

Pronađi podatke po području
Jedan od bračnih drugova imao je prebivalište u Irskoj na dan pokretanja postupka.
ILI
Jedan od bračnih drugova imao je uobičajeno boravište u Irskoj u razdoblju od godine dana do tog datuma.
(Članak 39. stavak 1. točke (a) i (b) Obiteljskog zakona (razvod) iz 1996.)
Sud (okružni sud zajedno s Visokim sudom – članak 38. stavak 1.) mora potvrditi sljedeće:
na dan pokretanja postupka bračni su drugovi živjeli odvojeno u razdoblju od, ili razdobljima koja zajedno iznose, najmanje dvije godine tijekom posljednje tri godine,
I
nema razumnih izgleda za pomirenje između bračnih drugova,
I
u odnosu na bračne drugove i uzdržavane članove obitelji donesene su ili će biti donesene mjere koje sud smatra primjerenima.
(Članak 5. stavak 1. Zakona.)
Brak se, kao predmet rješenja o razvodu, tim rješenjem razvodi i stranka tog braka može ponovno stupiti u brak – članak 10. stavak 1.
Nakon donošenja rješenja o razvodu sud može donijeti odluku o prilagodbi imovine (članak 14. stavak 1. Zakona) te se imovina može prodati, ravnomjerno ili pojedinačno podijeliti ili prenijeti na ime jedne od stranaka.
Nakon donošenja rješenja o razvodu sud može dati upute koje smatra primjerenima u pogledu dobrobiti maloljetnog uzdržavanog člana obitelji, skrbi o njemu ili kontakta s njime – članak 5. stavak 2. Zakona. Najvažnija je dobrobit djeteta.
(Za više pojedinosti vidjeti informativni članak na temu „Roditeljska odgovornost – Irska”).
Nakon donošenja rješenja o razvodu sud može donijeti rješenje o uzdržavanju u korist jednog bračnog druga koje prestaje važiti kad bračni drug primatelj ponovno sklopi brak – čl. 13. Zakona.
Sud može donijeti rješenje o prilagodbi imovine u koristi bilo kojeg bračnog druga – članak 17. Zakona.
(Za više pojedinosti vidjeti informativni članak na temu „Zahtjevi za uzdržavanje – Irska”).
Zakonskom (sudskom) rastavom olakšava se bračnim drugovima koji su se međusobno udaljili da reorganiziraju svoje živote kako bi trajno živjeli odvojeno.
Rješenjem o sudskoj rastavi omogućuje se sudu koji ga je donio da donese dodatna rješenja o djeci, plaćanjima uzdržavanja, kapitalnim plaćanjima, mirovinskim pravima, obiteljskom domu i ostaloj imovini. Rješenjem o sudskoj rastavi brak se ne razvodi. Prema tome, bračni drugovi koji imaju rješenje o „zakonskoj rastavi”, a žele ponovno sklopiti brak prvo moraju dobiti rješenje o razvodu.
(Članak 8. Zakona o sudskoj rastavi i reformi obiteljskog prava iz 1989.)
Za zakonsku rastavu mora biti ispunjen jedan ili više sljedećih uvjeta:
(Članak 2. Zakona o sudskoj rastavi i reformi obiteljskog prava iz 1989.)
Zakonskom rastavom prestaje dužnost suživota bez prestanka braka. Žena se može nastaviti koristiti suprugovim imenom.
Na financijskoj razini nastavlja se dužnost uzdržavanja drugog bračnog druga i može se dodijeliti uzdržavanje, iako se ne može uzeti u obzir pripisivanje krivnje. Međutim, kao i u slučaju razvoda, presuda podrazumijeva prestanak i ukidanje bračnog odnosa.
Zadržava se pravo nasljeđivanja, osim u slučaju bračnog druga koji je rastavljen od stola i postelje isključivo vlastitom krivnjom.
Stranke mogu od suda zatražiti ukidanje rješenja. Sud će ukinuti rješenje ako je utvrdio da je došlo do pomirenja i da stranke planiraju nastaviti suživot.
Preinaka zakonske rastave u razvod
Na zahtjev jednog od bračnih drugova presuda o zakonskoj rastavi može se preinačiti ipso jure u razvod ako je zakonska rastava trajala tri godine. U tom slučaju sudac odobrava razvod i odlučuje o njegovim posljedicama.
Ako je zakonska rastava odobrena na zahtjev, ona se može preinačiti u razvod samo na temelju dodatnog zajedničkog zahtjeva.
To znači da stranke poništenog braka kao da nikada nisu bile u braku.
Potrebno je jedno od sljedećeg:
i
Smatra se da brak nikada nije postojao. Svaka stranka može ponovno sklopiti brak. Stranke nemaju pravo nasljeđivanja jedna u odnosu na drugu niti imaju obveze uzdržavanja jedna druge ili pružanja potpore jedna drugoj. Djeca rođena u tom braku smatraju se izvanbračnom djecom.
Financijska i imovinska pitanja te pitanja povezana s uzdržavanim potomcima mogu se rješavati mirenjem bez sudjelovanja suda, ali samo sud može donijeti odluku o rastavi ili razvodu.
Za odlučivanje o tužbama za razvod/sudsku rastavu/poništaj nadležan je okružni sud zajedno s Visokim sudom.
Zahtjev za razvod/sudsku rastavu pred okružnim sudom podnosi se građanskom tužbom nadležnom uredu okružnog suda, a na postupak se primjenjuje nalog 59. pravilo 4. Poslovnika okružnog suda iz 2001.
Zahtjev za razvod/sudsku rastavu pred Visokim sudom pokreće se posebnim pozivom koji izdaje Središnji ured. Na postupak se primjenjuje nalog 70.A Poslovnika viših sudova (S.1 br. 343 iz 1997.). Zahtjev za ništavost pred Visokim sudom podnosi se u obliku zahtjeva Središnjem uredu. Na postupak se primjenjuje nalog 70.A Poslovnika Visokog suda.
Da – preko Ureda za pravnu pomoć, podložno imovinskom cenzusu.
Odluka Visokog suda o žalbi na odluku okružnog suda u postupku za razvod/sudsku rastavu/poništaj pravomoćna je i konačna i protiv nje nije dopušteno uložiti žalbu – čl. 39. Zakona o sudovima iz 1936.
Žalba protiv odluka Visokog suda u postupcima za razvod/sudsku rastavu/poništaj koji se pokreću na Visokom sudu podnosi se Vrhovnom sudu.
Zahtjev za takvu odluku u Irskoj se podnosi sudu (okružnom ili Visokom) u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkama (d)/(e) Obiteljskog zakona iz 1995. Zahtjev okružnom sudu podnosi se u građanskom postupku. Zahtjev Visokom sudu podnosi se posebnim pozivom.
Zbog ustavnog statusa razvoda o priznavanju odluke o razvodu donesene u inozemstvu u Irskoj odlučuju sudovi, odnosno Visoki sud ili okružni sud.
Uvjeti za dobivanje razvoda u Irskoj utvrđeni su u stavku 38. Obiteljskog zakona (razvod) iz 1996.
Bračni drug koji ne živi u Irskoj ili nije Irac može podnijeti zahtjev za razvod u Irskoj ako ispunjava uvjete navedene u članku 39. stavku 1. točkama (a) i (b) Obiteljskog zakona (razvod) iz 1996. Nadležnost za razvod u Irskoj temelji se na boravištu, a ne na državljanstvu.
Oasis: Informacije o javnim službama
Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.
Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.