Početno osposobljavanje sudaca i tužitelja u Europskoj uniji

Uvodni dio

Državna škola za pravosudne dužnosnike je ustrojstvena jedinica unutar Pravosudne akademije koja je zadužena za početno stručno usavršavanje sudaca i državnih odvjetnika. Pravosudna akademija je javna ustanova osnovana od strane Ministarstva pravosuđa i uprave 2010. godine, a bavi se cjeloživotnim stručnim usavršavanjem pravosudnih dužnosnika i savjetnika u pravosudnim tijelima, početnim usavršavanjem vježbenika i kandidata za suce i državne odvjetnike te stručnim usavršavanjem službenika u pravosuđu i drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima. (Zakon o Pravosudnoj akademiji, Narodne novine, 54/2019).

Početno stručno usavršavanje sudaca i državnih odvjetnika je obavezno i traje godinu dana. U generaciji polaznika Škole 2021./2022. upisano je 97 polaznika koji su u statusu državnih službenika zaposlenih na mjestu savjetnika u pravosudnim tijelima. U Školi se stječu vještine i znanja za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog držanog odvjetnika.

Pristup početnom usavršavnju

Osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na radno mjesto savjetnika u pravosudnom tijelu obvezni su polaznici Škole. Savjetnici u pravosudnim tijelima se primaju u državnu službu na temelju javnog natječaja u skladu sa Zakonom o državnim službenicima (Narodne novine, 92/2005, 140/2005, 142/2006, 77/2007, 107/2007, 27/2008, 34/2011, 49/2011, 150/2011, 34/2012, 38/2013, 37/2013, 1/2015, 138/2015, 102/2015, 61/2017, 70/2019, 98/2019). Stručni uvjeti koje mora ispunjavati osoba koja se javlja na javni natječaj su završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne struke i položen pravosudni ispit.

Komisiju za provedbu javnog natječaja imenuje čelnik pravosudnog tijela. Kandidati koji ispunjavanju formalne uvjete iz natječaja se upućuju na pisani test i strukturirani intervju. Pisani test se sastoji od provjere znanja, sposobnosti i vještina kandidata. Najbolji kandidati koji se javljaju na mjesto savjetnika u državnom odvjetništvu prolaze sigurnosnu provjeru koju provodi Sigurnosno-obavještajna agencija.

Format i sadržaj početnog usavršavanju

Stručno usavršavanje ponajprije se provodi unaprjeđivanjem vještina i praktičnih znanja za rad u pravosudnim tijelima, a sastoji se od stručnih radionica koje organizira Pravosudna akademija te praktičnog dijela koji se provodi u pravosudnim tijelima te prema potrebi i u drugim državnim tijelima. Program teorijskog dijela stručnog usavršavanja je isti za sve polaznike Škole, bez obzira da li se radi kandidatima za suce ili kandidatima za državne odvjetnike te kojom granom prava se kandidat bavi u svom matičnom pravosudnom tijelu. Program stručnog usavršavanja donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskog vijeća Pravosudne akademije. Za vrijeme praktičnog stručnog usavršavanja polaznici imaju mentore, koji prate njihov rad i pripremaju ih za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti.

Za polaznike Državne škole za pravosudne dužnosnike u nastavnoj godini 2021./2022. organizirane su 23 jednodnevne radionice koje obuhvaćaju građansko i kazneno pravo, upravno pravo, pravo EU, etiku i vještine. Radionice se odvijaju u pravilu u formatu licem u lice, a predavači su pravosudni dužnosnici, sveučilišni profesori ili drugi stručnjaci.

U odnosu na pravo EU-a posebna se pozornost obraća na zahtjev za prethodnu odluku pred Sudom EU-a, prekograničnu suradnju i pretraživanje prakse Suda EU-a. Sudjelovanje u aktivnostima Europske mreže za pravosudno osposobljavanje (EJTN), Akademije za europsko pravo (ERA) i drugim međunarodnim aktivnostima je dobrovoljno, kao i učenje stranih jezika.

Završetak početnog usavršavanja i postupak odabira

Završni ispit polaže se pred Povjerenstvom za polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (Pravilnik o završnom ispitu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, Narodne novine, 25/2020, 108/2020). Povjerenstvo za polaganje završnog ispita ima pet članova, i to dva člana iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jednog člana iz reda sudaca visokih sudova i dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske. Povjerenstvo imenuje Upravno vijeće Pravosudne akademije.

Završni ispit se sastoji od pisanog i usmenog dijela na kojem se provjeravaju stečena praktična znanja i vještine za obnašanje pravosudnih dužnosti kroz praktične primjere i problemske situacije.

Polaganju završnog ispita u Školi mogu pristupiti i osobe koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima. Završni ispit se može polagati dva puta, a ispit su položile osobe koje ostvare najmanje 225 bodova. Najviši broj bodova na završnom ispitu je 300 bodova.

S položenim završnim ispitom kandidati za prvostupanjske suce se javljaju na natječaj koji raspisuje Državno sudbeno vijeće, a kandidati za zamjenike općinskih državnih odvjetnika na natječaj koji raspisuje Državnoodvjetničko vjeće. Pred Državnim sudbenim odnosno Državnoodvjetničkim vijećem, kandidati na strukturiranom intervjuu mogu dobiti najviše 15 bodova. Vijeća kandidate s najvećim brojem ukupnih bodova upućuju na psihološko testiranje te na sigurnosnu provjeru koju provodi Sigurnosno-obavještajna agencija.

Kandidate na mjesto prvostupanjskog suca imenuje Državno sudbeno vijeće, a na mjesto zamjenika općinskog državnog odvjetnika Državnoodvjetničko vijeće.