Poslovanje i ljudska prava

1. Koju vrstu zaštite mogu dobiti žrtve povrede ljudskih prava u poslovnom svijetu? Uključuje li ta zaštita naknadu?

Kao u drugim državama članicama međunarodnu nadležnost uvelike određuje „Uredba Bruxelles 1.a” (Uredba br. 1215/2012: „Uredba”). Time se omogućuje pokretanje postupka – osobito ako poduzetnik (ili njegova podružnica) ima registrirano sjedište u Austriji – neovisno o tome gdje tužitelj ima domicil i/ili kojeg je državljanstva. Druge nadležnosti navedene su u članku 7. Uredbe. Mjesto gdje je došlo do štetnog događaja ili mjesto gdje se trebala ispuniti ugovorna obveza može biti relevantno.

2. Postoje li posebna pravila za teške povrede ljudskih prava? Primjenjuju li se ta pravila i na ekološki kriminal ili teške oblike izrabljivanja radne snage?

Austrijsko pravo o izvanugovornoj odgovornosti ne sadržava posebne odredbe o teškim povredama ljudskih prava. Međutim, ako teška povreda ljudskih prava dovede do povrede pojedinačnog prava zaštićenog zakonom, može se uzeti u obzir opća ugovorna odgovornost. Drugim riječima, tko god namjerno ili iz nepažnje nezakonito povrijedi život, zdravlje, slobodu, imovinu ili bilo koje drugo pravo druge osobe odgovoran je za štetu. Ako je nastupila povreda života ili tijela, zdravlja, slobode, imovine ili bilo kojeg drugog prava, izravnu odgovornost ne snosi samo osoba koja je prouzročila povredu, već i svatko tko nije poduzeo potrebne i razumne mjere za sprečavanje nanošenja povrede trećoj osobi ako je ta osoba predstavljala izvor rizika (Verkehrssicherungspflicht).

Sa stajališta kaznenog prava teške povrede ljudskih prava smatraju se i općim kaznenim djelima.

3. Žrtva sam povreda ljudskih prava koje su posljedica poslovnih aktivnosti koje su europske transnacionalne korporacije počinile izvan Europske unije. Imam li pristup sudovima u vašoj zemlji ako nisam građanin EU-a ili ne živim u EU-u? Koji su uvjeti za traženje pravne zaštite zbog povrede mojih prava? Gdje mogu pronaći više informacija?

Vidjeti 4. odjeljak u nastavku.

4. Mogu li nacionalni pučki pravobranitelji, tijela za ravnopravnost ili organizacije za ljudska prava pružiti potporu žrtvama povreda ljudskih prava koje su počinile europske transnacionalne korporacije izvan Europske unije? Imam li pristup sudovima u vašoj zemlji ako nisam građanin EU-a ili ne živim u EU-u? Postoje li druge javne službe (kao što je inspektorat rada ili inspektorat za zaštitu okoliša) koje mogu istražiti moj predmet? Gdje mogu pronaći informacije o svojim pravima?

Kao u drugim državama članicama međunarodnu nadležnost uvelike određuje „Uredba Bruxelles 1.a” (Uredba br. 1215/2012). Time se omogućuje pokretanje postupka – osobito ako poduzetnik (ili njegova podružnica) ima registrirano sjedište u Austriji – neovisno o tome gdje tužitelj ima domicil i/ili kojeg je državljanstva. Druge nadležnosti navedene su u članku 7. Uredbe. Mjesto gdje je došlo do štetnog događaja ili mjesto gdje se trebala ispuniti ugovorna obveza može biti relevantno.

Ako se ne primjenjuje Uredba Bruxelles 1.a ili Luganska konvencija iz 2007. (Konvencija o nadležnosti i priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima), međunarodna nadležnost uvijek se dodjeljuje u skladu s člankom 27.a Zakona o sudskoj nadležnosti (Jurisdiktionsnorm – JN) ako teritorijalnu nadležnost ima austrijski sud. Međutim, nadležnost za nanošenje štete na temelju članka 92.a JN-a temelji se isključivo na mjestu na kojem je došlo do štetnog postupanja. Ipak, mogu se uzeti u obzir druge nadležnosti, kao što je ona mjesta počinjenja, na temelju članka 88. JN-a, ili mjesta gdje se nalazi imovina, na temelju članka 99. JN-a.

5. Određuje li vaša zemlja europskim transnacionalnim korporacijama obvezu uvođenja mehanizama za podnošenje pritužbi ili usluga mirenja za povrede koje su posljedica njihovih poslovnih aktivnosti? Primjenjuju li se te obveze i na povrede koje su nastupile izvan Europske unije? Tko je nadležan za praćenje tih mehanizama za podnošenje pritužbi ili usluga mirenja? Postoje li javna izvješća s informacijama o funkcioniranju tih mehanizama i usluga? + 6. Imam li posebna prava ako sam ranjiva žrtva povrede ljudskih prava koju je počinilo poduzeće? Pod kojim uvjetima imam pristup pravnoj pomoći? Koje troškove pokriva pravna pomoć? Imam li pristup pravnoj pomoći pod istim uvjetima kao građani EU-a ako nisam građanin EU-a ili ne živim u EU-u?

Odobravanje pravne pomoći nije povezano s austrijskim državljanstvom ili državljanstvom EU-a.

Svrha pravne pomoći je omogućiti svim strankama u sporu da ostvare svoja građanska prava na sudovima bez obzira na njihovu pojedinačnu financijsku situaciju. Troškovi koji proizlaze iz pokretanja pravnog postupka ne bi trebali predstavljati prepreku naplati potraživanja ili obrani osobe, čak i ako ta osoba nema dovoljno vlastitih sredstava. Svrha odobravanja pravne pomoći je ukidanje razlika koje su posljedica financijske situacije pojedinaca i omogućivanje ne samo primjene načela jednakosti, već i prava koje proizlazi iz članka 6. stavka 1. EKLJP-a, odnosno prava na slobodan i neometan pristup pravdi, te osiguravanje da svatko ima jednak pristup pravdi.

Međutim, stranka u pravnom postupku kojoj se odobrava pravna pomoć samo se privremeno izuzima od obveze plaćanja vlastitih troškova postupka. Podnositelj prigovora nema koristi od tog privremenog izuzeća.

Sud će stranci dodijeliti pravnu pomoć samo ako bi provedba postupka u protivnom bila štetna za njezino nužno uzdržavanje. Kako bi postojali dobri izgledi za dobivanje pravne pomoći, planirana pravna radnja ili obrana ne smije biti očito nemarna.

„Nužno uzdržavanje” znači sredstva koja su stranci potrebna za skroman životni standard za nju i za obitelj za čije je uzdržavanje odgovorna. Nužno uzdržavanje odnosi se na područje između „osnovnog” i „primjerenog” održavanja. To je područje između statistički prosječnog dohotka osobe koja obavlja plaćenu djelatnost i egzistencijalnog minimuma. Kad je riječ o međunarodnim predmetima, okolnosti koje prevladavaju u mjestu boravišta određuju što je potrebno za skroman životni standard.

U članku 64. austrijskog Zakona o parničnom postupku navode se stavke koje mogu biti obuhvaćene pravnom pomoći.

U određenim uvjetima tužitelji koji nisu austrijski državljani možda moraju pružiti osiguranje u skladu s člankom 57. Zakona o parničnom postupku, što znači da se tuženiku, ako on to želi, mora osigurati jamstvo za pokrivanje troškova postupka. Međutim, mnogim se bilateralnim sporazumima predviđa isključenje takvog osiguranja. Osim toga, izuzeće od pružanja osiguranja za troškove postupka moguće je i u okviru pravne pomoći (članak 64. stavak 1. točka 2. Zakona o parničnom postupku).

Bilateralni sporazumi koje je Austrija sklopila dostupni su na internetskoj stranici Ministarstva europskih i međunarodnih poslova: Bilaterale Staatsverträge – BMEIA, Außenministerium Österreich.