Kako se može izvršiti sudska odluka?

Poljska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što znači „ovrha” u građanskim i trgovačkim stvarima?

Pravila o načinu izvršenja presude u parničnom postupku, među ostalim u trgovačkim stvarima, utvrđena su poljskim Zakonom o parničnom postupku (Kodeks postępowania cywilnego) od 17. studenog 1964. (Službeni list 2021., točka 1805., kako je izmijenjen).

Nacionalna nadležna tijela služe se izvršenjem kao prisilnom zakonskom mjerom kako bi nadoknadila plaćanja koja se duguju vjerovnicima na temelju izvršne isprave. Postupak izvršenja počinje podnošenjem zahtjeva za izvršenje.

Izvršna isprava služi kao osnova za izvršenje. U pravilu je izvršna isprava nalog za izvršenje s klauzulom o izvršivosti (članak 776. Zakona o parničnom postupku). Ta klauzula nije potrebna za neke sudske odluke koje se donose na razini države članice ili za sporazume o nagodbi i službene dokumente iz članka 1153. stavka 14. Zakona o parničnom postupku. Ako te presude, sporazumi o nagodbi i službeni dokumenti ispunjavaju prethodno navedene zahtjeve, oni čine izvršne isprave koje vjerovnici mogu izravno podnijeti tijelu koje provodi izvršenje.

Dvije su vrste tijela uključene u izvršne postupke:

  • sudska tijela – u postupcima u kojima se u nalog za izvršenje uključuje klauzula o izvršivosti (predsjedavajući sudac; okružni sudovi (sąd rejonowy), regionalni sudovi (sąd okręgowy) i žalbeni sudovi (sąd apelacyjny), sudski službenici (referendarz sądowy))
  • tijela koja provode izvršenje – u relevantnim postupcima izvršenja to su okružni sudovi i sudski izvršitelji (članak 758. Zakona o parničnom postupku).

Stranke u postupku utvrđivanja izvršivosti i u postupku izvršenja jesu dužnik i vjerovnik.

U poljskom zakonu razlikuju se sljedeće vrste postupka izvršenja:

izvršenje u pogledu novčane tražbine koja proizlazi iz:

  • pokretne imovine,
  • naknade za rad,
  • bankovnih računa,
  • ostalih tražbina,
  • drugih vlasničkih prava,
  • nekretnina,
  • morskih plovila.

Izvršenje u pogledu nenovčane tražbine:

  • predaja pokretne imovine
  • primopredaja nepokretne imovine
  • izvršenje odluka kojima se zahtijeva izjava o namjeri, uključujući sklapanje ugovora (članak 1047. Zakona o parničnom postupku)
  • izvršenje zamjenjivih i nezamjenjivih radnji i propusta (članci od 1049. do 1056. Zakona o parničnom postupku).

Izvršenje zahtjeva za uzdržavanje – sud automatski uključuje klauzulu o izvršivosti u izvršnu ispravu. U takvim se slučajevima izvršna isprava automatski dostavlja vjerovniku. Ako je naloženo uzdržavanje, postupci izvršenja mogu se pokrenuti na zahtjev prvostupanjskog suda pred kojim je pokrenut postupak. Zahtjev se podnosi nadležnom tijelu koje provodi izvršenje. Sudski izvršitelj dužan je po sili zakona provesti istragu kako bi utvrdio zaradu, imovinu i boravište dužnika. Ako se to pokaže neučinkovitim, policija, postupajući na zahtjev sudskog izvršitelja, poduzima odgovarajuće korake kako bi se utvrdilo boravište i mjesto rada dužnika. Istragu bi trebalo provoditi u vremenskim razmacima od najdulje šest mjeseci. Ako se istragom ne utvrdi prihod ili imovina dužnika, sudski izvršitelj od suda traži da dužniku naloži da otkrije podrijetlo svoje imovine. Ako je dužnik u zaostatku s plaćanjem više od šest mjeseci, sudski izvršitelj po službenoj dužnosti podnosi zahtjev Državnom sudskom registru (Krajowy Rejestr Sądowy) da se dužnika uključi u popis nesolventnih dužnika. Neprovedba mjere izvršenja ne čini osnovu za obustavu postupka.

2 Koja su tijela nadležna za ovrhu?

Na temelju članka 758. Zakona o parničnom postupku, za predmete povezane s izvršenjem nadležni su okružni sudovi i sudski izvršitelji koji djeluju u njihovo ime.

3 Kada se može izdati ovršna isprava ili odluka?

Na temelju članka 803. Zakona o parničnom postupku, izvršna isprava služi kao osnova za izvršenje cjelokupne tražbine u vezi sa svim kategorijama dužnikove imovine, osim ako je drukčije propisano. Tijelo koje provodi izvršenje nije ovlašteno za ispitivanje valjanosti i primjenjivosti izvršne isprave na koju se ta obveza primjenjuje. Međutim, ono je dužno ispitati mogućnost osporavanja tražbine obuhvaćene izvršnom ispravom.

U pravilu se klauzula o izvršivosti uključuje u izvršnu ispravu.

U skladu s člankom 777. Zakona o parničnom postupku sljedeće se isprave smatraju izvršnim ispravama:

  • pravomoćna ili neposredno izvršiva presuda i sporazumi o nagodbi postignuti na sudu,
  • pravomoćna ili neposredno izvršiva odluka sudskog službenika (referendarz sądowy),
  • druge presude, sporazumi o nagodbi i pravni instrumenti koji se izvršavaju sudskim putem,
  • javnobilježnička isprava kojom dužnik svojevoljno ispunjava mjeru izvršenja kojom se zahtijeva da plati iznos ili da preda predmete navedene prema vrsti, u količini navedenoj u ispravi, ili da preda predmete navedene pojedinačno, pod uvjetom da se u ispravi utvrdi datum do kojeg se obveze moraju ispuniti ili događaj do kojeg mora doći kako bi se provelo izvršenje,
  • javnobilježnička isprava kojom dužnik svojevoljno ispunjava mjeru izvršenja kojom se zahtijeva plaćanje iznosa navedenog u ispravi ili utvrđenog na temelju odredbe o indeksaciji, pri čemu se u ispravi utvrđuju događaj do kojeg mora doći kako bi se ova obveza ispunila i datum do kojeg vjerovnik može podnijeti zahtjev da se klauzula o izvršivosti uključi u ispravu,
  • javnobilježnička isprava navedena u stavku 4. ili 5. u skladu s kojom osoba koja nije osobni dužnik i čija su imovina, tražbina ili pravo osigurani hipotekom ili zalogom svojevoljno ispunjava zahtjeve mjere izvršenja u odnosu na imovinu opterećenu hipotekom ili založenu kako bi se ispunila vjerovnikova osigurana novčana tražbina.

Dužnikova izjava o svojevoljnom podvrgavanju izvršenju može se dati i u zasebnoj javnobilježničkoj ispravi.

Samo valjane sudske odluke koje uključuju klauzulu o izvršivosti ili su neposredno izvršive (u skladu s odlukom o neposrednoj izvršivosti koja se donosi po službenoj dužnosti ili na zahtjev bilo koje od stranaka u postupku) mogu činiti izvršnu ispravu. Javnobilježnička isprava smatra se jednakom izvršnoj ispravi ako ispunjava uvjete utvrđene Zakonom o parničnom postupku i javnobilježničkim pravilima.

Ostale izvršne isprave uključuju: izvadak iz popisa tražbina u stečajnom postupku; pravno valjanu nagodbu s bankom; plan o raspodjeli iznosa dobivenih ovrhom; bankovnu izvršnu ispravu predviđenu zakonom o bankama, ali tek nakon što sud uključi klauzulu o izvršivosti; presude koje su donijeli strani sudovi i sporazumi o nagodbi doneseni na tim sudovima nakon što ih sud u Poljskoj proglasi izvršivima. Presude koje su stranih sudova u građanskim predmetima koje su izvršive sudskim putem smatraju se izvršnim ispravama nakon što ih sud u Poljskoj proglasi izvršnima. Presuda se smatra izvršivom ako je izvršiva u matičnoj zemlji i ako ne dođe ni do jedne prepreke navedene u članku 1146. stavcima 1. i 2. Zakona o parničnom postupku.

3.1 Postupak

Izvršna isprava služi kao osnova za pokretanje postupka izvršenja. U pravilu prvostupanjski sud pred kojim je pokrenut postupak uključuje klauzulu o izvršivosti u izvršne isprave koje donosi sud (članak 781. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Zahtjevi za klauzulu o izvršivosti koju treba uključiti ispitat će sud bez nepotrebnog odlaganja, ali najkasnije tri dana nakon dostave nadležnom tijelu (članak 781. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Klauzula o izvršivosti uključuje se po službenoj dužnosti u isprave izdane u postupcima koji jesu ili bi mogli biti pokrenuti po službenoj dužnosti. Sud uključuje klauzulu o izvršivosti u platne naloge izdane u postupcima izdavanja sudskog naloga koji se vode elektronički po službenoj dužnosti neposredno nakon što postanu pravomoćni (članak 782. Zakona o parničnom postupku).

U pravilu se izvršna radnja može pokrenuti na zahtjev. U postupcima koji se mogu pokrenuti po službenoj dužnosti postupak izvršenja može se pokrenuti po službenoj dužnosti na zahtjev koji prvostupanjski sud pred kojim je pokrenut postupak podnosi nadležnom sudu ili sudskom izvršitelju (članak 796. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

Zahtjev za pokretanje postupka izvršenja vjerovnik može podnijeti nadležnom okružnom sudu ili sudskom izvršitelju koji djeluje na tom sudu. Mogu ga dostaviti i druga nadležna tijela (sud ili javni tužitelj u stvarima povezanima s izvršenjem globa, novčanih kazni, sudskih pristojbi i troškova postupka plativih Riznici).

U pravilu se zahtjevi za pokretanje postupka izvršenja podnose u pisanom obliku. Mora se priložiti izvršna isprava.

Pravila kojima se uređuje naplata troškova i njihov iznos uređena su Zakonom o troškovima sudskih izvršitelja od 28. veljače 2018. (Službeni list 2023., točka 1357.).

Naplaćuju se sljedeći troškovi izvršenja:

1. troškovi za izvršenje provedbe postupka izvršenja, za izvršenje naloga za osiguranje plaćanja novčane tražbine ili europskog naloga za blokadu bankovnog računa ili za izvršenje odluke o čuvanju dokaza ili nalaganju predaje dokaza u predmetima povezanima s intelektualnim vlasništvom: u predmetima koji uključuju izvršenje novčanih tražbina sudski izvršitelj dužniku naplaćuje proporcionalne troškove u iznosu od 10 % tražbine nad kojom se provodi izvršenje. Ako dužnik u roku od mjesec dana od dostave obavijesti o pokretanju postupka izvršenja sudskom izvršitelju ili na njegov bankovni račun plati cjelokupnu tražbinu ili dio tražbine koju treba izvršiti, sudski izvršitelj dužniku naplaćuje proporcionalne troškove u iznosu od 3 % tražbine nad kojom se provodi izvršenje. Minimalni troškovi povezani s tražbinom nad kojom se provodi izvršenje iznose 150 PLN. Ako je tražbina izvršena isključivo izvršenjem druge tražbine ili izvršenjem s bankovnog računa, izvršenjem u okviru naknade za rad ili naknade socijalnog osiguranja ili dužnikovim plaćanjem tražbine sudskom izvršitelju ili na bankovni račun sudskog izvršitelja nakon isteka roka od mjesec dana od dostave obavijesti dužniku da je pokrenut postupak izvršenja, minimalna naknada iznosi 200 PLN.

Ako je tražbina izvršena na način koji nije prethodno opisan, minimalni troškovi iznose 300 PLN.

Fiksni troškovi podnošenja zahtjeva za primopredaju pokretne imovine iznose 400 PLN. Fiksni troškovi podnošenja zahtjeva za primopredaju nekretnina kojima se rješavaju dužnikove stambene potrebe ili uklanjanja pokretne imovine iz prostora kojima se dužnik koristi za rješavanje svojih stambenih potreba iznose 1500 PLN. Fiksni troškovi podnošenja zahtjeva za stjecanje posjeda nad drugom nekretninom ili uklanjanja pokretne imovine iz drugih prostora iznose 2000 PLN. Ako se dužnik koristi nekretninom, prostorima ili prostorijom isključivo za potrebe obavljanja poslovne djelatnosti, naknada od 2000 PLN povećava se za 1000 PLN po prostoriji za drugu i svaku naknadnu prostoriju koja je dio nekretnine ili prostora koji podliježu izvršenju. Ukupni troškovi ne smiju biti veći od 30 000 PLN.

Fiksni troškovi:

  • predaje imovine stečajnom upravitelju ili upravitelju imovine,
  • predaje upravljanja nekretninom upravitelju nekretnine,
  • čuvanja dokaza u predmetima povezanima s intelektualnim vlasništvom, ili
  • predaje dokaza u predmetima povezanima s intelektualnim vlasništvom iznose 400 PLN.

Fiksni troškovi sudjelovanja u prevladavanju fizičkog otpora dužnika i za izvršenje uputa suda o smještanju dužnika u pritvor iznose 1000 PLN.

Ako dužnik plati tražbinu navedenu u izvršnoj ispravi najkasnije tri dana prije dospijeća izvršenja iz izvršne isprave, sudski izvršitelj vjerovniku nadoknađuje 50 % plaćenih troškova. Ako dužnik plati tražbinu prije nego što mu je dostavljena obavijest o pokretanju izvršenja ili poziv na dobrovoljno plaćanje, sudski izvršitelj nadoknađuje vjerovniku onaj dio plaćenog iznosa koji premašuje 200 PLN.

2. troškovi vođenja drugih postupaka ili obavljanja drugih aktivnosti – fiksni troškovi zahtjeva za:

  • izvršenje odluke o osiguranju nasljedstva, ili
  • sastavljanje popisa ostavine iznose 400 PLN.

Fiksni troškovi izravne i osobne dostave pismena, ako je to naložio sud ili zatražio podnositelj zahtjeva, iznose 60 PLN. Troškovi se naplaćuju za dostavu na jednu adresu navedenog pismena u predmetu, neovisno o broju adresata koji borave na toj adresi i broju pokušaja dostave. Fiksni troškovi podnošenja zahtjeva za mjere za utvrđivanje trenutačne adrese primatelja iznose 40 PLN. Fiksni troškovi sastavljanja službenih nalaza iznose 400 PLN.

3.2 Glavni uvjeti

Mjera izvršenja pokreće se vjerovnikovim podnošenjem zahtjeva s pomoću izvršne isprave priložene uz zahtjev. Važno je u zahtjevu navesti dužnika. Vjerovnik može navesti način izvršenja, tj. utvrđivanjem predmetnih imovinskih prava. Za izvršenje tražbina povezanih s imovinom mora se navesti i zemljišna knjiga. U slučaju izvršenja koje uključuje pokretnu imovinu nije potrebno detaljno utvrditi sve predmete koji čine pokretnu imovinu jer se izvršenje primjenjuje na svu dužnikovu pokretnu imovinu.

4 Predmet i priroda mjera ovrhe

4.1 Koje vrste imovine mogu biti predmet ovrhe?

Predmet mjere izvršenja mogu biti svi predmeti ili oprema koji čine dužnikovu imovinu, kao što su: pokretna imovina, nekretnine, naknada za rad, bankovni računi, dio nekretnina, morska plovila i ostale dužnikove tražbine i vlasnička prava.

U člancima od 829. do 831. Zakona o parničnom postupku navode se određena ograničenja vrste predmeta ili opreme koja može biti predmet izvršenja. Na temelju tih odredbi izuzimaju se sljedeći predmeti ili oprema: privatna imovina i predmeti za kućanstvo, posteljina, donje rublje i svakodnevna odjeća koji su opravdano potrebni za ispunjavanje osnovnih kućanskih potreba dužnika i njegovih uzdržavanih članova obitelji, kao i odjeća koja bi dužniku mogla biti potrebna za obavljanje javnih ili profesionalnih dužnosti, hrana i zalihe goriva neophodni za ispunjavanje osnovnih potreba dužnika i njegovih uzdržavanih članova obitelji u razdoblju od jednog mjeseca; alati i ostali instrumenti koji bi mogli biti potrebni kako bi dužnik izvršio plaćeni posao te sirovine koje bi mogle biti potrebne za proizvodni postupak za razdoblje od jednog tjedna, osim motornih vozila.

Osim Zakona o parničnom postupku postoje i druga nacionalna pravila kojima se utvrđuju vrste tražbina koje su izuzete iz mjera izvršenja i opseg u kojemu se takvo izuzeće primjenjuje (npr. Zakonom o radu (Kodeks pracy) utvrđuje se opseg u kojemu se plaćanje naknade za rad može izvršiti).

4.2 Koje su posljedice mjera ovrhe?

Izvršna isprava služi kao osnova za izvršenje cjelokupne tražbine u pogledu cjelokupne dužnikove imovine, osim ako je drukčije propisano.

Dužnici imaju pravo na upravljanje svojom imovinom osim ako ih sud liši tog prava.

Nakon što se pokrene izvršni postupak u odnosu na pokretnu imovinu, sudski izvršitelj zapljenjuje imovinu i sastavlja zapisnik o zapljeni. Učinak zapljene takav je da upravljanje zaplijenjenim nekretninama ne utječe na daljnji tijek postupka te da se postupak izvršenja u vezi sa zaplijenjenim nekretninama može pokrenuti i protiv kupca. Međutim, sudski izvršitelj može, zbog važnih razloga, u bilo kojoj fazi postupka ustupiti kontrolu nad zaplijenjenom pokretnom imovinom drugoj osobi, ne isključujući vjerovnika.

Ako je pokrenut postupak izvršenja za nekretnine, sudski izvršitelj najprije traži da dužnik plati dug u roku od dva tjedna, a u protivnom će sudski izvršitelj opisati i procijeniti vrijednost imovine. Upravljanje nekretninama nakon zapljene ne utječe na daljnji tijek postupka. Kupac može sudjelovati u postupku kao dužnik.

Ako se od dužnika traži da se suzdrži od određenog načina djelovanja ili uplitanja u radnje koje poduzima vjerovnik, nastavno na zahtjev vjerovnika sud izriče novčanu kaznu dužniku ako on ne ispuni svoju obvezu. Dužniku koji ne plati novčanu kaznu može se odrediti kazna zatvora.

4.3 Koliko dugo vrijede takve mjere?

Prema Zakonu o parničnom postupku ne podnosi se zahtjev za izvršenje koje podliježe vremenskim ograničenjima. Međutim, na temelju poljskog prava zastara tražbine utvrđene pravomoćnom presudom suda ili drugog tijela imenovanog za odlučivanje o takvim predmetima ili presudom arbitražnog suda ili tražbine utvrđene sporazumom postignutim na sudu ili na arbitražnom sudu ili sporazuma postignutog pred izmiriteljem i odobrenog na sudu nastupa nakon razdoblja od šest godina čak i ako je rok zastare za takve tražbine kraći (članak 125. stavak 1. Građanskog zakonika (Kodeks cywilny)). Ako su tražbinom odobrenom na taj način obuhvaćene obveze koje su prešle u zastaru, sve buduće tražbine povezane s takvim obvezama bit će podložne ograničenju od tri godine.

Zahtjeve za izvršenje ispituje nadležno tijelo kako bi se utvrdilo poštuju li se njima službeni zahtjevi ili kriteriji dopuštenosti. Nepoštovanje posebnih zahtjeva može dovesti do odbijanja zahtjeva ili obustave postupka izvršenja.

5 Postoji li mogućnost žalbe protiv odluke o odobrenju takve mjere?

Stranke u postupku mogu uložiti žalbu na sudsku odluku o uključivanju klauzule o izvršivosti.

Sljedeći su pravni lijekovi dostupni u postupku izvršenja:

  • pritužba protiv postupanja sudskog izvršitelja (koja se mora podnijeti okružnom sudu; to se odnosi i na slučajeve propusta sudskog izvršitelja. Pritužbu može podnijeti stranka ili osoba čija su prava povrijeđena ili ugrožena činom ili propustom sudskog izvršitelja. Rok za podnošenje pritužbe iznosi tjedan dana od dana poduzimanja radnje ili od dana kada je stranka ili osoba saznala za propust),
  • žalba na sudsku odluku (žalba na odluku sudskog službenika) o uključivanju klauzule o izvršivosti (članak 795. Zakona o parničnom postupku; rok za podnošenje žalbe računa se, kad je riječ o vjerovniku, od dana kada je vjerovniku izdana izvršna isprava ili kada je donesena odluka o odbijanju izvršenja ili, kad je riječ o dužniku, od dana dostave obavijesti o pokretanju postupka izvršenja),
  • žalba na sudsku odluku kojom se europski platni nalog proglašava izvršivim (članak 795. stavak 5. Zakona o parničnom postupku),
  • žalba na sudsku odluku o obustavi ili prekidu postupka (članak 828. Zakona o parničnom postupku),
  • žalba na sudsku odluku o ograničenju izvršenja (članak 839. Zakona o parničnom postupku),
  • sudska odluka kojom se ograničava izvršenje i žalba na tu odluku (članak 839. Zakona o parničnom postupku),
  • radnje koje je pokrenuo dužnik kako bi osporio mjere izvršenja (članci od 840. do 843. Zakona o parničnom postupku),
  • žalbe na sudsku odluku o nadoknadi troškova nadzornika (članak 859. Zakona o parničnom postupku),
  • žalba na sudsku odluku koja se odnosi na aktivnosti opisivanja i procjene tijekom ovršnog postupka (članak 950. Zakona o parničnom postupku),
  • usmeni prigovor na radnje koje poduzima sudski izvršitelj tijekom dražbe, podnesen nadzornom tijelu (članak 986. Zakona o parničnom postupku),
  • žalba na sudsku odluku o sklapanju ugovora (članak 997. Zakona o parničnom postupku),
  • predstavke kojima se ulaže prigovor na plan raspodjele za iznose nadoknađene izvršenjem (u roku od dva tjedna od obavješćivanja tijela koje provodi izvršenje i koje je sastavilo plan (članak 998. Zakona o parničnom postupku)),
  • žalba na sudsku odluku koja se odnosi na predstavke kojima se ulaže prigovor na plan raspodjele (članak 1028. Zakona o parničnom postupku),
  • žalba na sudsku odluku o obustavi ili prekidu postupka (članak 1055. Zakona o parničnom postupku),
  • žalba koja se odnosi na sudsku odluku o isključenju imovine iz zapljene u postupku izvršenja koji uključuje Državnu riznicu (članak 1061. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

6 Postoje li ograničenja ovrhe, posebno povezana sa zaštitom ovršenika ili rokovima?

U skladu s člankom 829. Zakona o parničnom postupku izuzima se sljedeće:

  1. kućanski predmeti, posteljina, donje rublje i svakodnevna odjeća opravdano neophodni za zadovoljavanje osnovnih kućanskih potreba dužnika i uzdržavanih članova njegove obitelji, posebno hladnjak, perilica rublja, usisavač, pećnica ili mikrovalna pećnica, grijaća ploča za grijanje i pripremu obroka, kreveti, stol i broj stolica potreban dužniku i članovima njegove obitelji te jedan izvor svjetlosti po prostoriji, osim ako je riječ o predmetima čija vrijednost znatno premašuje prosječnu vrijednost novih predmeta odgovarajuće vrste;
  2. odjeća koja je dužniku potrebna za obavljanje javnih ili službenih dužnosti;
  3. hrana i zalihe goriva neophodni za ispunjavanje osnovnih potreba dužnika i njegovih uzdržavanih članova obitelji u razdoblju od jednog mjeseca;
  4. jedna krava ili dvije koze ili tri ovce koje su neophodne za životne potrebe obveznika uzdržavanja i uzdržavanih članova obitelji, zajedno sa zalihama hrane za životinje i steljom dovoljnima za opstanak do sljedeće žetve;
  5. alati i ostali instrumenti koji bi mogli biti potrebni kako bi dužnik izvršio plaćeni posao te sirovine koje bi mogle biti potrebne za proizvodni postupak za razdoblje od jednog tjedna, osim motornih vozila.
  6. u slučaju da dužnik povremeno prima fiksnu naknadu – iznos naknade koji odgovara dijelu naknade koji ne podliježe izvršenju za razdoblje do sljedećeg datuma plaćanja i, u slučaju da dužnik ne dobiva fiksnu naknadu – iznos koji odgovara sredstvima za osnovne životne potrebe dužnika i njegovih uzdržavanih članova obitelji za razdoblje od dva tjedna;
  7. predmeti ili oprema neophodni u edukativne svrhe, osobni dokumenti, ukrasi ili predmeti koji se upotrebljavaju u vjerske svrhe, kao i svakodnevni predmeti koji se mogu prodati samo po cijeni koja je znatno niža od njihove izvorne vrijednosti, ali imaju visoku upotrebnu vrijednost za dužnika;
  8. lijekovi u smislu Zakona o ljekarništvu od 6. rujna 2001. (Prawo farmaceutyczne) (Službeni list 2008., br. 45, točka 271., kako je izmijenjen) neophodni za pravilno funkcioniranje zdravstvenog subjekta u smislu odredbi o medicinskoj djelatnosti za razdoblje od tri mjeseca i medicinski uređaji neophodni za osiguranje njegova funkcioniranja u smislu Zakona o medicinskim proizvodima od 20. svibnja 2010. (Ustawa o wyrobach medycznych) (Službeni list br. 107, točka 679.; 2011/102, točka 586. te 2011/113, točka 657.);
  9. predmeti ili oprema potrebni zbog invaliditeta obveznika uzdržavanja ili članova njegove obitelji.

U skladu s člankom 831. stavkom 1. izuzima se sljedeće:

  1. plaćanja i davanja u naravi za pokrivanje troškova ili troškova poslovnog putovanja;
  2. iznosi koje je dodijelila Riznica za posebne svrhe (posebno za školarine i programe potpore), osim ako je tražbina koja je predmet izvršenja utvrđena s tom svrhom ili kao rezultat obveza uzdržavanja;
  3. sredstva iz programa financiranih sredstvima iz članka 5. stavka 1., 2. i 3. Zakona o javnim financijama od 27. kolovoza 2009. (Ustawa o finansach publicznych) (Službeni list 2013., točke 885., 938. i 1646.), osim ako je tražbina koja je predmet izvršenja bila utvrđena za provedbu projekta za koji su ta sredstva bila dodijeljena;
  4. predmet izvršenja mogu biti neotuđiva prava, osim ako su sporazumom postala prenosiva, i pružene usluge ili se ostvarivanje tog prava može povjeriti drugom subjektu;
  5. davanja za osobno osiguranje i potraživanja za osiguranje imovine, u okviru određenih ograničenja, propisom ministra financija ili ministra pravosuđa; ne primjenjuje se na mjere izvršenja kojima se ispunjavaju tražbine koje proizlaze iz obveza uzdržavanja,
  6. socijalna pomoć u smislu Zakona o socijalnoj pomoći od 12. ožujka 2004. (Ustawa o pomocy społecznej) (Službeni list 2013., točka 182., kako je izmijenjen),
  7. iznosi plativi dužniku iz državnog proračuna ili Nacionalnog zdravstvenog fonda za pružanje usluga zdravstvene zaštite u smislu Zakona o javno financiranoj zdravstvenoj zaštiti od 27. kolovoza 2004. (Ustawa o świadczeniach opieki zdrowotnej finansowanych ze środków publicznych) (Službeni list 2008/164, točka 1027., kako je izmijenjen) prije prestanka takvih davanja, u iznosu koji odgovara iznosu od 75 % svake uplate, osim ako je riječ o tražbinama dužnikovih zaposlenika ili pružatelja usluga zdravstvene zaštite iz članka 5. stavka 41. točke a. i b. Zakona o javno financiranoj zdravstvenoj zaštiti od 27. kolovoza 2004.;
  8. iznosi dodijeljeni odlukom Europskog suda za ljudska prava, ako se tražbina duguje Državnoj riznici;
  9. davanja za rehabilitaciju u smislu Zakona o socijalnom zapošljavanju od 13. lipnja 2003. (Ustawa o zatrudnieniu socjalnym) (Službeni list 2020., točka 176.);
  10. iznosi koje stambenoj zadruzi plaćaju njezini članovi i nečlanovi koji imaju pravo na prostore ili su vlasnici prostora, na ime troškova iz članka 4. Zakona o stambenim zadrugama od 15. prosinca 2000. (Službeni list 2021., točka 1208.), kao i sredstva kojima zadruga raspolaže u vezi s plaćanjem tih troškova, osim ako je tražbina koja je predmet izvršenja nastala u vezi s plaćanjem tražbine od strane vjerovnika koja se treba izvršiti iz troškova iz članka 4. tog zakona.

U skladu s člankom 833. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku naknada za rad izvršiva je kako je navedeno u Zakonu o radu od 26. lipnja 1974. (Službeni list 2020., točka 1320.). Te se odredbe primjenjuju mutatis mutandis na davanja za nezaposlenost, plaćanje poticaja, novčane pripomoći za školarinu ili osposobljavanje plativima u skladu s odredbama kojima se uređuju promicanje zapošljavanja i institucije tržišta rada.

U skladu s člankom 87. stavkom 1. točkom 1. Zakona o radu sljedeći iznosi naknade ne podliježu odbicima:

1. minimalna plaća utvrđena posebnim odredbama, plativa osobama zaposlenima na puno radno vrijeme, nakon odbitaka doprinosa za socijalno osiguranje i poreza po odbitku, umanjeno za iznose izvršene na temelju izvršnih isprava kako bi se podmirile tražbine, osim plaćanja za uzdržavanje

2. 75 % naknade navedene u stavku 1. – nakon odbitka predujmova dodijeljenih zaposleniku

3. 90 % naknade navedene u stavku 1. – nakon odbitka novčanih kazni predviđenih člankom 108. Zakona o radu.

Ako zaposlenik radi na pola radnog vremena, iznosi se smanjuju razmjerno satima rada.

 

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.

Your-Europe

Posljednji put ažurirano: 25/06/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.