

Pronađi podatke po području
Zakonska kamata je kamatna stopa propisana zakonom koja se može primijeniti na dospjelo potraživanje određenog novčanog iznosa. U pravu Engleske i Walesa predviđena je primjena zakonske kamate u odgovarajućim slučajevima.
Iznos/stopa zakonske kamate |
Kriteriji za primjenu zakonske kamate (prema potrebi, na primjer kašnjenje, potrošački ugovor itd.) |
Pravna osnova |
8 % |
Ako se ne primjenjuje nikakva druga zakonska ili ugovorna kamatna stopa, vjerovnik može potraživati kamatu po godišnjoj stopi od 8 %. |
Članak 17. Zakona o presudama iz 1838. U skladu s člankom 35.A Zakona o Višem (bivšem Vrhovnom) sudu iz 1981. na Visokom sudu („članak 35.A”) „[...] jednostavna kamata po stopi koju sud smatra primjerenom ili koja je u skladu s pravilima suda za cijeli dug ili dio duga za cijelo razdoblje ili dio razdoblja od datuma nastanka razloga za tužbu do datuma plaćanja [...]” U skladu s člankom 69. Zakona o okružnim sudovima iz 1984. na okružnom sudu („članak 69.”) „[...] u postupku (kad god je pokrenut) pred okružnim sudom radi naplate duga ili naknade štete u bilo koji iznos za koji je donesena presuda može se uključiti jednostavna kamata, po stopi koju sud smatra primjerenom ili po stopi koja je propisana, na cjelokupan dug ili naknadu štete ili dio duga ili naknade štete koji su predmet presude, ili na plaćanje koje je izvršeno prije donošenja presude, za cijelo razdoblje ili dio razdoblja od datuma nastanka razloga za tužbu [...]” U skladu s člankom 3. Zakona o reformi zakonodavstva (razne odredbe) iz 1934. redovni sudovi, osim Visokog suda i okružnog suda, npr. Žalbeni sud (Kazneni odjel), kada donose presudu. „U svakom postupku pokrenutom pred bilo kojim redovnim sudom radi naplate bilo kojeg duga ili naknade štete, sud može, ako to smatra prikladnim, naložiti da se u iznos za koji je donesena presuda uključi kamata po stopi koju smatra primjerenom za cijeli dug ili naknadu štete ili bilo koji dio duga ili naknade štete za cijelo razdoblje ili dio razdoblja od datuma nastanka razloga za tužbu do datuma presude [...]” U skladu s člankom 57. stavkom 1. točkom (b) Zakona o mjenicama iz 1882. kad je riječ o nenaplaćenim mjenicama, od njihova predočenja, ako je mjenica plativa na poziv, odnosno po dospijeću. U skladu s člancima od 86. do 92. Zakona o upravljanju porezima iz 1970. kad je riječ o dospjelim porezima. U skladu s člankom 14. Uredbe o odvjetničkoj naknadi (izvanparnični postupci) iz 1994. kad je riječ o neplaćenim odvjetničkim računima za rad u izvanparničnim postupcima, uključujući plaćene troškove i PDV, pri čemu stopa ne može biti viša od stope za dug iz presude, tj. 8 % godišnje. U skladu s člankom 49. Zakona o arbitraži iz 1996., kojim se sudu daje ovlast za određivanje jednostavne ili složene kamate „od datuma, po stopama i uz obračune za koje smatra da odgovaraju pravdi u predmetu”. Zakon o zakašnjelom plaćanju komercijalnih dugova (kamate) iz 1998. („Zakon iz 1998.”). Uzeti u obzir i pravilo 16.4 stavak 1. točku (b) i stavak 2. Pravilnika o parničnom postupku u skladu s kojima podnositelj zahtjeva u pojedinostima zahtjeva (ili protuzahtjeva) mora navesti da traži primjenu kamate i navesti traži li to na temelju ugovora, zakonskog propisa, te ako da kojeg, ili neke druge osnove, te ako da koje. Ako se zahtjev odnosi na određeni novčani iznos, podnositelj zahtjeva mora navesti: postotak stope po kojoj se potražuje kamata datum od kojeg se potražuje datum do kojeg se izračunava, najkasnije do datuma izdavanja obrasca tužbenog zahtjeva ukupan iznos kamate koja se potražuje do datuma izračuna dnevnu kamatnu stopa po kojoj se kamata obračunava nakon datuma izračuna. |
8 % iznad osnovne stope središnje banke Bank of England. Referentna stopa za Banku utvrđuje se svakih šest mjeseci, 30. lipnja i 31. prosinca. |
Poduzeća i tijela javnog sektora imaju zakonsko pravo tražiti kamatu na zakašnjelo plaćanje komercijalnih dugova koji proizlaze iz ugovora sklopljenih 7. kolovoza 2002. ili nakon tog datuma. |
Zakon o zakašnjelom plaćanju komercijalnih dugova (kamate) iz 1998. |
Kamata se može potraživati od datuma dospijeća iznosa do datuma prijave tražbine te po istoj stopi do datuma presude. Kamata se može potraživati i od datuma presude po istoj stopi za presude Visokog suda bilo koje vrijednosti i za presude okružnih sudova u vrijednosti većoj od 5000 GBP. Primjenjuje se samo jednostavna kamata. U skladu s pravilom 44.2 stavkom 6. točkom (g) Pravilnika o parničnom postupku sud ima ovlast odrediti kamatu na troškove nastale prije presude.
Mjerodavno zakonodavstvo može se pronaći na sljedećim poveznicama:
Zakon o Vrhovnom sudu (preimenovan u Zakon o višim sudovima) iz 1981.
Zakon o okružnim sudovima iz 1984.
Zakon o zakašnjelom plaćanju komercijalnih dugova (kamate) iz 1998.
Uredba o okružnim sudovima (kamata na dugove iz presude) iz 1991. izmijenjena Uredbom o okružnim sudovima (kamata na dugove iz presude) (izmjena) iz 1996.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.