Definition

A judicial auction is normally preceded by a seizure, this is the act through which the creditor or the competent authority identifies and secures the assets suitable to satisfy the claim. Immovable and movable property can be seized, as well as credits which the debtor holds vis-à-vis a third party. In the case of credits, however, the enforcement proceedings do not terminate with the sale but with the allocation of the debtor’s credit to his or her creditor.

There are different types of judicial auctions in the EU countries, whose national law provide for the relevant legal framework. In some EU countries a judicial auction can be held on line, thus avoiding participants appearing personally before the judge or in the Court or in other public or private entities.

A judicial auction – which is usually directed by a judge, who can assign the sales operation to a third party (an independent professional or a company specifically authorised to perform this task) but can also be entirely managed by other subjects (e.g. bailiff, or other enforcement authority) – is normally preceded by appropriate advertisements.

The national pages will start having data added shortly. If the flag on the right of this page for the relevant country is greyed out then the information has not yet been added.

Glossary of terms related to judicial auctions

1. Award – the asset for sale is awarded to the person who has offered the highest price at the end of the judicial auction.
2. Basic price – value of the debtor’s seized properties (real estate or personal property) that have been foreclosed by the creditor or the competent authority.
3. Bid in competition with other people/companies – competitive bidding for an asset at a judicial auction.
4. Counter bid – a new bid for an item made by a person/company in a judicial auction, at a higher price – to attempt to secure the purchase.
5. Deposit – to attend a judicial auction, a person must pay a deposit before the auction starts. The person will get the deposit back at the end of the auction, if they do not buy the asset for sale.
6. Expert who estimates the value of seized assets – expert (in the relevant market) usually used to estimate the value of assets. The expert must give the asset’s fair market value, taking into account the general situation on that market and the condition it is in.
7. Person or company in charge of the sales operation – person or company responsible for giving information to people interested in buying the asset, advertising the sale of it, carrying out the bidding procedure during the auction, etc.
8. Possibility of previewing the asset for sale – chance for potential buyers to see the item in question, and the condition it is in (sometimes via photos, other times in person).
9. Sale advertisement – to sell a seized asset at a judicial auction, the judge or their delegate or the competent authority must advertise the sale (how and when the asset will be sold). Judicial auctions are usually advertised on the internet, but also often in newspapers.
10. Seized asset – debtor’s property (real estate or personal property) that is foreclosed by a creditor or the competent authority if the debtor does not voluntarily pay their debt. To foreclose an asset, the creditor or the competent authority must send the debtor a seizure order. This is an act in which the creditor or the competent authority identifies the asset that can be used to pay the debt.
11. Transfer – the act transferring ownership of the sale asset from the debtor to the buyer.

List of the EU countries in which the on-line judicial auction is already in place

1. Austria (in cooperation with Germany)
2. Croatia
3. Estonia
4. Finland
5. Germany (in cooperation with Austria)
6. Hungary
7. Italy
8. Latvia (only for enforcement procedures relating to immovable assets)
9. Portugal
10. Spain
11. The Netherlands (only for enforcement procedures relating to immovable assets)
12. Slovenia (only for enforcement procedures relating to immovable assets).

1. Objavljivanje i određivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

U nacionalnom pravu predviđeni su različiti postupci koji se primjenjuju u okviru postupka izvršenja, ovisno o predmetu izvršenja.

Prodaja pokretnine:

Da bi se pokretnina mogla zaplijeniti, mora biti navedena na popisu koji sastavlja sudski izvršitelj. Pokretnine dužnika mogu se zaplijeniti i po primitku popisa ili obavijesti o zapljeni ako je u obavijesti navedena imovina koja je predmet izvršenja. Sudski izvršitelj popisuje imovinu koju je naveo vjerovnik samo ako je ona u posjedu dužnika, osim ako okolnosti očito ukazuju na to da imovina pripada drugoj osobi.

Prodaju zaplijenjene imovine provodi sudski izvršitelj koji je imovinu uvrstio na popis. Prodaja pokretnina, skupova imovine ili skupina imovine obavlja se preko prodavaonica ili burza u okviru javne dražbe na kojoj se provodi usmeno nadmetanje ili prema pravilima kojima se uređuje sudska prodaja imovine.

Dužnik može prihvatiti prodaju imovine u prodavaonici privatnog izvršitelja po cijeni koju odredi sudski izvršitelj ili u prodavaonici koju odredi privatni izvršitelj davanjem pisanog pristanka na predavanje imovine prodavaonici na prodaju.

Ako se imovina može prodati na burzi, vjerovnik ili dužnik može odrediti burzu na kojoj želi da se imovina proda podnošenjem posebnog pisanog pristanka na prodaju. Prodavaonica ili burza, kako je primjenjivo, prima proviziju od 15 % prodajne cijene za transakciju, koja se odbija u trenutku primitka uplaćenog iznosa.

Predmete čija je procijenjena vrijednost veća od 5000 BGN, motorna vozila, brodove i zrakoplove sudski izvršitelj prodaje u skladu s postupkom za sudsku prodaju nekretnina.

Sudski izvršitelj oglašava prodaju imovine objavljivanjem obavijesti na za to predviđenim mjestima u prostorijama okružnog suda (rayonen sad), u svojem uredu i u prostorijama lokalne općine ili gradske vijećnice. Okružni sud evidentira zapisnik o postavljanju obavijesti. Ako prenošenje imovine u prodavaonicu nije prikladno za njezinu prodaju, sudski izvršitelj postavlja obavijest i na vidljivo mjesto u prostorijama prodavaonice te zainteresiranim kupcima osigurava mogućnost pregleda imovine na mjestu na kojem se ona nalazi.

Sudski izvršitelj određuje cijenu po kojoj će se imovina prodavati u prodavaonici. Početna cijena na javnoj dražbi na kojoj se provodi usmeno nadmetanje ili u okviru sudske prodaje iznosi 85 % vrijednosti imovine. Na zahtjev stranke imenuje se vještak radi utvrđivanja vrijednosti imovine. Ako je za utvrđivanje vrijednosti potrebno posebno znanje u području znanosti, umjetnosti, obrta itd., vještak se imenuje ex officio. Mišljenje o vrijednosti imovine može se dati usmeno. Usmena mišljenja također se bilježe u zapisnik.

Ako je riječ o imovini čija je procijenjena vrijednost veća od 5000 BGN, motornim vozilima, brodovima i zrakoplovima, sudski izvršitelj dužan je imenovati vještaka za određivanje vrijednosti. U slučajevima u kojima je to primjenjivo prodajna cijena pokretnine ne smije biti niža od vrijednosti na koju je pokretnina osigurana. To se pravilo ne primjenjuje na naknadne prodaje iste imovine.

Nakon objave prve obavijesti o prodaji bilo koja stranka može osporiti cijenu imovine koju je odredio sudski izvršitelj i zatražiti imenovanje vještaka radi nove procjene. Sudski izvršitelj utvrđuje rok za plaćanje troškova. Nakon što stranka podmiri odgovarajuće troškove u određenom roku, sudski izvršitelj dužan je imenovati jednog ili više vještaka radi novog vještačenja imovine. Tako određena nova vrijednost ne može se osporiti.

Ako se određeni predmet ne proda u roku od tri mjeseca od dana njegova prenošenja u prodavaonicu ili od dana objave obavijesti o prodaji, on se prodaje javnom dražbom na kojoj se provodi usmeno nadmetanje po cijeni koja iznosi 50 % početne cijene. Javna dražba održava se u vrijeme koje odredi sudski izvršitelj, ispred zgrade u kojoj se čuva popisana imovina ili na drugom mjestu koje su stranke međusobno dogovorile. Ako se ne može postići dogovor, prodaja se održava na mjestu koje odredi sudski izvršitelj, najranije tjedan dana i najkasnije tri tjedna nakon datuma sastavljanja popisa. Ako vjerovnik ne plati troškove prodaje u roku od tjedan dana od sastavljanja popisa, prodaja se ne zakazuje, a popisana imovina ponovno se stavlja na prodaju. Na dan prodaje sudski izvršitelj sastavlja zapisnik u kojem navodi datum i način objave informacija i obavještavanja stranaka. Dražba počinje u unaprijed određeno vrijeme i završava nakon iznošenja ponude za prodaju posljednje popisane imovine. Za sudjelovanje na dražbi ne plaća se jamčevina.

Sudska prodaja nekretnina:

Ako je predmet izvršenja nekretnina, sudski izvršitelj upućuje poziv za dobrovoljno plaćanje, navodeći o kojoj je nekretnini riječ, i to u isto vrijeme kad šalje dopis Agenciji za registre radi upisa ovrhe nad nekretninom.

Sudski izvršitelj popisuje imovinu koju je naveo vjerovnik nakon što provjerom utvrdi da je imovina bila u vlasništvu dužnika na dan izricanja ovrhe. Vlasništvo se provjerava uvidom u porezne ili zemljišne knjige ili na neki drugi način, među ostalim i razgovorom sa susjedima. Ako nema pouzdanih dokaza o vlasništvu, uzima se u obzir posjed nekretnine na dan izricanja ovrhe.

Na popisu se navodi i dan podnošenja procjene vrijednosti nekretnine, pri čemu se procjena vrši nakon sastavljanja popisa. U tom se slučaju smatra da su stranke obaviještene o izvršenoj procjeni, bez obzira na to jesu li bile prisutne u trenutku sastavljanja popisa. Ako je vjerovnik to zatražio, na popisu se navode i mjesto i vrijeme prodaje imovine. U tom se slučaju smatra da je dužnik obaviješten o prodaji, bez obzira na to je li bio prisutan u trenutku sastavljanja popisa.

Sudski izvršitelj imenuje vještaka za određivanje vrijednosti nekretnine. Vještak mora biti upisan u registar neovisnih procjenitelja predviđen Zakonom o neovisnim procjeniteljima (Zakon za nezavisimite otseniteli) ili uvršten na popis odobrenih vještaka na temelju Zakona o pravosuđu (Zakon za sadebnata vlast). Mišljenje vještaka priopćava se strankama, koje ga mogu osporiti u roku od sedam dana. Stranka koja osporava mišljenje vještaka imenuje vještaka koji ispunjava navedene zahtjeve radi izrade druge procjene i plaća povezane troškove. Ako nijedna stranka ne osporava izvornu procjenu, druga se procjena ne vrši. Kad je riječ o dvjema ili više procjena, vrijednost nekretnine određuje se kao aritmetički prosjek vrijednosti navedenih u svim procjenama. Početna ponuđena cijena nekretnine iznosi 80 % njezine vrijednosti. Početna ponuda na prvoj sudskoj prodaji ne može biti niža od vrijednosti navedene u razrezu poreza, ako je dostupan.

Sudski izvršitelj dužan je sastaviti obavijest o prodaji u roku od tjedan dana od datuma sastavljanja popisa, uključujući opis nekretnine i informacije o njezinu vlasniku, naznaku je li pod hipotekom i sva ograničena prava in rem, upisana potraživanja, zapljene i ugovore o zakupu utvrđene u odnosu na nekretninu u trenutku ovrhe, kao i početnu ponudu te mjesto i datum održavanja prodaje. Obavijest se objavljuje na za to predviđenim mjestima u prostorijama ureda privatnog sudskog izvršitelja, okružnog suda, općine ili gradske vijećnice, na lokaciji na kojoj se nekretnina nalazi te na samoj nekretnini. Obavijest se objavljuje i na internetskim stranicama pokrajinskog suda (okrazhen sad), i to u pogledu mjesta izvršenja, najmanje jedan dan prije dana početka prodaje, kako je navedeno u obavijesti. Sudski izvršitelj sastavlja zapisnik s naznakom datuma objave obavijesti. Okružni sud evidentira taj zapisnik. Sudski izvršitelj određuje kad potencijalni kupci mogu razgledati nekretninu.

Prodaja se provodi u prostorijama okružnog suda. Traje mjesec dana i završava na dan naveden u obavijesti. Dokumentacija o prodaji vodi se u registru okružnog suda i dostupna je svim strankama koje su zainteresirane za nekretninu. Za sudjelovanje u dražbi na račun sudskog izvršitelja uplaćuje se jamčevina koja iznosi 10 % početne ponude. Vjerovnik ne plaća jamčevinu ako njegova tražbina prelazi iznos jamčevine. Ako nema ponuditelja ili nitko nije dao valjanu ponudu ili ako kupac ne plati cijenu i nekretnina nije dodijeljena ponuditelju koji je proglašen kupcem, vjerovnik ima pravo u roku od tjedan dana od datuma obavijesti zatražiti zakazivanje nove prodaje.

Nova prodaja provodi se prema pravilima za prvu prodaju. Provodi se najranije mjesec dana nakon završetka prve prodaje, a početna ponuda iznosi 90 % početne ponude u prvoj prodaji. Ako se nekretnina ne proda u drugoj prodaji i ne zaprime se, u roku od tjedan dana od obavijesti o prodaji, zahtjevi za određivanje nove početne ponude, nekretnina se isključuje iz ostavine koja je predmet izvršenja, a ovrha se ukida na zahtjev sudskog izvršitelja.

2. Treće osobe koje mogu voditi prodaju

U okviru postupka izvršenja sudski izvršitelji prodaju zaplijenjenu imovinu na načine opisane u točkama 1. i 6. Jedina je iznimka od tog pravila prodaja pokretnina u prodavaonici ili na burzi.

Dužnik može prihvatiti prodaju imovine u prodavaonici privatnog izvršitelja po cijeni koju odredi sudski izvršitelj ili u prodavaonici koju odredi privatni izvršitelj davanjem pisanog pristanka na predavanje imovine prodavaonici na prodaju.

Ako se imovina može prodati na burzi, vjerovnik ili dužnik može odrediti burzu na kojoj želi da se imovina proda podnošenjem posebnog pisanog pristanka na prodaju.

Primopredaja imovine ovjerava se zapisnikom koji potpisuju sudski izvršitelj i upravitelj burze ili prodavaonice. Prodavaonica ili burza, kako je primjenjivo, prima proviziju od 15 % prodajne cijene za transakciju, koja se odbija u trenutku primitka uplaćenog iznosa.

Svi iznosi koji su u postupku izvršenja primljeni od dužnika, treće osobe koja je predmet zapljene, ponuditelja i kupaca u postupku prodaje te od prodavaonica ili burza koje su provodile prodaju pokretnina uplaćuju se na račun sudskog izvršitelja.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Prema bugarskom pravu, u postupcima izvršenja i stečajnim postupcima ne postoje vrste sudske dražbe na koje se pravila ne primjenjuju u potpunosti. Međutim, zbog pojedinih zakonskih akata moguće su određene razlike u uvjetima provedbe sudskih dražbi.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

U Bugarskoj se vode sljedeći registri imovine:

Registar nekretnina:

Registar nekretnina, koji vodi Agencija za registre (Agentsiya po vpisvaniyata), je baza podataka o nekretninama u Bugarskoj i sadržava podatke o pojedinačnima nekretninama u parcelama. U njemu se vodi evidencija posjedovnih listova i drugih akata na temelju kojih se priznaju, prenose, izmjenjuju ili ukidaju vlasnička ili druga prava in rem na nekretnine. U Registar nekretnina upisuju se ovrhe i hipoteke na nekretnine. U njemu se dokumentiraju najnoviji upisi koji se odnose na navedene okolnosti te se na temelju njega mogu kronološki pratiti promjene u tim okolnostima i u aktima. U Registru nekretnina mogu se provjeriti vlasništvo i vlasnici nekretnina te prava in rem i druga ograničenja utvrđena u odnosu na nekretnine. Uvid u registar može se obaviti u prostorijama uredâ Agencije za registre u Bugarskoj ili putem interneta na temelju prijave korisnika i uz pristojbu određenu u posebnom cjeniku.

Državni registar cestovnih vozila:

Državni registar cestovnih vozila vodi Ministarstvo unutarnjih poslova (Ministerstvo na vatreshnite raboti). Sadržava podatke o registraciji cestovnih vozila, promjeni vlasništva nad registriranim cestovnim vozilima (uključujući podatke o sklopljenim ugovorima) te podatke o zapljenama ili drugim nametnutim ograničenjima.

Službeni pristup informacijama iz registra imaju javni bilježnici te privatni i državni sudski izvršitelji.

Potvrde o registraciji ili odjavi vozila izdaju se vlasnicima vozila uz plaćanje pristojbe koju naplaćuje Ministarstvo unutarnjih poslova u skladu sa Zakonom o državnim pristojbama (Zakon za darzhavnite taksi).

Pružanje informacija o registriranim vozilima Ministarstvu unutarnjih poslova, pravosudnim tijelima, tijelima nadležnima za nacionalnu sigurnost i javni red i tijelima Nacionalne agencije za prihode (Natsionalna agentsiya za prihodite) po primitku zahtjeva ex officio ne podliježe plaćanju naknade.

Treće osobe mogu pristupiti informacijama o registriranim vozilima na temelju naloga pravosudnih tijela, uz plaćanje pristojbe koju naplaćuje Ministarstvo unutarnjih poslova u skladu sa Zakonom o državnim pristojbama.

Registar civilnih zrakoplova Republike Bugarske:

Registar civilnih zrakoplova Republike Bugarske vodi Glavna uprava za civilno zrakoplovstvo (Glavna Direktsiya „Grazhdanska vasduhoplavatelna administratsiya”) Ministarstva prometa i veza (Ministerstvo na transporta i saobshteniyata).

U Registar civilnih zrakoplova Republike Bugarske upisuju se sve okolnosti u vezi s utvrđivanjem vlasništva nad civilnim zrakoplovom i sve promjene koje se odnose na prijenos vlasništva, utvrđivanje i prijenos vlasničkih ili obvezničkih prava i utvrđivanje tereta.

Transakcije imaju pravni učinak u odnosu na treće osobe njihovim upisom u registar. Upisi u registar čine čin otkrivanja informacija u odnosu na treće osobe koje djeluju u dobroj vjeri.

Registar civilnih zrakoplova javno je dostupan na internetskim stranicama Glavne uprave za civilno zrakoplovstvo, osim podataka o vlasniku, posjedniku ili držatelju registriranog civilnog zrakoplova. Glavna uprava za civilno zrakoplovstvo izdaje vlasnicima, držateljima ili posjednicima civilnog zrakoplova ili njihovim zastupnicima potvrde o registraciji, uz plaćanje pristojbe koju utvrđuje Vijeće ministara (Ministerski savjet). Potvrde o identitetu vlasnika, posjednika ili držatelja civilnog zrakoplova izdaju se samo javnim ili pravosudnim tijelima te sudskim ili javnim izvršiteljima koji izvršavaju ovlasti koje su im zakonom dodijeljene ili koje su im dodijelili vlasnici civilnog zrakoplova ili njihovi punomoćnici.

Registar brodova Republike Bugarske:

Registri za različite kategorije brodova koji podliježu obvezi upisa u registar čine jedinstveni registar brodova koji plove pod bugarskom zastavom. Vode ih područne jedinice Izvršne agencije za pomorsku upravu (Izpalnitelna agentsiya „Morska administratsiya”) pod nadležnošću ministra prometa i veza. Registri se vode za:

1. mala plovila duljine do 20 metara, za riječna plovila, i veličine do 40 bruto tona, za morska plovila
2. velika plovila duljine veće od 20 metara, za riječna plovila, i veličine veće od 40 bruto tona, za morska plovila
3. plovila koja se daju u zakup kao brodovi bez posade
4. brodove u izgradnji duže od 12 metara.

Registar brodova Republike Bugarske omogućuje izvršavanje nadležnosti i kontrole nad identifikacijom, vlasništvom, imovinskim i financijskim teretima, ograničenjima prava raspolaganja i odgovornostima brodovlasnika i zakupoprimatelja brodova bez posade koji plove pod bugarskom zastavom.

Registri se vode u papirnatom i elektroničkom obliku.

Iako su registri u načelu javni, pristup podacima koji se u njih unose u praksi je ograničen i reguliran. Javni pristup registrima ograničen je radi osiguravanja odgovarajuće zaštite vlasništva. Zainteresirane osobe mogu zatražiti ovjerene izvode iz registra uz plaćanje pristojbe. Nadležne uprave izdaju izvode iz registra osobama koje imaju legitiman interes za dobivanje informacija o plovilima. Mogu se pružiti i opći statistički podaci o broju i vrstama brodova itd.

Pristup bazi podataka odobren je Komisiji za suzbijanje korupcije i oduzimanje nezakonito stečene imovine (Komisiya za protivodeystvie na koruptsiyata i za otnemane na nezakonno pridobitoto imushtestvo), Nacionalnoj agenciji za prihode, Državnoj agenciji za nacionalnu sigurnost (Darzhavna agentsiya „Natsionalna sigurnost”) i graničnoj policiji (Granichna politsiya) na temelju bilateralnih sporazuma sklopljenih između tih institucija i Izvršne agencije za pomorsku upravu. Predviđena je mogućnost odobravanja pristupa drugim institucijama te sudskim i javnim izvršiteljima. Pristup je omogućen uz jedinstvenu lozinku. Pristup je omogućen s vanjske IP adrese i putem vatrozida. Zbog sigurnosnih razloga postoji funkcija za praćenje svake prijave u sustav. Vanjski korisnici mogu pretraživati bazu podataka na temelju jedinstvenog identifikacijskog broja brodovlasnika (ako je brodovlasnik bugarski državljanin) ili jedinstvenog broja stranca (ako je vlasnik strani državljanin) i dobiti redigirane podatke iz registra. U praksi su podaci o kojima je riječ, odnosno podaci o tome posjeduje li osoba plovilo i podaci o vrsti plovila i registracijskom broju luke, relevantni za rad institucija kojima je odobren pristup registru.

Okolnosti koje podliježu obvezi upisa u registar imaju pravni učinak u odnosu na treće strane tek njihovim upisom.

5. Informacije o bazama podataka putem kojih vjerovnici mogu utvrditi imovinu ili potraživanja dužnika

Većina je informacija u navedenim nacionalnim registrima u cijelosti ili djelomično javna. U nekim slučajevima za određena pretraživanja može biti primjenjiva naknada.

Državna i pravosudna tijela te sudski i javni izvršitelji imaju potpuni pristup podacima upisanima u razne registre.

6. Informacije o internetskim sudskim prodajama

Pokretnine i nekretnine, vrijednosni papiri u papirnatom obliku, posebni dijelovi poduzetnika te prava industrijskog vlasništva koja su predmet izvršenja mogu se prodavati prema pravilima elektroničke sudske dražbe. Elektroničku sudsku dražbu provodi sudski izvršitelj na pisani zahtjev stranke u postupku izvršenja.

Elektronička sudska dražba provodi se putem posebne internetske platforme Ministarstva pravosuđa (Ministerstvo na pravosadieto).

Za sudjelovanje u dražbi svaki ponuditelj uplaćuje jamčevinu u iznosu od 10 % početne ponude. Ponuditelji se registriraju u elektroničkom okruženju elektroničkim potpisom ili u uredu sudskog izvršitelja. Registracija ponuditelja za elektroničku dražbu traje mjesec dana i završava u 17:00 na dan naveden u obavijesti.

Elektronička sudska dražba otvorena je za nadmetanje sedam dana. Ako se u posljednjih 10 minuta dražbe ne iznesu nove ponude, dražba završava u 17:00 posljednjeg dana. Ako se u posljednjih 10 minuta dražbe iznese nova ponuda, dražba se automatski produljuje za dodatnih 10 minuta, ali ne dulje od 48 sati. Ako u posljednjih 10 minuta nije iznesena nijedna ponuda, dražba završava.

Ponude se iznose tako da svaki ponuditelj iznese ponudu veće cijene. Posljednja ponuda ponuditelja objavljuje se na internetskoj platformi za elektroničke sudske dražbe.

Nakon završetka elektroničke sudske dražbe platforma automatski šalje poruku svim ovlaštenim ponuditeljima o posljednjoj ponudi za nekretninu.

Prvog radnog dana nakon završetka nadmetanja sudski izvršitelj provjerava sve okolnosti u vezi s dražbom i sastavlja zapisnik u kojem navodi sve zaprimljene prijave za sudjelovanje, uključujući ovlaštene i neovlaštene ponuditelje, te razlog, pristigle ponude i opis eventualnih tehničkih problema do kojih je došlo tijekom nadmetanja, i proglašava kupcem ponuditelja koji je ponudio najveću ponudu. Elektronička dražba smatra se završenom kad sudski izvršitelj potpiše zapisnik. Zapisnik se odmah objavljuje na jedinstvenoj internetskoj platformi kako bi se svim ponuditeljima osigurao pristup.

Ministarstvo pravosuđa uspostavlja i održava jedinstvenu internetsku platformu za elektroničke sudske dražbe, koja uključuje registar sudskih dražbi i sustav za provedbu sudskih dražbi, te donosi uredbu o ustroju, pravilima i radu internetske platforme za elektroničke sudske dražbe.

Internetska platforma za elektroničke sudske dražbe i jedinstvena točka pristupa za zapljene funkcionira na temelju zajedničkog informacijskog sustava. Takvim pristupom osigurava se automatizirani protok podataka od jedinstvene točke pristupa za zapljene do modula za prodaju i obratno.

Informacijski sustav koji služi kao jedinstvena točka pristupa za zapljene je centralizirana baza podataka o svim naloženim zapljenama pokretnina koje prema zakonu podliježu obvezi upisa u registar.

Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo prometa i veza i Ministarstvo poljoprivrede (Ministerstvo na zemedelieto) elektronički razmjenjuju podatke o pokretninama koje podliježu obvezi upisa u registre koje vode te institucije putem informacijskog sustava koji služi kao jedinstvena točka pristupa za zapljene.

Informacijskim sustavom koji služi kao jedinstvena točka pristupa za zapljene u Bugarskoj osigurava se da se podaci o pokretninama koje podliježu obvezi upisa u registar, a za koje je u postupku izvršenja naložena zapljena, čuvaju u jedinstvenoj središnjoj bazi podataka. Pristup sustavu imaju sva nadležna tijela i osobe u Bugarskoj i izvan nje.

Na temelju podataka sadržanih u informacijskom sustavu koji služi kao jedinstvena točka pristupa za zapljene Ministarstvo pravosuđa šalje obavijesti o naloženim zapljenama putem elektroničke upravne usluge. Sustav omogućuje i postavljanje upita o zapljenama naloženima bilo kojoj osobi, podložno zahtjevima propisanima Zakonom o elektroničkoj upravi (Zakon za elektronnoto upravlenie). Usluge se traže putem elektroničkog portala Ministarstva pravosuđa.

Ministarstvo pravosuđa ubire pristojbe za svoje usluge u iznosima određenima prema tarifi koju donosi Vijeće ministara.

Središnja i lokalna upravna tijela, lokalne uprave i službenici koji obnašaju javne funkcije imaju službeni pristup informacijskom sustavu bez naknade.

Napomena:

Informacijski sustav, uključujući informacijski sustav koji služi kao jedinstvena točka pristupa za zapljene u Republici Bugarskoj i internetsku platformu za elektroničke sudske dražbe, bit će pokrenut 1. srpnja 2023.

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena ovršene imovine

Obavijesti o dražbama objavljuju se na službenoj oglasnoj ploči sudskog izvršitelja ili ih objavljuje općinsko tijelo na uobičajeni način. Objavljuju se i na Portalu za dražbe (Portál dražeb) (http://www.portaldrazeb.cz) i u središnjem registru izvršnih postupaka (Centrální evidence exekucí) (http://www.ceecr.cz).

Kad je riječ o dražbi nekretnina, sudski izvršitelj imenuje stručnjaka koji će utvrditi uobičajenu vrijednost nekretnine, uključujući sve elemente i opremu te pojedinačna prava i nedostatke povezane s nekretninom. Na temelju izvješća vještaka sudski izvršitelj određuje vrijednost imovine. Ta vrijednost služi kao osnova za rezervnu cijenu, koja iznosi dvije trećine dobivene cijene za prvu dražbu.

Za pokretnu imovinu vrijednost se određuje u skladu sa Zakonom o cijenama br. 526/1990 ili na temelju procjene ovršitelja / sudskog izvršitelja. Ako su znanje i iskustvo te osobe nedostatni, imenuje se stručnjak koji će provesti procjenu. Rezervna cijena iznosi jednu trećinu konačne cijene.

2. Treće osobe koje mogu voditi dražbu

U Češkoj postoje dvije vrste izvršnih postupaka.

• Izvršni postupak

3. Vrste dražbi na koje se neka pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Sve sudske dražbe uređene su odgovarajućim odredbama Zakona br. 99/1963 (Zakon o parničnom postupku), Zakona br. 120/2001 (Zakon o izvršnim postupcima) i Provedbene uredbe br. 418/2001 o izvršnim postupcima i drugim aktivnostima.

4. Informacije o nacionalnom registru imovine

Imovina se evidentira u sljedećim javnim registrima:

• nekretnine: zemljišne knjige (katastr nemovitostí)
• pokretna imovina: registar vozila (registr vozidel), registar plovila (plavební rejstřík) i registar zrakoplova (letecký rejstřík)
• vrijednosni papiri: središnji depozitorij vrijednosnih papira (Centrální depozitář cenných papírů)

5. Informacije o bazama podataka za vjerovnike za identifikaciju robe i tražbina dužnika

Popis dužnika vodi se u Središnjem registru dužnika Češke Republike (Centrální registr dlužníků České republiky) (http://www.centralniregistrdluzniku.cz) kojem mogu pristupiti vjerovnici i dužnici. Za pristup je potrebna registracija koja je besplatna.

6. Ostale informacije o sudskoj prodaji na internetu

Mjesto održavanja dražbe, koje može biti i na internetu, uvijek mora biti navedeno u obavijesti o dražbi. Međutim, država ne upravlja nijednom službenom domenom za održavanje dražbi. Neki od neslužbenih portala su https://www.exdrazby.cz, http://www.okdrazby.cz i http://www.drazby-exekutori.cz. Ako žele sudjelovati u dražbi, sudionici se moraju autentificirati i uplatiti polog.

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Zaplijenjenu imovinu prodaje sudski izvršitelj. Nije ju potrebno prodavati na dražbi ako dužnik i vjerovnik postignu dogovor o namiri tražbine, odnosno ako se dogovori da se tražbina koja je predmet postupka izvršenja može namiriti na drugi način. Takvi se dogovori moraju postići sa svim vjerovnicima. O takvim se dogovorima mora obavijestiti sudski izvršitelj, u protivnom će sudski izvršitelj nastaviti s uobičajenim postupovnim radnjama.

Ako su zahtjeve za izvršenje duga podnijeli različiti vjerovnici različitim sudskim izvršiteljima, a dužnikove nekretnine već je zaplijenio jedan od sudskih izvršitelja, drugi sudski izvršitelj koji je započeo postupak izvršenja ne može zaplijeniti registrirane nekretnine dužnika dok ih prvi sudski izvršitelj ne oslobodi.

Vrijednost i početnu cijenu imovine na dražbi utvrđuje stručnjak.

Internetske dražbe provode se u okviru posebnog internetskog okruženja za provođenje dražbi. Dražbu treba oglasiti barem 10 dana prije njezina održavanja u službenoj publikaciji Ametlikud Teadaanded i na internetu. Sudski izvršitelj može isto tako objaviti oglas u novinama dostupnima na području dražbe. Na zahtjev vjerovnika ili dužnika, sudski izvršitelj objavljuje najavu u drugim tiskovinama na trošak vjerovnika ili dužnika.

Zainteresirane osobe imaju pravo pregledati imovinu koja se stavlja na dražbu u razdoblju od objave oglasa do početka dražbe. Zainteresirane osobe isto tako imaju pravo pregledati podnesene zahtjeve u pogledu imovine koja se prodaje na dražbi i potvrde koje se odnose na imovinu, uključujući izvješća o ocjeni. Ako se imovina prodaje u okviru postupka izvršenja, ni sudski izvršitelj ni dužnik nisu odgovorni ni za kakve nedostatke prodane imovine. To ne isključuje moguću odgovornost sudskog izvršitelja ili dužnika za nezakonito nastalu štetu. Sudski izvršitelj određuje vrijeme kada se imovina može pregledati. Ako je imovina u posjedu dužnika, dužnik ima pravo zahtijevati da se pregled obavlja u okviru vremenskog razdoblja utvrđenog za provedbu mjera izvršenja. Sudski izvršitelj mora uzeti u obzir interese vlasnika.

Ako je više osoba zainteresirano za imovinu koja se prodaje na dražbi, svi oni mogu sudjelovati u nadmetanju pod uvjetom da su se propisno prijavili za dražbu. Nadmetanje započinje početnom cijenom za nadmetanje te sudionici mogu davati ponude u skladu s povećanjem ponuda i tijekom vremena utvrđenog za dražbu. Ako se nova ponuda da tijekom vremenskog produžetka prije kraja dražbe, kraj dražbe odgađa se za trajanje tog produžetka te će dražba trajati dok god se ponude dostavljaju. Trajanje vremenskog produžetka iznosi od 1 do 60 minuta. Na internetskim se dražbama najviša ponuda dana do kraja dražbe unutar okruženja za provođenje dražbi proglašava najboljom ponudom. Najbolja se ponuda najavljuje u okruženju za provođenje dražbi prvog radnog dana nakon datuma dražbe.

Sudski izvršitelj može odrediti polog za sudionike na dražbi u iznosu do 10 % početne cijene. Ako je polog određen, osoba koja želi sudjelovati na dražbi mora uplatiti taj polog. Polog se može uplatiti elektronički, odnosno internetskim bankarstvom, na bankovni račun koji je naveo sudski izvršitelj ili u okruženju za provođenje dražbi putem pružatelja platnih usluga. Na usmenim dražbama polozi koji ne premašuju 640 EUR mogu se platiti u gotovini.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Pokretnine i nekretnine zaplijenjene u postupku izvršenja prodaju sudski izvršitelji. Pojednostavnjene dražbe provode osobe koje je ovlastila Komora sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja. Stečajna masa prodaje se na dražbi u skladu s postupkom utvrđenim u Zakonu o ovršnom postupku, a prodaju provode sudski izvršitelji.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

U okviru estonskog postupka izvršenja i stečajnog postupka ne postoje vrste dražbi na koje se prethodno navedena pravila primjenjuju samo djelomično. Međutim, određene razlike u pogledu uvjeta za provedbu dražbi mogu proizlaziti iz posebnih zakonodavnih akata.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

Estonija ima sljedeće registre:

• e-Zemljišne knjige elektronički je sustav kojim se omogućuje brza i praktična provjera općih podataka, površina i vlasnika registriranih nekretnina te primjenjivih ograničenja i hipoteka zasnovanih na registriranim nekretninama. Potrebno je utvrditi identitet korisnika kako bi se on mogao služiti sustavom. Podrobnim podacima unesenima u različite dijelove zemljišnih knjiga može se pristupiti uz naknadu navedenu u cjeniku.
• Registar zgrada javni je elektronički registar čija je svrha prikupljanje, pohrana i objava informacija o zgradama koje se grade ili se upotrebljavaju.
• U Registru vozila sadržane su informacije o vozilima i prikolicama. Registar vozila javna je elektronička baza podataka, ali je pristup određenim u njoj sadržanim podacima (na primjer, informacijama o vlasnicima vozila) ograničen.
• Registar vrijednosnih papira okruženje je elektroničkog servisa estonskog središnjeg registra vrijednosnih papira, koji je namijenjen poduzećima i privatnim osobama te u kojem se mogu pretraživati i pribaviti informacije o vrijednosnim papirima i računima vrijednosnih papira unesenima u registar u okviru određenih dogovorenih ograničenja. Potrebno je utvrditi identitet korisnika kako bi se on mogao služiti sustavom.
• e-Poslovni registar sadržava podatke koji se odnosne na sve pravne osobe registrirane u Estoniji. Osim podataka o poduzećima, neprofitnim udrugama i zakladama, može se pristupiti i podacima koji se odnose na državna i lokalna tijela te pravne osobe javnog prava i ustavna tijela. Osobe koje se prijave s pomoću svoje osobne iskaznice mogu besplatno dobiti uvid u podatke koji se na njih odnose.
• Registar bračne imovine sadržava podatke o vrsti odabranih imovinskih odnosa i sporazuma o bračnoj imovini koje su supružnici potpisali. Informacije unesene u registar bračne imovine javne su te im svi mogu pristupiti besplatno putem e-servisa.
• Registar brodova elektronički je registar koji sadržava informacije o registriranim brodovima i brodovima u izgradnji te povezanim stvarnim pravima. Podaci uneseni u registar brodova javni su i imaju pravnu snagu. Podaci su dostupni svima bez naknade.
• Svrha je Registra zrakoplova prikupljanje i obrada podataka potrebnih za registraciju i identifikaciju zrakoplova.
• Registar obveza po kreditima službeni je registar Creditinfa i jedini registar u Estoniji koji sadržava usklađene i visokokvalitetne informacije o neplaćanjima. Uspostavile su ga estonske banke 2001. Registar se može pretraživati uz naknadu.
• Javni e-registri patenata i žigova mogu se pretraživati besplatno.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Većina je informacija sadržanih u prethodno navedenim nacionalnim registrima u cijelosti ili djelomično dostupna javnosti. Potrebno je utvrditi identitet korisnika s pomoću osobne iskaznice, digitalnog identiteta ili putem banke kako bi on mogao pretraživati bazu podataka. Za određene se pretrage može naplaćivati naknada.

Sudski izvršitelji i stečajni upravitelji podnose zahtjev za odobrenje kako bi im se odobrio elektronički pristup podacima koje traže u različitim registrima.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Na dražbama koje se provode u okviru postupka izvršenja zaplijenjene nekretnine i pokretnine prodaju se u skladu sa zakonom. Internetske dražbe mogu se pratiti te se njima može pristupiti u posebnom okruženju za provođenje dražbi. Okruženjem za provođenje dražbi upravlja Komora sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja.

Javnu dražbu treba oglasiti barem 10 dana prije njezina održavanja (ili barem 20 dana u slučaju nekretnine) u službenoj publikaciji Ametlikud Teadaanded i na internetu. Sudski izvršitelj može isto tako objaviti oglas u novinama dostupnima na području dražbe. Na zahtjev vjerovnika ili dužnika, sudski izvršitelj objavljuje najavu u drugim tiskovinama na trošak vjerovnika ili dužnika.

Osoba koja želi sudjelovati na određenoj dražbi mora se prijaviti za dražbu u skladu s pravilima te u propisanom roku navedenom u najavi dražbe te platiti polog ako je to uvjet sudjelovanja u dražbi i ako osoba nije zakonski oslobođena od plaćanja pologa. Ponude mogu dostavljati sudionici koji su se prijavili za dražbu i koji imaju potrebnu pravnu sposobnost i čije pravo na sudjelovanje u dražbi nije pravno ili na neki drugi način ograničeno. Prijavu za sudjelovanje u javnoj dražbi potrebno je potpisati elektronički ili ručno. Prijava za sudjelovanje može se podnijeti e-poštom sudskom izvršitelju na adresu navedenu u najavi dražbe ili učitati u okruženje za provođenje dražbi. Prijava za sudjelovanje ne mora biti šifrirana, ali konkretni postupak prijave utvrđuje sudski izvršitelj. Ako je riječ o usmenoj dražbi, omotnica mora biti zapečaćena. Sudionik se mora prijaviti s pomoću osobne iskaznice, digitalnog identiteta ili korisničkog imena i lozinke kako bi dao ponudu u internetskom okruženju za provođenje dražbi.

Potrebna plaćanja (polog, troškovi, kupoprodajna cijena itd.) mogu se uplatiti elektronički, odnosno internetskim bankarstvom, na bankovni račun koji je naveo sudski izvršitelj ili u okruženju za provođenje dražbi putem pružatelja platnih usluga.

Ponuditelj se mora prijaviti za dražbu do početka dražbe. Svi se ponuditelji obavješćuju o početku dražbe. Obavijest o početku dražbe ponuditeljima se šalje e-poštom. Javnost može pratiti napredak dražbe u javnom okruženju za provođenje dražbi. Ponude se mogu podnositi u određenom roku (model kojim se služi eBay). Podrška korisnicima (na estonskom, ruskom i engleskom) dostupna je sudionicima u dražbi. Anonimnost ponuditelja koji sudjeluju u dražbi zajamčena je do kraja dražbe.

Javne dražbe organizirane među državama članicama mogle bi potaknuti uspostavu odnosa među ljudima i poduzećima država članica EU-a, veću transparentnost dražbi i privući veći broj sudionika. Zbog takvih bi se dražbi isto tako moglo smanjiti vrijeme potrebno za prodaju imovine.

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Do zapljene dolazi kad sudski izvršitelj oduzme pokretninu (članak 954. Zakona o parničnom postupku) ili zaplijeni nekretninu u vlasništvu dužnika ili stvarno pravo dužnika na nekretnini (članak 992. Zakona o parničnom postupku) te se sastavi izvješće u nazočnosti punoljetnog svjedoka. Vrijednost zaplijenjene imovine utvrđuje sudski izvršitelj ili vještak kojeg on može angažirati radi toga. U slučaju nekretnine, neovisni vještak mora utvrditi njezinu tržišnu vrijednost.

Izvješće o zapljeni mora sadržavati:

1. detaljan opis zaplijenjene pokretnine tako da se može nedvojbeno odrediti o kojoj je stvari riječ;
2. naznaku procjene sudskog izvršitelja ili vještaka o vrijednosti zaplijenjene imovine;
3. početnu cijena za nadmetanje, koja u slučaju nekretnine mora biti jednaka tržišnoj vrijednosti zaplijenjene imovine;
4. naznaku izvršne isprave na kojoj se izvršenje temelji, nalog dostavljen dužniku i iznos koji se namiruje zaplijenjenom imovinom;
5. naznaku datuma održavanja dražbe, koji mora biti najranije sedam (7) mjeseci od datuma završetka zapljene, a najkasnije osam (8) mjeseci od tog datuma, mjesto dražbe i ime dražbovatelja.

Izvadak iz izvješća o zapljeni, uključujući puno ime stranke koja zahtijeva izvršenje i stranke protiv koje se zahtijeva izvršenje, sažeti opis zaplijenjene imovine, početna cijena za nadmetanje, ime i točna adresa dražbovatelja, kao i mjesto, datum i vrijeme održavanja dražbe, moraju se objaviti u roku od 15 dana od zapljene na internetskoj stranici za objavu dražbi Biltena za sudske objave Sektora za osiguranje odvjetnika pri Nacionalnom fondu za samozaposlene osobe.

Dražba se može održati tek kad se ispune navedene formalnosti, a u suprotnome nije važeća.

2. Treće osobe koje su ovlaštene voditi prodaju

Zaplijenjene pokretnine stavljaju se na javnu dražbu na elektroničkoj platformi u nazočnosti javnog bilježnika okruga u kojem su zaplijenjene, kojem je povjerena provedba dražbe (članak 959. Zakona o parničnom postupku). Zaplijenjene nekretnine također se stavljaju na javnu dražbu na elektroničkoj platformi u nazočnosti javnog bilježnika okruga u kojem se nalaze, kojem je povjerena provedba dražbe (članak 998. Zakona o parničnom postupku).

Dražba se provodi podnošenjem elektroničkih ponuda nakon što ponuditelji dostave jamstvo za ozbiljnost ponude i nakon što su certificirani u elektroničkim sustavima u skladu s člankom 959. Zakona o parničnom postupku. Dražba se održava radnim danima, konkretno srijedom, četvrtkom i petkom na okružnom građanskom sudu okruga u kojem je zapljena provedena.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Zapljena posebne imovine (članci od 1022. do 1033. Zakona o parničnom postupku):

Stranci protiv koje se zahtijeva izvršenje mogu se oduzeti i imovinska prava koja se ne mogu oduzeti na temelju postupka iz članka 953. stavaka 1. i 2. te članaka 982. i 992. Zakona o parničnom postupku, i to prava intelektualnog vlasništva, prava patenta, prihodi od filmskih prava i potraživanja od trećih osoba koja ovise o protučinidbi, pod uvjetom da je prijenos tih prava dopušten odredbama materijalnog prava (članak 1022. Zakona o parničnom postupku).

Ako je naložena prodaja oduzetih prava na dražbi, okružni građanski sud imenovat će dražbovatelja (članak 1026. Zakona o parničnom postupku) te će se primjenjivati pravila o stavljanju pokretnina na dražbu.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

Ne postoje nacionalni registri imovine.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Ne postoje baze podataka s pomoću kojih bi se provjerila imovina ili tražbine dužnika. Postoji samo središnji sustav kojim upravlja Neovisno tijelo za javne prihode (Anexártiti Archí Dimosíon Esódon – AADE). Tom sustavu mogu pristupiti samo određena tijela (javno tužiteljstvo, porezni ured, tijelo za sprečavanje pranja novca itd.) i prikazuje bankovne račune u grčkim bankama.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Od 2018. sve se dražbe provode elektroničkim putem na platformi eauction.gr.

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Dražbe se oglašavaju u obavijestima koje se objavljuju u rubrici Administración de Justicia (Pravosudna uprava) portala B.O.E. (Boletín Oficial del Estado, Službeni list) i na samom portalu za dražbe.

Vrijednost imovine utvrđuje se u okviru pravnih postupaka uspostavljenih za tu namjenu (članak 637. Zakona o parničnom postupku, Ley de Enjuiciamiento Civil, LEC), pri čemu se imenuju vještaci. To u nekim slučajevima nije potrebno jer je vrijednost za potrebe dražbe već utvrđena, primjerice u ovrhama. Utvrđivanje vrijednosti nije potrebno ni u slučaju dobrovoljnih dražbi na kojima se imovina može staviti na prodaju bez minimalne cijene ili procijenjene vrijednosti, ili po cijeni koju predlože stranke.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

U skladu sa španjolskim pravom prodaju mogu voditi i osobe ili subjekti koji su za to specijalizirani, javni ili privatni, te se, ako to odobri pravosudno tijelo, prodaja, odnosno dražba mora provesti u skladu s pravilima tog subjekta, pod uvjetom da ona nisu nespojiva s ciljem izvršenja ili zaštitom interesa i stranke koja provodi izvršenje i osobe protiv koje se izvršenje provodi, u skladu s člankom 641. Zakona o parničnom postupku.

U prvom stavku navedene odredbe navodi se da te dužnosti mogu obavljati odvjetnička udruženja (Colegios de Procuradores), koja su u tu svrhu pokrenula vlastiti portal za elektroničke dražbe.

Mogući su i slučajevi izravne prodaje koju provode upravitelji u postupku u slučaju nesolventnosti u likvidacijskoj fazi tog postupka.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Na portalu za internetske dražbe trenutačno se oglašavaju sve dražbe, i one sudske i one koje vode javni bilježnici, koje se održavaju u Španjolskoj, osim administrativnih dražbi (npr. Ministarstva financija ili Socijalnog osiguranja), no postoje planovi da se i te dražbe dodaju na portal.

Portal ne uključuje ni prodaje koje su već prijavili specijalizirani subjekti, one u okviru postupka u slučaju nesolventnosti u kojem je sud odobrio drugi način raspolaganja imovinom i one u okviru postupka izvršenja u kojem se stranke dogovore oko drugog načina prodaje imovine potpisivanjem ugovora o prodaji (članak 640. Zakona o parničnom postupku)

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

• Zemljišta i nekretnine: zemljišne knjige sadržavaju informacije o zemljištima i nekretninama koji se stavljaju na dražbu, kao što su informacije o vlasniku, fizičkom stanju nekretnine, lokaciji i pravima koja proistječu iz terećenja zemljišta i nekretnine ili čine to terećenje, npr. pravo plodouživanja na zemljištu ili nekretnini.
• Pokretnine: postoji i registar pokretnina, koji obuhvaća zrakoplove, plovila, automobile i druga motorna vozila, industrijske strojeve, poslovne prostore, kapitalna dobra itd.
• Drugi registri imovine: informacije o određenim vrstama imovine objavljuju se na poseban način s obzirom na njihovu prirodu, kao što to može biti slučaj s nematerijalnom imovinom u Španjolskom uredu za patente i žigove.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Tomu služe imovinski registar i registar pokretnina, s obzirom na to da oba registra nude informacije o vlasništvu nad imovinom i svim vjerovnicima koji se trebaju namiriti iz te imovine.

Može se pristupiti i podacima na internetskoj stranici zemljišnih knjiga. Ako se za imovinu koja se stavlja na dražbu objavi referentna oznaka iz zemljišnih knjiga, na portalu za internetske dražbe generira se poveznica, što omogućuje da se imovina prikaže putem satelita na platformama kao što je Google Earth.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Portal za dražbe

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena ovršene imovine

A. Pripremni akti za obveznu dražbu

Vjerovnik mora objaviti obveznu dražbu nekretnine:

• putem obavijesti koje su postavljene na mjestu lako dostupnom javnosti u prostorijama suda; u obavijesti bi trebalo navesti podatke o ovršenoj nekretnini, njezin kratak opis (vrstu, podatak o tome upotrebljava li se, sve poznate elemente koji se odnose na površinu) i početnu cijenu,
• pojednostavljenom obaviješću prikazanom na ulazu u nekretninu koja se prodaje,
• stavljanjem obavijesti u lokalnu publikaciju koja sadržava pravne obavijesti.

Vjerovnik može nastaviti s oglašavanjem prema vlastitu nahođenju ili uz dopuštenje suda.

Obvezna dražba pokretnina mora se oglašavati u obavijestima istaknutima u gradskoj vijećnici općine u kojoj dužnik boravi i na mjestu dražbe.

Dodatne oglase može objaviti stručna osoba koja će provesti dražbu na svojim internetskim stranicama ili, u slučaju sudskih dražbovatelja (commissaires-priseurs judiciaires), na odgovarajućim internetskim stranicama struke: https://www.interencheres.com/ ili https://www.interencheres.com/, ili oglašavanjem u tisku, prospektu ili katalogu. Oglašavanje može uključivati opis robe i njezinu procijenjenu vrijednost.

Imovinu koja se prodaje na javnoj dražbi tijekom prodaje predstavlja sudski dražbovatelj ili ovlaštena stručna osoba koja organizira prodaju. Može se provesti prethodno razgledavanje imovine.

Ovršene nekretnine mogu se posjetiti na datume i u vrijeme koje utvrđuje sudac (članak R.322-26 Zakona o građanskim izvršnim postupcima), a obilazak se obavlja u pratnji sudskog izvršitelja. Uvjeti prodaje, koji posebno uključuju službeno izvješće o opisu prodane robe koju je utvrdio sudski izvršitelj, kao i glavni uvjeti prodaje, dostupni su u tajništvu regionalnog suda (greffe du tribunal judiciaire) zaduženom za prodaju ili, pod određenim uvjetima, u uredu odvjetnika koji podnosi tužbu.

B. Početna cijena i postupak dražbe

U slučajevima koji uključuju zapljene imovine, dotični vjerovnik odgovoran je za utvrđivanje uvjeta prodaje. Vjerovnik određuje početnu cijenu koju dužnik, međutim, može osporiti, no u tom slučaju sudac mora donijeti odluku nakon uvodne rasprave (audience d’orientation).

U slučajevima koji uključuju zapljenu pokretne imovine stručna osoba zadužena za dražbu slobodno određuje početnu cijenu dražbe. Stručna osoba koja vodi dražbu može zatražiti usluge stručnjaka koji će procijeniti robu.

U pogledu dražbi u slučaju pokretnina imovina se dodjeljuje najvišem i posljednjem ponuditelju. Potrebno je napomenuti da trajanje dražbi nije ograničeno, ali da se smiju prekinuti tek nakon tri izvikivanja cijene. Sudjelovanje na dražbi ne zahtijeva polaganje jamstva ili osiguranja.

U slučaju ovrhe nad nekretninama primjenjuje se sustav uzlaznih ponuda, pri čemu svaka ponuda mora biti viša od prethodne; ponude se zaustavljaju ako prođe 90 sekundi od posljednje ponude (vrijeme se odbrojava s pomoću vizualnog i zvučnog sredstva koje označava svaku proteklu sekundu).

Osoba zainteresirana za sudjelovanje u dražbi mora svojem odvjetniku dostaviti neopozivo bankovno jamstvo ili bankovni ček u korist primatelja (séquestre) ili ureda za novčane depozite i pošiljke (Caisse des Dépôts et Consignations) u iznosu od 10 % iznosa početne cijene (pri čemu taj iznos ne može biti manji od 3000 EUR). Ako on nije odabrani ponuditelj, taj se iznos vraća ponuditelju na kraju primanja ponuda.

2. Treće osobe ovlaštene za vođenje dražbe

Sudski dražbovatelji, javni bilježnici, ovlašteni posrednici za prodaju robe i sudski izvršitelji jedine su stručne osobe ovlaštene za organiziranje sudskih prodaja pokretnina (osobito ovršenih pokretnina) na javnim dražbama.

Dražbe nekretnina traže se samo pred ovršnim sudom građanskog suda (tribunal judiciaire).

3. Vrste sudskih dražbi na koje se pravila mogu primjenjivati tek djelomično

Kada je riječ o pokretninama, moguće je provoditi dobrovoljnu prodaju na javnim dražbama, u skladu s mnogo fleksibilnijim pravilima od onih koja se primjenjuju na prodaje na sudskim dražbama. Primjenjuju se članci L. 321-1 i dalje te R. 321-1 i dalje Trgovačkog zakonika. Dobrovoljna prodaja nije obuhvaćena postupcima prisilnog izvršenja kao sudske dražbe.

Kad je riječ o nekretnini, provođenje prodaje može se naložiti s prodajom zajedničke imovine na dražbi ili je može provesti stečajni sudac u okviru kolektivnog postupka protiv vlasnika. U oba slučaja uvjeti prodaje utvrđeni su sudskom odlukom kojom se nalaže prodaja.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

Kad je riječ o nepokretnoj imovini, u katastru, koji predstavlja upravni i porezni dokument, vjerovnik može saznati podatke o nekretninama u posjedu dužnika na području određene općine (radi li se o razvijenom ili nerazvijenom zemljištu, koja je površina parcela i vrsta svake lokacije). Nadalje, službe zadužene za zemljišne knjige (upravne službe koje su dio Glavne uprave za javne financije – Direction Générale des Finances Publiques) održavaju dokumente o nekretninama za svaku općinu, u kojima su pod imenom svakog vlasnika i za svaku zgradu dostupni izvadci iz objavljenih dokumenata te u kojima je naveden i pravni status svake zgrade.

Kad je riječ o pokretnoj imovini, u sustavu SIV (Système d'Immatriculation des Véhicules – sustav registracije vozila) mogu se dobiti podaci o osobnom stanju nositelja potvrde o registraciji motornih vozila i dvokotača, registracijskom broju i značajkama vozila. Postoje nacionalni registri u koje se upisuju plovila (uredbe su u postupku izrade), brodovi (elektronički upisnik registracija vodi ministarstvo prometa) i letjelice (upisnik registracija vodi ministarstvo zaduženo za civilno zrakoplovstvo). Prava intelektualnog vlasništva upisana su u nacionalni registar izravno dostupan vjerovnicima, koji vodi INPI (Nacionalni institut za intelektualno vlasništvo – Institut national de la propriété intellectuelle). Naslovi kinematografskih djela namijenjenih javnom prikazivanju u Francuskoj dostupni su u javnom registru za kino i audiovizualni sadržaj, koji vodi službenik porezne uprave, dok su naslovi književnih djela za koja su kupljena prava za adaptaciju dostupni u namjenskom registru.

Kad je riječ o nekretninama, svaka općina vodi katastar, s nekoliko kategorija dokumenata (katastarski plan, stanje čestice, katastarska matrica); samo je katastarski plan dostupan u digitalnom obliku. Registar nekretnina vode lokalne službe zadužene za zemljišne knjige obuhvaćene jurisdikcijom svakog regionalnog suda (Tribunal de grand instance). Nacionalni registar ne postoji.

Svaka prefektura vodi registar motornih vozila, ali SIV vodi nacionalnu bazu podataka.

Elektronički registar brodova vodi ministarstvo prometa; za plovila postoji šest različitih registara, koje isto vodi ministarstvo prometa.

Upisnik s registracijama letjelica vodi ministarstvo zaduženo za civilno zrakoplovstvo, a dostupan je na internetu u informativne svrhe.

Podaci o različitim pravima intelektualnog vlasništva centralizirani su u okviru jednog tijela, INPI-ja, koji putem svojih internetskih stranica omogućuje pristup različitoj dokumentarnoj građi.

Nekim se zemljišnoknjižnim uslugama može pristupiti putem interneta. Moguće je vidjeti samo katastarski plan, ali ne i katastarsku matricu, koja sadržava informacije o vlasnicima), kao i SIV, francuski međunarodni registar u kojem su navedena francuska plovila i registri INPI-ja.

Općenito govoreći, većina javnih registara podliježe odredbama Zakona o odnosu javnosti i uprave, kojim je predviđeno da je pristup upravnim dokumentima besplatno dostupan uvidom na licu mjesta ili dostavom preslike uz troškove koji ne mogu biti veći od troškova reprodukcije dokumenata ili putem elektroničke pošte, besplatno, ako je dokument dostupan u elektroničkom obliku.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu dobiti informacije o imovini i dugovima dužnika

Člankom L.152-1 Zakona o građanskim izvršnim postupcima predviđeno je da sudski izvršitelji imaju pristup podacima na temelju kojih se može odrediti adresa dužnika, identitet i adresa njegova poslodavca ili podaci o trećem dužniku ili depozitaru gotovine ili potraživanja te sastav njegove nepokretne imovine; podaci se dobivaju od države uprave, regija, departmana, općina, javnih ustanova ili tijela pod nadzorom upravnog tijela.

Sudski izvršitelj može izravno pristupiti nacionalnom registru bankovnih računa koji vodi porezna uprava i sadržava podatke dobivene od banaka kako bi dobio informacije o postojanju bankovnih računa otvorenih u ime dužnika i mjesta na kojima se nalaze.

Sudski izvršitelj može zatražiti informacije od fondova za osiguranje za slučaj bolesti ili nezaposlenosti.

U skladu s člankom L.152-2 Zakona o građanskim izvršnim postupcima banke su dužne obavijestiti sudskog izvršitelja kojeg je ovlastio vjerovnik isključivo o tome postoje li otvoreni računi na ime dužnika te o mjestima na kojima se nalaze.

Sustav SIV (sustav registracije vozila), kojemu sudski izvršitelj kojeg je ovlastio vjerovnik ima pristup, sadržava podatke o osobnom stanju nositelja potvrde o registraciji motornih vozila i dvokotača, registracijski broj i značajke vozila.

Vjerovnik ne može izravno pristupiti tim bazama podataka, ali to može učiniti preko ovlaštenog sudskog izvršitelja.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Za prodaju pokretne imovine na dražbi u Francuskoj mogu se koristiti dvije vrste internetskih dražbi:

• dražbe uživo, koje su djelomično virtualne: dražba se fizički održava na određenom mjestu i izravno se prenosi na internetu, na internetskoj stranici stručne osobe koja vodi dražbu ili na jednoj od prikladnih internetskih stranica na raspolaganju stručnim dražbovateljima (https://www.interencheres.com/ ili https://www.drouotonline.com/en). Takve su sudske dražbe dopuštene jer ih ništa ne sprečava i sve se češće upotrebljavaju.
• Internetske dražbe, koje su u potpunosti virtualne: dražba se odvija isključivo na internetu, bez fizičke prisutnosti na određenome mjestu. U skladu s važećim zakonodavstvom te dražbe nisu moguće u slučaju sudskih dražbi (za razliku od dobrovoljnih dražbi) jer postoje tehničke pravne prepreke.

(Djelomično) virtualne dražbe moguće su samo za pokretnine.

Stručne osobe koje vode dražbu mogu objaviti prekogranični oglas, a ponude mogu dati svi ponuditelji, neovisno o lokaciji, državljanstvu i tome odvija li se dražba uživo (postoje i dražbe na daljinu u kojima se ponude daju pisanim putem ili telefonom).

Kako bi sudjelovala u virtualnoj dražbi, osoba (potencijalni ponuditelj) ne mora dati svoj potpis, ali stručna osoba zadužena za dražbu može zatražiti kopiju bankovne kartice. Stručna osoba zadužena za dražbu provodi upis, koji se načelno može provesti s pomoću bilo kojeg sredstva, pri čemu je najčešći izbor upis putem internetske stranice na kojoj se prenosi dražba. Moguće su pisane ponude neovisno o mediju.

Dopuštene načine plaćanja određuje stručna osoba zadužena za dražbu.

Ponuditelj na daljinu ne mora biti osobno prisutan (ali može, ako to želi). Može izravno pratiti dražbu i dati svoju ponudu u stvarnom vremenu. Osim toga, može registrirati jedan ili više naloga za kupnju prije dražbe. U tom se slučaju povećava broj ponuda, uzimajući u obzir od početka predloženu ponudu. Jednako tako, tijekom dražbe najčešće je moguća telefonska veza.

Mogućnosti prevođenja ovise o sposobnostima stručne osobe zadužene za dražbu i njezinih pomoćnika; u tom pogledu ne postoji nikakva posebna odredba.

S obzirom na konfiguraciju internetskih stranica za dražbe, samo osobe upisane u svrhu internetske dražbe mogu pristupiti dražbi putem predmetne internetske stranice. S druge strane, javnost ima pristup dražbi na mjestu na kojem se ona odvija.

1. Objavljivanje i određivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Na javnim dražbama prodaju se pokretnine i nekretnine u skladu sa odredbama Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17; dalje u tekstu: OZ). Od 1. siječnja 2015. u Republici Hrvatskoj  stupio je na snagu sustav prodaje pokretnina i nekretnina elektroničkom javnom dražbom za postupke koji su pokrenuti nakon tog datuma.

Nekretnine

Ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom.

Vrijednost nekretnine sud utvrđuje zaključkom po slobodnoj ocjeni na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja, a pri utvrđivanju vrijednosti nekretnine vodit će se računa i o tome koliko ona manje vrijedi zato što na njoj ostaju određena prava i tereti i nakon prodaje.

Nakon provedbe postupka za utvrđivanje vrijednosti nekretnine sud donosi zaključak o prodaji nekretnine kojim se utvrđuje vrijednost nekretnine i određuju način i uvjeti prodaje.

Člankom 92. stavkom 2. i 3. OZ-a propisano je da stranke mogu utvrditi vrijednost nekretnine u sudskom ili izvansudskom sporazumu na temelju kojega je stečeno založno ili koje drugo odgovarajuće pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine čije se namirenje traži.

Prodaja nekretnine obavlja se elektroničkom javnom dražbom koju provodi Financijska agencija (dalje u tekstu: FINA) povodom zahtjeva nadležnog tijela. Zahtjev za prodaju i ostala pismena u postupku prodaje nekretnina dostavljaju se regionalnim centrima FINA-e čija se mjesna nadležnost utvrđuje prema nadležnosti suda koji provodi ovrhu.

Elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi.

Na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod četiri petine utvrđene vrijednosti nekretnine. Na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi nekretnina se ne može prodati ispod tri petine utvrđene vrijednosti nekretnine (članak 102. stavak 1. i 2. OZ-a).

Prikupljanje ponuda traje deset radnih dana. Ako se na prvoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi nijedna valjana ponuda, druga elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje prvog dana nakon završetka prve elektroničke javne dražbe.

Ako se ni na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi nijedna valjana ponuda, FINA će o tome obavijestiti sud. U tom slučaju sud će obustaviti ovrhu.

Elektronička javna dražba završava u trenutku koji je unaprijed određen u pozivu na sudjelovanje (članak 103. stavak 1. OZ-a).

Nakon uspješno provedene prodaje nekretnine elektroničkom javnom dražbom sud nakon obavijesti FINA-e donosi rješenje o dosudi nekretnine u kojem će odrediti da se nakon pravomoćnosti toga rješenja i nakon što kupac položi kupovninu u zemljišnu knjigu upiše u njegovu korist pravo vlasništva na dosuđenoj nekretnini te da se brišu prava i tereti na nekretnini koji prestaju njezinom prodajom.

Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu, sud određuje ročište za diobu kupovnine.

Pokretnine

Ovrha na pokretninama provodi se njihovom zapljenom, procjenom, oduzimanjem, otpremanjem, povjeravanjem na čuvanje sudu, ovrhovoditelju ili trećoj osobi, njihovom prodajom te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

Pokretnine se prodaju usmenom javnom dražbom ili neposrednom pogodbom. Način prodaje određuje zaključkom sud, pazeći na to da se postigne najpovoljnije unovčenje stvari.

Prodaja pokretnina objavit će se pravodobno na oglasnoj ploči suda, a može se objaviti i na način predviđen za objavljivanje prodaje nekretnine.

Ovrhovoditelj i ovršenik obavijestit će se o mjestu, danu i satu prodaje.

Na prijedlog ovrhovoditelja prodaja pokretnina provest će se elektroničkom javnom dražbom na koju će se na odgovarajući način primijeniti odredbe OZ-a o elektroničkoj javnoj dražbi prodaje nekretnina (članak 149. stavak 7. OZ-a).

Na dražbi se pokretnine ne mogu prodati ispod jedne polovine procijenjene vrijednosti. One se ispod te cijene ne mogu prodati ni u roku koji je sud odredio za prodaju neposrednom pogodbom.

Ako se pokretnine ne uspiju prodati na dražbi, odnosno neposrednom pogodbom, ovrha će se obustaviti.

Nakon uspješno provedene prodaje pokretnina kupac je dužan položiti kupovninu i pokretnine uzeti odmah nakon zaključenja dražbe, odnosno prodaje neposrednom pogodbom. Ako kupac odmah ne položi kupovninu, smatrat će se da dražba nije uspjela.

Prodaja pokretnina zaplijenjenih u ovršnom postupku može se povjeriti javnom komisionaru. Poslove javnog komisionara organizira i provodi Hrvatska gospodarska komora.

Dražbu pokretnina kod komisionara provodi javni bilježnik.

Nakon obavljene prodaje pokretnine komisionar će pokretninu predati kupcu pošto plati kupovninu.

2. Treće osobe koje mogu voditi prodaju

Nekretnine

U Republici Hrvatskoj prodaju nekretnine provodi FINA. Sud je dužan dostaviti FINA-i rješenje o ovrsi, izvadak iz zemljišne knjige i zaključak o prodaji uz zahtjev za prodaju koji se podnosi na propisanom obrascu.

U slučaju prodaje nekretnine neposrednom pogodbom nekretnina se prodaje preko osobe ovlaštene za promet nekretnina, sudskoga ovršitelja, javnoga bilježnika ili na drugi način.

Pokretnine

Usmenu javnu dražbu pokretnina provodi sudski ovršitelj. Sud može zaključkom provedbu dražbe povjeriti javnom bilježniku (članak 149. stavak 2. OZ-a). Prodaja pokretnina zaplijenjenih u ovršnom postupku može se povjeriti javnom komisionaru (članak 152. stavak 1. OZ-a).

Na prijedlog ovrhovoditelja prodaja pokretnina provest će se elektroničkom javnom dražbom koju provodi FINA.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Nekretnine

Prodaja nekretnine obavlja se elektroničkom javnom dražbom. Elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi (članak 97. stavak 1. OZ-a).

Stranke, založni vjerovnici i nositelji osobnih služnosti i stvarnih tereta koji prestaju prodajom nekretnine mogu se sporazumjeti najkasnije do prodaje nekretnine na javnoj dražbi da se prodaja nekretnine obavi u određenom roku neposrednom pogodbom preko osobe ovlaštene za promet nekretnina, sudskoga ovršitelja, javnoga bilježnika ili na drugi način (članak 97. stavak 6. OZ-a).

U slučaju prodaje neposrednom pogodbom sud će donijeti rješenje o dosudi nekretnine prodane neposrednom pogodbom pošto utvrdi da je udovoljeno uvjetima za pravovaljanost prodaje (članak 104. stavak 1. OZ-a).

Rješenje o dosudi objavljuje se na sudskoj ploči i dostavlja svim osobama kojima se dostavlja zaključak o prodaji te nekretnine kupcu (članak 104. stavak 2. OZ-a).

Pokretnine

Pokretnine se prodaju usmenom javnom dražbom ili neposrednom pogodbom. Način prodaje određuje zaključkom sud, pazeći na to da se postigne najpovoljnije unovčenje stvari (članak 149. stavak 1. OZ-a).

Prodaja neposrednom pogodbom obavlja se između kupca, s jedne strane, i sudskoga ovršitelja ili osobe koja obavlja komisione poslove, s druge strane. Sudski ovršitelj pokretnine prodaje, u ime i za račun ovršenika, a osoba koja obavlja komisione poslove u svoje ime, a za račun ovršenika (članak 149. stavak 3. OZ-a).

Na prijedlog ovrhovoditelja prodaja pokretnina provest će se elektroničkom javnom dražbom na koju će se na odgovarajući način primijeniti odredbe ovoga Zakona o elektroničkoj javnoj dražbi prodaje nekretnina (članak 149. stavak 7. OZ-a).

Prodaja nekretnina i pokretnina koja je predmet sudskog i javnobilježničkog osiguranja prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava može se provesti u skladu s odgovarajućim odredbama o prodaji nekretnina i pokretnina u ovrsi.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

U Republici Hrvatskoj vode se sljedeći registri o imovini:

• zemljišne knjige o pravnom stanju nekretnina na području Republike Hrvatske,
• registar motornih vozila,
• registar brodova,
• registar zrakoplova,
• registar dionica i nematerijaliziranih vrijednosnih papira,
• upisnik sudskih i javnobilježničkih osiguranja (upisnik založnih prava),
• jedinstveni registar računa,
• drugi upisnici i očevidnici.

Registri se vode u elektroničkom obliku od strane raznih državnih tijela te je istima moguće pristupiti elektroničkim putem (na primjer registru pravnih osoba kojeg vode trgovački sudovi).

Za dobivanje podataka od državnih tijela u pravilu je potrebno platiti odgovarajuću pristojbu, a visina pristojbe ovisi o svakom pojedinom državnom tijelu koje se određuju u skladu sa Zakonom o upravnim pristojbama (“Narodne novine”, broj 115/16) i  Uredbom o tarifi upravnih pristojbi (“Narodne novine”, broj 8/17). Za iznose do 100,00 kn plaća se u državnim biljezima, a iznad 100,00 kn može se platiti internet bankarstvom.

Popis nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku uređen je Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku (“Narodne novine”, broj 115/12 i 156/14).

5. Informacije o bazama podataka putem kojih vjerovnici mogu utvrditi imovinu ili potraživanja dužnika

Člankom 18. OZ-a predviđena je dužnost davanja podataka o dužniku od strane državnih tijela i to na zahtjev osobe koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja, u roku od osam dana od dana podnošenja zahtjeva.

• Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je dati podatke o tome je li neka osoba u evidenciji o registriranim i označenim vozilima upisana kao vlasnik vozila te o vrsti, marki, tipu, modelu, godini proizvodnje, registarskom broju vozila i postojanju tereta na tom vozilu. Također, Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je, uz podatak o imenu i prezimenu i datumu rođenja, dati podatak o broju osobne iskaznice.
• Središnje klirinško depozitarno društvo ili druge za to ovlaštene osobe kod kojih su na računima ubilježene vrijednosnice, odnosno nematerijalizirani vrijednosni papiri, dionice, obveznice, trezorski zapisi, blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu i drugi vrijednosni papiri izdani u seriji dužno je dati podatke o tome ima li neka osoba u upisniku koje vodi ubilježene vrijednosnice na računima.
• Lučka kapetanija dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku i očevidniku koje vodi upisana kao vlasnik broda, jahte, plutajućeg objekta, nepomičnog odobalnog objekta, brodice ili tih objekata u gradnji,
• Tijelo nadležno za katastarsku evidenciju dužno je dati ispis posjedovnih listova koje vodi za fizičku ili pravnu osobu,
• Poslodavac ili isplatitelj stalnoga novčanog primanja dužan je dati podatak o tome na koji način osobi protiv koje podnositelj zahtjeva namjerava pokrenuti postupak isplaćuje plaću, odnosno drugo stalno novčano primanje.
• Drugo tijelo ili osoba koja vodi odgovarajući upisnik ili očevidnik o pravima koja čine imovinu dužna je dati podatke o tome je li neka osoba u upisniku ili očevidniku koji vodi upisana kao imatelj određenog prava.

Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenikov dužnik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje dužna je u roku od osam dana izjasniti se o tome ima li ovršenik i kakvu tražbinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji dijelovi njegove imovine kod nje.

Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja tvrdi da radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosu namjerava pokrenuti ovršni postupak, dati podatke iz članka 217. OZ-a.

Navedena tijela i osobe nisu dužne postupiti po zahtjevu osobe koja traži podatke dok im prethodno ne budu podmireni troškovi za poduzimanje radnji.

Podnositelj zahtjeva za dostavom podataka dužan je u zahtjevu za davanje podataka navesti tražbinu radi čijeg će ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovršni postupak, odnosno postupak osiguranja te priložiti ispravu na kojoj se ona temelji.

Za podnošenje gore navedenog zahtjeva za dostavom podataka nije potrebno angažirati odvjetnika, a troškovi ovise o državnom tijelu kojem se podnosi zahtjev.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Postupak prodaje nekretnina i pokretnina elektroničkom javnom dražbom reguliran je odredbama OZ-a, kao i podzakonskim provedbenim propisima i to:

• Pravilnik o načinu i postupku provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku (“Narodne novine”, broj 156/14, 1/19 i 28/21; dalje u tekstu: Pravilnik o prodaji),
• Pravilnik o vrstama i visini naknada za obavljanje poslova provedbe prodaje nekretnina i pokretnina u ovršnom postupku (“Narodne novine”, broj 156/14),
• Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom postupku (“Narodne novine”, broj 115/12 i 156/14).

Elektronička javna dražba počinje objavom poziva na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi.

Poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi obvezno sadrži način i uvjete prodaje, datum i vrijeme početka i završetka elektroničke javne dražbe, vrijeme kada osobe zainteresirane za kupnju nekretnine mogu razgledati nekretninu, kao i druge potrebne podatke.

FINA će poziv na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi objaviti u sredstvima javnog priopćavanja ako stranka FINA-i dostavi pisani zahtjev i za to predujmi troškove.

Od objavljivanja poziva na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi na mrežnim stranicama FINA-e do početka prikupljanja ponuda mora proteći najmanje 60 dana.

U elektroničkoj javnoj dražbi, kao kupci, mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale jamčevinu (članak 99. stavak 1. OZ-a).

Za pristup sustavu elektroničke javne dražbe preduvjet je posjedovanje valjanog digitalnog certifikata kojim se potvrđuje identitet ponuditelja i certifikata koji omogućuje primjenu naprednog elektroničkog potpisa ponude te osobe (članak 14. stavak 2. Pravilnika o prodaji).

Prilikom prve prijave u pojedinu elektroničku javnu dražbu, ponuditelj je dužan popuniti obrazac prijave za sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi.

Ponuditelj potpisuje navedeni obrazac naprednim elektroničkim potpisom.

Nakon popunjavanja elektroničkog obrasca iz članka 15. Pravilnika o prodaji, sustav elektroničke javne dražbe ponuditelju dodjeljuje jedinstveni identifikator za pojedinu elektroničku javnu dražbu.

Obrasci su sastavni dijelovi Pravilnika o prodaji.

Prikupljanje ponuda u elektroničkoj javnoj dražbi traje deset radnih dana, a ponude se prikupljaju elektroničkim putem radnim i neradnim danima u vremenu od 0 do 24 sati.

Završetak roka za prikupljanje ponuda odredit će se radnim danom u razdoblju između 9 i 15 sati. Iznimno, ako je najpovoljnija valjana ponuda dana u zadnjih deset minuta prije isteka roka koji je u pozivu na sudjelovanje u elektroničkoj javnoj dražbi određen kao vrijeme završetka prikupljanja ponuda, nadmetanje se produžuje za deset minuta od svake posljednje najpovoljnije valjane ponude sve dok ne protekne deset minuta od posljednje najpovoljnije valjane ponude.

Početnu cijenu predmeta prodaje od koje počinje postupak nadmetanja određuje sud, a nakon završetka elektroničke javne dražbe FINA sudu dostavlja izvještaj koji sadržava podatke propisane člankom 25. Pravilnika o prodaji.

Postupak elektroničke javne dražbe odvija se pred FINA-om, a potrebna plaćanja odvijaju se putem bankovnog transfera. Ponuditelj ne treba biti osobno prisutan na dražbi, već isti sudjeluje u navedenom postupku na daljinu.

O dosudi nekretnine sud donosi pisano rješenje (rješenje o dosudi) koje se objavljuje na oglasnoj ploči suda i na mrežnim stranicama FINA-e.

Kod prodaje pokretnina, na prijedlog ovrhovoditelja prodaja će se provesti elektroničkom javnom dražbom na koju će se na odgovarajući način primijeniti odredbe OZ-a o elektroničkoj javnoj dražbi prodaje nekretnina (članak 149. stavak 7. OZ-a).

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Cijena zaplijenjene imovine određuje se na temelju trenutačnih cijena na ciparskom tržištu. U slučaju zaplijenjene nekretnine, dražbovatelj, nakon što procijeni njezinu vrijednost, određuje najnižu cijenu po kojoj se ona može prodati („rezervna cijena”). Ako se ne postigne rezervna cijena, nekretnina se ne prodaje.

Kad je riječ o pokretninama, nakon što sudski izvršitelji u skladu s nalogom o zapljeni pokretnina zaplijene takvu imovinu u korist vjerovnika, određuju njezinu minimalnu cijenu na temelju trenutačnih tržišnih cijena i potom pokreću prodaju pokretnina. Ako se ne postigne minimalna cijena, sudski izvršitelji mogu ponoviti dražbu.

Obavijesti o dražbama objavljuju se u dnevnim novinama. Ako se na dražbu stavljaju nekretnine, obavijesti se objavljuju u općini ili kotaru u kojem se nekretnina nalazi, kao i na internetskoj stranici Ministarstva unutarnjih poslova.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Prodaju imovine na dražbi mogu vršiti kvalificirani privatni dražbovatelji. Dražbovatelj je odgovarajuća osoba koju imenuje Zemljišnoknjižni i geodetski odjel Ministarstva unutarnjih poslova Republike Cipra, kvalificirana za vođenje prisilne prodaje imovine na javnim dražbama.

Kad je riječ o pokretninama, svaka prodaja radi izvršenja presude obavlja se na javnoj dražbi koju vode sudski izvršitelji zaposleni u Sudskoj službi Cipra i koji su ovlašteni za prodaju zaplijenjenih pokretnina u vezi s izvršenjem naloga za zapljenu pokretnina u korist vjerovnika.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Postoje slučajevi u kojima dražbu pokretnina provode sami vjerovnici, bilo poduzeća (npr. banke) bilo fizičke osobe, ako izvršenjem sudskog naloga njima trebaju pripasti pokretnine dužnika. Ti slučajevi podliježu drukčijim pravilima od onih koja vrijede za javne dražbe, kako je propisano zakonodavstvom koje je na snazi.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

U Cipru se vode sljedeći imovinski registri:

1. Ciparski zemljišnoknjižni i geodetski odjel vodi registar u kojem su evidentirani svi vlasnički listovi za nekretnine građana.
2. Odjel za cestovni promet vodi registar svih vozila registriranih u Republici Cipru.
3. Odjel za trgovačku mornaricu Cipra vodi ciparski registar brodova, u kojem su registrirani svi brodovi i/ili plovila.
4. Odsjek za trgovačka društva u Odjelu voditelja registra trgovačkih društava i stečajnog upravitelja vodi registar trgovačkih društava, zadruga i trgovačkih imena registriranih u Cipru.
5. Odjel za civilno zrakoplovstvo vodi ciparski registar zrakoplova i zadužen je za upise, prijenose i brisanja zrakoplova iz registra.
6. Odsjek za intelektualno i industrijsko vlasništvo u okviru Odjela za trgovačka društva vodi registar žigova.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Internetska stranica Odjela voditelja registra trgovačkih društava i stečajnog upravitelja nudi jednostavan pristup registru osoba u stečaju ili likvidiranih trgovačkih društava, u kojima vjerovnik može pronaći informacije o financijskoj sposobnosti dužnika. Međutim, ne postoje elektroničke baze podataka kojima vjerovnik može pristupiti i izravno dobiti informacije o imovini dužnika. Vjerovnik naveden u presudi može sam ili posredstvom odvjetnika pretraživati zemljišne knjige koristeći se ovjerenom preslikom presude ili sudskog poziva kako bi dobio informacije o nekretninama registriranima na ime dužnika.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

U Cipru nema sudskih dražbi koje se provode na internetu.

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Postupak izvršenja u pogledu zaplijenjene imovine ne vodi nužno do prodaje te imovine. Vjerovnik i dužnik mogu umjesto toga sklopiti sporazum. Ako je vjerovnika više, sporazum se mora postići sa svima da bi se izbjegla prodaja. Ako se sporazum ne postigne, sud nalaže prodaju.

Osnovnu vrijednost u slučaju nekretnina utvrđuje vještak koji procjenjuje vrijednost zaplijenjene imovine. U slučaju pokretnina vrijednost utvrđuje osoba koja tijekom prodaje ponudi najveću cijenu, s obzirom na to da je početna ponuda jednaka nuli. Ako se traži da se utvrdi vrijednost pokretnine, početna ponuda nije nula, već 60 % procijenjene cijene.

Prodaja zaplijenjene imovine oglašava se na internetskoj stranici vlade na kojoj se pružaju sudske usluge, na internetskoj stranici dražbovatelja koji vrši prodaju, u dnevnim novinama (obično se obavijest o prodaji objavljuje jednom mjesečno u dvjema dnevnim novinama) i obavijestima u zgradi suda gdje će se prodaja održati.

Opis zaplijenjenog predmeta koji se nudi na prodaju i pripadajući dokumenti dostupni su na internetskoj stranici vlade na kojoj se pružaju sudske usluge i internetskoj stranici dražbovatelja koji vrši prodaju. Sve zainteresirane osobe mogu zatražiti pristup tim informacijama.

Kad je riječ o nekretnini, osobe koje žele pogledati zaplijenjeni predmet ponuđen na prodaju mogu sudu podnijeti zahtjev za to. Prije prodaje nekretnine sudski vještak uvijek sastavlja izvješće o stanju nekretnine, koje se objavljuje. Ako je riječ o pokretninama, zainteresirane osobe mogu ih pogledati dva sata prije početka prodaje.

Na dan prodaje ponude se usmeno daju dražbovatelju kojeg je sud imenovao da vodi prodaju imovine.

Kupac imovine nakon dražbe ne polaže samo dio cijene, već mora platiti njezinu punu cijenu. U slučaju nekretnina cijeli se iznos mora položiti na sudu u roku od sedam dana od dana prodaje, a u slučaju pokretnina puna cijena plaća se u roku od 24 sata nakon prodaje. Uplata se ne može izvršiti elektronički već samo u tajništvu suda.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Prodaju u nadležnosti suda vrši dražbovatelj kojeg je imenovao sud i ni jedna treća osoba ne može voditi taj postupak.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Ne postoje vrste dražbi na koje se ta pravila ne primjenjuju u cijelosti.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

Postoje sljedeći nacionalni registri imovine:

Nekretnine – Javni registar i Zemljišne knjige

Pokretnine – Transport Malta, agencija za vozila, plovila i zrakoplove

Dionice i udjeli u trgovačkim društvima – Malteška agencija za financijske usluge i Malteška burza

Drugi financijski instrumenti – Malteška burza

Žigovi i patenti – Ministarstvo za trgovinu

Predmetne državne službe te registre vode elektronički. Nekima od njih građani mogu pristupiti elektronički. Javnost može pristupiti Javnom registru i registru Malteške agencije za financijske usluge uz plaćanje naknade. Registri agencije Transport Malta nisu dostupni javnosti. Pristup registru Malteške agencije za financijske usluge može se platiti na internetu. Za pristup Javnom registru uplata se mora izvršiti u uredu Javnog registra.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu i tražbine dužnika

Vjerovnik ima pristup bazama podataka u vezi s nekretninama i trgovačkim društvima. Malteška agencija za financijske usluge omogućuje izravan internetski pristup registru trgovačkih društava. Informacijama o nekretninama vjerovnik može pristupiti u Javnom registru i Zemljišnim knjigama. Dodatna autorizacija nije potrebna, ni za izravan pristup Malteškoj agenciji za financijske usluge ni za pristup Javnom registru i Zemljišnim knjigama.

6. Ostale informacije o internetskim sudskim dražbama

Ne postoji mogućnost podnošenja ponuda na internetu tijekom dražbe.

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Vrijednost nekretnina utvrđuje procjenitelj (imenuje ga sudski izvršitelj) koji je ovlašten za utvrđivanje vrijednosti nekretnina u skladu s posebnim propisima. Međutim, ako je vrijednost nekretnine u svrhu njezine prodaje na tržištu utvrđena manje od šest mjeseci prije njezine zapljene, a pritom su ispunjeni zahtjevi u pogledu utvrđivanja vrijednosti za potrebe izvršenja, ne obavlja se nova procjena vrijednosti. Ako se od izrade opisa i utvrđivanja vrijednosti do dana održavanja dražbe stanje nekretnine znatno promijenilo, opis i utvrđivanje vrijednosti nekretnine mogu se ponoviti na zahtjev vjerovnika ili dužnika.

Zaplijenjena nekretnina prodaje se na javnoj dražbi. Dražba se može održati najranije dva tjedna nakon izrade konačnog opisa i utvrđivanja vrijednosti i ne prije nego što presuda na temelju koje se izvršenje pokreće postane pravomoćna.

Sudski izvršitelj u javnoj obavijesti najavljuje datum i predmet dražbe, koja se dostavlja strankama u postupku, općinskom tijelu, poreznom uredu u čijoj se nadležnosti nekretnina nalazi i tijelima nadležnima za socijalnu sigurnost.

Obavijest o dražbi barem se dva tjedna prije dana održavanja dražbe objavljuje i u zgradi suda i prostorima općinskog tijela, u dnevnim novinama velike čitanosti u dotičnom gradu/mjestu/selu te na internetskoj stranici Nacionalnog vijeća sudskih izvršitelja (Krajowa Rada Komornicza). Osim toga, sudski izvršitelj može na zahtjev i trošak stranke naložiti da se obavijest objavi i na neki drugi način koji odredi stranka.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Dražbe javno održava sudski izvršitelj u nazočnosti, i pod nadzorom, suca ili sudskog službenika (referendarz sądowy). Izvršenje na nekretnini provodi sudski izvršitelj suda u čijoj se nadležnosti nekretnina nalazi.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

• izvršenje na dijelu nekretnine;
• izvršenje na pravu dugoročnog plodouživanja;
• izvršenje na neizgrađenom zemljištu i posjedu na kojem je izgrađena stambena ili poslovna zgrada ako u trenutku podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka izvršenja nije bila predana obavijest o završetku građevinskih radova ili nije bio podnesen zahtjev za izdavanje uporabne dozvole u smislu Zakona o gradnji (prawo budowlane);
• izvršenje na pomorskim plovilima upisanima u registar brodova;
• izvršenje prodajom poduzeća ili poljoprivrednoga gospodarstva;
• izvršenje provedeno radi razvrgnuća suvlasništva putem javne prodaje.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

Zemljišne knjige (księga wieczysta) vode okružni sudovi (sąd rejonowy) radi utvrđivanja pravnog statusa nekretnina. Uspostavljene su i vode se u IKT sustavu. Zemljišne knjige javne su isprave i sastoje se od četiri cjeline:

1. prvu cjelinu čine oznake nekretnina i upisi prava povezanih s vlasništvom;

2. drugu cjelinu čine upisi vlasništva i dugoročnog plodouživanja;

3.treću cjelinu čine upisi ograničenja prava vlasništva, osim kad je riječ o hipotekama, ograničenja raspolaganja nekretninom ili dugoročnog plodouživanja te upisi drugih prava i tražbina, osim tražbina u vezi s hipotekama;

4. četvrtu cjelinu čine upisi hipoteka.

Osim zemljišnih knjiga postoji još jedan registar nekretnina, tj. katastar zemljišta i zgrada (ewidencja gruntów i budynków), koji je uređen Zakonom o izmjeri zemljišta i kartografiranju (Prawo geodezyjne i kartograficzne) od 17. svibnja 1989. (pročišćeni tekst: Službeni list 2010/193, broj dokumenta 1287, kako je izmijenjen) Za vođenje katastra zemljišta i zgrada odgovoran je okružni guverner (starosta).

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Baze podataka opisane u točki 4., odnosno zemljišne knjige i katastar zemljišta i zgrada, dostupne su vjerovnicima i služe za utvrđivanje imovine dužnika. Osim toga, u zemljišnim knjigama mogu se utvrditi potraživanja osigurana hipotekom.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Sudske dražbe ne provode se na internetu. Samo se obavijesti o dražbama objavljuju na internetskoj stranici Nacionalnog vijeća sudskih izvršitelja (što je zakonska obveza), a obično i na internetskoj stranici sudskog izvršitelja koji vodi predmetnu dražbu.

1. Oglašavanje prodaje i određivanje cijena zaplijenjene robe

Prodaja imovine trenutačno bi se, kad god je to moguće, trebala odvijati na platformi https://www.e-leiloes.pt/, kako je predviđeno člankom 837. portugalskog Zakona o parničnom postupku (CPC) te člancima 20. i dalje Ministarske provedbene odluke (Portaria) br. 282/2013 od 29. kolovoza 2013.

Pravila kojima se uređuje funkcioniranje platforme https://www.e-leiloes.pt/ donesena su u okviru Odluke ministra pravosuđa br. 12624/2015, objavljene u portugalskom Službenom listu (Diário da República), drugoj seriji, br. 219, od 9. studenoga 2015.

Napomena: s obzirom na brojne nedavne kibernapade na razne nacionalne institucije osobe koje posjećuju internetsku stranicu e-leilões izvan Portugala imaju ograničen pristup toj internetskoj stranici.

Te su osobe dužne poslati svoju IP (internetski protokol) adresu na e-adresu suporte@solicitador.net. Svoju IP adresu možete saznati, među ostalim, na sljedećoj poveznici: https://www.whatismyip.com/.

Oglašavanje prodaje uređeno je člankom 6. Odluke 12624/2015:

Članak 6.

Oglašavanje dražbi

1. Dražbe se oglašavaju na internetskoj stranici www.e-leiloes.pt. Osim toga, prema odluci Komore pravnih zastupnika (Câmara dos Solicitadores) informacije se u cijelosti ili djelomično mogu prenositi i na drugim internetskim stranicama, objavom u tisku ili e-poštom. To ne utječe na pravo sudskog izvršitelja koji je zakonski odgovoran za postupak da oglašava dražbu na druge načine koje smatra prikladnima.
2. Informacije objavljene na internetskoj stranici www.e-leiloes.pt moraju sadržavati barem sljedeće podatke:
   1. referentni broj predmetnog sudskog postupka, suda i ustrojstvene jedinice
   2. datum početka dražbe
   3. datum i vrijeme do kad dražba mora biti zaključena
   4. osnovnu cijenu imovine (ili skupa imovine) koja se prodaje
   5. vrijednost zadnje ponude
   6. ako je riječ o prodaji pokretnine, fotografiju te stavke ili skupa stavki u lotu za dražbu
   7. kratak opis stavke
   8. vrstu stavke
   9. ako je riječ o prodaji nekretnine, njezinu lokaciju i sastav, zemljišni broj i upis u zemljišne knjige, okrug, općinu, kotar i približne zemljopisne koordinate lokacije, fotografiju vanjskog dijela nekretnine i, kad god je moguće, unutarnjeg dijela, ako je riječ o nekretnini u gradskom području ili građevinskom objektu
   10. podatke o skrbniku ili mjestu skladištenja
   11. mjesto i vrijeme razgledavanja imovine te kontaktne podatke skrbnika
   12. pojedinosti o sudskom izvršitelju koji je zakonski odgovoran za postupak, uključujući ime izvršitelja, poslovni registracijski broj, brojeve fiksnog i mobilnog telefona, broj faksa i e-adresu te vrijeme u kojem je dostupan za kontaktiranje
   13. sve okolnosti o kojima u skladu sa zakonom treba obavijestiti sve zainteresirane strane, posebno o tome postoji li prigovor na izvršenje ili zapljenu, postoji li neriješena žalba, postoji li založno pravo koje ne istječe prodajom i postoje li nositelji prava prvokupa koji su se javili u postupku
   14. ime jednog ili više dužnika koji su vlasnici imovine namijenjene za prodaju.

Cijena/vrijednost zaplijenjene imovine

Osnovna vrijednost: vrijednost imovine ili skupa imovine koja čini jedan lot, kako je utvrđeno za vrijeme postupka s kojim je prodaja povezana: konkretno izvršenjem koje je uređeno Zakonom o parničnom postupku ili, ako je riječ o postupku u slučaju nesolventnosti, Zakonom o stečaju i oporavku poduzeća (Código da Insolvência e da Recuperação de Empresas).

Minimalna vrijednost: „minimalna vrijednost” vrijednost je iznad koje se imovina može prodati, koja u skladu s člankom 816. Zakona o parničnom postupku iznosi 85 % osnovne vrijednosti. U nekim slučajevima minimalna vrijednost može biti jednaka osnovnoj vrijednosti.

2. Treće osobe koje mogu voditi prodaju

Pravila kojima se uređuje funkcioniranje platforme https://www.e-leiloes.pt/ donesena su u okviru Odluke ministra pravosuđa br. 12624/2015, objavljene u portugalskom Službenom listu (Diário da República), drugoj seriji, br. 219, od 9. studenoga 2015., a u skladu s njom platformu razvija i njome upravlja nekadašnja Komora pravnih zastupnika (Câmara dos Solicitadores), danas Komora pravnih zastupnika i sudskih izvršitelja (Ordem dos Solicitadores e Agentes de Execução).

U građanskim postupcima izvršenja koje vode sudski izvršitelji samo oni mogu obavljati postupak prodaje.

Te su osobe dužne poslati svoju IP (internetski protokol) adresu na e-adresu suporte@solicitador.net. Svoju IP adresu možete saznati, među ostalim, na sljedećoj poveznici: https://www.whatismyip.com/.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Jedan je primjer imovina koja se mora prodati na reguliranim tržištima ili se mora izravno prodati.

Članak 837. portugalskog Zakona o parničnom postupku – Prodaja na internetskoj dražbi

1. Osim u slučajevima iz članaka 830. i 831. zaplijenjene nekretnine kad god je to moguće trebaju se prodati na internetskoj dražbi u skladu s odredbama koje ministarskom provedbenom odlukom donosi član vlade nadležan za pravosuđe.

Članak 830. portugalskog Zakona o parničnom postupku – Imovina koja se prodaje na reguliranim tržištima

Financijski instrumenti i roba kojom se trguje prodaju se na reguliranim tržištima.

Članak 831. portugalskog Zakona o parničnom postupku – Izravna prodaja

Ako se u skladu sa zakonom imovina mora predati određenom tijelu ili kad je sa strankom koja želi ostvariti pravo ovrhe sklopljen predugovor o prodaji s učinkom erga omnes, prodaja se mora obaviti izravno.

Iako su internetske dražbe glavni način prisilne prodaje u Portugalu, Zakonom o parničnom postupku predviđeni su i drugi načini prodaje:

1. prodaja sa zapečaćenim ponudama
2. prodaja na reguliranim tržištima
3. izravna prodaja osobama ili tijelima koji imaju pravo kupiti tu imovinu
4. prodaja putem privatnih pregovora
5. prodaja u ustanovi koja provodi dražbe
6. prodaja u državnom skladištu ili na sličnom mjestu
7. prodaja na internetskoj dražbi.

4. Informacije iz nacionalnih registara imovine

Regulatorna i registracijska tijela uključuju:

• Institut za matične urede i javne bilježnike (Instituto dos Registos e do Notariado, I.P. (IRN)): javni institut čija je zadaća provedba i praćenje politika o uslugama registriranja kako bi se javnosti i poduzećima osiguralo pružanje usluga u području građanske identifikacije i registriranja državljanstva, zemljišta, poduzeća, pokretnina i pravnih osoba, kao i regulacija, praćenje i inspekcija djelatnosti javnih bilježnika koje se odnose na nekretnine, brodove, zrakoplove itd.
• Portugalsku komisiju za tržište vrijednosnih papira (Comissão do Mercado de Valores Mobiliários (CMVM)): ima zadaću nadziranja, kontrole i reguliranja tržišta financijskih instrumenata, kao i agenata koji na njima djeluju kako bi zaštitila ulagače kad je riječ o udjelima i financijskim instrumentima itd.
• Nacionalni institut za intelektualno vlasništvo (Instituto Nacional de Propriedade Industrial (INPI)): prvenstveno se bavi dodjelom i zaštitom prava intelektualnog vlasništva u Portugalu i inozemstvu, u suradnji s međunarodnim organizacijama čiji je Portugal član.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnikâ

Ponajprije treba napomenuti da tim bazama podataka pristupa sudski izvršitelj uz poštovanje povjerljivosti. Vjerovnik nema izravan pristup.

Pristup javnim bazama podataka uređen je Ministarskom provedbenom odlukom br. 331-A/2009 od 30. ožujka 2009., kako je izmijenjena Ministarskom provedbenom odlukom br. 350/2013 od 3. prosinca 2013. i Ministarskom provedbenom odlukom br. 288/2015 od 17. rujna 2015.

Pristup bazama podataka Banke Portugala uređuje se Ministarskom provedbenom odlukom br. 282/2013 od 29. kolovoza 2013.

Baze podataka kojima sudski izvršitelj trenutačno može izravno pristupiti na internetu uključuju:

1. portugalsku poreznu i carinsku upravu
2. bazu podataka socijalnog osiguranja (Segurança Social)
3. opći mirovinski fond (Caixa Geral de Aposentações)
4. zemljišne knjige (Registo Predial)
5. registar poslovnih subjekata (Registo Comercial)
6. nacionalni registar pravnih osoba (Registo Nacional de Pessoas Coletivas)
7. registar vozila (Registo Automóvel)
8. Banku Portugala
9. Institut za upravljanje javnim kreditom (Instituto de Gestão de Crédito Público)
10. CITIUS (IT platforma za podupiranje rada sudova).

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Pravila kojima se uređuje funkcioniranje platforme https://www.e-leiloes.pt/ donesena su u okviru Odluke ministra pravosuđa br. 12624/2015, objavljene u portugalskom Službenom listu (Diário da República), drugoj seriji, br. 219, od 9. studenoga 2015.

Informacije se mogu provjeriti na sljedećim internetskim stranicama:

Pravila kojima se uređuje funkcioniranje platforme za internetske dražbe

Odgovori na najčešća pitanja

Te su osobe dužne poslati svoju IP (internetski protokol) adresu na e-adresu suporte@solicitador.net. Svoju IP adresu možete saznati, među ostalim, na sljedećoj poveznici: https://www.whatismyip.com/.

1. Objavljivanje i određivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Postupak izvršenja uređen je rumunjskim Zakonom o parničnom postupku, koji sadržava opća pravila u pogledu izvršenja obveza utvrđenih u nalozima za ovrhu. Osim pravila o parničnom postupku kojima je uređen postupak izvršenja postoje dvije druge zasebne kategorije pravila koja se primjenjuju na posebne situacije dužnika: izvršenje poreznog duga i izvršenje duga koji proizlazi iz kaznenih djela.

U Rumunjskoj su sudski izvršitelji, odnosno tijela izvršenja ovlaštena nalogom Ministarstva pravosuđa za izvršenje naloga za ovrhu, zaduženi za izvršenje dugovanja iz opće kategorije dugovanja koja proizlaze iz naloga za ovrhu, osim onih porezne prirode ili onih koja proizlaze iz kaznenih djela.

Nakon što je izvršenje odobreno za kategorije duga koje su prihvatljive za izvršenje u skladu s prethodno navedenim, imovina dužnika prodaje se na javnoj dražbi u skladu s pravilima o parničnom postupku s obzirom na njihovu kategoriju, odnosno prodaji pokretnina i/ili nekretnina na javnoj dražbi.

Sudski izvršitelj može procijeniti vrijednost zaplijenjene pokretnine (na temelju kriterija optjecajne vrijednosti u usporedbi s prosječnim tržišnim cijenama na predmetnoj lokaciji) odnosno, ako procjena nije moguća ili na zahtjev stranaka, uz određenu naknadu za procjenu može imenovati stručnjaka.

Vrijednost imovine koja je predmet izvršenja određuje sudski izvršitelj u skladu sa sličnim pravilima (optjecajna vrijednost, prosječna tržišna cijena itd.) odnosno, na zahtjev stranaka ili ako procjena nije moguća, uz određenu naknadu za procjenu se imenuje stručnjak.

Kad je riječ o oglašavanju prodaje pokretnina, najavu ili oglas prodaje sastavlja sudski izvršitelj koji organizira njezino izlaganje na mjestu dražbe, u svojem uredu, uredu gradske vijećnice na čijem se gravitacijskom području imovina prodaje, uredu tijela izvršenja i drugim javnim mjestima. U rumunjskom Zakonu o parničnom postupku utvrđena je i obveza objave oglasa u lokalnim i nacionalnim novinama ili internetskim stranicama za prodaju predmetne imovine.

Osim prethodnih načina oglašavanja, s obzirom na oglašavanje prodaje nekretnina, postoje razlike u postupanju na način da, s jedne strane, vrijednost imovine uvjetuje način oglašavanja (nacionalne novine ako vrijednost imovine premašuje 250 000 RON), a s druge strane, postoji obveza oglašavanja u elektroničkom registru za oglašavanje prodaje imovine koja je predmet izvršenja.

Obilježja imovine koja je predmet izvršenja navode se u najavi/oglasu prodaje.

Postupak za pregled imovine nije uređen.

Jamčevine na dražbama, koje se bilježe na nalog sudskog izvršitelja i koje se moraju uplatiti najkasnije netom prije početka dražbe, uređene su. Jamčevine na dražbama mogu se uplatiti elektronički te sudski izvršitelj ponudi za kupnju mora priložiti dokaz o plaćanju.

Imovina se prodaje osobi koja ponudi najvišu cijenu odnosno, ako postoji samo jedan ponuditelj, jedinom ponuditelju pod uvjetom da je on ponudio početnu cijenu za nadmetanje.

2. Treće osobe koje mogu voditi prodaju

Prodaju imovine na javnoj dražbi može obavljati samo sudski izvršitelj u okviru postupka izvršenja koji je uređen rumunjskim Zakonom o parničnom postupku. Postupak prodaje za određene kategorije dugova, odnosno porezne dugove i dugove koji proizlaze iz kaznenih djela, provodi se s pomoću mehanizma poreznog tijela (za porezne dugove) s posebnim poslovnikom u pogledu dražbe ili sudionika odnosno putem državnog tijela odgovornog za povrat imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima (Nacionalna agencija za upravljanje zamrznutom imovinom – ANABI). U potonjem slučaju ANABI može putem sporazuma o suradnji sudskom izvršitelju povjeriti zadatak povrata imovine.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Zajednička pravila koja se primjenjuju na prodaju robe na javnoj dražbi obuhvaćaju iznimke s obzirom na naloge za ovrhu povezane s iznosima dugovanja prema konsolidiranom općem proračunu, proračunu EU-a ili proračunu Europske zajednice za atomsku energiju. Postoje i iznimke u pogledu povrata imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

U Rumunjskoj nije uspostavljen nikakav računalni sustav koji bi sadržavao informacije o imovini (nacionalni imovinski registar).

5. Informacije o bazama podataka putem kojih vjerovnici mogu utvrditi imovinu ili potraživanja dužnika

Vjerovnici mogu pristupiti pojedinostima o bilo kojoj imovini ili dugovima dužnika isključivo u okviru odobrenog postupka izvršenja i isključivo putem sudskog izvršitelja.

Pristup vjerovnika bazama podataka u kojima mogu provjeriti imovinu dužnika ograničen je. Na primjer, s obzirom na to da su mjere izvršenja u pogledu nekretnina zabilježene u zemljišnim knjigama, bilo tko može doći do informacije o stanju imovine s pomoću jednostavnog zahtjeva te plaćanjem naknada. Međutim, taj oblik pružanja informacija nije primjenjiv na imovinu koja je u posjedu dužnika jer se pretrage temelje samo na imovini, a ne na osobi. Osobni se podaci štite posebnim propisima, stoga je takva vrsta pretrage, kao što je prethodno navedeno, moguća isključivo putem nadležnog tijela te je za nju ponekad potrebna potvrda suda.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Elektronički registar za oglašavanje prodaje imovine koja je predmet izvršenja računalni je sustav u okviru kojega svi sudski izvršitelji na nacionalnoj razini oglašavaju prodaju pokretnina čija je vrijednost veća od 2 000 RON i nekretnina koje su predmet postupka izvršenja. Elektronički registar za oglašavanje prodaje imovine koja je predmet izvršenja izrađen je na temelju odredaba članka 32. stavka 2. Zakona br. 188/2000 o sudskim izvršiteljima i na snazi je od 2012. Objava oglasa u elektroničkom registru za oglašavanje prodaje imovine koja je predmet izvršenja pravna je obveza za sudske izvršitelje te je njezino nepoštovanje disciplinski prijestup u skladu s odredbama članka 47. Zakona br. 188/2000 o sudskim izvršiteljima.

Nova platforma Elektroničkog registra za oglašavanje prodaje imovine koja je predmet izvršenja odobrena je Odlukom br. 67/05.12.2014 Vijeća Nacionalne unije sudskih izvršitelja.

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Pokretna imovina, nepokretna imovina i prava prodaju se na javnim dražbama u okviru postupka izvršenja i drugih sudskih postupaka, a pritom se na prodaju imovine primjenjuju pravila postupka izvršenja. U Sloveniji, sudske dražbe održavaju se u tradicionalnom obliku te na internetu.

Iako u Sloveniji još nije moguća prodaja imovine u okviru stečajnog postupka putem jedinstvenog internetskog portala, kao što je to moguće u slučaju prodaje (osim ako je riječ o prodaji pokretne imovine) i objave prodaje u postupku izvršenja, internetske javne dražbe imovine stečajnog dužnika mogu održavati vanjski pružatelji usluga koji posluju na tržištu. Taj način prodaje (internetska javna dražba) već se koristi u postupcima u slučaju nesolventnosti, a primjenjuju ga upravitelji.

Pokretna imovina

Izvršenje na pokretnoj imovini provodi se s pomoću zapljene i vrednovanja imovine, njezine prodaje i plaćanja prihoda od prodaje vjerovniku (članak 81. stavak 1. Zakona o izvršenju i osiguranju (Zakon o izvršbi in zavarovanju), dalje u tekstu: ZIZ).

Imovina koja se može zaplijeniti obuhvaća imovinu koja je u posjedu dužnika, kao i imovinu dužnika koja je u posjedu vjerovnika. Dužnikova imovina koju posjeduju treće osobe može se zaplijeniti uz pristanak treće osobe (članak 83. ZIZ-a).

Vjerovnik nakon zapljene stječe založno pravo na zaplijenjenoj imovini (članak 87. ZIZ-a). U slučajevima koji uključuju zapljenu pokretne imovine upisane u registar neposjedovnih založnih prava i zaplijenjene pokretne imovine, založno pravo ostvaruje se upisom zapljene u registar (članak 87. ZIZ-a).

Stručno vrednovanje zaplijenjene imovine.

Zaplijenjena imovina vrednuje se u trenutku zapljene, osim ako se to vrednovanje ne može obaviti odmah zbog posebne vrijednosti imovine ili ako je riječ o zapljeni pokretne imovine koja je upisana u registar neposjedovnih založnih prava i zaplijenjene pokretne imovine. Vrednovanje provodi sudski izvršitelj koji je proveo zapljenu. Vrednovanje, na zahtjev i na trošak stranke, može provesti sudski vještak kojega odabere stranka (članak 89. ZIZ-a). Prodaja zaplijenjene imovine može se provesti tek nakon što odluka o izvršenju postane pravomoćna, osim ako dužnik ne pristane da se imovina proda prije ako je riječ o kvarljivoj robi ili ako postoji rizik da bi vrijednost zaplijenjene imovine mogla znatno pasti (članak 92. ZIZ-a).

Zaplijenjena imovina prodaje se na javnoj dražbi ili izravnom pogodbom između kupca i sudskog izvršitelja ili osobe koja se bavi provizijskim transakcijama. Javna dražba može se održati i na internetu (internetska javna dražba). Način i datum prodaje imovine određuje i bilježi sudski izvršitelj u zapisnik o zapljeni odmah nakon zapljene uzimajući u obzir načelo postizanja najbolje moguće cijene (članak 93. ZIZ-a). Ako se sudski izvršitelj odluči za javnu dražbu, datum i mjesto javne dražbe dodaju se u zapisnik. Sudski izvršitelj obavješćuje stranke o načinu i datumu prodaje imovine posebnom obaviješću koja se dostavlja vjerovniku i dužniku (članak 82. Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja (Pravilnik o opravljanju službe izvršitelj)).

Objava prodaje. Ako sudski izvršitelj odluči da imovinu treba prodati na javnoj dražbi, najmanje osam dana prije početka javne dražbe šalje sudu objavu javne dražbe, koju sud objavljuje na svojoj oglasnoj ploči. Sudski izvršitelj mora objaviti javnu dražbu i fotografiju imovine u tražilici za prodaju pokretne imovine te u tu tražilicu unijeti informacije o pokretnoj imovini (članak 93. ZIZ-a). Sudski izvršitelj objavljuje javnu dražbu na oglasnoj ploči suda i na internetskoj stranici nadležnog tijela koje je izdalo odluku o zapljeni. Sudski izvršitelj mora zatražiti da se javna dražba objavi i u službenom registru, ako takav registar postoji. Ako vjerovnik ili dužnik to predlože, sudski izvršitelj može objaviti javnu dražbu i u medijima nakon što stranka koja zahtijeva javnu dražbu plati troškove (članak 89. Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja).

Mogućnost pregleda imovine za prodaju. U objavi javne dražbe mora se navesti mjesto, datum i vrijeme dražbe, mora se navesti i opisati imovina koja se prodaje te mjesto na kojemu se imovina može vidjeti prije dražbe (članak 89. Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja). Zainteresirani kupci isto tako mogu tražiti predmete za prodaju u okviru postupka izvršenja i pregledavati fotografije imovine u tražilici za prodaju na portalu e-dražbe (internetske dražbe) na SodneDrazbe.si. Imovina koja se prodaje može se pretraživati i pregledavati prema sljedećim kriterijima: sud, broj predmeta, oblik prodaje, način prodaje, vrsta prodaje, datum početka prodaje, status objave, predmet prodaje, vrsta predmeta, grad, regija i početna cijena. Pretraga se može obavljati i unošenjem teksta u odgovarajuće okvire za unos teksta.

Polog. Prije početka dražbe, sudski izvršitelj mora utvrditi je li priroda i vrijednost imovine takva da sudionici na dražbi moraju platiti polog koji ne može biti veći od 10 % početne cijene imovine.

Osoba ili društvo koje vodi prodaju. Javnu dražbu vodi sudski izvršitelj koji može, o vlastitom trošku, ovlastiti dražbovatelja da licitira ako je to potrebno zbog iznosa i kvalitete imovine. Dražba je otvorena za javnost (članak 92. Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja).

Početna cijena. Na prvoj se dražbi zaplijenjena imovina ne može prodati ispod njezine procijenjene vrijednosti. Ako na prvoj dražbi nije dosegnuta procijenjena vrijednost, sudski izvršitelj na prijedlog stranke provodi drugu dražbu na kojoj se imovina može prodati ispod njezine procijenjene vrijednosti, ali ne za manje od trećine te vrijednosti (članak 94. ZIZ-a).

Davanje ponuda i dodjela. Najmanje 15 minuta nakon početka dražbe sudski izvršitelj poziva sudionike dražbe da daju ponude (nadmetanje). Dražba traje sve dok sve zainteresirane osobe nisu dale svoje ponude. Sudski izvršitelj daje imovinu najboljem ponuditelju ako nakon dvaju poziva sudionicima za višu ponudu nije dana viša ponuda. Ako kupac ne plati kupoprodajnu cijenu do kraja dražbe, izvršitelj može prodati imovinu sljedećem najboljem ponuditelju ako vjerovnik pristane i potpiše zapisnik o dražbi. Ako vjerovnik nije prisutan na dražbi, sudski izvršitelj može odmah prodati imovinu sljedećem najboljem ponuditelju ako njegova ponuda iznosi najmanje 50 % najbolje ponude, ali je viša od početne cijene; u suprotnome, sudski izvršitelj ponovno nudi imovinu za nadmetanje na istoj dražbi. Prethodni najbolji ponuditelj ne može više sudjelovati u ponovljenom nadmetanju (članak 94. Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja).

Plaćanje kupoprodajne cijene i preuzimanje imovine. Kupac mora platiti kupoprodajnu cijenu i imovinu preuzeti odmah po završetku dražbe. Sudski izvršitelj mora kupcu dostaviti dokument s informacijama o prodaji i informacijama koje se upisuju u registar, ako se vodi registar prodane imovine. Na temelju tog dokumenta sudski izvršitelj briše sve terete i/ili zabrane prodaje imovine te upisuje novog vlasnika u slučajevima u kojima se vlasnička prava upisuju u registar. Sudski izvršitelj može prenijeti imovinu kupcu čak i prije nego što je kupoprodajna cijena plaćena ako to vjerovnik dopusti, na vlastiti rizik, za iznos kupoprodajne cijene na koji vjerovnik ima pravo. Ako kupac ne plati kupoprodajnu cijenu i vjerovnik ne pristane na predaju imovine, sudski izvršitelj može prodati imovinu sljedećem najboljem ponuditelju. Kupac stječe imovinu oslobođenu svih tereta te postaje vlasnik imovine čak i kad dužnik nije bio vlasnik imovine. Kupac nema pravo na jamstvo za oštećenu imovinu (članak 96. ZIZ-a).

Pravo vlasništva i druga stvarna prava.

Prodaju imovine i drugih stvarnih prava obavlja sudski izvršitelj u skladu s odredbama Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja kojima se uređuje vrednovanje i prodaja pokretne imovine. Sudski izvršitelj sastavlja popis oduzetih prava u skladu s odredbama tog Pravilnika kojima se uređuje zapljena pokretne imovine. Popis sadržava precizan opis prava po sadržaju i opsegu, uzimajući u obzir postojeće dokumente povezane s tim pravom, te utvrđuje što dužnik mora dati ili učiniti u smislu naknade ili usluge kako bi mogao ostvariti ta prava (članak 108. Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja).

Nepokretna imovina

Izvršenje na nepokretnoj imovini odvija se upisom odluke o izvršenju u zemljišnu knjigu, određivanjem vrijednosti nepokretne imovine, njezinom prodajom i plaćanjem vjerovniku iz prihoda od prodaje (članak 167. ZIZ-a).

Stručno vrednovanje zaplijenjene imovine. Vrijednost nepokretne imovine može odrediti sud čak i prije nego što odluka o izvršenju postane pravomoćna. Sud određuje vrijednost nepokretne imovine na temelju vrednovanja koje je proveo sudski vještak i u skladu s tržišnom vrijednošću primjenjivom u trenutku vrednovanja. Pri utvrđivanju vrijednosti u obzir se uzima moguće smanjenje vrijednosti zbog određenog prava, npr. služnosti (članak 178. ZIZ-a), koje ne prestaje ni nakon prodaje. Vrijednost nepokretne imovine određuje se sudskom odlukom protiv koje je dopuštena žalba (članak 179. ZIZ-a).

Objava prodaje. Sud izdaje nalog za prodaju nepokretne imovine nakon što odluka kojom se utvrđuje vrijednost nepokretne imovine postane pravomoćna. U tom se nalogu utvrđuju način i uvjeti prodaje, kao i vrijeme i mjesto prodaje ako se nepokretna imovina prodaje na dražbi. Nepokretna imovina prodaje se nakon što odluka o izvršenju i odluka o utvrđivanju vrijednosti nepokretne imovine postanu pravomoćne. Nalog za prodaju sud objavljuje na svojoj oglasnoj ploči i internetskoj stranici te na drugi lokalno ustaljeni način. Sud objavljuje nalog za prodaju poljoprivrednoga zemljišta na oglasnoj ploči upravne jedinice u kojoj se nalazi nepokretna imovina, a može se objaviti i na internetskoj stranici te upravne jedinice. Vjerovnik može objaviti nalog za prodaju poljoprivrednoga zemljišta u medijima. Za trošak objave tereti se vjerovnik. Od objave naloga za prodaju na oglasnoj ploči suda do dana prodaje mora proteći najmanje 30 dana. Sud dostavlja nalog za prodaju strankama, založnom vjerovniku, ostalim sudionicima u postupku koji imaju uknjiženo pravo prvokupa ili pravo na otkup te nadležnom upravnom tijelu (članak 181. ZIZ-a).

Nepokretna imovina u pravilu se prodaje na javnoj dražbi. Javna dražba provodi se kao internetska javna dražba, osim ako sudac smatra da je primjerenije da se nepokretna imovina prodaje na javnoj dražbi. Sudac isto tako može donijeti odluku da bi se javna dražba nepokretne imovine trebala održati čak i ako se za prvu internetsku javnu dražbu nije prijavio nijedan ponuditelj. Osim ako sud odluči drukčije, javna dražba za prodaju nepokretne imovine provodi se u prostorijama suda. Vjerovnici, založni vjerovnici i vjerovnici zemljišnog duga mogu se tijekom postupka izvršenja do izdavanja naloga za prodaju dogovoriti da se nepokretna imovina proda prikupljanjem obvezujućih ponuda ili izravnom pogodbom (članak 183. ZIZ-a).

Nalog za prodaju nepokretne imovine uključuje:

1. detaljan opis nepokretne imovine, uključujući opremu
2. pravo služnosti zgrade i stvarne terete koje kupac mora prihvatiti
3. vrijednost nepokretne imovine koju je odlukom utvrdio sud
4. cijenu po kojoj se nepokretna imovina može prodati
5. rok do kojeg kupac mora platiti kupoprodajnu cijenu
6. način prodaje i
7. iznos pologa koji plaća ponuditelj (članak 184. ZIZ-a).

Mogućnost pregleda imovine za prodaju. Sud može osobi zainteresiranoj za kupnju nepokretne imovine, na njezin zahtjev i trošak, dopustiti da pogleda imovinu. Vrijeme i način gledanja te prisutnost sudskog izvršitelja određuje sud u nalogu za prodaju nepokretne imovine (članak 176. ZIZ-a). Zainteresirani kupci isto tako mogu tražiti predmete za prodaju u okviru postupka izvršenja i pregledavati fotografije u tražilici za prodaju na portalu e-dražbe (internetske dražbe) na SodneDrazbe.si. Imovina koja se prodaje može se pretraživati i pregledavati prema sljedećim kriterijima: sud, broj predmeta, oblik prodaje, način prodaje, vrsta prodaje, datum početka prodaje, status objave, predmet prodaje, vrsta predmeta, grad, regija, kat, površina, broj soba, godina izgradnje, društvo u kojem dioničar ima udio i početna cijena. Pretraga se može obavljati i unošenjem teksta u odgovarajuće okvire za unos teksta.

Polog. Na javnim dražbama mogu sudjelovati oni koji najmanje tri radna dana prije dražbe plate polog u iznosu od jedne desetine utvrđenog iznosa nepokretne imovine. Vjerovnik, na temelju čijeg je prijedloga sud dopustio dražbu, izuzet je od plaćanja pologa, kao i založni vjerovnik ili vjerovnik zemljišnog duga, ako njihove tražbine premašuju vrijednost pologa i ako bi se polog mogao pokriti iz kupoprodajne cijene s obzirom na njihov isplatni red i utvrđenu vrijednost nepokretne imovine. U slučaju internetske javne dražbe, izuzeće od plaćanja pologa mora se predložiti tri radna dana prije početka internetske javne dražbe. Polozi ponuditelja čije ponude nisu bile prihvaćene vraćaju se na njihove bankovne račune u roku od 15 dana po završetku javne dražbe ili nakon završetka postupka za otvaranje ponuda, osim ako je zakonom predviđeno drukčije (članak 185. ZIZ-a).

Početna cijena. Na prvoj prodaji nepokretna imovina ne može se prodati za manje od 70 % njezine utvrđene vrijednosti. Ako se nepokretna imovina ne proda na prvoj prodaji, sud na prijedlog vjerovnika objavljuje drugu prodaju na kojoj se nepokretna imovina ne može prodati za manje od polovine njezine utvrđene vrijednosti. Od prve do druge prodaje mora proći najmanje 30 dana. Izjavom koju daju za zapisnik na sudu na kojemu se odvija postupak izvršenja ili na drugom sudu, stranke, založni vjerovnik ili vjerovnici zemljišnog duga mogu se dogovoriti da se nepokretna imovina proda na dražbi za manje od 70 % njezine utvrđene vrijednosti na prvoj prodaji ili za manje od polovine njezine utvrđene vrijednosti na drugoj prodaji (članak 188. ZIZ-a).

Prodaja na dražbi i dodjela. Početak dražbe objavljuje se kad sud utvrdi da su ispunjeni uvjeti za prodaju. Dražba traje dokle god ponuditelji podižu svoje ponude. Ponuditelja obvezuje njegova ponuda sve dok se ne ponudi viša ponuda (protuponuda). Na zahtjev jednog vjerovnika ili više njih sud može dopustiti kratku stanku za razmatranje sudionika. Dražba završava kad ponuditelji ne nude višu cijenu nakon što ih je sudac dvaput pozvao da to učine. Po završetku dražbe sud utvrđuje ponuditelja koji je ponudio najvišu cijenu te proglašava da se nepokretna imovina dodjeljuje tom ponuditelju. Sud donosi odluku o dodjeli nepokretne imovine koja se dostavlja strankama kojima je bio dostavljen nalog za prodaju i svim sudionicima dražbe. Protiv odluke o dodjeli ne može se podnijeti žalba. Nepravilnosti uočene tijekom dražbe moguće je iznijeti u žalbi protiv odluke o predaji nepokretne imovine kupcu (članak 189. ZIZ-a).

Plaćanje kupoprodajne cijene. Nakon dodjele kupac mora platiti kupoprodajnu cijenu u roku utvrđenom u nalogu za prodaju (članak 191. ZIZ-a). Taj rok ne može biti dulji od šest mjeseci od datuma prodaje bez obzira na to je li kupoprodajna cijena plaćena jednokratno ili u obrocima (članak 184. ZIZ-a).

Prijenos. Kupovna cijena plaća se nakon donošenja odluke o dodjeli i sud donosi odluku kojom se nepokretna imovina predaje kupcu (prijenos). Kupčevo se pravo vlasništva upisuje u zemljišne knjige nakon što odluka postane pravomoćna, a prava i tereti brišu se u skladu s odlukom o dodjeli. U toj odluci sud odlučuje i do kad se dužnik mora iseliti iz obiteljske kuće ili stana ili isprazniti poslovne prostore. Odluka o predaji imovine isto je tako i izvršna isprava o napuštanju i predaji nepokretne imovine te ona postaje izvršiva nakon što postane pravomoćna (članak 192. ZIZ-a).

Internetska javna dražba nepokretne imovine. Izmijenjenim ZIZ-L-om (UL RS, br. 11/18) uveden je niz promjena povezanih s načinom provedbe internetskih javnih dražbi. To je područje detaljno uređeno Pravilnikom o objavi prodaje u internetskoj tražilici i internetskim javnim dražbama u okviru postupka izvršenja (Pravilnik o objavah prodaj v spletnem iskalniku in spletnih javnih dražbah v izvršilnih postopkih, UL RS, br. 195/20). Internetske sudske dražbe dostupne su na: SodneDrazbe.si.

Registracija za internetsku javnu dražbu i potvrda registracije. Zainteresirani kupac registrira se na internetsku javnu dražbu putem portala e-dražbe upotrebom svojeg SI-PASS računa, odabire ulogu u kojoj će se pojaviti kao ponuditelj (npr. kao ponuditelj ili kao ponuditelj koji je istodobno i vjerovnik, založni vjerovnik ili vjerovnik zemljišnog duga ili kao nositelj prava prvokupa ili prava na otkup), daje podatke o računu na koji se vraća uplaćeni polog (ako se razlikuje od računa s kojeg je polog uplaćen) te navodi podnosi li zahtjev za izuzeće od plaćanja pologa (u tom slučaju prilaže prijedlog za izuzeće). Kad je riječ o imovini na koju se primjenjuju posebni uvjeti za kupnju, potrebno je priložiti dokumente koji pokazuju da kupac ispunjava te posebne uvjete. Ako je za sudjelovanje na internetskoj dražbi potrebno uplatiti polog, iznos pologa, referentni broj koji treba priložiti uz uplatu i račun na koji se uplaćuje polog šalju se zainteresiranom kupcu nakon registracije za internetsku javnu dražbu na portalu e-dražbe. Ako nekoliko zainteresiranih kupaca želi zajednički kupiti predmet prodaje na internetskoj javnoj dražbi, samo se jedan od kupaca registrira za internetsku javnu dražbu i registraciji prilaže dokumente u kojima se navodi u kojim će udjelima zainteresirani kupci biti vlasnici predmeta prodaje i odobrenje za sudjelovanje u internetskoj javnoj dražbi u ime drugih zainteresiranih kupaca. Nakon pregleda registracije za internetsku javnu dražbu i provjere je li zainteresirani kupac platio polog, autor objave odobrava ili odbija registraciju i obavješćuje zainteresiranog kupca o svojoj odluci na portalu e-dražbe. Ako je registracija odbijena, potrebno je dostaviti razlog za odbijanje.

Ako je registracija odobrena, ponuditelju se dodjeljuje jedinstvena brojčana oznaka u okviru portala e-dražbe pod kojom anonimno sudjeluje na internetskoj javnoj dražbi.

Tijek internetske javne dražbe. Internetska javna dražba automatski počinje u vrijeme koje je u nalogu za prodaju ili u objavi internetske javne dražbe utvrđeno kao vrijeme njezina početka, a traje onoliko koliko je utvrđeno u nalogu za prodaju ili u objavi internetske javne dražbe. Ponuditelj podiže početnu cijenu ili trenutačno najpovoljniju ponudu najmanje za iznos povećanja ponude koji je utvrđen u nalogu za prodaju ili u najavi internetske javne dražbe. Ako iznos povećanja ponude nije utvrđen, ponuditelj može povećavati ponudu za iznos koji sam utvrdi. Za vrijeme internetske javne dražbe ponuditelja se putem portala e-dražbe obavješćuje o trenutačnoj najboljoj ponudi te o tome je li njegova ponuda trenutačno najbolja. Ako se ponuda preda dvije minute prije završetka internetske javne dražbe, trajanje dražbe produljuje se (svaki put) za dodatne dvije minute.

Izvješće o tijeku internetske javne dražbe. Nakon završetka internetske javne dražbe automatski se generira izvješće o tijeku dražbe. Dostupno je ponuditeljima na portalu e-dražbe u anonimiziranom obliku i autorima objave u neanonimiziranom obliku.

Prodaja prava / sudjelujućeg udjela dioničara

Izvršenje na sudjelujućem udjelu dioničara provodi se upisom odluke o izvršenju, prodajom sudjelujućeg udjela i plaćanjem vjerovnika iz prihoda od prodaje. Odlukom o izvršenju sud zabranjuje dioničaru da raspolaže svojim sudjelujućim udjelom. Sud dostavlja odluku o izvršenju i upisuje tu odluku u sudski registar trgovačkih društava. Tim upisom vjerovnik stječe založno pravo na sudjelujućem udjelu dioničara. Založno pravo primjenjuje se i na svaku osobu koja naknadno stekne sudjelujući udio. Odredbe tog akta povezane s izvršenjem na nepokretnoj imovini (članak 164. ZIZ-a) primjenjuju se mutatis mutandis na izvršenje na sudjelujućem udjelu dioničara. Kao i u slučaju nepokretne imovine, sudjelujući udio dioničara može se prodati na internetskoj javnoj dražbi.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Pokretna imovina

Pokretnu imovinu na javnoj dražbi prodaje sudski izvršitelj koji može, na svoj trošak, ovlastiti dražbovatelja da se nadmeće, ako je to potrebno, na temelju iznosa i kvalitete pokretne imovine. Prodaja na dražbi otvorena je za javnost (članak 93. ZIZ-a i članak 92. Pravilnika o obavljanju dužnosti sudskog izvršitelja).

Pokretna imovina može se prodati i izravnom pogodbom između kupca i sudskog izvršitelja ili posredstvom osobe koja se bavi provizijskim transakcijama. Način i datum prodaje imovine određuje i bilježi sudski izvršitelj u zapisnik o zapljeni odmah nakon zapljene uzimajući u obzir načelo postizanja najbolje moguće cijene (članak 93. ZIZ-a).

Nepokretna imovina

Javne dražbe nepokretne imovine provode suci. Internetske javne dražbe nepokretne imovine provode se na automatiziran način na internetskom portalu SodneDrazbe.si.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Slovensko pravo ne priznaje druge vrste dražbi u postupku izvršenja. U okviru stečajnog postupka slovenskim se pravom dopušta, osim mogućnosti internetske javne dražbe, javna dražba s podizanjem i javna dražba sa spuštanjem početne cijene. Postoje i razni načini prodaje pokretne i nepokretne imovine. Umjesto na javnoj dražbi, pokretna imovina može se prodati izravnom pogodbom između kupca i sudskog izvršitelja, upravitelja ili osobe koja se bavi provizijskim transakcijama (članak 93. stavak 1. ZIZ-a). Nepokretna imovina prodaje se na javnoj dražbi ako vjerovnici, založni vjerovnici i vjerovnici zemljišnog duga do trenutka objave naloga za prodaju nisu suglasni:

• da se nepokretna imovina prodaje prikupljanjem obvezujućih ponuda ili
• da se nepokretna imovina ne prodaje izravnom pogodbom u određenom roku (članak 183. ZIZ-a).

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

U Sloveniji postoje sljedeće vrste registara imovine:

• zemljišna knjiga za vlasnička prava i ostala stvarna prava u pogledu nepokretne imovine
• registar motornih vozila
• slovenski registar brodova
• registar zrakoplova
• registar nematerijaliziranih vrijednosnih papira
• registar neposjedovnih založnih prava i zaplijenjene pokretne imovine, registar bankovnih računa
• registar primatelja plaća i drugih osobnih primanja (na primjer, mirovina).

Ti se registri vode elektronički. Za svaki od njih odgovorna je posebna institucija.

Pristup tim registrima dostupan je svakome tko dokaže pravni interes (članak 4. stavak 6. ZIZ-a). Vjerovnik može dokazati pravni interes predočenjem izvršne isprave (na primjer, izvršne presude) kojom se dužniku nalaže da plati vjerovnikovu tražbinu. U tom slučaju vjerovnik može zatražiti informacije o dužnikovoj imovini od subjekta koji vodi registar. Sudovi imaju elektronički pristup mnogima od tih registara.

Za pribavljanje informacija iz tih registara ne moraju se plaćati sudske pristojbe, no neki subjekti koji vode te baze podataka (registre) mogu od vjerovnika tražiti da plate malu naknadu (na primjer, Zavod za zdravstveno osiguranje u Sloveniji (Zavod za zdravstveno zavarovanje), koji održava registar isplatitelja plaća i drugih osobnih primanja (kao što su mirovine), naplaćuje 4,00 EUR za pribavljanje informacija o dužnikovu zaposlenju). Uplata se može izvršiti i elektronički.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu i tražbine dužnika

U skladu s člankom 4. stavkom 6. ZIZ-a, subjekt koji vodi bazu podataka mora vjerovnicima na njihov zahtjev prenijeti informacije o imovini dužnika ako vjerovnik dokaže pravni interes (na primjer, izvršna isprava). Subjekti koji vode registre:

• Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije prenosi informacije o isplatiteljima plaća i drugih osobnih primanja (na primjer, mirovina)
• Agencija Republike Slovenije za javnopravne evidencije i usluge (Agencija Republike Slovenije za javnopravne evidence in storitve, AJPES) pruža informacije iz registra bankovnih računa
• Središnje klirinško depozitarno društvo (Centralna klirinško depotna družba d.d., KDD) prenosi informacije iz registra nematerijaliziranih vrijednosnih papira
• sud koji održava sudski registar prenosi informacije o udjelima u poduzećima i o drugom sudjelovanju u pravnim subjektima; sudskom se registru može pristupiti i elektronički na njegovim internetskim stranicama
• sud koji vodi zemljišne knjige pruža informacije o nepokretnoj imovini na kojoj ili u pogledu koje dužnik ima vlasnička prava
• Ministarstvo unutarnjih poslova pruža informacije iz evidencije registriranih motornih vozila i prikolica
• Slovenska pomorska uprava pruža informacije iz registra brodova (brodovi kraći od 24 m)
• Agencija za civilno zrakoplovstvo pruža informacije iz registra zrakoplova.

U većini slučajeva vjerovnik može pristupiti registru tražeći informacije o dužnikovoj imovini od subjekta koji vodi registar. Vjerovnik može elektronički (na internetskim stranicama) pristupiti određenim registrima (na primjer, sudskom registru).

Zastupanje po odvjetniku nije neophodno za dobivanje informacija o dužnikovoj imovini niti se plaćaju porezi državi. Određeni subjekti koji vode baze podataka traže malu naknadu (na primjer, Zavod za zdravstveno osiguranje Slovenije) od 4,00 EUR za informacije o dužnikovu zaposlenju. Naknada se može platiti elektronički.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Od 1. veljače 2021. sudske dražbe nepokretne imovine i prava u okviru postupka izvršenja provodile su se, kao opće pravilo i u skladu s Nalogom za ispunjenje tehničkih uvjeta za upotrebu internetske tražilice za prodaju i za provedbu internetskih javnih dražbi nepokretne imovine (Odredba o izpolnitvi tehničnih pogojev za uporabo spletnega iskalnika prodaj in izvajanje spletnih javnih dražb nepremičnin v izvršilnih postopkih, UL RS, br. 3/2021), na internetu, na temelju pravila utvrđenih u Pravilniku o objavi prodaje u internetskoj tražilici i internetskim javnim dražbama u okviru postupka izvršenja (UL RS, br. 195/2020).

Pristup informacijama o predmetima prodaje besplatan je. Registracija putem sustava SI-PASS omogućuje sudjelovanje na dražbi bez obzira na to gdje se sudionik trenutačno nalazi. Njome se također jamči anonimnost sudionika.

Pristup internetskim stranicama dostupan je na poveznici https://sodnedrazbe.si/.

1. Oglašavanje i utvrđivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

Zaplijenjenu imovinu prodaje švedsko tijelo za izvršenje (Kronofogdemyndigheten). Imovina se prodaje na javnoj dražbi ili privatnim ugovorom. Prodaja pokretnina može se povjeriti vanjskim dražbovateljima. Prodaja nekretnina može se ustupiti posrednicima za nekretnine.

Tijelo za izvršenje može ovlastiti dužnika za samostalnu prodaju imovine. U tom se slučaju odobrava odgoda prisilne prodaje. Dužnik s vjerovnikom može dogovoriti i drugi način za rješavanje situacije. Vjerovnik u tom slučaju može zaustaviti zapljenu (utmätning).

Sudski izvršitelj uvijek je zadužen za procjenu vrijednosti zaplijenjene imovine. Tijelo za izvršenje ponekad stručnjaku povjeri procjenu vrijednosti imovine i sastavljanje sveobuhvatnog opisa. Usluge stručnog procjenitelja često se upotrebljavaju pri procjeni vrijednosti nekretnine i stambenih prostora u vlasništvu stanara. Stručnog procjenitelja često se poziva i kad je riječ o vrjednijoj imovini.

Tijelo za izvršenje oglašava (objavljuje obavijesti koje se odnose na) prisilnu prodaju na svojoj internetskoj stranici. Prodaja se često oglašava i na drugim internetskim stranicama radi privlačenja mogućih kupaca. Obavijest o prodaji objavljuje se i na internetskoj stranici Post- och Inrikes Tidningar, na kojoj se objavljuju obavijesti brojnih tijela i općina. Obavijesti se oglašavaju kako bi se pronašli nepoznati vjerovnici i ostale osobe na koje utječe prodaja.

Informacije o prodaji pružaju se na internetskoj stranici tijela za izvršenje. Obuhvaćaju procijenjenu vrijednost te su im priloženi opis imovine, fotografije i ostali dokumenti. Navode se uvjeti prodaje, kao i stvari koje bi kupac trebao znati o prodaji. Ako tijelo za izvršenje angažira drugu osobu za obavljanje prodaje, relevantne je informacije moguće pronaći na internetskoj stranici te osobe. Informacije je isto tako često moguće pronaći na internetskoj stranici tijela za izvršenje.

Tijelo za izvršenje uvijek organizira pregled imovine koja se prodaje. To čini kako bi kupac mogao obaviti svoju dužnost pribavljanja informacija koje su mu potrebne.

Prisilna prodaja provodi se na način da se traži najviša ponuda. Ako postoji više ponuditelja, o prodaji se odlučuje postupkom nadmetanja. Ako se tijelo ipak odluči na prodaju privatnim ugovorom s dostavom ponuda, odgovor na pitanje tko je dostavio najvišu ponudu utvrđuje se nakon što se ponude otvore.

Ako se prodaja provodi elektroničkom dražbom, osoba koja je podnijela najvišu ponudu mora obaviti uplatu u roku od 48 sati. Uplata se u tom slučaju obično obavlja s pomoću kartice za plaćanja ili bankovne kartice. Kada se prodaja provodi tradicionalnom dražbom na licu mjesta, plaćanje se obavlja izravno na dražbi, karticom za plaćanja ili bankovnom karticom, poštanskim nalogom ili čekom ili gotovinom.

Ako se imovina proda za iznos veći od 10 000 SEK , tijelo za izvršenje dozvoljava odgodu plaćanja u trajanju do mjesec dana za plaćanje koje se mora obaviti. Polog u iznosu od 10 % mora se odmah uplatiti.

2. Treće osobe koje mogu voditi postupak prodaje

Prodaja zaplijenjene imovine obično se provodi javnom dražbom koju vodi tijelo za izvršenje. Tijelo prodaju može prepustiti vanjskim zainteresiranim stranama. U slučaju pokretnina, tijelo može nekom drugom naložiti provođenje dražbe. Kad je riječ o nekretninama, tijelo za provedbu prodaje može angažirati posrednika za nekretnine.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Prodaja se dijeli u četiri različite kategorije: pokretnine, brodovi, zrakoplovi i nekretnine. Postoje donekle različita pravila za različite kategorije. Pojedinosti o pravilima koja se primjenjuju priložene su obavijesti o prodaji. Određene posebne odredbe primjenjuju se na prodaju na zahtjev stambene zadruge ako je pravo upotrebe oduzeto, odnosno na prisilnu prodaju.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

Tijelo za izvršenje, tijekom istraživanja imovine, ima pravo pretraživati različite registre ili im podnijeti pitanja, npr.:

• Zemljišne knjige (Fastighetsregistret), koje obuhvaćaju sve nekretnine u Švedskoj;
• Registar vozila (Vägtrafikregistret), koji obuhvaća sva registrirana civilna vozila u Švedskoj;
• Porezni registar (Skatteregistret), koji sadržava informacije o isplatama;
• Agencija za socijalno osiguranje (Försäkringskassan), koja posjeduje informacije o isplatama;
• Agencija za mirovine (Pensionsmyndigheten), koja posjeduje informacije o isplatama;
• Poslovni registar (Näringslivsregistret), koji sadržava podatke o svim švedskim društvima s ograničenom odgovornosti, partnerstvima, zadrugama, uključujući stambene zadruge i privatna društva;
• Registar vrijednosnih papira (Värdepappersregistret), kojim upravlja Euroclear i sadržava podatke o imateljima svih papira uvrštenih u službenu kotaciju;
• Registar brodova (Fartygsregistret), koji sadržava informacije o svim švedskim brodovima;
• Registar zrakoplova (Luftfartygsregistret), koji sadržava informacije o svim švedskim zrakoplovima;
• Registar vatrenog oružja (Vapenregistret), koji sadržava informacije o posjednicima vatrenog oružja.

Registri se vode elektronički te tijelo za izvršenje njima može podnositi upite u elektroničkom obliku. Ako su podaci u registru povjerljivi, tijelo za izvršenje ipak može zahtijevati dostavu tih podataka kako bi moglo provjeriti ima li dužnik kakvu pljenivu imovinu. Tijelu se obično ne naplaćuje naknada kad podnese takav zahtjev.

U nekim se registrima bilježi i kada tijelo izvršenja polaže prava na imovinu, npr. u Zemljišnim knjigama, Registru brodova i Registru zrakoplova.

5. Informacije o bazama podataka u kojima vjerovnici mogu provjeriti imovinu ili tražbine dužnika

Tijelo izvršenja trenutačno osobama koje pretražuju bazu podataka ne nudi e-uslugu s pomoću koje bi mogli provjeriti imovinu ili dugovanja dužnika.

6. Informacije o internetskim sudskim dražbama

Tijelo za izvršenje od 2014. može provoditi elektroničke dražbe, poznate kao internetske dražbe. To je moguće samo za prodaju pokretnina. Odredba kojom se dopušta provedba elektroničkih dražbi sadržana je u poglavlju 9. Pravilnika o izvršenju duga u kojem je propisan način podnošenja ponuda.

U izvješću dostavljenom Vladi u studenome 2016. predloženo je da bi isto tako trebalo biti moguće prodati nekretnine na elektroničkoj dražbi. Postupak kojim se omogućuje elektronička dražba u slučaju prodaje nekretnine složeniji je i zahtijeva više zakonodavnih izmjena nego što je to slučaj s prodajom pokretnina.

Trenutačno ništa ne sprječava sudjelovanje u internetskoj dražbi iz inozemstva.

Obavijest o svim internetskim dražbama objavljuje se na internetskoj stranici tijela za izvršenje.

Ako prodaju provodi vanjski dražbovatelj, obavijest o internetskoj dražbi objavljuje se na njegovoj internetskoj stranici. U njemu upućenim sažetim informacijama, vanjskog dražbovatelja potrebno je uputiti na poštovanje pravila o prodaji iz poglavlja 9. Zakona o izvršenju duga i poglavlja 9. Pravilnika o izvršenju duga. Ugovori s vanjskim dražbovateljima obično su rezultat postupka javne nabave. Obuhvaćaju zahtjeve povezane s financijskim položajem i stručnim kvalifikacijama pružatelja usluga.

Osobe koje žele sudjelovati u internetskoj dražbi moraju se registrirati na internetskoj stranici kako bi mogli podnijeti ponudu. Međutim, podnošenje je svih ponuda javno te ga je moguće pratiti bez prethodne registracije. Informacije koje je potrebno dostaviti pri registraciji obuhvaćaju osobni identifikacijski broj, adresu e-pošte, poštansku adresu, telefonski broj i pseudonim koji se upotrebljava pri objavi ponuda. Ponuditelji nisu obvezni dokazati svoj identitet. Ponuditelji koji nemaju švedski osobni identifikacijski broj ili se zbog nekog drugog razloga ne žele ili ne mogu prijaviti na internetu mogu se prijaviti ručno.

Kupoprodajna cijena u internetskoj dražbi plaća se karticom za plaćanja ili bankovnom karticom.

Nije moguće sudjelovati u internetskoj dražbi s javne dražbe u prostorijama tijela.

Podnošenje ponuda i protuponuda vremenski je ograničeno. Ako se ponuda podnese manje od dvije minute prije isteka vremena, trajanje dražbe produljuje se za dodatne dvije minute.

Tijelo za izvršenje odgovara na pitanja telefonski ili e-poštom, ali dobivanje odgovora može biti otežano ako je kraj dražbe blizu. Tijelo odgovara na švedskom, ali mora biti u stanju pružiti osnovne informacije i na jezicima nacionalnih manjina te pružiti informacije i smjernice određenim manjinskim skupinama u područjima posebnog upravljanja. Često je moguće pružiti pomoć za pitanja postavljena na drugim jezicima.

Tijelo izvršenja prevodi dokumente koji se odnose na prodaju samo u iznimnim okolnostima, npr. kad je očito da postoji veliki broj klijenata u inozemstvu.

U skladu s načelom javnog pristupa informacijama, veliki je dio informacija u posjedu švedskih tijela javan. Međutim, informacije o identitetu ponuditelja u dražbi koja je u tijeku ne otkrivaju se. Obveza povjerljivosti može se primjenjivati na određene osjetljive informacije, ali takvi se slučajevi razmatraju na pojedinačnoj osnovi ako netko zatraži takvu informaciju.

U Engleskoj i Walesu više ne postoji obveza da sudac okružnog suda odobri i imenuje poduzeća za preseljenje i voditelje dražbi. Odjeljkom 41. Priloga 12. Zakonu o sudovima i izvršenju odluka predviđa se prodaja robe na javnim dražbama ako sud ne naloži drukčije.

Poduzeća za preseljenje i voditelji dražba prijavljuju se pojedinom sudu i podnose informacije o svojim cijenama i postojećem osiguranju što omogućuje donošenje odluka o imenovanju na lokalnoj razini. Povjerenstvo upravitelja donosi službenu odluku o tome koje će se poduzeće koristiti na temelju dostavljenih podataka i cijena.

Nakon imenovanja u sudskom uredu bit će istaknut popis na kojem su navedena imena i adrese imenovanih poduzeća. Popis će se svake godine ažurirati prije isteka pojedine potvrde o osiguranju. Ako je moguće, odabrani izvođači redovito će se izmjenjivati. Osnovna pravila primjenjuju se ako je moguće redovito koristiti usluge samo jednog poduzeća.

Najmanje sedam dana prije prodaje izvršitelj mora poslati dužniku i svim suvlasnicima obavijest o prodaji.

Nakon prodaje i primitka sredstava ostvarenih od prodaje od voditelja dražbe izvršitelj / upravitelj isporuke dužan je potvrditi da je obračunata sva roba nad kojom je preuzet nadzor i koja je zaplijenjena. Nalog treba biti prikladno ovjeren.

Daljnje pojedinosti o preseljenju, skladištenju i prodaji nadzirane robe potražite u Pravilnicima 34. – 43. Pravilnika o preuzimanju nadzora nad robom.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Sudske dražbe - Sjeverna Irska

Ured za izvršenje sudskih odluka (EJO) jest odjel Sudske službe Sjeverne Irske (izvršne agencije Ministarstva pravosuđa) i odgovoran je za izvršenje sudskih odluka u građanskim stvarima u vezi s novcem, robom i imovinom u Sjevernoj Irskoj. Zakonom o izvršenju sudskih odluka iz 1981. (Sjeverna Irska) omogućuje se zapljena i prodaja robe za namirenje iznosa novca čiji se povrat može zahtijevati na pravnoj osnovi.

Ured za izvršenje sudskih odluka (EJO) ima niz ovlasti za izvršenje naplate dugovanja na osnovi sudskog naloga kojim se utvrđuje iznos za naplatu. Te ovlasti uključuju donošenje naloga za zapljenu na temelju članka 31. Zakona o izvršenju sudskih odluka iz 1981. (Sjeverna Irska).

Na temelju zakona iz 1981. Ured za izvršenje sudskih odluka ima pravo zaplijeniti i prodati imovinu na dražbi te iskoristiti neto sredstva ostvarena od prodaje (nakon plaćanja troškova zapljene) za namirenje neplaćenih dugovanja (vidjeti članke 31., 34. i 40. zakona iz 1981.). Pri izvršenju naloga o zapljeni Ured za izvršenje sudskih odluka ima pravo, na temelju članka 38. zakona iz 1981., stupiti na svako zemljište koje posjeduje ili kojim se koristi dužnik, njegov supružnik ili bilo koji njegov tuženik ili, u određenim okolnostima, na zemljište koje posjeduje ili kojim se koristi bilo koja druga osoba.

Ured za izvršenje sudskih odluka može izdati takvu vrstu naloga (nakon podnošenja zahtjeva sucu na temelju pravila 30. stavka 1. Pravila o izvršenju sudskih odluka iz 1981. (Sjeverna Irska)) kada se čini da postoji roba koju se može zaplijeniti u količini dovoljnoj za namirenje duga. U praksi će ured pokušati pronaći druga odgovarajuća sredstva izvršenja kao što je nalog o zapljeni dohotka (pri čemu se određeni iznos novca odbija od plaće dužnika) prije donošenja odluke o podnošenju zahtjeva sucu za izdavanje naloga o zapljeni.

Postoje ograničenja u pogledu vrste robe koja se može zaplijeniti (primjerice nije moguće zaplijeniti odjeću i osnovni namještaj u kućanstvu (vidjeti članak 33. zakona iz 1981.)).

Pravilima 30. – 33. Pravilnika o izvršenju sudskih odluka iz 1981. (Sjeverna Irska) utvrđuje se postupak kojeg se mora pridržavati Ured za izvršenje sudskih odluka u pogledu donošenja naloga o zapljeni.

U Škotskoj se imovina može oduzeti kao način povrata dugovanja ako je dug priznat sudskim putem i u nekim drugim slučajevima, uključujući i ako je odobren u određenim službenim „dokumentima o dugovanju”.  Postupci koji se upotrebljavaju za oduzimanje imovine poznati su kao: zadržavanje (upotrebljava se za zamrzavanje imovine koja pripada dužniku, ali je u posjedu treće osobe); zapljena (upotrebljava se za oduzimanje imovine koja pripada dužniku i koja je u njegovu posjedu); i iznimna zapljena (upotrebljava se za oduzimanje imovine koja nije osnovna i koja se nalazi u nekretnini u kojoj živi dužnik).  U nekim slučajevima odgovarajućim postupcima omogućuje se da dužnikova imovina bude predmet dražbe uz sudski nadzor.

U drugom dijelu Zakona o namirenju dugovanja i zapljeni (Škotska) iz 2002. (zakon iz 2002.) utvrđuju se postupci koji se moraju poštovati prilikom zapljene imovine.  U roku od 14 dana nakon provedbe zapljene sudski službenik (sheriff officer) mora podnijeti izvješće lokalnom sudu (Sheriff Court).  Nakon primitka izvješća sudski službenik može dogovoriti uklanjanje zaplijenjenih predmeta i njihovu prodaju na javnoj dražbi kojoj on mora prisustvovati kako bi zabilježio koji su predmeti prodani i po kojoj cijeni.  Novac dobiven od prodaje na dražbi može se upotrijebiti za plaćanje naknada i troškova sudskog službenika, a potom za plaćanje vjerovnika.  Sav višak vraća se dužniku.  Ako se predmeti ne prodaju, oni prelaze u vlasništvo vjerovnika.  Iako se dražba zaplijenjene robe obično održava u dražbenom centru, ako to nije moguće provesti, u zakonu iz 2002. postoji odredba o održavanju dražbe na drugom mjestu, osim u nekretnini u kojoj živi dužnik.

Ako je roba zadržana, a dužnik nije potpisao ovlaštenje kojim se omogućuje prepuštanje robe vjerovniku kako bi on nad njom stekao vlasništvo, vjerovnik mora pred sudom pokrenuti postupak za prijenos imovine.  Postupak za prijenos imovine jest zahtjev koji se podnosi sudu da odobri prepuštanje robe vjerovniku koji ih potom može prodati kako bi djelomično ili u cijelosti namirio iznos koji mu se duguje.