Dostava pismena: službena dostava pravnih pismena

1 Što pravni pojam „dostava pismena” znači u praksi? Zašto postoje posebna pravila o „dostavi pismena”?

U praksi „dostava” znači da je pismeno poslano ili dostavljeno traženoj osobi i da postoji dokaz da je ta osoba primila pismeno ili da su poštovana pravila Zakona o postupku dostave. Pravila o dostavi postoje jer se sudovi moraju moći pouzdati u to da će primatelj primiti pismena.

2 Koja je pismena potrebno službeno dostaviti?

Dostava se mora obaviti ako je to posebno predviđeno ili nužno, radi odredbe o obavješćivanju, za dostavu pismena, ali inače samo ako je to potrebno s obzirom na okolnosti. Primjer je posebne zakonske odredbe kojom se propisuje dostava pismena slučaj kad se sudski nalog mora dostaviti tuženiku u građanskopravnom postupku.

3 Tko je odgovoran za dostavu pismena?

Za dostavu pismena obično je zaduženo tijelo/sud. Međutim, može se dogoditi da tijelo/sud dopusti stranci koja to zatraži da dostavi pismena (dostava preko stranke). Preduvjet da dostavu obavi stranka jest da ta dostava nije neprimjerena.

4 Upiti o adresi

4.1 Pokušava li tijelo koje prima zahtjev u toj državi članici na vlastitu inicijativu utvrditi gdje se nalazi primatelj pismena koja treba dostaviti ako navedena adresa nije točna? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 2. točkom (c) Uredbe o dostavi pismena

Tijelo za primanje preuzima inicijativu traženja novih podataka o adresi za primatelja ako se primatelj preselio s adrese navedene u nalogu.

4.2 Imaju li strana pravosudna tijela i/ili stranke u sudskim postupcima pristup registrima ili uslugama u toj državi članici kojima se omogućuje utvrđivanje trenutačne adrese osobe? Ako da, koji registri ili usluge postoje i koji se postupci moraju slijediti? Je li potrebno platiti naknadu i ako da, u kojem iznosu?

Ako je adresa osobe kojoj treba dostaviti sudsko ili drugo pismeno nepoznata, Švedska porezna uprava pomaže utvrditi adrese fizičkih osoba, a Švedski ured za registraciju poduzeća adresu poduzeća. Ne postoji poseban službeni postupak za pristup tim informacijama.

Podatke od porezne uprave možete dobiti pozivom na broj +46 771567567 ili klikom na poveznicu Postavite pitanje ili odgovorite| Švedske porezne uprave, koja vodi do obrasca u kojem možete ispuniti svoje upite o adresi. Upit možete poslati i poštom na adresu Švedske porezne uprave, SE-205 30 Malmö, ŠVEDSKA. Možete upotrijebiti obrazac B za slanje upita poštom. Podaci iz registra stanovništva daju se besplatno.

Za podatke od Švedskog ureda za registraciju poduzeća možete nazvati broj +46 771670670 ili poslati upit e-poštom na bolagsverket@bolagsverket.se. Upit možete poslati i poštom na adresu Švedskog ureda za registraciju poduzeća, SE-851 81 Sundsvall, ŠVEDSKA. Možete upotrijebiti obrazac B za slanje upita e-poštom ili poštom. Moguće su naknade.

4.3 Koju vrstu pomoći u upitima o adresi iz drugih država članica pružaju tijela te države članice u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe o dostavi pismena.

Vidjeti odjeljak 4.2.

5 Kako se pismeno obično dostavlja u praksi? Postoje li alternativni načini koje se mogu primijeniti (osim zamjenske dostave iz točke 7. u nastavku)?

Najčešći način dostave pismena jest slanje poštom traženoj osobi (redovna dostava). Uz dopis priložena je potvrda o preuzimanju koju je tražena osoba dužna potpisati i vratiti.

Alternativni su načini dostave (uz posrednu dostavu) dostava telefonom, pojednostavnjena dostava i dostava preko sudskog izvršitelja.

Dostava telefonom znači da se sadržaj pismena koje se treba dostaviti prije slanja čita preko telefona osobi kojoj je upućeno. Za pismena koja se dostavljaju telefonom nije potrebna potvrda o primitku. Pismeno se smatra uručenim kad se njegov sadržaj pročita.

Pojednostavnjena dostava podrazumijeva slanje pismena na posljednju poznatu adresu tražene osobe te sljedeći radni dan slanje na istu adresu obavijesti o tome da je pismeno poslano. Za pojednostavnjenu dostavu nije potrebna potvrda o primitku. Pismena se smatraju dostavljenima dva tjedna nakon slanja, pod uvjetom da je obavijest poslana kako je propisano. Pojednostavnjena dostava može se obaviti samo ako je tražena osoba obaviještena o tome da se u predmetu ili stvari može koristiti pojednostavnjena dostava. To u praksi znači da se stranci u postupku, na primjer, treba uručiti pismeno s potvrdom o primitku samo jednom.

Posebna dostava pravnim osobama: pismena se u određenim okolnostima mogu dostaviti pravnim osobama slanjem na registriranu adresu poduzeća, uz slanje obavijesti na istu adresu sljedećeg radnog dana. Pismena se smatraju dostavljenima dva tjedna nakon slanja, pod uvjetom da je obavijest poslana kako je propisano.

Dostava preko sudskog izvršitelja znači da pismeno osobno dostavlja osoba koja je za to propisno ovlaštena, kao što je sudski izvršitelj ili zaposlenik švedske policije, švedskog javnog tužiteljstva, suda, švedskog tijela za kazneni progon ili ovlaštenog poduzeća za dostavu.

6 Je li elektronička dostava pismena (dostava sudskih ili izvansudskih pismena elektroničkom komunikacijom na daljinu, primjerice e-poštom, sigurnom internetskom aplikacijom, faksom, SMS-om itd.) dopuštena u parničnim postupcima? Ako da, za koju je vrstu postupaka dozvoljena? Postoje li ograničenja u pogledu dostupnosti/pristupa tom načinu dostave pismena ovisno o tome tko je primatelj (pravni stručnjak, pravna osoba, poduzeće ili drugi poslovni subjekt itd.?)

6.1 Koja je vrsta elektroničke dostave u smislu članka 19. stavka 1. Uredbe o dostavi pismena dostupna u toj državi članici u kojoj se dostava obavlja izravno osobi koja ima poznatu adresu za dostavu u drugoj državi članici?

U slučaju uobičajene dostave tijelo može poslati pismena elektroničkim putem osobi koja ima poznatu adresu za dostavu u drugoj državi članici u skladu s uvjetima utvrđenima u članku 19. stavku 1. točki (b) Uredbe o dostavi (vidjeti odjeljak 6.a Pravilnika (2008:808) koji sadržava odredbe koje dopunjuju Uredbu EU-a o uslugama). Stoga je uvjet za slanje pismena elektroničkim putem da to nije neprikladno s obzirom na okolnosti predmeta. Ako bi iz bilo kojeg razloga upotreba elektroničke pošte bila neprikladna, potrebno je odabrati drugi način.

6.2 Je li ta država članica u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena navela dodatne uvjete pod kojima će prihvaćati elektroničku dostavu e-poštom iz članka 19. stavka 1. točke (b) te uredbe? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 19. stavkom 2. Uredbe o dostavi pismena

Nisu utvrđeni dodatni uvjeti.

7 „Zamjenska” dostava

7.1 Dopušta li zakon te države članice druge načine dostave u slučajevima kad nije bilo moguće pismena dostaviti primatelju (npr. obavijest na kućnu adresu, na ured sudskog izvršitelja, poštom ili stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda)?

Pismena se mogu dostaviti na sljedeće načine ako se osoba kojoj se trebaju dostaviti ne može osobno pronaći.

Dostava preko sudskog izvršitelja korištenjem „zamjenske dostave”: pismeno je dostavljeno osobi koja nije osoba tražena za dostavu, npr. punoljetni član kućanstva primatelja ili poslodavac primatelja. Međutim, zamjenski primatelj uvijek mora pristati na primanje pismena. Obavijest o tome da je pismeno uručeno i o tome tko ga je primio mora se poslati na adresu primatelja.

Dostava preko sudskog izvršitelja korištenjem „pribijanja”: pismeno se ostavlja u domu primatelja, na primjer u poštanskom sandučiću, ili na odgovarajućem mjestu izvan njegova doma, na primjer na vratima.

Dostava javnom objavom: to se čini tako da se pismeno stavi na raspolaganje tijelu/sudu koji ga je odlučio dostaviti te se u Švedskom službenom listu (Post- och Inrikes Tidningar) i, ako za to postoje razlozi, u lokalnim novinama daje obavijest o toj činjenici i glavnom sadržaju pismena. Pismeno se istodobno šalje na posljednju poznatu adresu tražene osobe.

7.2 Ako se primjenjuju drugi načini dostave, kada se smatra da su dokumenti dostavljeni?

Pismena koja je sudski izvršitelj dostavio koristeći „zamjensku dostavu” smatraju se dostavljenima ako su isporučena, a obavijest je poslana primatelju.

Pismena koja je sudski izvršitelj dostavio „pribijanjem” smatraju se dostavljenima ako su ostavljena kako je opisano u pitanju 7.1.

Pismena dostavljena javnom objavom smatraju se dostavljenima dva tjedna od donošenja odluke o dostavi na taj način, pod uvjetom da su pravodobno (u roku od 10 dana) objavljena te da su poduzete druge propisane mjere.

7.3 Ako je drugi način dostave pohrana pismena na posebno mjesto (npr. u poštanski ured), kako se primatelja obavješćuje o tome?

Ako je dokument velik ili ga iz drugih razloga nije prikladno slati ili ostaviti primatelju, tijelo umjesto toga može odlučiti da ga na određeno razdoblje stavi na raspolaganje tijelu ili na drugom mjestu po izboru tijela. Primatelj mora biti obaviješten o sadržaju te odluke.

7.4 Ako primatelj odbija prihvatiti dostavu pismena, koje su posljedice? Smatra li se pismeno propisno dostavljenim ako odbijanje nije bilo zakonito?

Ako primatelj odbije primiti pismeno koje dostavi sudski izvršitelj, pismeno će se ipak smatrati uručenim ako je ostavljeno na adresi za isporuku.

8 Dostava poštom iz inozemstva (članak 18. Uredbe o dostavi pismena)

8.1 Ako poštanska služba dostavlja pismena poslana iz inozemstva primatelju u toj državi članici u situaciji u kojoj se zahtijeva potvrda o primitku (članak 18. Uredbe o dostavi pismena), dostavlja li poštanska služba pismena samo primatelju ili smije li, u skladu s nacionalnim pravilima poštanske dostave, pismena dostaviti drugoj osobi na istoj adresi?

Pismena koja se šalju poštom mogu se slati kao preporučena pošiljka. Poslano pismeno dostupno je u poštanskom uredu, poštanskom poslovnom centru ili u uredu ruralnog poštanskog prijevoznika. Mora ga potpisati imenovani primatelj ili njegov predstavnik uz predočenje dokaza o identitetu. Osim toga, korisnik poštanske usluge može navesti da je prihvatljiv samo primitak osobno.

8.2 U skladu s pravilima poštanske dostave u toj državi članici, kako se izvršava dostava pismena iz inozemstva u skladu s člankom 18. Uredbe o dostavi pismena, ako na adresi za dostavu nije zatečen ni primatelj ni druga osoba koja je ovlaštena primiti dostavu (ako je to moguće prema nacionalnim pravilima poštanske dostave – vidjeti prethodno)?

Ako se pismeno ne može dostaviti preporučenom poštom, ne postoje drugi načini poštanske dostave. Umjesto toga mogu se razmotriti drugi načini dostave, kao što je dostava preko sudskog izvršitelja.

8.3 Postoji li određeni rok za preuzimanje pismena prije nego što ga poštanska služba vrati pošiljatelju? Ako da, kako se primatelja obavješćuje o tome da ga u poštanskom uredu čeka pismovna pošiljka koju treba preuzeti?

Primatelji pismena poslanog preporučenom poštom obavještavaju se obaviješću poslanom na kućnu adresu ili SMS-om odnosno e-porukom. Pismeno obično ostaje na mjestu isporuke 14 dana od datuma dolaska.

9 Postoji li pisani dokaz o dostavi pismena?

Obično postoji potvrda od osobe kojoj se pismeno treba uručiti ili dokument koji je sastavilo tijelo/sud kao dokaz da je pismeno dostavljeno telefonom, zamjenskom dostavom ili pribijanjem.

10 Što se događa ako nešto pođe po zlu i primatelj ne primi pismeno ili se pri dostavi dogodi povreda zakona (npr. dokument se dostavi trećoj osobi)? Može li dostava pismena svejedno biti valjana (npr. je li moguće ispraviti povredu zakona) ili je potrebno iznova dostaviti pismeno?

Svi dokazi mogu biti podneseni švedskim sudovima koji ih ocjenjuju. Ako se može utvrditi da se osoba upoznala sa sadržajem pismena, nije bitno je li to pismeno dostavljeno na propisani način. Stoga formalna odstupanja sama po sebi ne znače da se dokument mora ponovno dostaviti, nego je presudan čimbenik je li primatelj primio pismeno.

Ako se, s druge strane, može utvrditi da osoba kojoj se pismeno treba dostaviti nije primila pismeno ili ako pravila dostave nisu poštovana, presuda se potencijalno može poništiti primjenom takozvanih izvanrednih pravnih lijekova.

11 Ako adresat odbije primitak pismena na temelju korištenog jezika (članak 12. Uredbe o dostavi pismena), a sud ili tijelo pred kojim je pokrenut sudski postupak nakon provjere odluči da odbijanje nije bilo opravdano, postoji li poseban pravni lijek za osporavanje te odluke?

Tko smatra da mu je pismeno nepropisno dostavljeno, može u kontekstu konačne odluke podnijeti žalbu protiv odluke o dostavi. Ako viši sud utvrdi da je pismeno dostavljeno nepropisno, postupak se može ponovno otvoriti na nižem sudu.

12 Moram li platiti dostavu pismena i ako da, koliko? Postoji li razlika između dostave pismena u skladu s nacionalnim pravom i dostave pismena iz druge države članice? Vidjeti i obavijest u skladu s člankom 15. Uredbe o dostavi pismena u pogledu dostave pismena iz druge države članice

Ako je tijelo vlasti nadležno za dostavu pismena, troškove takve dostave snosi država. To, primjerice, znači da tužitelj u građanskom postupku ne treba nadoknaditi troškove suda nastale prilikom dostave sudskog poziva tuženiku.

Fizičke osobe ili stranke koje žele nekomu dostaviti pismeno moraju same snositi troškove te dostave. Trošak angažiranja zaposlenika švedske policije kao sudskog izvršitelja iznosi, primjerice, 1 000 SEK.