Kako se može izvršiti sudska odluka?

Rumunjska
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Što znači „ovrha” u građanskim i trgovačkim stvarima?

Odredbe o izvršenju utvrđene su u člancima od 622. do 914. Zakona o parničnom postupku. Postupak izvršenja druga je faza parničnog postupka, a uglavnom je namijenjen osiguravanju stvarnog izvršenja prava koje je priznato sudskom presudom ili drugom izvršnom ispravom. Primjenom postupka izvršenja vjerovnik koji je nositelj prava priznatog na temelju sudske presude / izvršne isprave primorava dužnika da ispuni svoje obveze koje je odbio ispuniti dobrovoljno.

U rumunjskom Zakonu o parničnom postupku utvrđen je popis mjera izravnog i neizravnog izvršenja.

Mjere izravnog izvršenja odnose se na predmet obveze kako je utvrđeno u izvršnoj ispravi, konkretnije na pljenidbu pokretnina – članci od 893. do 895. Zakona o parničnom postupku; pljenidbu nekretnina – članci od 896. do 902. Zakona o parničnom postupku; i izvršenje obveze činjenja ili nečinjenja – članci od 903. do 914. Zakona o parničnom postupku (uključujući posebne odredbe o izvršenju presuda koje se odnose na maloljetnike – članci od 910. do 914.) te članak 1527. i dalje Građanskog zakonika. U slučaju izvršenja obveza obavljanja konkretne radnje, u pravu se razlikuje obveza koju može izvršiti osoba ili subjekt koji nije dužnik i obveza intuitu personae.

Neizravno izvršenje odnosi se na način naplate iznosa koji je predmet izvršne isprave prisilnom prodajom dužnikove imovine. Primjeri mjera neizravnog izvršenja su pljenidba novca ili oduzimanje (nakon čega slijedi prodaja) imovine. Još je jedna mjera pljenidba općih prihoda od nekretnina.

Obveze koje mogu podlijegati izvršenju su obveza plaćanja, prijenos imovine ili korištenja imovine, rušenje zgrade / napuštanje postrojenja / prekid radova ili obveze u vezi s određivanjem skrbi o maloljetnicima te njihova boravišta i dogovora o kontaktu.

2 Koja su tijela nadležna za ovrhu?

Sudske presude i druge izvršne isprave izvršava sudski izvršitelj (executor judecătoresc) koji obavlja dužnost za žalbeni sud na čijem se području nadležnosti nalazi nekretnina u slučaju izvršenja na nepokretnoj imovini / neubranim urodima te u slučaju izravnog izvršenja na nepokretnoj imovini. Pljenidba pokretne imovine i izravno izvršenje na pokretninama provodi sudski izvršitelj koji obavlja dužnost za žalbeni sud na čijem je području nadležnosti boravište/sjedište dužnika ili gdje se nalazi imovina. Ako se dužnikovo boravište/sjedište nalazi u inozemstvu, nadležan je bilo koji sudski izvršitelj.

Pljenidbu izvršava na zahtjev vjerovnika sudski izvršitelj čiji se ured nalazi na području nadležnosti žalbenog suda gdje je boravište/sjedište dužnika ili treće osobe koja podliježe pljenidbi. Ako su zaplijenjeni bankovni računi fizičke ili pravne osobe, nadležan je sudski izvršitelj čiji se ured nalazi na području nadležnosti žalbenog suda gdje je boravište/sjedište dužnika ili gdje je sjedište/podružnica kreditne institucije u kojoj je dužnik otvorio račun. Ako dužnik ima više otvorenih računa, nadležnost za pljenidbu svih računa ima sudski izvršitelj na bilo kojoj od lokacija gdje su ti računi otvoreni. Sud izvršenja okružni je sud (judecătorie) na čijem se području nadležnosti nalazi boravište/sjedište dužnika na datum upućivanja predmeta tijelu izvršenja. Ako dužnikovo boravište/sjedište nije u Rumunjskoj, nadležan je okružni sud na čijem se području nadležnosti nalazi boravište/sjedište vjerovnika, a ako se to boravište/sjedište ne nalazi u Rumunjskoj, nadležan je okružni sud na čijem se području nadležnosti nalazi sjedište sudskog izvršitelja kojeg je ovlastio vjerovnik.

Sud izvršenja odlučuje o zahtjevima za proglašenje izvršivosti, zahtjevima protiv izvršenja te svim drugim pitanjima koja se pojave tijekom izvršenja, osim onih za koja su u skladu sa zakonom nadležni drugi sudovi ili tijela.

Biljezi za zahtjeve za proglašenje izvršivosti iznose 20 RON za svaku izvršnu ispravu (Hitna vladina uredba br. 80/2013 o sudskim biljezima, kako je izmijenjena).

3 Kada se može izdati ovršna isprava ili odluka?

3.1 Postupak

Izvršenje se može provesti samo na temelju sudske presude (pravomoćne presude, privremene izvršive odluke) ili drugog akta u pisanom obliku koji se u skladu sa zakonom smatra izvršnom ispravom (javnobilježničke vjerodostojne isprave, dužnički vrijednosni papiri, arbitražne odluke itd.).

Nakon primitka zahtjeva za izvršenje koji je podnio vjerovnik, sudski izvršitelj obavlja registraciju zahtjeva. Sudski izvršitelj izdaje odluku o proglašenju izvršivosti bez sazivanja stranaka. Proglašenjem izvršivosti omogućuje se vjerovniku da od nadležnog sudskog izvršitelja zatraži da iskoristi, istovremeno ili uzastopno, sve raspoložive načine izvršenja kako bi ostvario svoja prava, uključujući pravo na troškove izvršenja. Proglašenje izvršivosti ima učinak na cijelom državnom području, a obuhvaća i izvršne isprave koje sudski izvršitelj izdaje u kontekstu odobrenog postupka izvršenja.

Sudski izvršitelj podneske može dostaviti osobno ili putem svojeg postupovnog zastupnika te, ako to nije moguće, u skladu sa zakonskim odredbama o slanju poziva i dostavi podnesaka.

Čim primi zahtjev za izvršenje, sudski izvršitelj, u obliku odluke, provodi registraciju zahtjeva i otvaranje spisa o izvršenju ili, prema potrebi, odbija pokrenuti postupak izvršenja, navodeći obrazloženje za to odbijanje. Vjerovnika se odmah obavješćuje o toj odluci. Ako sudski izvršitelj odbije pokrenuti postupak izvršenja, vjerovnik može, u roku od 15 dana od dana obavijesti, podnijeti pritužbu sudu izvršenja.

U roku od najviše tri dana od registracije zahtjeva sudski izvršitelj zahtijeva proglašenje izvršivosti od suda izvršenja te tom sudu podnosi, u obliku propisno ovjerenih primjeraka, vjerovnikov zahtjev, izvršnu ispravu, odluku i dokaz o plaćanju sudskih biljega.

O zahtjevu za proglašenje izvršivosti odlučuje se u roku od najviše sedam dana od njegove registracije pri sudu, a odluka se donosi in camera bez pozivanja stranaka. Rješenje se može odgoditi za najviše 48 sati, a razlozi za odluku moraju se navesti u roku od najviše sedam dana od rješenja.

Proglašenjem izvršivosti omogućuje se vjerovniku da od nadležnog sudskog izvršitelja koji je zatražio proglašenje zatraži da iskoristi, istovremeno ili uzastopno, sve raspoložive načine izvršenja predviđene zakonom kako bi ostvario svoja prava, uključujući pravo na naknadu troškova izvršenja. Proglašenje izvršivosti ima učinak na cijelom državnom području, a obuhvaća i izvršne isprave koje sudski izvršitelj izdaje u kontekstu odobrenog postupka izvršenja.

Sud može odbiti zahtjev za proglašenje izvršivosti samo u sljedećim slučajevima: zahtjev je u nadležnosti drugog tijela izvršenja; odluka ili, prema potrebi, isprava nije izvršna isprava; isprava, koja nije sudska presuda, ne ispunjava formalne zahtjeve; potraživanje nije sigurno, nema fiksni iznos i nije dospjelo; dužnik uživa imunitet od izvršenja; isprava sadržava odredbe koje se ne mogu izvršiti; ili postoje druge prepreke.

Protiv odluke kojom se prihvaća zahtjev za proglašenje izvršivosti ne može se uložiti žalba, ali se može preispitati ako se osporava samo izvršenje. Protiv odluke o odbijanju zahtjeva za proglašenje izvršivosti žalbu može uložiti isključivo vjerovnik u roku od 15 dana od dostave te odluke.

Nacionalno udruženje sudskih izvršitelja (Uniunea Națională a Executorilor Judecătorești) utvrđuje i ažurira, uz odobrenje ministra pravosuđa, minimalne naknade za usluge koje pružaju sudski izvršitelji. Sljedeće najmanje i najveće naknade za obavljene aktivnosti utvrđene su Nalogom ministra pravosuđa br. 2550/2006 od 14. studenoga 2006., kako je izmijenjen:

Obavješćivanje i dostava postupovnih dokumenata: 20 – 400 RON

Izravno izvršenje

  • iseljenje: 150 – 2200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 5200 RON za dužnika koji je pravna osoba,
  • izvršavanje skrbi o maloljetnicima ili određivanje njihova boravišta: 50 – 1000 RON,
  • izvršavanje kontakta s maloljetnicima: 50 – 500 RON,
  • izvršavanje vraćanja u posjed, utvrđivanje granica imovine, pravo služnosti, prijenos imovine itd.: 60 – 2200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 5200 RON za dužnika koji je pravna osoba,
  • izvršavanje prekida radova / rušenja zgrade: 150 – 2200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 5200 RON za dužnika koji je pravna osoba.

Neizravno izvršenje

najmanja naknada

najveća naknada

za potraživanja manja od 50 000 RON, 10 % iznosa i 75 RON uvećano za 2 % iznosa koji premašuje 1000 RON

za potraživanja manja od 50 000 RON, 10 %

za potraživanja viša od 50 000 RON i manja do 80 000 RON, 1175 RON uvećano za 2 % iznosa koji premašuje 50 000 RON

za potraživanja od 50 000 RON do 80 000 RON, 5000 RON uvećano za do 3 % iznosa koji premašuje 50 000 RON

za potraživanja od 80 000 RON do 100 000 RON, 1775 RON uvećano za 1 % iznosa koji premašuje 80 000 RON

za potraživanja od 80 000 RON do 100 000 RON, 5900 RON uvećano za do 2 % iznosa koji premašuje 80 000 RON

za potraživanja veća od 100 000 RON, od 2500 RON uvećano za 1 % iznosa koji premašuje 100 000 RON do 5500 RON uvećano za do 0,5 % iznosa koji premašuje 400 000 RON

za potraživanja veća od 100 000 RON, 6300 RON uvećano za do 1 % iznosa koji premašuje 100 000 RON

Pljenidba

najmanja naknada

najveća naknada

za potraživanja manja od 50 000 RON, 10 % iznosa i 75 RON uvećano za 2 % iznosa koji premašuje 1000 RON

za potraživanja manja od 50 000 RON, 10 %

za potraživanja od 50 000 RON do 80 000 RON, 1175 RON uvećano za 2 % iznosa koji premašuje 50 000 RON

za potraživanja od 50 000 RON do 80 000 RON, 5000 RON uvećano za do 3 % iznosa koji premašuje 50 000 RON

za potraživanja od 80 000 RON do 100 000 RON, 1775 RON uvećano za 1 % iznosa koji premašuje 80 000 RON

za potraživanja od 80 000 RON do 100 000 RON, 5900 RON uvećano za do 2 % iznosa koji premašuje 80 000 RON

za potraživanja veća od 100 000 RON, od 2500 RON uvećano za 1 % iznosa koji premašuje 100 000 RON do 5500 RON uvećano za do 0,5 % iznosa koji premašuje 400 000 RON

za potraživanja veća od 100 000 RON, 6300 RON uvećano za do 1 % iznosa koji premašuje 100 000 RON

Odbijanje plaćanja mjenice, zadužnice ili čeka: 150 – 400 RON

Utvrđivanje činjenica i popis zaliha imovine: 100 – 2200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 5200 RON za dužnika koji je pravna osoba,

Prodaja na dražbi imovine koja podliježe sudskoj raspodjeli: 150 – 2200 RON

Preventivna zapljena: 100 – 1200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 2200 RON za dužnika koji je pravna osoba

Sudska zapljena: 100 – 1200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 2200 RON za dužnika koji je pravna osoba

Preventivna pljenidba: 100 – 1200 RON za dužnika koji je fizička osoba, 2200 RON za dužnika koji je pravna osoba

Zapisnik o ponudi: 50 – 350 RON

Oduzimanje: 10 % prihoda (min.) – 10 % prihoda (maks.)

Savjet za pripremu isprava za izvršenje: 20 – 200 RON

3.2 Glavni uvjeti

Vidjeti odgovor na pitanje 2.1.

Vjerovnik i dužnik mogu se usuglasiti da se mjera izvršenja poduzme u cijelosti/djelomično samo na dužnikovim novčanim prihodima, da se zaplijenjena imovina sporazumno proda ili da se dug plati na neki drugi način koji je dopušten u skladu sa zakonom.

U slučaju presude koju je donio strani sud zahtijeva se, prema potrebi, dodatni postupak, odnosno odluka o proglašenju izvršivosti (exequatur).

Dužnikovi prihodi i imovina mogu podlijegati izvršenju ako se mogu zaplijeniti, i to samo u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se izvršila prava vjerovnika. Imovina koja podliježe posebnom režimu puštanja u promet može se zaplijeniti samo u skladu s uvjetima predviđenima zakonom.

Kad je riječ o dužniku, postoji poseban uvjet u skladu s kojim se postupak izvršenja ne može pokrenuti ako dužnik nije uredno pozvan za svaki oblik izvršenja. U pogledu dužnika postoje i druge posebne odredbe, kao što su one koje se odnose na maloljetne dužnike ili punoljetne dužnike kojima je oduzeta pravna sposobnost, protiv kojih se ne mogu poduzeti mjere izvršenja osim ako postoji staratelj ili skrbnik.

4 Predmet i priroda mjera ovrhe

4.1 Koje vrste imovine mogu biti predmet ovrhe?

Dužnikovi prihodi, uključujući opće prihode od nekretnina, iznosi na bankovnim računima, pokretna i nepokretna imovinu itd. mogu podlijegati izvršenju. Vidjeti odgovor na pitanje 1.

4.2 Koje su posljedice mjera ovrhe?

Nakon što se utvrde pokretnine u vlasništvu dužnika ili u posjedu trećih osoba, one se zapljenjuju. Na zahtjev sudskog izvršitelja, zapljena se može upisati u Trgovački registar (registrul comerțului), u Elektronički arhiv instrumenata osiguranja na pokretnoj imovini (Arhiva Electronică de Garanții Reale Mobiliare), i u registar nasljedstva (registrul succesoral) koji vodi Javnobilježnička komora (camera notarilor publici) ili u druge javne registre. Od trenutka zapljene imovine ona više nije dostupna dužniku tijekom razdoblja izvršenja, uz primjenu sudske kazne, osim ako radnja predstavlja kazneno djelo. Ako se traženi iznos ne plati, sudski izvršitelj prodaje zaplijenjenu robu na javnoj dražbi ili izravnom prodajom ili na neki drugi način koji je dopušten u skladu sa zakonom (članak 731. i dalje Zakona o parničnom postupku).

Novčani iznosi, vrijednosni papiri ili druge zapljenjive nematerijalne pokretnine koje se duguju dužniku ili koje treća osoba drži u dužnikovo ime ili koje će treća osoba dugovati dužniku u budućnosti na temelju trenutačnih pravnih odnosa podliježu pljenidbi. Svi novčani iznosi i imovina koji su predmet pljenidbe zamrzavaju se od datuma kad je obavijest o pljenidbi poslana trećoj osobi na koju se ta pljenidba odnosi. Od trenutka zamrzavanja do pune isplate obveza navedenih u izvršnoj ispravi treća osoba na koju se pljenidba odnosi ne smije izvršavati nikakva plaćanja ni obavljati radnje kojima bi se vjerojatno smanjila zamrznuta imovina. Ako treća osoba na koju se pljenidba odnosi ne ispunjava svoje obveze, vjerovnik koji zahtijeva plaćanje, dužnik ili sudski izvršitelj može uputiti predmet sudu izvršenja radi potvrde pljenidbe. Pravomoćna odluka o potvrdi ima učinak ustupa tražbine i čini izvršnu ispravu protiv treće osobe na koju se pljenidba odnosi. Nakon potvrde pljenidbe treća osoba na koju se pljenidba odnosi mora položiti ili uplatiti iznos u okviru iznosa koji je izričito određen u odluci o potvrdi. Ako ne ispuni te obveze, protiv te treće osobe na koju se pljenidba odnosi može se pokrenuti postupak izvršenja na temelju odluke o potvrdi (članak 781. i dalje Zakonika o građanskom postupku).

Kad je riječ o izvršenju na nekretninama, ako dužnik ne plati svoj dug, sudski izvršitelj pokreće postupak prodaje nakon što je odluka o proglašenju izvršivosti dostavljena i upisana u zemljišne knjige (članak 813. i dalje Zakona o parničnom postupku)

4.3 Koliko dugo vrijede takve mjere?

Primjenjivi je rok šest mjeseci (članak 697. i dalje Zakona o parničnom postupku) ako je vjerovnik pustio da to razdoblje prođe nakon roka za postupanja u skladu s bilo kojom mjerom izvršenja bez poduzimanja bilo kakvih drugih mjera za povrat.

Rok je zastare tri godine (članak 706. i dalje Zakona o parničnom postupku).

5 Postoji li mogućnost žalbe protiv odluke o odobrenju takve mjere?

Protiv stvarnih mjera izvršenja može se uložiti žalba; protiv izvršne isprave može se uložiti žalba radi pojašnjenja značenja, područja primjene ili primjene. Ako se izvršenje poduzima na temelju sudske presude, dužnik je ne može osporavati pozivajući se na činjenične/pravne razloge koje je mogao iznijeti na suđenju pred prvostupanjskim sudom ili žalbenim sudom.

Ako se izvršenje poduzima na temelju izvršne isprave koja nije sudska presuda, na činjenične ili pravne razloge u pogledu sadržaja prava iz izvršne isprave također se može pozvati u žalbi na izvršenje, ako zakonom nije propisano pravno sredstvo za poništenje predmetne izvršne isprave, uključujući postupak u skladu s općim pravom.

Ista stranka ne može uložiti novu žalbu na temelju razloga koji su postojali na datum prve žalbe.

Nadležni sud je sud izvršenja ili, kad je riječ o pojašnjenju značenja, područja primjene / primjeni izvršne isprave, sud koji je donio presudu koju treba izvršiti.

Žalba se može uložiti u roku od 15 dana od:

  • datuma kad je podnositelj žalbe doznao za izvršnu ispravu,
  • datuma kad je relevantna zainteresirana strana obaviještena o provedbi pljenidbe,
  • datuma kad je dužniku dostavljen poziv ili kad je dužnik doznao za prvi korak izvršenja.

Žalba radi pojašnjenja značenja, područja primjene ili primjene izvršne isprave može se uložiti u bilo kojem trenutku tijekom roka zastare prava na zahtjev za izvršenje. Žalba kojom treća osoba zahtijeva pravo vlasništva / stvarno pravo u pogledu zaplijenjene imovine može se uložiti u roku od 15 dana od prodaje / datuma predaje imovine. Ako treća osoba ne uloži žalbu u prethodno navedenom roku, to je ne sprječava da svoje pravo ostvari zasebnim zahtjevom.

Ako prihvati žalbu protiv izvršenja, sud, ako je primjenjivo, poništava izvršnu ispravu protiv koje je podnesena žalba ili donosi rješenje o ispravku, poništenju ili prestanku samog izvršenja, pojašnjenju izvršne isprave ili poduzimanju koraka izvršenja u skladu s kojim se odbilo postupiti. Ako se žalba odbije, podnositelju žalbe može se, na zahtjev, naložiti plaćanje naknade štete koja je prouzročena odgodom izvršenja i, ako je žalba uložena u zloj vjeri, podnositelj je obvezan platiti i kaznu.

6 Postoje li ograničenja ovrhe, posebno povezana sa zaštitom ovršenika ili rokovima?

Izuzeta je određena imovina. Izuzete su sljedeće pokretnine: roba za osobnu upotrebu ili kućanski predmeti neophodni za svakodnevni život dužnika i njegove obitelji; vjerski predmeti; predmeti neophodni za osobe s invaliditetom i oni namijenjeni za skrb o bolesniku; hrana potrebna dužniku i njegovoj obitelji za tri mjeseca i, ako dužnik živi isključivo od poljoprivrede, hrana potrebna do sljedeće žetve; životinje namijenjene nabavi sredstava za život i hrana potrebna za te životinje do sljedeće žetve; gorivo potrebno dužniku i njegovoj obitelji za tri zimska mjeseca; osobna i obiteljska pisma, fotografije i slike itd.

Osim toga, oduzimanje dužnikove plaće/mirovine može se provesti samo do iznosa polovine njegove neto mjesečne plaće, u slučaju iznosa koji se duguju kao obveza uzdržavanja, te samo do iznosa trećine neto mjesečne plaće za druge vrste obveza.

Ako prihod od rada ili iznosi novca koji se redovito uplaćuju dužniku kako bi mu se osigurala sredstva za život iznose manje od nacionalne neto minimalne plaće, zaplijeniti se može samo iznos koji premašuje polovinu minimalne plaće.

Kategorije prihoda koje su izuzete od izvršenja su: državne naknade i doplatci za djecu, plaćanja za skrb o bolesnom djetetu, rodiljne naknade, naknade u slučaju smrti, stipendije koje daje država, dnevnice itd.

Vidjeti i odgovor na pitanje 4.3.

Relevantne poveznice

http://www.executori.ro/ http://www.just.ro/

 

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.

Your-Europe

Posljednji put ažurirano: 13/10/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.