

Pronađi podatke po području
Izvršenje u građanskim i trgovačkim stvarima znači upotreba imovine dužnika za namirenje tražbine utvrđene u izvršnoj ispravi ili obvezivanje dužnika da preda osobu ili da izvrši ili propusti izvršiti određenu radnju.
Sudski izvršitelji (kohtutäiturid) – podaci za kontakt dostupni su ovdje.
Sudska odluka izvršava se:
1. kad postane pravomoćna
Sudska odluka postaje pravomoćna kad se više ne može ni na koji drugi način osporiti osim postupkom revizije (teistmismenetlus). Ako se protiv sudske odluke zakonito podnese žalba, obustavit će se njezina pravomoćnost. Ako se žalba podnese protiv dijela odluke, dio odluke na koji se žalba ne odnosi postat će pravomoćan. Ako se žalba podnese protiv odluke u dijelu koji se ne odnosi na određivanje troškova postupka, ni dio odluke kojim je određen iznos troškova postupka neće postati pravomoćan. Pravomoćna sudska odluka obvezuje sudionike u postupku u mjeri u kojoj je zahtjev iz tužbe ili protutužbe riješen na temelju okolnosti tužbe, ako zakonom nije propisano drukčije.
Odluka se izvršava na temelju zahtjeva tužitelja.
2. prije njezine pravomoćnosti ako sud utvrdi da je treba odmah izvršiti
Odluka koja je proglašena odmah izvršivom izvršava se prije nego što postane pravomoćna. Sud odluku proglašava odmah izvršivom u samoj odluci ili u rješenju.
Odluke se izvršavaju na temelju izvršne isprave.
Izvršne isprave u građanskim i trgovačkim stvarima mogu uključivati sljedeće:
Iscrpan popis izvršnih isprava naveden je u članku 2. Zakona o postupku izvršenja (täitemenetluse seadustik).
Ako se izvršna isprava ne izvrši dobrovoljno, može se pokrenuti izvršni postupak na temelju zahtjeva tužitelja.
Tražbine koje proizlaze iz izvršnih isprava propisanih zakonom izvršavaju se na temelju Zakona o postupku izvršenja. Izvršne isprave izvršavaju sudski izvršitelji, ako zakonom nije propisano drukčije.
Sudski izvršitelj dužan je odmah poduzeti sve zakonom dopuštene mjere kako bi izvršio izvršnu ispravu, prikupio podatke potrebne za vođenje postupka izvršenja te objasnio sudionicima postupka izvršenja njihova prava i obveze.
Preduvjeti za izvršenje izvršne isprave:
Zahtjev za novčanu tražbinu može se podnijeti u odnosu na pokretnine i nekretnine i imovinska prava dužnika. Ako je dug nastao zbog neplaćanja uzdržavanja djece, sud može dužniku u tijeku postupka izvršenja obustaviti određena prava dužnika i dozvole izdane dužniku ili zabraniti njihovo izdavanje.
Podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu u odnosu na pokretninu:
Ako se podnese zahtjev za novčanu tražbinu u odnosu na pokretninu, ta će imovina biti oduzeta i prodana. Od trenutka pljenidbe dužnik ne može raspolagati zaplijenjenom imovinom. Iz sredstava ostvarenih prodajom namirit će se tražbina tužitelja sa zateznim kamatama u plaćanju i druge dodatne tražbine čiji je iznos naveden u izvršnoj ispravi. Pokretnine se neće zaplijeniti ako se može pretpostaviti da bi sredstva koja bi se dobila od prodaje stvari koje se moraju zaplijeniti bila dostatna samo za podmirenje troškova izvršenja. Sudski izvršitelj prenijet će tužitelju sredstva uplaćena na službeni bankovni račun sudskog izvršitelja kao rezultat prisilnog izvršenja nad imovinom dužnika (dalje u tekstu „prihod od izvršenja”) u roku od deset radnih dana od primitka sredstava.
Ako je financijska tražbina podnesena protiv države ili lokalne vlasti, zahtjev za plaćanje tražit će se u novcu. Ako podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu ne uspije u razumnom roku, bit će podnesen zahtjev za plaćanje u stvarima.
Od trenutka pljenidbe tužitelj ima založno pravo na zaplijenjenoj stvari. Založno pravo na oduzetoj imovini tužitelju daje ista prava kao i založno pravo uspostavljeno na temelju ugovora ili bilo kojeg zakonskog založnog prava ako zakonom nije propisano drukčije.
Sudski izvršitelj prodaje zaplijenjene pokretnine na javnoj elektroničkoj ili usmenoj dražbi na kojoj se ne može ostvariti pravo prvokupa. Na zahtjev tužitelja ili dužnika sudski izvršitelj može prodati zaplijenjene predmete na način različit od usmene ili elektroničke dražbe ako dražba nije uspjela ili ako se može pretpostaviti da se predmet ne može prodati na dražbi ili ako je pretpostavljeni prihod od izvršenja koji bi se dobio dražbom predmeta znatno manji od prihoda od izvršenja koji bi se dobio prodajom predmeta na neki drugi način.
Prihod od izvršenja ostvaren prodajom stvari sudski izvršitelj raspodjeljuje između tužiteljâ i drugih osoba koje imaju pravo na taj prihod prema redoslijedu ostvarenja založnog prava ili prema sporazumu između tužiteljâ. Iznos koji preostane nakon pokrivanja troškova izvršenja i namirenja tražbina vratit će se dužniku. Ako primljeni prihod od izvršenja nije dostatan za namirenje svih tražbina, a tužitelji ne mogu postići sporazum o diobi novčanih sredstava, sudski izvršitelj raspodijelit će prihod od izvršenja između tužitelja koji sudjeluju u postupku izvršenja prema planu diobe. Troškovi izvršenja odbijaju se od prihoda koji se raspodjeljuju prema planu diobe.
Podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu u odnosu na nekretninu:
Ako je podnesen zahtjev za novčanu tražbinu na nekretnini, ta će se nekretnina zaplijeniti i prodati ili će se na njoj provesti prisilna uprava i u tom će se slučaju tražbina tužitelja namiriti iz sredstava ostvarenih prisilnom upravom. Zahtjev za novčanu tražbinu može se podnijeti na nekretnini ako je dužnik upisan u zemljišnoj knjizi kao njezin vlasnik ili ako je dužnik univerzalni sljednik vlasnika upisanog u zemljišnoj knjizi. Zahtjev za novčanu tražbinu u odnosu na nekretninu podnosi se i za predmete pod hipotekom.
Radi pljenidbe nekretnine sudski izvršitelj sastavit će zabilježbu nekretnine, inventara i svih drugih stvari pod hipotekom, zabraniti raspolaganje njima i zatražiti da se ta zabrana upiše u zemljišnu knjigu. Nakon pljenidbe nekretnina ostaje u posjedu dužnika, a dužnik njome može upravljati i služiti se u granicama redovnog upravljanja, osim ako je imovina predmet prisilne uprave. Od trenutka pljenidbe dužnik ne može raspolagati zaplijenjenom imovinom. Ako se pri pljenidbi nekretnine pljenidba proteže i na pokretninu, tom se pokretninom može raspolagati u granicama redovnog upravljanja. Nekretnina se prodaje na prisilnoj dražbi ili je prodaje dužnik pod nadzorom sudskog izvršitelja, za što je potrebna prethodna suglasnost tužitelja.
Nekretnina je predmet prisilne uprave na temelju zahtjeva sudskog izvršitelja, tužitelja ili dužnika. Prisilni upravitelj ima pravo stupiti u posjed nekretnine na temelju rješenja kojim je imenovan kao upravitelj. Upravitelj ima pravo i obvezu obavljati sve poslove i radnje koje su potrebne za očuvanje stanja i redovno upravljanje nekretninom. Prisilna uprava prestaje odlukom sudskog izvršitelja nakon namirenja tražbine tužitelja.
Prihod od izvršenja ostvaren prodajom i prisilnom upravom na nekretnini sudski izvršitelj raspodjeljuje između tužiteljâ i drugih osoba koje imaju pravo na taj prihod na temelju njihova reda navedenog u zemljišnoj knjizi i redoslijeda pljenidbe ili na temelju sporazuma sklopljenog između tužiteljâ. Troškovi izvršenja odbijaju se od prihoda od izvršenja koji se raspodjeljuju prema planu diobe.
Podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu u odnosu na vlasnička prava:
Zahtjev za novčanu tražbinu može se podnijeti u odnosu na račun dužnika. Kreditna institucija sudskom izvršitelju izdaje podatke o postojanju ili nepostojanju računa. Račun se zapljenjuje na temelju instrumenta pljenidbe i u iznosu koji je u njemu naveden. Sredstva na računu prenose se, u visini iznosa koji je zaplijenjen na temelju instrumenta pljenidbe, na službeni bankovni račun sudskog izvršitelja, osim ako je izvršna isprava rješenje o osiguranju radnje koje nije rješenje o osiguranju radnje koja se odnosi na zahtjev za uzdržavanje djeteta podnesen tijekom sudskog postupka. Ako u trenutku pljenidbe na računu dužnika nema novčanih sredstava u iznosu navedenom u instrumentu pljenidbe, zaplijenjenima će se smatrati i novčana sredstva koja su uplaćena na račun nakon trenutka pljenidbe do nenamirenog iznosa. Sredstva uplaćena na račun nakon pljenidbe prenose se na službeni bankovni račun sudskog izvršitelja do izvršenja instrumenta pljenidbe. Ako sudski izvršitelj dostavi kreditnoj instituciji na izvršenje instrument pljenidbe računa dužnika, smatrat će se da se rješenje o zapljeni primjenjuje i na račune koje će dužnik otvoriti u budućnosti. Kreditna institucija i institucija za platni promet može odbiti otvaranje računa dužniku koji ima otvoren račun na kojem ta institucija provodi instrument pljenidbe koji je izdao sudski izvršitelj.
Zahtjev za novčanu tražbinu može se podnijeti u odnosu na vrijednosne papire. Kako bi se zaplijenili vrijednosni papiri navedeni u članku 2. estonskog Zakona o vođenju registra vrijednosnih papira (väärtpaberite keskregistri seadus), sudski izvršitelj zatražit će od voditelja registra da unese zabilježbu zabrane raspolaganja pravima i obvezama. Vrijednosni papir plijeni se od trenutka njegova zamrzavanja u registru. Sudski izvršitelj prodaje vrijednosne papire u skladu s odredbama o novčanim tražbinama na pokretninama. Sudski izvršitelj ima pravo upisati registrirani vrijednosni papir na ime kupca i za to podnijeti potrebne prijave umjesto dužnika. Sudski izvršitelj predočit će mjenicu, ček ili jamstvo za plaćanje ako je to osiguranjem dopušteno.
Zahtjev za novčanu tražbinu može se podnijeti u odnosu na udio u društvu s ograničenom odgovornošću. Ako udio u društvu s ograničenom odgovornošću nije upisan u registar koji vodi središnji depozitorij vrijednosnih papira (väärtpaberite keskregister), udio će se smatrati zaplijenjenim u skladu s postupkom predviđenim za pljenidbu pokretnina. Sudski izvršitelj obavještava upravu društva s ograničenom odgovornošću o pljenidbi. Sudski izvršitelj prodaje udio u društvu s ograničenom odgovornošću u skladu s odredbama o podnošenju zahtjeva za novčane tražbine u odnosu na pokretnine. U roku od dva dana od održavanja dražbe sudski izvršitelj koji je prodao udio poslat će voditelju trgovačkog registra (äriregister) obavijest o prijenosu udjela na obrascu koji propisuje ministar nadležan za to područje.
Osim prethodno navedenog, zahtjev za novčanu tražbinu može se podnijeti i za financijske obveze prema trećim stranama, članstvo u građevinskom udruženju, udio ortaka u imovini partnerstva, neotuđivo pravo i druga vlasnička prava.
Ograničenje prava u slučaju duga za uzdržavanje djeteta:
Ako dužnik unutar tri mjeseca uredno ne plati naknadu za uzdržavanje djeteta tijekom postupka izvršenja pokrenutog radi naplate te naknade, a sudski izvršitelj nije je mogao naplatiti iz imovine dužnika, sud može uz suglasnost tužitelja i na zahtjev sudskog izvršitelja, uz prethodno upozorenje dužnika, donijeti rješenje kojim se na neodređeno vrijeme obustavljaju sljedeća prava i dozvole:
Sud pod istim uvjetima može proglasiti sljedeće dokumente u posjedu dužnika nevažećima i zabraniti njihovo izdavanje u razdoblju do dvije godine:
Ako sud na temelju ovog odjeljka ograniči pravo dužnika, obustavi njegovo odobrenje ili oboje, ili ako opozove ispravu koju dužnik posjeduje, istim sudskim nalogom mora i zabraniti priznavanje istog prava, odobrenja ili isprave ili svega navedenog. Sud može istodobno ograničiti više prava navedenih u ovom odjeljku, obustaviti valjanost više odobrenja ili više isprava proglasiti nevažećima i zabraniti njihovo izdavanje.
Sud će rješenjem ponovno uspostaviti pravo ili valjanost dozvole dužnika i dopustiti da se dužniku ponovno prizna pravo, dozvola ili isprava na zahtjev dužnika u sljedećim slučajevima:
Rok zastare za tražbine priznate pravomoćnom odlukom i za tražbine proizašle iz sudske nagodbe ili druge izvršne isprave iznosi deset godina. Rok zastare počinje teći od pravomoćnosti odluke ili izdavanja neke druge izvršne isprave, ali ne prije dospijeća tražbine.
Rok zastare za tražbinu za izvršenje periodičnih obveza, osim tražbine za ispunjenje obveze uzdržavanja djeteta, iznosi tri godine za svaku pojedinačnu obvezu neovisno o pravnoj osnovi tražbine. Rok zastare počinje teći od kraja kalendarske godine u kojoj tražbina koja odgovara obvezi dospijeva. Rok zastare za tražbinu za izvršenje obveza uzdržavanja djeteta iznosi deset godina za svaku pojedinačnu obvezu.
Ako dužnik umre u tijeku postupka izvršenja, postupak će se nastaviti u pogledu dužnikove ostavine ako zakonom nije propisano drukčije.
Prije isteka roka za odricanje od ostavine ili prihvaćanje nasljedstva postupak izvršenja na temelju zahtjeva u odnosu na ostavinu može se provoditi samo u pogledu te ostavine. U tom se slučaju prema ostavini ne može podnijeti zahtjev za novčanu tražbinu u pogledu obveza koje osobno duguje nasljednik.
Ako se izvršna isprava odnosi i na pravnog sljednika tužitelja ili dužnika koji je u njoj naveden, sudski izvršitelj prihvatit će izvršnu ispravu radi njezina izvršenja ako se sudskom izvršitelju dokaže pravno sljedništvo sudskom odlukom, izvatkom iz javnog registra ili javnobilježničkim aktom. Isto vrijedi i kad se provodi sudska odluka donesena u odnosu na posjednika stvari u sporu, a posjednik stvari se promijeni nakon donošenja sudske odluke.
Sudionik u postupku izvršenja može sudskom izvršitelju podnijeti pritužbu protiv odluke ili radnje sudskog izvršitelja pri provođenju izvršne isprave ili odbijanju provođenja izvršne isprave, u roku od deset dana od dana na koji je podnositelj pritužbe saznao ili trebao saznati za odgovarajuću odluku ili radnju, ako zakonom nije propisano drukčije.
Sudionik u postupku može podnijeti žalbu protiv odluke koju je sudski izvršitelj donio u pogledu prigovora okružnom sudu u čijoj je nadležnosti ured sudskog izvršitelja u roku od deset dana od dostave odluke. Žalba protiv odluke ili radnje sudskog izvršitelja ne može se podnijeti sudu prije prethodnog podnošenja prigovora sudskom izvršitelju.
U postupku izvršenja može se podnijeti žalba protiv rješenja suca, ako zakonom nije propisano drukčije.
Sudionici u postupku mogu podnijeti žalbu i protiv rješenja okružnog suda o obustavi prava i valjanosti dozvole izdane dužniku te o zabrani priznanja prava ili davanju dozvole dužniku u skladu s postupkom predviđenim u Zakonu o parničnom postupku (tsiviilkohtumenetluse seadustik). Žalbe se mogu podnijeti protiv odluke regionalnog suda o žalbi protiv odluke okružnog suda.
dužnik može protiv tužitelja podnijeti tužbu za proglašenje prisilnog izvršenja na temelju izvršne isprave nedopuštenom, posebno zato što je tražbina namirena, odgođena ili prebijena. Pozitivan ishod tužbe ne utječe na valjanost ili pravnu snagu izvršne isprave. Ti će prigovori biti dopušteni samo ako razlozi na kojima se temelje nastanu nakon pravomoćnosti sudske odluke. Ta se tužba može podnijeti do okončanja postupka izvršenja (članak 221. Zakona o postupku izvršenja).
Treća strana koja ima pravo na predmet prisilnog izvršenja, koje sprječava prisilno izvršenje, osobito pravo vlasništva ili ograničeno stvarno pravo, zahtjev za oslobođenje te imovine od pljenidbe ili za proglašenje prisilnog izvršenja nedopuštenim zbog drugih razloga može podnijeti sudu u čijoj se nadležnosti provodi prisilno izvršenje.
U roku od 30 dana od dostave izvješća o dražbi sudionik postupka izvršenja može podnijeti zahtjev sudu za proglašenje dražbe nevažećom ako je imovina prodana osobi koja je nije imala pravo kupiti, ako je dražba provedena na temelju ništavne pljenidbe ili ako su prekršeni drugi bitni uvjeti dražbe. Ako se dražba proglasi nevažećom, dužnik može zahtijevati da kupac preda prodani predmet u skladu s člankom 80. Zakona o vlasništvu (asjaõigusseadus) ili, ako to nije moguće, podnijeti zahtjev na temelju odredaba o stjecanju bez osnove, a sudionik u postupku od sudskog izvršitelja može zatražiti naknadu štete u skladu sa Zakonom o sudskim izvršiteljima (kohtutäituri seadus).
Tijek postupka izvršenja uređen je Zakonom o postupku izvršenja. Ograničenja u pogledu pljenidbe imovine utvrđena su u članku 53. stavku 1., kojim je propisano da je zabranjeno zaplijeniti imovinu dužnika u mjeri većoj od one koja je potrebna za namirenje tražbine tužitelja i za pokrivanje troškova izvršenja, osim ako se tražbina tužitelja ne može namiriti ni na koji drugi način. Zapljena nije valjana i iz nje ne proizlaze nikakve pravne posljedice u slučaju bitne povrede postupovnih odredaba o zapljeni, osobito:
Popis predmeta koji ne podliježu pljenidbi naveden je u članku 66. Zakona o postupku izvršenja. U postupku izvršenja ne mogu se zaplijeniti ni prodati sljedeći predmeti:
Predmeti navedeni u odredbama 1., 2., 4. i 5. mogu se zaplijeniti ako prodavatelj zatraži prisilno izvršenje na temelju financijske tražbine osigurane pridržajem prava vlasništva zbog prodaje tih predmeta. Predmeti potrebni za vjerske svrhe u skladu s odredbom 6. mogu se zaplijeniti ako se takvi predmeti upotrebljavaju na način koji nije moralan ili je kažnjiv.
U skladu s člankom 67. Zakona o postupku izvršenja životinje koje se drže kod kuće u nekomercijalne svrhe ne smiju se zaplijeniti. Na temelju zahtjeva tužitelja sud može dopustiti pljenidbu životinje velike vrijednosti ako se zabranom pljenidbe bitno povređuju interesi tužitelja koji imaju prednost nad interesima zaštite životinja ili legitimnim interesima dužnika.
Ograničenja u pogledu pljenidbe dohotka utvrđena su u člancima 131. i 132. Zakona o postupku izvršenja. Zahtjev za novčanu tražbinu ne može se podnijeti u odnosu na sljedeći dohodak:
Ako podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu u pogledu druge imovine dužnika nije dovelo ili vjerojatno neće dovesti do potpunog namirenja tražbine tužitelja i ako je pljenidba pravična s obzirom na vrstu tražbine i visinu dohotka, na zahtjev tužitelja može se podnijeti zahtjev za novčanu tražbinu u pogledu dohotka navedenog u odredbama od 5. do 7. Ako je moguće, sudski izvršitelj saslušat će dužnika prije donošenja odluke.
Dohodak se ne zapljenjuje ako je niži od minimalne mjesečne plaće ili odgovarajućeg udjela u tjednom ili dnevnom dohotku[1].
Ako podnošenje zahtjeva za novčanu tražbinu u pogledu druge imovine dužnika nije dovelo niti se očekuje da će dovesti do potpunog namirenja tražbine za uzdržavanje djeteta, može se zaplijeniti najviše polovina navedenog dohotka. Ako je iznos koji se zaplijeni iz dohotka dužnika radi namirenja tražbine za uzdržavanje djeteta manji od polovine iznosa navedenog u pododjeljku 1. ovog odjeljka, može se zaplijeniti najviše jedna trećina dohotka dužnika.
Ako izvršenje u odnosu na dužnikovu drugu imovinu nije dovelo ili se ne očekuje da će dovesti do potpunog namirenja tražbine, svaki mjesec može se zaplijeniti do 20 % dohotka dužnika, ako je to ispod navedenog iznosa, umanjeno za pretpostavljeni iznos za minimalne troškove života koji je objavio estonski ured za statistiku, bez obzira na broj postupaka izvršenja koji se vode protiv dužnika. Dohodak ne podliježe pljenidbi ako je manji od pretpostavljenog iznosa za minimalne troškove života koji je objavio estonski ured za statistiku. Ta se odredba ne odnosi na izvršenje zbog uzdržavanja djeteta. Ako dužnik ima uzdržavane osobe, 20 % se izračunava na temelju njegova preostalog dohotka nakon odbitka izuzetih iznosa za svaku uzdržavanu osobu i pretpostavljenog iznosa minimalnih troškova života koji je objavio estonski ured za statistiku. Do 1. veljače svake godine estonski ured za statistiku objavljuje pretpostavljeni iznos minimalnih troškova života (u eurima), na temelju podataka za prethodnu godinu, u službenom glasilu Službeni list (Ametlikud Teadaanded).
Ako, u skladu sa zakonom, dužnik osigurava potporu drugoj osobi ili plaća uzdržavanje toj osobi, iznos koji ne podliježe pljenidbi povećava se za jednu trećinu minimalne mjesečne plaće po uzdržavanoj osobi, osim ako tražbina za uzdržavanje djeteta podliježe prisilnom izvršenju. Od dohotka koji premašuje iznos koji ne podliježe pljenidbi zaplijeniti se mogu najviše dvije trećine iznosa koji odgovara pet minimalnih plaća i cjelokupni dohodak koji premašuje iznos koji odgovara pet minimalnih plaća ako iznos koji podliježe pljenidbi ne premašuje dvije trećine ukupnog dohotka (to nije primjenjivo ako je predmet prisilnog izvršenja zahtjev za uzdržavanje).
U skladu s člankom 133. Zakona o postupku izvršenja sudski izvršitelj poništit će, na zahtjev dužnika, u roku od tri radna dana pljenidbu računa dužnika u mjeri u kojoj se dužniku osigurava dohodak koji ne podliježe pljenidbi (ograničenja propisana člancima 131. i 132. Zakona o postupku izvršenja). Ako se na račun dužnika prenese dohodak za više mjeseci, sudski izvršitelj poništit će pljenidbu računa u roku od tri radna dana na temelju zahtjeva dužnika u mjeri u kojoj se dužniku osigurava dohodak koji ne podliježe pljenidbi za svaki unaprijed plaćeni mjesec u skladu s ograničenjima predviđenima u člancima 131. i 132. Zakona o postupku izvršenja. Ako se razdoblje za upotrebu dohotka prenesenog na račun dužnika ne može utvrditi, sudski izvršitelj dužniku će osigurati jednomjesečni iznos dohotka koji ne podliježe pljenidbi. Do rješavanja zahtjeva sudski izvršitelj može obustaviti prijenos sredstava tužiteljima sa zaplijenjenog računa i osloboditi račun od pljenidbe u iznosu koji je potreban za uzdržavanje dužnika i članova njegove obitelji.
[1] U skladu s člankom 1. stavkom 1. Uredbe br. 116 Vlade Republike Estonije od 9. prosinca 2021. minimalna mjesečna plaća za zaposlenje u punom radnom vremenu od 1. siječnja 2022. iznosi 654 EUR, a minimalna satnica 3,86 EUR.
Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.
Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.