Izvorna jezična inačica ove stranice španjolski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.
Swipe to change

Kamatne stope

Španjolska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata u Španjolskoj predviđena je kao pomoćni pravni lijek za određivanje naknade štete, ako dužnik ne izvršava svoje obveze i ako ne postoji sporazum između stranaka. Predviđena je člankom 1108. Građanskog zakonika (Código Civil), kojim se zahtijeva da neplaćeni dug bude u gotovini ili da se pretvori u gotovinu.

Nema izričite definicije zakonske kamate.

Međutim, postoje različite stope zakonske kamate. Najčešća je stopa ona navedena u Građanskom zakoniku. Međutim, u drugim stvarima, zakonom su utvrđene posebne kamatne stope koje su u brojnim slučajevima posljedica primjene određenog postotka na zakonsku kamatu. U slučajevima u kojima su te kamatne stope primjenjive, mogu se smatrati i zakonskom kamatom u smislu da su utvrđene zakonom. One uključuju:

–          kad je riječ o hipotekama, Zakonom 1/2013 od 14. svibnja 2013. izmijenjen je članak 114. Zakona o hipoteci (Ley Hipotecaria) i određena je najviša stopa zatezne kamate – u slučaju zajmova za kupnju glavnog boravišta kada je hipoteka zasnovana na njemu – na trostruku zakonsku kamatnu stopu (trenutačno iznosi 9 %).

Zakonom o ugovorima o hipotekarnom zajmu (Ley Reguladora de los Contratos de Crédito Inmobiliario) izmijenjen je tekst članka 114. koji je, s novim tekstom, stupio na snagu 16. lipnja 2019. Njime se uspostavlja zatezna kamata kao stopa redovne kamate plus tri postotna boda tijekom razdoblja za koje je plaćanje nepodmireno. Primjenjuje se na zajmove koje su ugovorili pojedinci i koji su osigurani hipotekama na stambene nekretnine. Zatezna kamata ne može se kapitalizirati ni u kojim okolnostima. Ugovori koji nisu u skladu s ovim pravilom o zateznoj kamati nisu dopušteni.

–          Člankom 20. stavkom 4. Zakona 16/2011 o ugovorima o potrošačkim kreditima (Contratos de Crédito al Consumo) za takve je operacije postavljeno gornje ograničenje na zakonsku kamatnu stopu uvećanu 2,5 puta.

–          Osim ako je dogovoreno drukčije, člankom 7. Zakona 3/2004 o suzbijanju kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (lucha contra la morosidad en las operaciones mercantiles) uspostavljena je zakonska stopa zatezne kamate koju je dužnik obvezan platiti kao iznos kamatne stope koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja provedene prije prvog dana tekuće polovine kalendarske godine, plus osam postotnih bodova.

Kamatna stopa koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje glavne operacije refinanciranja smatrat će se kamatnom stopom koja se primjenjuje kad su te operacije dražbe s nepromjenjivom kamatnom stopom. Kad bi se glavne operacije refinanciranja provodile kao dražbe s promjenjivom kamatnom stopom, ta kamatna stopa odnosila bi se na graničnu kamatnu stopu koja proizlazi iz te dražbe.

Zakonska stopa zatezne kamate, utvrđena u skladu s odredbama ovog odlomka, primjenjivat će se u trajanju od šest mjeseci od dana na koji je utvrđena.

– Kad je riječ ugovorima o osiguranju, člankom 20. stavkom 4. Zakona 50/1980 od 8. listopada 1980. o ugovorima o osiguranju (Ley del Contrato de Seguro) kažnjavaju se neopravdana kašnjenja osiguravajućih društava u isplati naknade onima koji su pogođeni zahtjevima obuhvaćenima ugovorima o osiguranju koje su sklopili s osiguravateljima, primjenjujući godišnju kamatnu stopu jednaku zakonskoj kamatnoj stopi na snazi u vrijeme dospijeća naplate, uvećane za 50 %. Ako se naklada ne isplati u roku od dvije godine nakon podnošenja zahtjeva, sudac mora osiguravatelju odrediti godišnju kamatnu stopu od najmanje 20 %.

– „Kamata nakon presude” (interés procesal) iz članka 576. Zakona 1/2000 od 7. siječnja 2000. o parničnom postupku (Ley de Enjuiciamiento Civil), u kojem je navedeno da nakon što je izrečena prvostupanjska presuda ili odluka kojom se nalaže isplata u gotovini, godišnja kamata vjerovniku dospijeva na plaćanje ili po zakonskoj kamatnoj stopi plus dva postotna boda, po kamatnoj stopi koju su dogovorile stranke, ili po stopi predviđenoj posebnom zakonskom odredbom.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Kamatna stopa predviđena je zakonima o proračunu za svaku godinu.

Za 2017., stopa je predviđena dodatnom odredbom br. 34. Zakona 3/2017 od 27. listopada o općem državnom proračunu (Ley de Presupuestos Generales del Estado), kojom je ona utvrđena u iznosu od:

– 3,00 % za vrijeme dok je taj proračun na snazi.

– Tijekom istog razdoblja, zatezna kamata iz članka 26. Općeg zakona 58/2003 od 17. prosinca 2003. o oporezivanju (Ley General Tributaria) iznosit će 3,75 %.

– Tijekom istog razdoblja, zatezna kamata iz članka 38. stavka 2. Općeg zakona 38/2003 od 17. studenoga 2003. o subvencijama (Ley General Subvenciones) iznosit će 3,75 %.

Kamatne stope navedene su na sljedećoj poveznici i objavljuje ih Španjolska središnja banka:

https://clientebancario.bde.es/pcb/es/menu-horizontal/productosservici/relacionados/tiposinteres/

Kao što je navedeno u odgovoru na prethodno pitanje, osim zakonske kamate predviđene člankom 1108. Građanskog zakonika za utvrđivanje naknade za neplaćena novčana potraživanja, primjenjuju se različite stope zakonske kamate. One uključuju:

–          kad je riječ o hipotekama, Zakonom 1/2013 od 14. svibnja 2013. izmijenjen je članak 114. Zakona o hipoteci i određena je najviša stopa zatezne kamate – u slučaju zajmova za kupnju glavnog boravišta kada je hipoteka zasnovana na njemu – na trostruku zakonsku kamatnu stopu.

Zakonom o ugovorima o hipotekarnom zajmu izmijenjen je tekst članka 114. koji je, s novim tekstom, stupio na snagu 16. lipnja 2019. Njime se uspostavlja zatezna kamata kao stopa redovne kamate plus tri postotna boda tijekom razdoblja za koje je plaćanje nepodmireno. Primjenjuje se na zajmove koje su ugovorili pojedinci osigurani od hipoteka na stambene nekretnine. Zatezna kamata ne može se kapitalizirati ni u kojim okolnostima. Ugovori koji nisu u skladu s ovim pravilom o zateznoj kamati nisu dopušteni.

–          Člankom 20. stavkom 4. Zakona 16/2011 o ugovorima o potrošačkim kreditima (Contratos de Crédito al Consumo) za takve je operacije postavljeno gornje ograničenje na zakonsku kamatnu stopu uvećanu 2,5 puta.

–          Osim ako je dogovoreno drukčije, člankom 7. Zakona 3/2004 o suzbijanju kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama uspostavljena je zakonska stopa zatezne kamate koju je dužnik obvezan platiti kao iznos kamatne stope koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja provedene prije prvog dana tekuće polovine kalendarske godine, plus osam postotnih bodova.

Kamatna stopa koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje glavne operacije refinanciranja smatrat će se kamatnom stopom koja se primjenjuje kad su te operacije dražbe s nepromjenjivom kamatnom stopom. Kad bi se glavne operacije refinanciranja provodile kao dražbe s promjenjivom kamatnom stopom, ta kamatna stopa odnosila bi se na graničnu kamatnu stopu koja proizlazi iz te dražbe.

Zakonska stopa zatezne kamate, utvrđena u skladu s odredbama ovog odlomka, primjenjivat će se u trajanju od šest mjeseci od dana na koji je utvrđena.

–          Kad je riječ o ugovorima o osiguranju, člankom 20. stavkom 4. Zakona 50/1980 od 8. listopada 1980. o ugovorima o osiguranju kažnjavaju se neopravdana kašnjenja osiguravajućih društava u isplati naknade onima koji su pogođeni zahtjevima obuhvaćenima ugovorima o osiguranju koje su sklopili s osiguravateljima, primjenjujući godišnju kamatnu stopu jednaku zakonskoj kamatnoj stopi na snazi u vrijeme dospijeća naplate, uvećane za 50 %. Ako se naklada ne isplati u roku od dvije godine nakon podnošenja zahtjeva, sudac mora osiguravatelju odrediti godišnju kamatnu stopu od najmanje 20 %.

–          „Kamata nakon presude” iz članka 576. Zakona 1/2000 od 7. siječnja 2000. o parničnom postupku, u kojem je navedeno da nakon što je izrečena prvostupanjska presuda ili odluka kojom se nalaže isplata u gotovini, godišnja kamata vjerovniku dospijeva na plaćanje ili po zakonskoj kamatnoj stopi uvećanoj plus dva postotna boda, po kamatnoj stopi koju su dogovorile stranke, ili po stopi predviđenoj posebnom zakonskom odredbom.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Kamatne stope navedene su na internetskoj stranici iz prethodnog odgovora.

https://clientebancario.bde.es/pcb/es/menu-horizontal/productosservici/relacionados/tiposinteres/

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Da, na sljedećoj internetskoj stranici:

https://clientebancario.bde.es/pcb/es/menu-horizontal/productosservici/relacionados/tiposinteres

Posljednji put ažurirano: 19/08/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.