dostava) zabranjena. Međutim, u smislu članka 82l. stavka 1. Zakona br. 757/2004 o sudovima nepotvrđivanje elektroničke potvrde o primitku pri registraciji u elektronički poštanski sandučić do kraja razdoblja pohrane za dostavu elektroničkog službenog pismena koje je dostavljeno osobno i ako je alternativna dostava zabranjena smatra se neopravdanim odbijanjem primanja dostavljenog elektroničkog službenog pismena. U takvim slučajevima elektroničko službeno pismeno smatra se dostavljenim dan nakon isteka roka za pohranu.

Za klasičnu dostavu prema Zakonu o parničnom postupku primjena dostave drugoj osobi (zamjenska dostava) istovjetna je neovisno o obliku dostave, odnosno neovisno o tome je li riječ o običnoj ili osobnoj dostavi. Ako je adresa adresata upisana u javni registar (Registar stanovnika za fizičke osobe, Poslovni registar za pravne osobe), a pošiljka se vrati sudu kao nedostavljena, smatra se da je dostavljena na dan povratka pošiljke na sud. Ako adresa fizičke osobe nije upisana u Registar stanovnika, dostava se izvršava objavom na službenoj oglasnoj ploči suda i njegovim internetskim stranicama, a smatra se da je pošiljka dostavljena 15 dana nakon takve objave obavijesti. Ta se metoda dostave drugoj osobi ne može upotrebljavati u pogledu dostave naloga za plaćanje.

7.2 Ako se primjenjuju drugi načini dostave, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Vidjeti pitanje 7.1.

7.3 Ako je drugi način dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tome?

To nije drugi način, nego obična dostava preko poduzeća za poštanske usluge – ako djelatnik poštanske službe ne može doći do adresata na navedenoj adresi, ostavlja posebnu pisanu obavijest u poštanskom sandučiću adresata kojom ga obavješćuje da je pismo (preporučeno ili za osobnu dostavu) položeno u poštanski ured. Adresat ili ovlašteni primatelj može primiti pismena u određenom roku, koji obično iznosi 18 kalendarskih dana. Taj rok može se produljiti na zahtjev adresata. Ako se potvrda o primitku pisma ne preuzme u roku za primitak, pismo postaje neisporučivo. Neisporučiva pisma poštanska služba vraća pošiljatelju.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice? Smatra li se pismeno propisno dostavljenim ako odbijanje nije bilo zakonito?

Ako adresat odbije prihvatiti pismeno bez valjanog razloga, pismeno se smatra dostavljenim na dan kada je njegovo prihvaćanje odbijeno; sudski dostavljač mora o tome obavijestiti adresata. Ako dostava nije obavljena zakonito, dostava nema pravni učinak.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 18. Uredbe o dostavi pismena)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u toj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 18. Uredbe o dostavi pismena), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije li, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Ako se traži obična dostava sa zahtjevom za potvrdu isporuke, pošta (Slovenská pošta, a.s., kao tradicionalni pružatelj poštanskih usluga) dostavlja pismena samo ako adresat ili ovlašteni primatelj (ako se pismena ne mogu dostaviti adresatu) pri preuzimanju dostave predoči dokaz o identitetu, dopusti evidentiranje broja osobne isprave i potvrdi primitak. Ovlašteni primatelji za pismena upućena fizičkoj osobi jesu bračni drug adresata i sve osobe u dobi od 15 godina ili više koje žive s adresatom u istoj kući ili stanu.

Međutim, pismena za koje se zahtijeva osobna dostava ne mogu se uručiti tim osobama.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se izvršava dostava pismena iz inozemstva u skladu s člankom 18. Uredbe o dostavi pismena, ako na adresi za dostavu nije zatečen ni primatelj ni druga osoba koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je to moguće prema nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidjeti prethodno)?

Vidjeti pitanje 7.3.

8.3 Postoji li određeni rok za preuzimanje pismena prije nego što ga poštanska služba vrati pošiljatelju? Ako da, kako se primatelja obavješćuje o tome da ga u poštanskom uredu čeka pismovna pošiljka koju treba preuzeti?

Vidjeti pitanje 7.3.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Da, u skladu sa Zakonom o parničnom postupku potvrda primitka, koja je dokaz dostave sudskog pismena, javna je isprava. Informacije u potvrdi primitka smatraju se istinitima, osim ako postoje dokazi o suprotnome. Stranka u postupku koja osporava točnost informacija u potvrdi primitka (tvrdeći da nije poštovan zakonski postupak dostave) obvezna je dostaviti dokaze kako bi sud utvrdio te tvrdnje. Ako sud dostavi pismeno na ročištu ili u okviru neke druge postupovne radnje, o tome se unosi bilješka u zapisnik ročišta.

Zakonom o e-upravi uređena je elektronička potvrda o primitku, što je potvrda o osobnoj dostavi pismena (službene poruke) – primatelj je dužan potvrditi dostavu službene elektroničke poruke u obliku elektroničke potvrde. Potvrda dostave preduvjet je za stavljanje na raspolaganje sadržaja službene elektroničke poruke u elektroničkom poštanskom sandučiću primatelja. Elektronička potvrda primitka sadržava datum, sat, minutu i sekundu dostave službene poruke. Kao i u slučaju „fizičke” potvrde primitka, podaci sadržani u njoj smatraju se istinitima ako se ne dokaže drukčije te se njezini učinci isto tako mogu osporavati.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Vidjeti pitanja 7.1. i 7.4. za slučajeve u kojima adresat ne primi pismena.

Ako je dostava izvršena protivno zakonu, potrebno je ponoviti dostavu pismena; u slovačkom pravu ne postoji mogućnost potvrđivanja nevaljane dostave. Sve dostave sudskih pismena izvršene na način koji nije obuhvaćen zakonskim metodama nemaju pravni učinak i ne proizvode pravne posljedice predviđene zakonom.

11 Ako adresat odbije primitak pismena na temelju korištenog jezika (članak 12. Uredbe o dostavi pismena), a sud ili tijelo pred kojim je pokrenut sudski postupak nakon provjere odluči da odbijanje nije bilo opravdano, postoji li poseban pravni lijek za osporavanje te odluke?

To uvijek ovisi o sudskoj praksi suda pred kojim se rješava predmet. Ako se postupak vodi na slovačkom sudu, a sud nakon preispitivanja odluči da odbijanje adresata da primi pismena nije bilo opravdano, smatra se da su pismena dostavljena na dan na koji su odbijena (vidjeti pitanje 7.4). Protiv takvih odluka nije dopuštena žalba.

12 Moram li platiti dostavu pismena i ako da, koliko? Postoji li razlika između dostave pismena u skladu s nacionalnim pravom i dostave pismena iz druge države članice? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 15. Uredbe o dostavi pismena u pogledu dostave pismena iz druge države članice

Obavijest Slovačke u skladu s člankom 15. dostupna je u odjeljku Europski pravosudni atlas u građanskim stvarima europskog portala e-pravosuđe.