Pronađi podatke po području
- Belgijabe
- Bugarskabg
- Češkacz
- Danskadk
- Njemačkade
- Estonijaee
- Irskaie
- Grčkael
- Španjolskaes
- Francuskafr
- Hrvatskahr
- Italijait
- Ciparcy
- Latvijalv
- Litvalt
- Luksemburglu
- Mađarskahu
- Maltamt
- Nizozemskanl
- Austrijaat
- Poljskapl
- Portugalpt
- Rumunjskaro
- Slovenijasi
- Slovačkask
- Finskafi
- Švedskase
- Ujedinjena Kraljevinauk
1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti
1.1 Područje primjene postupka, prag
Zakonom o parničnom postupku (Zivilprozessordnung) nije predviđen poseban postupak za sporove male vrijednosti. Međutim, u članku 495.a Zakona predviđen je pojednostavnjeni postupak. Njime se sudu omogućuje da prema vlastitoj razumnoj odluci odluči kako će postupati u slučajevima kada vrijednost spora iznosi 600 EUR ili manje. Zakonom ta mogućnost nije ograničena ni na jedan drugi način: na primjer, ne postoji ograničenje na neku posebnu vrstu spora.
1.2 Prijava postupka
U takvim slučajevima sud može prema vlastitoj razumnoj odluci odlučiti kako će postupati i konkretno može upotrijebiti određene posebne načine za pojednostavnjenje postupka. Sud to nije obavezan učiniti. Čak i ako vrijednost spora iznosi manje od 600 EUR, sud može postupati u skladu s uobičajenim pravilima.
Ako sud odabere postupak prema vlastitoj odluci, stranke ne smiju prigovoriti. One mogu samo zatražiti usmenu raspravu.
1.3 Obrasci
Ne postoje standardizirani obrasci koji se moraju upotrebljavati.
1.4 Pomoć
Primjenjuju se uobičajena pravila. Razlog je to što je postupak pojednostavnjen samo u smislu postupka koji je potrebno primijeniti. Prema strankama koje nemaju zakonskog zastupnika postupa se jednako kao prema strankama koje imaju zakonskog zastupnika. Na primjer, u postupcima pred lokalnim sudovima (Amtsgerichte) tužbeni zahtjev može se registrirati usmeno u pisarnici. Čak i osoba koja ima zakonskog zastupnika može svoju izjavu registrirati usmeno umjesto dostave putem odvjetnika.
Osim toga, pitanje ima li stranka zakonskog zastupnika ne utječe na prirodu i opseg dužnosti suda da informira i savjetuje (Aufklärungs- und Hinweispflichten). Sud ima zakonsku obvezu objasniti postupak s pravnog i činjeničnog stajališta te razjasniti nedoumice.
1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza
Sud ne mora izvoditi dokaze samo na uobičajene načine. Protivno načelu izravnog dokazivanja (Unmittelbarkeit) koje se inače primjenjuje i koje znači da se svjedoci, vještaci ili same stranke moraju saslušati pred sudom u nazočnosti stranaka, u pojednostavnjenom postupku sud može, na primjer, zatražiti saslušanje svjedoka, vještaka ili stranaka telefonom ili pisanim putem.
1.6 Pisani postupak
Moguće je upotrijebiti isključivo pisani postupak. Međutim, usmena rasprava mora se održati ako to zatraži jedna od stranaka.
1.7 Sadržaj presude
Struktura presude jednostavnija je nego u redovnim postupcima. Razlog je to što protiv presuda u sporovima čija vrijednost ne premašuje 600 EUR nije moguće podnijeti žalbu.
Na primjer, moguće je izostaviti opis činjenica. Također je moguće izostaviti osnovu za odluku ako su stranke to voljne prihvatiti ili ako se glavni sadržaj osnove već nalazi u sudskom spisu. Međutim, zbog zahtjeva međunarodnih pravnih odnosa, osnova za presudu mora biti navedena ako se očekuje da će se presuda izvršavati u inozemstvu (članak 313.a stavak 4. Zakona o parničnom postupku).
Ako sud iznimno dopusti žalbu, na strukturu presude primjenjivat će se uobičajena pravila.
1.8 Povrat troškova
Na nadoknadu troškova ne primjenjuju se nikakva ograničenja: primjenjuju se uobičajena pravila.
1.9 Mogućnost žalbe
Protiv presuda u sporovima čija vrijednost ne premašuje 600 EUR u načelu nije moguće podnijeti žalbu. Međutim, žalba može iznimno biti dopuštena ako je prvostupanjski sud u svojoj presudi dopustio žalbu. To je moguće kada je predmet od velike važnosti ili zato što je odluka žalbenog suda potrebna u cilju razvoja prava ili osiguranja dosljedne sudske prakse.
Ako žalba nije dopuštena, prvostupanjski sud mora ponovno pokrenuti postupak ako stranka protiv koje je donesena presuda prigovori da je sud nije saslušao na način koji je važan za donošenje odluke. Ako prvostupanjski sud ne riješi taj prigovor, stranci je jedino preostalo pravno sredstvo ustavna tužba podnesena Saveznom ustavnom sudu.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.