Prilagodba stvarnih prava

Rumunjska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koja stvarna prava prema pravu ove države članice mogu proizići iz nasljeđivanja?

Osim prava vlasništva ili udjela u pravu vlasništva, nasljeđivanjem se mogu steći sljedeća stvarna prava:

1. pravo plodouživanja

2. pravo uporabe

3. pravo stanovanja

4. pravo građenja

5. pravo služnosti.

Rumunjsko pravo u kontekstu zakonskog nasljeđivanja ne dopušta nasljednicima da biraju između dijela ostavine na koji bi imali pravo i prava plodouživanja nad ostavinom. Imajući na umu da su prava plodouživanja, uporabe i stanovanja u korist fizičke osobe doživotna te prestaju smrću nositelja prava, ne mogu se steći zakonskim nasljedstvom, već na temelju načela nasljeđivanja uslijed smrti (mortis causa). S obzirom na ostvarivanje tih i ostalih stvarnih prava, njihov autor može odrediti određena ograničenja.

Isto tako, ako je preminula osoba bila nositelj založnog prava (hipoteke na pokretnoj ili nepokretnoj imovini, zalog itd.), to se pravo prenosi nasljeđivanjem osigurane tražbine.

Posebna situacija nastaje kad nadživjeli bračni drug nema stvarno pravo uporabe stana. Nakon otvaranja postupka nasljeđivanja, takva osoba ima zakonsko pravo stanovanja u stanu u kojem je živjela s osobom koja je preminula ako je predmetni stan dio naslijeđene imovine, iako je moguće da ostali nasljednici, u određenim okolnostima, zatraže ograničenje ili izmjenu prava stanovanja. Pravo stanovanja stečeno pod takvim uvjetima nadživjeli bračni drug ne može upotrijebiti za materijalnu dobit jer nema pravo, na primjer, iznajmiti stan. Pravo stanovanja prestaje podjelom, ali najranije jednu godinu od datuma otvaranja postupka nasljeđivanja. To pravo prestaje čak i prije isteka razdoblja od jedne godine u slučaju ponovnog stupanja u brak nadživjelog bračnog druga.

2 Jesu li ta stvarna prava upisana u upisnik prava na nepokretnoj ili pokretnoj imovini i, ako jesu, je li takav upis obvezan? U koje se upisnike ta prava upisuju i koji su zahtjevi za upis te koji je postupak upisa?

Općenito, prijenos nasljedstva proizvodi puni učinak od datuma otvaranja postupka nasljeđivanja samom smrću nositelja prava i ne mora se upisati u registar.

U skladu s Građanskim zakonikom, provodi se upis u zemljišne knjige (cartea funciară), Elektronički arhiv instrumenata osiguranja na pokretnoj imovini (Arhiva Electronică de Garanții Reale Mobiliare), registar trgovačkih društava i druge registre predviđene zakonom. Trenutačno se upisom u registar općenito ne uspostavlja neko pravo, već se osigurava objavljivanje i izvršnost upisanih prava.

Upisom stvarnog prava na nekretnini u zemljišne knjige uspostavlja se pravo, ali samo nakon okončanja katastarskog postupka u svakoj upravno-teritorijalnoj jedinici te otvaranja, na zahtjev ili po službenoj dužnosti, zemljišnoknjižnog uloška za predmetnu nekretninu. Međutim, u skladu s Građanskim zakonikom, čak i u tom slučaju stvarna prava će se steći bez upisa u zemljišne knjige ako proizlaze iz nasljedstva. Međutim, upis u zemljišne knjige bit će potreban da bi nasljednik stekao pravo na raspolaganje među živima (inter vivos) u odnosu na: prodaju, donaciju, hipoteku itd.

Stvarna prava upisuju se u druge registre (npr. upis u Elektronički arhiv instrumenata osiguranja na pokretnoj imovini koji je posljedica prijenosa osigurane tražbine nasljeđivanjem) u svrhu objavljivanja, ako je preneseno pravo isto tako bilo upisano.

Upis u registre provodi se na temelju isprave kojom se utvrđuje status nasljednika (potvrda o nasljedstvu, sudska odluka), a, prema potrebi, upisuju se i prava i imovina koji čine ostavinu.

3 Koji su učinci povezani s upisom stvarnih prava?

Upis u registre provodi se u svrhu objavljivanja kako bi se osigurala izvršnost u odnosu na treće osobe. Kad je riječ o učinku upisa stvarnog prava na nekretnini stečenog nasljeđivanjem u zemljišne knjige, vidjeti prethodno pitanje.

4 Postoje li posebna pravila ili posebni postupci za prilagodbu stvarnog prava koje pripada određenoj osobi prema pravu mjerodavnom za nasljeđivanje ako takvo stvarno pravo ne postoji u pravu države članice u kojoj se ta osoba na njega poziva?

U skladu s odredbama Zakona br. 206/2016 o zahtjevima za prilagodbu stvarnih prava u skladu s člankom 31. Uredbe odlučuju sudovi (tribunali).

Posljednji put ažurirano: 01/08/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.