Obiteljsko uzdržavanje

1 Što u praksi znače koncepti „uzdržavanje” i „obveza uzdržavanja”? Koje osobe moraju drugim osobama plaćati doplatak za uzdržavanje?

U skladu s estonskim Ustavom, obveza uzdržavanja znači dužnost obitelji da pomaže svojim članovima kojima je potrebna pomoć.

Naknada za uzdržavanje iznos je koji sud određuje za plaćanje uzdržavanja i koji se obično uplaćuje u novcu u određenim vremenskim razmacima. Na zahtjev uzdržavane osobe sud u nekim slučajevima može naložiti jednokratno plaćanje obveze uzdržavanja. Obveznik uzdržavanja koji mora plaćati uzdržavanje maloljetnog djeteta može tražiti, ako za to postoji valjan razlog, da mu se dopusti izvršavanje obveze uzdržavanja na način koji ne uključuje novac.

U načelu obvezu plaćanja uzdržavanja osobi kojoj je potrebna pomoć snose preci ili potomci te osobe prvog ili drugog nasljednog reda – drugim riječima, odraslo dijete, roditelji te bake i djedovi obvezni su uzajamno se uzdržavati. Bračni drugovi isto su tako obavezni uzdržavati svoju obitelj vlastitim radom i imovinom, što uključuje aktivnosti usmjerene na pokrivanje troškova zajedničkog kućanstva i zadovoljavanje uobičajenih i izvanrednih potreba drugog bračnog druga i njihove djece. Obveza plaćanja uzdržavanja osobi kojoj je potrebna pomoć može se proširiti i na razvedenog bračnog druga ili osobu s kojom obveznik uzdržavanja nije u braku, ali s kojom ima dijete.

Naknada za uzdržavanje plaća se u obliku doplatka koji plaća roditelj maloljetnog djeteta, posebno ako roditelj ne živi s djetetom ili ne sudjeluje u njegovu odgoju. Razvedeni bračni drug osobe kojoj je potrebna pomoć mora plaćati naknadu za uzdržavanje posebno ako, nakon razvoda i zbog odgovornosti za odgoj djeteta, osoba ne može sama sebe uzdržavati ili joj je potrebna pomoć zbog starosti ili zdravlja. Osoba koja ima dijete s osobom kojoj je potrebna pomoć obvezna je plaćati naknadu za uzdržavanje 12 tjedana nakon rođenja djeteta i kasnije, ako je osobi potrebna pomoć zbog zdravstvenih problema nastalih uslijed odgoja djeteta, trudnoće ili rođenja djeteta.

2 Do koje godine dijete može primati doplatak za uzdržavanje? Postoje li različita pravila za uzdržavanje maloljetnika i odraslih osoba?

Punoljetnost se stječe s 18 godina, a osoba mlađa od 18 godina smatra se maloljetnikom. Maloljetno dijete ima pravo na naknadu za uzdržavanje, a odgovornost za uzdržavanje djeteta prvenstveno snose njegovi roditelji, koji za to imaju jednaku odgovornost. Dijete koje je navršilo 18 godina i nastavlja obrazovanje prema nastavnom programu za osnovnu ili srednju školu, višu školu ili strukovnu obrazovnu ustanovu ili u svrhu stjecanja sveučilišne diplome isto tako ima pravo na uzdržavanje, ali samo dok ne navrši 21 godinu.

Odrasla djeca koja žele da im se naknada nastavi uplaćivati nakon što postanu punoljetna moraju samostalno podnijeti zahtjev sudu, ako je obveza plaćanja uzdržavanja prestala na temelju prethodne sudske presude.

Drugi preci ili potomci koji se nisu sposobni sami uzdržavati imaju pravo na naknadu za uzdržavanje ako je utvrđeno da im je potrebna pomoć.

3 Moram li se prijaviti ovlaštenom nadležnom tijelu ili sudu kako bih dobio uzdržavanje? Koji su glavni elementi tog postupka?

Od roditelja maloljetnog djeteta može se tražiti da izvršava obvezu uzdržavanja. Ako roditelj ne plaća naknadu za uzdržavanje dobrovoljno, zahtjev za naknadu za uzdržavanje može se podnijeti sudu. Naknada za uzdržavanje može se tražiti podnošenjem zahtjeva za provedbu hitnog postupka za plaćanje uzdržavanja za dijete ili pokretanjem postupka radi ostvarivanja prava na uzdržavanje. Kada se traži naknada za uzdržavanje za maloljetno dijete ne plaća se državna pristojba.

Hitni postupak u pitanjima koja se odnose na platni nalog pojednostavnjeni je postupak u kojem se plaćanje naknade za uzdržavanje može odrediti samo ako se traži naknada za uzdržavanje za maloljetno dijete, ako je ime roditelja koji je dužan plaćati uzdržavanje upisano u rodni list, ako iznos uzdržavanja nije veći od iznosa koji je jedan i pol puta veći od minimalnog mjesečnog iznosa te naknade (vidjeti pitanje 8.) i drugi roditelj nije osporio plaćanje naknade za uzdržavanje. Ako nisu ispunjeni uvjeti za podnošenje platnog naloga, za ostvarivanje prava na uzdržavanje potrebno je podnijeti tužbu okružnom sudu u mjestu boravišta djeteta.

Više podataka o hitnom postupku u pitanjima povezanima s platnim nalogom na temelju zahtjeva za naknadu za uzdržavanje maloljetnog djeteta dostupno je ovdje. Obrazac zahtjeva za plaćanje uzdržavanja djeteta dostupan je ovdje.

4 Je li moguće podnijeti zahtjev u ime rođaka (ako jest, do kojeg koljena) ili djeteta?

Maloljetna djeca imaju pravo na naknadu za uzdržavanje. Budući da maloljetnici imaju ograničenu pravnu sposobnost, zahtjev sudu u ime djeteta podnosi zakonski zastupnik djeteta – roditelj koji ima zakonsko skrbništvo. Ako je djetetu imenovan zakonski skrbnik, postupak pokreće skrbnik djeteta kao djetetov zakonski zastupnik.

Pravno sposobna odrasla osoba samostalno pokreće postupak radi ostvarivanja prava na naknadu za uzdržavanje.

5 Ako namjeravam pokrenuti sudski postupak, kako da znam koji je sud nadležan?

Podnošenje zahtjeva sudu da roditelju naloži izvršavanje obveze uzdržavanja prema maloljetnom djetetu rješava se kao pitanje uzdržavanja. U pitanjima uzdržavanja zahtjev se podnosi okružnom sudu u mjestu boravišta djeteta. Ako dijete nema boravište u Estoniji, postupak se pokreće u mjestu boravišta tuženika. Ako tuženik nema boravište u Estoniji, postupak se pokreće u mjestu boravišta tužitelja.

Uzdržavanje se može tražiti i u hitnom postupku u pitanjima koja se odnose na platni nalog (vidjeti odgovor na pitanje 3.).

6 Moram li kao podnositelj zahtjeva pokrenuti sudski postupak putem posrednika (npr. odvjetnika, središnjeg ili lokalnog nadležnog tijela, itd.)? Ako ne moram, koji se postupci primjenjuju?

Ako se pravo na uzdržavanje nastoji ostvariti na sudu, potrebno je pokrenuti postupak u kojem stručna pravna pomoć ili usluge posrednika nisu nužne. Sud nalaže plaćanje uzdržavanja od dana podnošenja tužbe, ali sud isto tako može na temelju predmetnog postupka naložiti plaćanje naknade za uzdržavanje retroaktivno do jedne godine prije pokretanja postupka.

Obrazac zahtjeva za plaćanje uzdržavanja djeteta dostupan je ovdje.

7 Moram li platiti pristojbe za pokretanje sudskog postupka? Ako moram, koliko će one približno iznositi? Ako nemam dovoljna financijska sredstva, mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Za pokretanje postupka za izvršenje obveze uzdržavanja prema maloljetnom djetetu ili za preispitivanje zahtjeva za hitni postupak u pitanjima povezanima s platnim nalogom na temelju zahtjeva za uzdržavanje djeteta ne plaća se državna pristojba.

Moguće je tražiti državnu pravnu pomoć ili pomoć u postupku za pokrivanje troškova postupka.

U slučaju državne pravne pomoći, estonska odvjetnička komora osobi dodjeljuje odvjetnika. Uloga je odvjetnika zastupati osobu u postupku i davati joj savjete. Državna pravna pomoć dostupna je osobama koje zbog svojeg financijskog stanja ne mogu platiti stručne pravne usluge u trenutku kada im je potrebna pravna pomoć ili ih mogu platiti samo djelomično ili u obrocima, ili koje nakon plaćanja sudskih troškova ne bi imale sredstava za život. Osoba koja prima pravnu pomoć nije oslobođena obveze plaćanja drugih troškova postupka.

Više podataka o državnoj pravnoj pomoći dostupno je ovdje.

Zahtjeve za državnu pomoć za pokriće troškova postupka mogu podnositi osobe koje ne mogu platiti te troškove zbog svojeg financijskog stanja ili koje ih mogu platiti samo djelomično ili u obrocima. Mora postojati i dostatan razlog na temelju kojeg se može pretpostaviti da će planirano sudjelovanje u postupku biti uspješno.

Obrazac zahtjeva za pomoć u postupku za fizičku osobu i obavijest o osobnom i financijskom stanju tužitelja i njegovih članova obitelji dostupni su ovdje.

8 Kakvo će uzdržavanje sud vjerojatno odobriti? Kako se izračunava iznos održavanja? Je li moguće revidirati sudsku odluku ako se troškovi života ili obiteljske okolnosti promijene? Ako jest, kako (npr. putem automatskog sustava indeksacije)?

Sud može naložiti plaćanje fiksnog ili promjenjivog iznosa naknade za uzdržavanje za maloljetno dijete navodeći u svojoj odluci osnovu za izračun iznosa te naknade. Sudovi obično nalažu plaćanje naknade za uzdržavanje u obliku mjesečnih obroka. Međutim, mjesečni iznos naknade za uzdržavanje za jedno dijete ne može biti manji od polovine minimalne mjesečne plaće koju je utvrdila estonska vlada (minimalna naknada 2018. iznosila je 250 EUR po djetetu, 2019. 270 EUR, a 2020. 292 EUR). Bez obzira na to, sud može, ako za to ima valjan razlog, smanjiti iznos naknade za uzdržavanje ispod minimalne mjesečne plaće koju je utvrdila vlada. Valjani razlozi u ovom slučaju mogu biti nesposobnost roditelja za rad ili postojanje obveze prema drugim uzdržavanim osobama.

Obveznik uzdržavanja može, ako za to ima valjan razlog, tražiti da mu se omogući plaćanje uzdržavanja na neki drugi način. Roditelji mogu postići detaljni sporazum o izvršavanju obveze uzdržavanja prema djetetu i utvrditi kako i u kojim vremenskim razmacima će se naknada za uzdržavanje plaćati.

Opseg naknade za uzdržavanje utvrđuje se na temelju potreba i uobičajenog načina života djeteta. Uobičajeni način života djeteta ovisi o financijskim sredstvima koje roditelji imaju na raspolaganju. Ako se osnova za plaćanje naknade za uzdržavanje promijeni, bilo koja od stranaka može sudu podnijeti zahtjev za njezino povećanje ili smanjenje.

Ako je izmjena odobrena, iznos naknade za uzdržavanje može se u načelu izmijeniti od trenutka donošenja odluke, odnosno ne mogu se izmijeniti njezini neplaćeni zaostali iznosi.

Iznos naknade za uzdržavanje u Estoniji automatski se mijenja ako je naknada za uzdržavanje utvrđena u sudskoj odluci bila povezana s minimalnom mjesečnom plaćom koju je utvrdila vlada i ako se njezin iznos u međuvremenu promijenio. Iznos minimalne mjesečne plaće naveden je ovdje.

9 Kako i kome će se uzdržavanje isplaćivati?

Naknada za uzdržavanje u načelu se plaća u novcu u određenim vremenskim razmacima. Osoba koja ima obvezu izvršavanja obveze uzdržavanja prema maloljetnom djetetu može, ako za to postoji valjan razlog, tražiti da joj se dopusti plaćanje naknade za uzdržavanje na neki drugi način. Naknada za uzdržavanje plaća se u obliku doplatka koji plaća roditelj maloljetnog djeteta, posebno ako roditelj ne živi s djetetom ili ne sudjeluje u njegovu odgoju. Naknada za uzdržavanje plaća se unaprijed za svaki kalendarski mjesec. Iako je primatelj naknade za uzdržavanje dijete, ona se u načelu mora plaćati drugom roditelju. Naknada za uzdržavanje može se plaćati izravno djetetu ako su se roditelji tako dogovorili ili ako postoji sudska odluka u tom smislu.

10 Ako dotična osoba (dužnik) ne plati dobrovoljno, koje je akcije moguće poduzeti kako bi ju se prisililo da plati?

Ako je sudska odluka kojom se određuje naknada za uzdržavanje stupila na snagu ili je neposredno izvršiva, ali drugi roditelj ne postupi u skladu s odlukom, potrebno je obratiti se sudskom izvršitelju. Ako obveznik uzdržavanja ne izvrši plaćanja navedena u sudskoj odluci u propisanom roku, sudski izvršitelj pokreće postupak zapljene imovine obveznika uzdržavanja na temelju zahtjeva osobe koja je poduzela mjere za osiguranje postupka. Za zapljenu imovine obveznika uzdržavanja potrebno je sudskom izvršitelju dostaviti sudsku odluku i zahtjev za izvršenje. U zahtjevu za izvršenje moraju biti navedeni podaci o dužniku i, ako je moguće, o njegovoj imovini (boravište, podaci za kontakt, poznate informacije o imovini). Ako tužitelj želi da sudski izvršitelj iskoristi sve zakonodavstvom predviđene mogućnosti za naplatu duga, u zahtjevu za izvršenje mora se navesti da tužitelj podnosi zahtjev za naplatu na registriranoj nepokretnoj imovini obveznika uzdržavanja, pokretnoj imovini te pravima potraživanja. U postupku izvršenja pitanje uzdržavanja djeteta ima prednost pred ostalim zahtjevima, a za namiru naknade za uzdržavanje moguće je zaplijeniti imovinu u većim iznosima te sudskom odlukom na neodređeno vrijeme obustaviti sljedeća prava i valjanost sljedećih odobrenja: pravo na lov, pravo na upravljanje motornim vozilima, dozvole za posjedovanje oružja i dozvole za stjecanje oružja, pravo na upravljanje rekreacijskim plovilima i osobnim plovilima na vodomlazni pogon te dozvole za ribolov.

11 Ukratko opišite sva ograničenja provedbe, posebice pravila za zaštitu dužnika i ograničenja ili rokove zastare u svom sustavu provedbe.

Osobe se oslobađaju od obveze uzdržavanja ako ne mogu plaćati naknadu za uzdržavanje drugoj osobi bez ugrožavanja vlastitih uobičajenih životnih uvjeta, s obzirom na njihove druge obveze i imovinsko stanje. Unatoč tomu, roditelji ne mogu biti oslobođeni obveze uzdržavanja svoje maloljetne djece. Sud može obveznika uzdržavanja osloboditi obveze plaćanja naknade za uzdržavanje, ograničiti razdoblje za izvršenje obveze uzdržavanja ili smanjiti iznos naknade za uzdržavanje ako bi bilo iznimno nepravično tražiti izvršenje te obveze jer se, na primjer, uzdržavana osoba ne može sama uzdržavati zbog vlastitih nepromišljenih postupaka.

Naknada za štetu zbog neplaćanja uzdržavanja i neispunjenja obveza može se tražiti retroaktivno do najdulje jednu godinu prije podnošenja tužbe sudu za naknadu za uzdržavanje. Rok zastare za plaćanje naknade za uzdržavanje koje je utvrđeno kao obveza uzdržavanja iznosi deset godina za svaku pojedinačnu obvezu. Rok zastare počinje teći na kraju kalendarske godine u kojoj tražbina koja odgovara obvezi postaje naplativa. Obveza uzdržavanja osobna je obveza koja ističe u trenutku smrti uzdržavane osobe ili obveznika uzdržavanja. Postoje iznimke u odnosu na predujmove i iznose prijeboja.

12 Postoji li organizacija ili nadležno tijelo koje mi može pomoći pri osiguranju uzdržavanja?

U slučaju prekograničnih sporova u pogledu uzdržavanja pomoć može pružiti središnje tijelo, odnosno Odsjek za međunarodnu pravosudnu suradnju u Odjelu kaznene policije pri Ministarstvu pravosuđa.

Kada se sudu podnosi zahtjev za uzdržavanje, može se zatražiti državna pravna pomoć. Ne postoje posebne organizacije ili tijela koji pružaju pomoć u slučaju nacionalnih zahtjeva za uzdržavanje.

13 Mogu li organizacije (državne ili privatne) unaprijed u cijelosti ili djelomično umjesto dužnika isplatiti uzdržavanje?

Od 1. siječnja 2017. roditelj koji odgaja dijete ima pravo Zavodu za socijalno osiguranje (Sotsiaalkindlustusamet) podnijeti zahtjev za naknadu za uzdržavanje tijekom sudskog postupka i postupka izvršenja. Ta je naknada privremena pomoć države roditelju koji sam odgaja i uzdržava dijete. Država plaća naknadu za uzdržavanje u ime roditelja koji ne plaća naknadu za uzdržavanje i kasnije od roditelja koji nije plaćao tu naknadu naplaćuje taj iznos. Državna naknada za uzdržavanje plaća se osobi u vezi sa sudskim postupkom o pitanju uzdržavanja. Uvjet je za primanje državne naknade za uzdržavanje taj da osoba mora sudu podnijeti zahtjev za plaćanje naknade za uzdržavanje u hitnom postupku u pitanjima povezanima s platnim nalogom ili tužbu.

Na temelju naknade za uzdržavanje djetetu se jamči iznos do 100 EUR mjesečno.

Više informacija o podnošenju zahtjeva za doplatak dostupno je ovdje.

14 Ako se nalazim u ovoj državi članici, a dužnik ima prebivalište u drugoj državi:

14.1 Mogu li dobiti pomoć nadležnog tijela ili privatne organizacije u toj državi članici?

Za ostvarivanje prava na uzdržavanje u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 4/2009 može se zatražiti pomoć Odsjeka za međunarodnu pravosudnu suradnju pri Ministarstvu pravosuđa.

Uzdržavanje u drugoj državi traži se podnošenjem zahtjeva za pokretanje postupka povezanog s uzdržavanjem Odsjeku za međunarodnu pravosudnu suradnju pri estonskom Ministarstvu pravosuđa i nadležnom tijelu druge države. Potrebno je priložiti presliku dječjih rodnih listova ili sudsku presudu kojom se utvrđuje očinstvo. Ako nije utvrđeno očinstvo, to treba navesti u zahtjevu koji se šalje u drugu državu.

Obrazac zahtjeva dostupan je ovdje.

14.2 Ako da, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji?

Odsjeku za međunarodnu pravosudnu suradnju pri estonskom Ministarstvu pravosuđa može se obratiti telefonom na broj +372 6 208 183 i +372 7153443 ili e-poštom na central.authority@just.ee i keskasutus@just.ee.

15 Ako se nalazim u drugoj državi, a dužnik se nalazi u toj državi članici:

15.1 Mogu li izravno uputiti zahtjev takvom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji u toj državi članici?

Zahtjev podnositelja koji ima boravište u drugoj državi najbrže će se riješiti obraćanjem odgovarajućem tijelu u državi boravišta koje će se obratiti središnjem tijelu u estonskom Ministarstvu pravosuđa.

15.2 Ako mogu, kako se mogu obratiti tom nadležnom tijelu ili privatnoj organizaciji i kakvu vrstu pomoći mogu primiti?

Vidjeti odgovor na pitanje 14.1.

16 Obvezuje li tu državu članicu Haški protokol iz 2007.?

Haški protokol iz 2007. potvrdila je Europska unija čija je Estonija država članica od 1. svibnja 2004.

17 Ako državu članicu ne obvezuje Haški protokol iz 2007., koji će se zakon primjenjivati na zahtjev za uzdržavanje prema pravilima međunarodnog privatnog prava? Koja su odgovarajuća pravila međunarodnog privatnog prava?

Vidjeti odgovor na pitanje 16.

18 Koja su pravila za pristup pravosuđu u prekograničnim slučajevima unutar EU-a u skladu sa strukturom poglavlja V. Uredbe o uzdržavanju?

U prekograničnim predmetima u Europskoj uniji koji se odnose na zahtjeve za uzdržavanje, u skladu s Uredbom dostupna je državna pravna pomoć i državna pomoć u postupku. Time se osigurava da osobu u postupku zastupa stručna osoba, a plaćanjem sudskih troškova osigurava se njezin pristup pravosuđu. U pravilima o državnoj pravnoj pomoći i pomoći u postupku navedeno je da se primjenjuje nacionalno pravo, ako u Uredbi Vijeća (EZ) br. 4/2009 nije navedeno drukčije.

U načelu se ista jamstva primjenjuju na osobe koje imaju boravište u Estoniji i osobe koje žive u drugim državama članicama EU-a. U prekograničnim predmetima uzdržavanja, pravna pomoć i savjet te državna pravna pomoć i pomoć u postupku dostupni su od središnjeg tijela, odnosno Odsjeka za međunarodnu pravosudnu suradnju pri Ministarstvu pravosuđa, u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 4/2009 i, kad je riječ po dijelovima koji nisu obuhvaćeni Uredbom, na temelju nacionalnog prava.

19 Koje je mjere donijela ova država članica kako bi osigurala funkcioniranje aktivnosti opisanih u članku 51. Uredbe o uzdržavanju?

Uspostavljeno je središnje tijelo za prekograničnu pravosudnu suradnju – Odsjek za međunarodnu pravosudnu suradnju pri Ministarstvu pravosuđa. Za ostvarivanje prava na uzdržavanje u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 4/2009 može se dobiti pomoć od Odsjeka za međunarodnu pravosudnu suradnju pri Ministarstvu pravosuđa koji provodi postupke povezane s međunarodnim zahtjevima za pravnu pomoć.

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.