Izvorna jezična inačica ove stranice portugalski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Swipe to change

Izvođenje dokaza videokonferencijom

Portugal
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Postoji li mogućnost izvođenja dokaza videokonferencijom uz sudjelovanje suda u državi članici koja upućuje zahtjev ili neposredno od strane suda u toj državi članici? Ako postoji, koji se odgovarajući nacionalni postupci ili zakoni primjenjuju?

Prema portugalskom pravu sudac suda koji je uputio zahtjev mora izvesti dokaze osoba koje se saslušavaju izravno videokonferencijskom vezom, bez intervencije suca sa zamoljenog suda. To je pravilo za unutarnje postupke koji uključuju saslušanje videokonferencijskom vezom. Isti postupak primjenjuje se na prekogranične predmete u kojima sud države članice koja je uputila zahtjev traži da se saslušanje održi videokonferencijskom vezom u skladu s člankom 17. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.

Druga je mogućnost u prekograničnim predmetima da sud države članice koja je uputila zahtjev zatraži da se saslušanje održi videokonferencijskom vezom u skladu s člancima od 10. do 12. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.

Glavna nacionalna postupovna pravila kojima se uređuje prikupljanje dokaza videokonferencijskom vezom od vještaka, svjedoka i stranaka jesu sljedeća.

Vještaci

Članak 486. Zakona o parničnom postupku (Código de Processo Civil)

Pojavljivanje vještaka na završnoj raspravi

1. – Ako to zahtijeva jedna od stranaka ili ako to naloži sudac, vještaci se pojavljuju na završnoj raspravi radi davanja svih objašnjenja koja se od njih zatraže, pod prisegom.

2. – Vještaci iz ustanova, laboratorija ili službenih tijela saslušavaju se telekonferencijskom vezom na svojem radnom mjestu.

Svjedoci

Članak 502. Zakona o parničnom postupku

Saslušanje s pomoću tehnoloških sredstava

1. – Svjedoke koji borave izvan okruga u kojem se nalazi sud ili sudski odjel stranke predlažu u skladu s člankom 507. stavkom 2. ako su u izjavi ponudili da budu svjedoci ili ako se saslušavaju s pomoću tehnološke opreme koja omogućuje audiovizualnu komunikaciju u stvarnom vremenu iz suda, sudskog odjela ili registriranog općinskog ili župnog objekta ili druge javne zgrade u području u kojem borave.

2. – Općinski ili župni objekti u kojima se može održati saslušanje tehnološkim sredstvima određuju se u protokolu koji potpisuju Ministarstvo pravosuđa i predmetno lokalno tijelo.

3. – Sud pred kojim je pokrenut postupak utvrđuje datum saslušanja nakon savjetovanja sa sudom, sudskim odjelom ili subjektom odgovornim za javnu zgradu gdje svjedok treba svjedočiti i poziva svjedoka da se pojavi.

4. – Na dan saslušanja svjedoci se identificiraju sudskom službeniku ili državnom službeniku u objektu u kojem svjedoče, ali od tog trenutka nadalje saslušanje vode sudac pred kojim je pokrenut postupak i zastupnici stranaka s pomoću tehnološke opreme koja omogućuje audiovizualnu komunikaciju u stvarnom vremenu bez potrebe za intervencijom suca u mjestu u kojem se svjedoči.

5. – Ne dovodeći u pitanje odredbe međunarodnih i europskih instrumenata, svjedoci koji borave u inozemstvu saslušavaju se s pomoću tehnološke opreme koja omogućuje audiovizualnu komunikaciju u stvarnom vremenu kad god su potrebna tehnološka sredstva dostupna na mjestu u kojem borave.

6. – U predmetima koji se rješavaju na sudovima u područjima gradova Lisabona i Porta saslušanje se ne provodi s pomoću tehnološke opreme koja omogućuje audiovizualnu komunikaciju u stvarnom vremenu ako je svjedok stanovnik predmetnog gradskog područja, osim u slučajevima predviđenima u članku 520.

Članak 520. Zakona o parničnom postupku

Izravna komunikacija između suda i osobe koja svjedoči

1. – Ako se osoba koja mora svjedočiti ne može ili joj je iznimno teško pojaviti se na sudu na vrijeme, sudac može uz suglasnost stranaka odrediti da sva objašnjenja potrebna radi donošenja pravilne odluke o predmetu budu dana telefonski ili preko drugog sredstva izravne komunikacije između suda i svjedoka, sve dok je priroda činjenica koje se trebaju istražiti ili razjasniti u skladu s postupkom.

2. – Sredstvima koja su mu dostupna sud mora osigurati da svjedočenje bude istinito i slobodno, posebice određivanjem da svjedok bude u pratnji sudskog službenika tijekom svjedočenja i da sadržaj dokaza i okolnosti u kojima su izneseni budu uneseni u zapisnik.

3. – Odredbe članka 513. [prisega i prethodno ispitivanje koje provodi sudac] i prvi dio stavka 4. prethodnog članka [sudac može naložiti ponovno svjedočenje pred njim osobno] primjenjuju se na predmete na koje se primjenjuje ovaj članak.

Stranke

Članak 456. Zakona o parničnom postupku

Vrijeme i mjesto svjedočenja

1. – U pravilu se svjedočiti mora na završnoj raspravi, osim ako nije žurno ili ako svjedok nije u mogućnosti pojaviti se na sudu.

2. – Pravila za svjedočenje telekonferencijskom vezom utvrđena u članku 502. primjenjuju se na stranke koje borave izvan okruga ili, u slučaju autonomnih regija, izvan predmetnog otoka.

3. – Svjedočiti se može i na pripremnom ročištu, u tom se slučaju odredbe iz prethodnog stavka primjenjuju mutatis mutandis.

2 Postoje li ograničenja u pogledu toga koga se može saslušati videokonferencijom – primjerice, može li se tako saslušati samo svjedoke ili i druge osobe, poput stručnjaka i stranaka u postupku?

Posebna ograničenja nisu utvrđena. Portugalskim pravom dopušteno je saslušanje svjedoka, stranaka i vještaka s pomoću videokonferencijske veze, kako je predviđeno prethodno navedenim zakonskim pravilima.

3 Postoje li ikakva ograničenja kad je riječ o vrsti dokaza koje se može izvoditi videokonferencijom?

Vidjeti odgovor na prethodno pitanje.

4 Postoje li ograničenja kad je riječ o mjestima na kojima se osobe može saslušati videokonferencijom, tj. mora li se ona održati u prostorima suda?

Opće je pravilo da osoba mora biti saslušana videokonferencijskom vezom na sudu. Međutim, vještaci iz službenih tijela mogu biti saslušani videokonferencijskom vezom na svojem radnom mjestu. U izuzetnim slučajevima, u okolnostima predviđenima člankom 520. Zakona o parničnom postupku (citiranom u odgovoru na 1. pitanje), sud može osobu koja se nalazi izvan suda saslušati videokonferencijskom vezom.

5 Je li dopušteno snimanje saslušanja videokonferencijom i ako jest, postoji li oprema za to?

Da, saslušanja videokonferencijskom vezom uvijek se snimaju s pomoću postojećeg sustava zvučnog snimanja na sudu, kako je predviđeno u članku 155. portugalskog Zakona o parničnom postupku.

6 Na kojem se jeziku provodi saslušanje: a) ako se zahtjev temelji na člancima 10., 11. i 12. i b) kad se izravno izvode dokazi u skladu s člankom 17.?

Ako je Portugal zamoljena država članica, jezik saslušanja razlikovat će se ovisno o okolnostima:

(a) Ako se zahtjevi podnose u skladu s člancima od 10. do 12. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001., upotrebljava se portugalski jezik. Ako je potrebno saslušati strane državljane, oni mogu govoriti drugim jezikom ako ne govore portugalski. U tom slučaju sud koji je uputio zahtjev mora obavijestiti zamoljeni sud o toj činjenici tako da zamoljeni sud može pozvati tumača da bude prisutan na zamoljenom sudu.

(b) Ako se zahtjevi podnose u skladu s člankom 17. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001., upotrebljava se jezik predviđen u nacionalnom zakonodavstvu države članice kojoj pripada sud koji je uputio zahtjev. Ako je potrebno saslušati osobe koje ne govore taj jezik, sud koji je uputio zahtjev može u skladu s nacionalnim zakonodavstvom pozvati tumača da bude prisutan na sudu koji je uputio zahtjev. Druga je mogućnost da sud koji je uputio zahtjev zatraži od (zamoljenog) portugalskog suda da pozove tumača da bude prisutan na zamoljenom sudu.

U svim slučajevima koji su predviđeni točkama (a) i (b) u kojima postoji potreba za pozivanjem tumača da bude prisutan na sudu zamoljene države članice zamoljeni sud zatražit će od suda države članice koja je uputila zahtjev da plati naknadu tumaču, kako je predviđeno u članku 18. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.

7 U slučaju potrebe, tko je odgovoran za osiguravanje tumača za obje vrste saslušanja i gdje se oni moraju nalaziti?

Ta informacija već je dana u odgovoru na 6. pitanje.

8 Kakav se postupak primjenjuje pri dogovaranju saslušanja i obavješćivanju osobe koju treba saslušati o vremenu i mjestu? Koliko se vremena ostavlja prilikom dogovaranja datuma saslušanja kako bi se na vrijeme obavijestilo osobu koja će se ispitati?

Prema portugalskom pravu postupak koji se primjenjuje na postupak saslušanja i pozivanja osobe da se pojavi na sudu u osnovi je utvrđen u članku 7. stavku 3., članku 172. stavcima 5. i 6., članku 220., članku 247. stavku 2., članku 251. stavku 1. te člancima 417., 507., 508. i 603. portugalskog Zakona o parničnom postupku.

Općenito je odgovornost tajništva suda da obavijesti na vlastitu inicijativu svjedoke, vještake, stranke i njihove zastupnike kada se od njih zahtijeva da se pojave u sudskim postupcima prema sudskom nalogu. Konkretno, ako stranka zahtijeva saslušanje svjedoka videokonferencijskom vezom, tajništvo suda odgovorno je za pozivanje tog svjedoka.

Obavijesti u svrhu pozivanja svjedoka, vještaka i drugih osoba (npr. tumača ili tehničkog savjetnika) na sud šalju se preporučenom poštom, uz navođenje datuma, mjesta i svrhe pojavljivanja na sudu. Obavijesti se smatraju dostavljenima čak i kada primatelj odbije prihvatiti dopis. Dostavljač pošiljke mora voditi evidenciju u tom smislu.

Obavijesti u svrhu pozivanja stranke da se pojavi u sudskom postupku ili da svjedoči šalju se preporučenom poštom i upućuju predmetnoj stranci, uz navođenje datuma, mjesta i svrhe pojavljivanja na sudu. U tom slučaju, ako je stranka imenovala odvjetnika ili ako je istodobno zastupaju odvjetnik i pravni zastupnik, i odvjetnika i pravnog zastupnika također je potrebno obavijestiti.

Zastupnike stranaka obavješćuje se elektroničkim putem u skladu s člankom 25. Ministarskog provedbenog naloga (Portaria) br. 280/2013 od 26. kolovoza 2013. IT sustav potvrđuje datum kada je obavijest izdana.

Zakon ne utvrđuje izričito koliko se ranije prije saslušanja mora dati obavijest. U svim navedenim slučajevima obavijest se smatra dostavljenom treći dan nakon slanja preporučenom poštom ili nakon što je izdana elektroničkim putem. Ako treći dan nije radni, obavijest će se smatrati dostavljenom prvi sljedeći radni dan. Iz praktičnih razloga potrebno je poštovati najmanje to razdoblje obavijesti u odnosu na datum ročišta kako bi se obavijest mogla smatrati propisno dostavljenom.

U žurnim slučajevima svjedoci, vještaci, druge osobe, stranke ili njihovi zastupnici mogu se pozvati (ili se njihovi pozivi mogu otkazati) putem telegrama, telefona ili drugog sličnog telekomunikacijskog sredstva. Telefonski kontakt uvijek se dokumentira u evidenciji predmeta, nakon čega slijedi pisana potvrda u nekom obliku.

Ako se osoba koja je trebala biti prisutna ne pojavi, ta osoba mora opravdati svoj izostanak na samom ročištu ili u roku od pet dana (kalendarskih dana, ali ako posljednji dan nije radni, rok se produljuje na sljedeći radni dan).

Portugalskim pravom utvrđuju se sljedeće prisilne mjere za slučajeve nepojavljivanja. Ako se svjedok koji je propisno obaviješten i nije opravdao svoj izostanak u zakonskom roku ne pojavi, izriče mu se novčana kazna, a sudac može naložiti privođenje. Te kazne ne primjenjuju se ako se suđenje odgađa zbog drugih razloga osim nepojavljivanja svjedoka. Ako se vještak ili druga osoba koji su propisno obaviješteni i nisu opravdali svoj izostanak u zakonskom roku ne pojave, izriče im se novčana kazna. Ako se jedna od stranaka koja je propisno obaviještena i nije opravdala svoj izostanak u zakonskom roku ne pojavi, izriče joj se novčana kazna, a sud njezino odbijanje može slobodno tumačiti za svrhe dokazivanja. Osim toga, ako sud smatra da odbijanje stranke da se pojavi onemogućuje ispunjavanje zahtjeva o teretu dokazivanja, može obrnuti teret dokazivanja.

9 Koji su troškovi povezani s uporabom videokonferencije i kako se plaćaju?

Za korištenje videokonferencijske veze ne naplaćuju se troškovi.

10 Kojim se zahtjevima osigurava informiranje osobe koju će neposredno saslušati sud koji upućuje zahtjev da je njezino sudjelovanje dobrovoljno?

Ako je portugalski sud stranka koja je uputila zahtjev u skladu s člankom 17. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001., poziva osobu koju treba saslušati da se pojavi pred imenovanim sudom u drugoj (zamoljenoj) državi članici poštanskim putem, s pomoću jednog od načina navedenih u odgovoru na 8. pitanje, prema potrebi. Ta mogućnost obavješćivanja poštanskim putem predviđena je člankom 14. Uredbe (EZ) br. 1393/2007 od 13. studenoga 2007. Osobu koja treba biti saslušana obavješćuje se da je njezino pojavljivanje dobrovoljno.

Ako je portugalski sud zamoljena stranka, odgovornost je suda koji je uputio zahtjev da obavijesti osobe koje će biti saslušane i da im priopći da je pojavljivanje dobrovoljno.

Međusobnim sporazumom između suda koji je uputio zahtjev i zamoljenog suda obavijest osobi koja treba biti saslušana i informiranje te osobe da je saslušanje dobrovoljno može obaviti sud zamoljene države članice. Do toga u praksi može doći bez obzira na to je li portugalski sud stranka koja je uputila zahtjev ili zamoljena stranka.

11 Kojim se postupkom utvrđuje identitet osobe koju treba saslušati?

U zakazano vrijeme za saslušanje sudski službenik provjerava je li osoba koju treba saslušati prisutna i obavješćuje suca koji će voditi saslušanje ili sud koji je uputio zahtjev ako taj sud izravno vodi saslušanje.

Ako saslušanje vodi portugalski sudac, nakon početka postupka, a prije nego što osoba započne samo svjedočenje, poduzimaju se sljedeći koraci: i. osoba koja svjedoči, svjedok ili vještak prisežu pred sucem, ii. sudac postavlja prethodna pitanja radi utvrđivanja identiteta osobe koju se saslušava.

Sudac je dužan provesti prethodno ispitivanje radi utvrđivanja identiteta osobe koju se saslušava postavljajući pitanja o njezinu imenu, zanimanju, adresi, bračnom statusu i drugim pojedinostima koje sudac može smatrati potrebnima za utvrđivanje identiteta.

Kako bi procijenio vjerodostojnost dokaza, sudac ujedno pita osobu koju saslušava je li srodnik, prijatelj ili neprijatelj bilo koje od stranaka te ima li izravan ili neizravan interes u predmetu.

Ako tijekom prethodnog ispitivanja sudac utvrdi da svjedok nije sposoban za saslušanje ili da nije prava osoba koju treba saslušati, neće mu dopustiti svjedočiti. Svjedok nije sposoban ako, unatoč tome što nije spriječen psihološkom anomalijom, nema prirodnu sposobnost (fizičku ili mentalnu sposobnost) za svjedočenje.

Prethodnim ispitivanjem sucu se omogućuje i provjera sljedećih slučajeva u kojima, prema portugalskom Zakonu o parničnom postupku, svjedoci ili stranke mogu odbiti svjedočiti.

Sljedeće osobe mogu odbiti svjedočiti (osim u tužbama kojima je namjera potvrditi rođenje ili smrt djece):

  1. srodnici u uzlaznoj liniji u predmetima koji uključuju njihove potomke, posvojitelji u predmetima koji uključuju njihovu posvojenu djecu i obratno
  2. punac/svekar ili punica/svekrva u slučaju koji uključuje njihove zetove ili snahe i obratno
  3. bračni drugovi ili bivši bračni drugovi u predmetima koji uključuju drugog bračnog druga ili bivšeg bračnog druga
  4. svi koji žive u izvanbračnoj zajednici ili su živjeli u izvanbračnoj zajednici na način sličan vjenčanim parovima s bilo kojom od stranaka u predmetu.

Dužnost je suca da osobe navedene u prethodnim točkama obavijesti da imaju pravo odbiti svjedočiti.

Osobe koje podliježu čuvanju poslovne tajne, tajne kao javni dužnosnici ili državnih tajni moraju biti izuzete od svjedočenja o činjenicama koje su obuhvaćene takvim tajnama. U tim slučajevima sudac će provjeriti zakonitost izuzeća i, ako to smatra potrebnim, ukinuti njihovu dužnost čuvanja tajne.

Stranke mogu svjedočiti samo o osobnim činjenicama. U parničnom postupku nije dopušteno usmjeravanje dokaza stranke na kaznena ili štetna djelovanja zbog kojih je stranka tuženik u kaznenom predmetu.

12 Kakvi se propisi primjenjuju na davanje prisege i koje podatke treba poslati sud koji upućuje zahtjev ako je potrebna prisega tijekom neposrednog izvođenja dokaza u skladu s člankom 17.?

Prema portugalskom pravu:

  • prije izvođenja dokaza sudac upozorava osobu koju se saslušava na moralnu važnost prisege koju će ta osoba dati, na dužnost vjernosti prema istini i na kazne za davanje lažnih iskaza
  • sudac zatim od svjedoka traži da dâ sljedeću prisegu: „Prisežem svojom čašću da ću govoriti potpunu istinu i samo istinu.”
  • odbijanje davanja prisege jednako je odbijanju svjedočenja: sudac u oba slučaja može izreći kaznu za nepoštovanje suda osim ako je odbijanje bilo opravdano.

Ako sud u drugoj državi članici izvodi dokaze izravno iz Portugala videokonferencijskom vezom u skladu s člankom 17. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001., sud države članice koja je uputila zahtjev mora obavijestiti (zamoljeni) portugalski sud o sljedećim identifikacijskim podacima osobe koja će svjedočiti: imenu, zanimanju, adresi, bračnom statusu i drugim informacijama koje smatra potrebnima u svrhu identifikacije, svojstvu u kojem će ta osoba biti saslušana (npr. stranka, svjedok, vještak, tehnički savjetnik), jeziku koji ta osoba govori i je li potrebno pozvati tumača na zamoljeni sud.

Ti podaci potrebni su kako bi (zamoljeni) portugalski sud s jedne strane mogao poduzeti korake za pozivanje tumača i s druge strane potvrditi prisutnost osobe koju će saslušati u zakazano vrijeme za videokonferenciju.

Međutim, s obzirom na to da portugalski sudac ne intervenira u postupku, prisegu je potrebno dati videokonferencijskom vezom pred sucem suda države članice koja je uputila zahtjev. Isto se primjenjuje i na prethodno ispitivanje, ako do njega dođe, kao i na pitanja sposobnosti ili odbijanja svjedočenja ili izuzimanja svjedoka od svjedočenja, za što je nadležan sudac suda koji je uputio zahtjev u skladu sa zakonom o parničnom postupku države članice koja je uputila zahtjev, kako je predviđeno člankom 17. stavkom 6. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001.

13 Na koji se način osigurava da na mjestu gdje se održava videokonferencija postoji osoba za kontakt koju može kontaktirati sud koji upućuje zahtjev i osobe koja je dostupna na dan saslušanja i koja može upravljati opremom za videokonferenciju te otkloniti moguće tehničke poteškoće?

Sud koji je uputio zahtjev i zamoljeni sud (nakon što ga središnje tijelo utvrdi) trebali bi uspostaviti izravan kontakt jedan s drugim radi zakazivanja videokonferencije, a trebali bi i dogovoriti datum za prethodnu provjeru.

Radi praktičnosti, kad god je to moguće, preporučljivo je provesti provjeru prije slanja obavijesti svjedoku. Zbog toga bi datum provjere trebalo zakazati dovoljno rano kako bi se omogućilo pravodobno obavješćivanje svjedoka.

Na dan provjere i na datum saslušanja videokonferencijskom vezom IT tehničar, telekomunikacijski tehničar ili sudski službenik s odgovarajućim znanjem trebali bi biti prisutni na svakom od sudova.

U Portugalu Institut za financijsko upravljanje i infrastrukturu pravosudnog sustava (Instituto de Gestão Financeira e Estruturas da Justiça ili „IGFEJ”) ima poseban tim dostupan za videokonferencije na sudovima.

Radi bolje organizacije, kad god je to moguće, trebalo bi obavijestiti IGFEJ o datumu provjere i saslušanja uz prethodnu obavijest od tri dana. To će IGFEJ-u omogućiti da provjeri postojanje potrebnih tehničkih uvjeta za videokonferenciju, da odmah intervenira u slučaju bilo kakvih poteškoća u komunikaciji između sudova i da nadzire provjere videokonferencijske veze.

Zakazivanje videokonferencije u drugoj državi članici na zahtjev portugalskog suda

Portugalski sud (koji je uputio zahtjev) mora prvo od IGFEJ-a zatražiti stvaranje potrebnih tehničkih uvjeta za videokonferenciju, intervenciju u slučaju poteškoća u komunikaciji između sudova i nadzor provjere videokonferencijske veze.

Radi svladavanja tehničkih poteškoća portugalski sud od suda zamoljene države članice traži da isto tako odredi nekog odgovornog u svojoj službi za videokonferencije za nadzor provjere i/ili da pruži potrebnu tehničku pomoć u suradnji s portugalskim tehničarima.

Kad su portugalski sudovi stranka koja je uputila zahtjev, često traže pomoć kontaktne točke EJN-a u građanskim stvarima (Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima) u Portugalu, koja se izravno javlja zamoljenim sudovima radi zakazivanja provjere i videokonferencije. Kad joj se ukaže na tehničke poteškoće, kontaktna točka povezuje se izravno s timovima odgovornima za videokonferenciju u svakoj od uključenih država članica i zahtijeva potrebne veze, informacije ili tehničke prilagodbe i obavješćuje uključene sudove u skladu s tim. Time se omogućuje svladavanje jezične prepreke i uspješna provedba videokonferencije.

Zakazivanje videokonferencije na portugalskom sudu na zahtjev druge države članice

U Portugalu je Glavna uprava za izvršavanje sudske vlasti (Direcção-Geral da Administração da Justiça ili DGAJ) središnje tijelo odgovorno za zaprimanje i prihvaćanje zahtjeva od druge države članice koji su upućeni u skladu s člankom 17. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. Nakon prihvaćanja zahtjeva DGAJ obavješćuje sud države članice koja je uputila zahtjev o (zamoljenom) portugalskom sudu na kojem će se održati videokonferencija. Nakon toga sud koji je uputio zahtjev i zamoljeni sud moraju se izravno uzajamno dogovoriti o datumima za izvođenje prvo provjere, a zatim i saslušanja videokonferencijskom vezom.

DGAJ, kao središnje tijelo, olakšava izravan kontakt suda koji je uputio zahtjev i zamoljenog suda, kao i kontakt s timom IGFEJ-a za podršku za videokonferenciju radi svladavanja bilo kakvih tehničkih poteškoća. Osim toga, kontaktna točka EJN-a u građanskim stvarima u Portugalu usto može olakšati potrebne kontakte ako se to od nje zatraži.

Izravnim kontaktima sudovi rezerviraju sobu za videokonferenciju i određuju osoblje za postavljanje tehničkih veza i nadzor videokonferencije na sudu koji je uputio zahtjev i zamoljenom sudu. U Portugalu se u pravilu odabire sudski službenik s odgovarajućim znanjem, po mogućnosti zajedno s IT tehničarom portugalskog suda.

Ako se videokonferencija vodi putem IP-a, mora se obaviti iz Portugala. Zbog toga portugalski sud unaprijed traži od IGFEJ-a otvaranje vanjske veze.

Ako se videokonferencije vode putem telefonske linije (ISDN), veza prema portugalskim sudovima može se uspostaviti iz sudova u drugim državama članicama.

Kad god se pojave tehničke poteškoće, IT tehničar portugalskog suda ili tehničar IGFEJ-a mogu pružiti potrebnu pomoć.

14 Traže li se dodatni podaci od suda koji upućuje zahtjev i kakvi?

Pri podnošenju zahtjeva za videokonferenciju potrebno je unijeti sljedeće podatke u polje 12. obrasca I iz Priloga Uredbi Vijeća (EZ) br. 1206/2001 od 28. svibnja 2001. ili ih dostaviti kao prilog tom obrascu.

1. Tehnički podaci o opremi za videokonferenciju koju upotrebljava sud koji je uputio zahtjev, odnosno:

  • komunikacijski protokol koji se upotrebljava (npr. H.323, H.320)
  • videoprotokoli (npr. H.261, H.263 i H.264)
  • audioprotokoli (npr. G.711a, G.711u, G.722, G.729)
  • protokol za razmjenu sadržaja prema potrebi [npr. H.239 ili BFCP (SIP)]
  • sigurnost: H.235 i podržano šifriranje
  • maksimalna podržana širina pojasa
  • samostalna, MCU ili Gateway oprema
  • u slučaju MCU-a ili Gatewaya ima li IVR.

2. Podaci o ISDN-u i/ili javnoj IP vezi suda.

Tehnički podaci za videokonferencije:

korišteni komunikacijski protokol: H.323

sigurnost: H.235 AES

maksimalna podržana širina pojasa: 256kbps

3. Zahtjev za zakazivanje provjere videokonferencijske veze prije svjedočenja.

4. Ime i izravni kontaktni podaci (telefon, faks i e-pošta) osobe koja će pružati podršku za videokonferenciju (po mogućnosti sudski službenik zajedno s jednim IT ili telekomunikacijskim tehničarom koji pruža podršku za sud).

5. Kao alternativa ISDN-u ili IP vezi i radi svladavanja poteškoća u komunikaciji koje su posljedica postavki mreže ili vatrozida na opremi instaliranoj u sudovima omogućena je upotreba platformi kao što su Webex, Zoom, Teams ili Skype za uspostavu videokonferencijske veze.

U tom slučaju sudovi koji sudjeluju u videokonferenciji trebaju se unaprijed dogovoriti koja će se platforma upotrebljavati jer će sudski službenik u Portugalu trebati zatražiti od lokalnog IT tehničara da instalira potreban softver na opremu za videokonferenciju.

U svakom slučaju uvijek treba unaprijed zatražiti provjeru veze kako bi se utvrdilo je li potrebna tehnička intervencija.

Napomena

Informacije iz ovog informativnog članka nisu obvezujuće za kontaktnu točku Europske pravosudne mreže u građanskim stvarima, sudove, druge subjekte ni tijela. Potrebno je pročitati važeće zakonodavstvo. Ono podliježe redovnim ažuriranjima i promjenama u tumačenju na temelju sudske prakse.

Posljednji put ažurirano: 30/08/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.