Nacionalno zakonodavstvo

Izvori prava

• Zakonodavstvo
• Običajno pravo
• Opće prihvaćena pravila međunarodnog prava
• Pravo Europske unije
• Međunarodne konvencije
• Sudska praksa

Vrste pravnih instrumenata – opis

Ustav (Sýntagma) (temeljni zakon na kojem se temelji cjelokupno zakonodavstvo)

Formalno pravo (typikós nómos) (zakon koji su donijeli Parlament i predsjednik Republike)

Zakonodavni instrumenti (práxeis nomothetikoú periechoménou) (zakoni koje je donio predsjednik Republike na prijedlog Vijeća ministara, radi zakonodavnog rješavanja hitnih i nepredvidivih slučajeva u izvanrednim okolnostima)

Regulatorni predsjednički dekret (kanonistikó proedrikó diátagma) (njime se utvrđuju pravna pravila, a izdaje ga predsjednik Republike nakon posebnog ili općeg zakonodavnog odobrenja)

Regulatorni upravni akti (kanonistikés práxeis tis dioíkisis) (izdaju ih administrativna tijela; objektivna pravna pravila sa snagom formalnog zakona)

Osnivački ugovori EU-a (institucije EU-a mogu na temelju Ugovora donositi zakonodavne akte koje zatim provode države članice)

Uredbe (obvezujući zakonodavni akti koji se trenutačno i obvezno provode u svim državama članicama EU-a)

Direktive (zakonodavni akti kojima se utvrđuje cilj koji sve države članice EU-a trebaju ostvariti; međutim, svaka zemlja mora donijeti vlastite zakone za ostvarenje tih ciljeva i prenijeti direktivu u nacionalno pravo)

Međunarodne konvencije (sporazumi o određenom predmetu suradnje između dvije ili više stranaka koje podliježu različitim pravnim sustavima)

Položaj običajnog prava i sudske prakse

Običajno pravo nastaje iz osjećaja pravne obveze (opinio juris) kroz praksu koja se stalno ponavlja u pitanjima o područjima obuhvaćenima materijalnim Ustavom. Običajno pravo je nepisani izvor prava.

Sudska praksa je skup odluka koje donosi sud kad tumači i primjenjuje zakone u pravnim odlukama. Sudska praksa može se smatrati neizravnim izvorom prava.

Mjere koje poduzimaju lokalna tijela

Prva i druga razina lokalne uprave upravljaju lokalnim poslovima. Pretpostavlja se da su lokalna i regionalna tijela nadležna za upravljanje lokalnim poslovima. Lokalna i regionalna tijela imaju administrativnu i financijsku autonomiju. Država provodi zakonodavne, regulatorne i proračunske mjere kako bi lokalnim i regionalnim tijelima zajamčila financijsku autonomiju i resurse za izvršavanje njihovih zadaća i odgovornosti te istodobno očuvala transparentnost u upravljanju tim resursima. Zakonom se utvrđuje kako se porezi i pristojbe koje određuje i ubire država plaćaju i dodjeljuju u korist lokalnih i regionalnih tijela.

Međunarodni izvori prava i pravo Europske unije

Osnivački ugovori EU-a (institucije EU-a mogu na temelju Ugovora donositi zakonodavne akte koje zatim provode države članice)

Uredbe (obvezujući zakonodavni akti koji se trenutačno i obvezno provode u svim državama članicama EU-a)

Direktive (zakonodavni akti kojima se utvrđuje cilj koji sve države članice EU-a trebaju ostvariti; međutim, svaka zemlja mora donijeti vlastite zakone za ostvarenje tih ciljeva i prenijeti direktivu u nacionalno pravo)

Međunarodne konvencije (sporazumi o određenom predmetu suradnje između dvije ili više stranaka koje podliježu različitim pravnim sustavima)

Najvažniji akti / najvažnije zakonodavstvo

Građansko pravo

Građanski zakonik (Astikós Kódikas)

Zakon o parničnom postupku (Kódikas Politikís Dikonomías)

Trgovačko pravo

Zakon 4738/2020 „Namirenje dugovanja i pružanje druge prilike za stečaj, nesolventnost itd.”, kojim je stavljen izvan snage Stečajni zakon

Zakon 2121/1993: Autorska i srodna prava itd.

Zakoni o obliku i poslovanju trgovačkih društava

Upravno pravo

Ustav

Zakon o upravnom postupku (Kódikas Dioikitikís Diadikasías)

Zakon o upravnom sudskom postupku (Kódikas Dioikitikís Dikonomías)

Kazneno pravo

Kazneni zakon (Poinikós Kódikas)

Zakon o kaznenom postupku (Kódikas Poinikís Dikonomías)

Hijerarhija pravnih instrumenata

Hijerarhija pravnih instrumenata je sljedeća: Ustav, pravo Europske unije, međunarodni sporazumi, zakoni i dekreti, pravilnici Vlade i ministara. Uz općenito primjenjive pravne akte, na temelju posebnih zakona izdaju se i pojedinačni pravni akti koji su u normativnoj hijerarhiji ispod zakona i pravilnika. Pravni instrumenti na svakoj razini moraju biti usklađeni s instrumentima na višoj razini.

Zakonodavni proces

Zakonodavna inicijativa

Nacrt zakona koji je sastavio posebni odbor za izradu zakonodavnih akata podnosi se na preispitivanje Središnjem odboru za izradu zakonodavnih akata Glavnog tajništva Vlade, pri čemu se posebno razmatra sustavna izrada zakonodavnih akata. Osim toga, pozornost se posvećuje i drugim aspektima (ustavna zakonitost, usklađenost s međunarodnim pravom).

Donošenje zakona

Nacrt zakona podnosi se Parlamentu, zajedno s obrazloženjem u kojem se navode razlozi i ciljevi predloženih odredbi. Ako se na temelju odgovarajućih odredbi troše sredstva iz državnog proračuna, mora se pripremiti posebno izvješće o rashodima, a Državni ured za reviziju (Genikó Logistírio tou Krátous) mora sastaviti povezano izvješće o rashodima. Nacrtu zakonodavstva mora se priložiti i izvješće o procjeni učinka te izvješće o javnom savjetovanju koje je prethodilo podnošenju nacrta zakonodavstva, osim u iznimnim okolnostima.

Predsjednik Parlamenta upućuje nacrt zakona na raspravu na plenarnoj sjednici, u klubovima zastupnika ili u stalnim parlamentarnim odborima. Dekrete o provedbi zakona donosi predsjednik Republike na prijedlog nadležnog ministra. Na temelju posebnih zakonskih odredaba, upravna tijela ovlaštena su donositi regulatorne akte o posebnim pitanjima, pitanjima od lokalnog interesa ili pitanjima tehničke/detaljne prirode.

Nakon što svi nadležni ministri potpišu zakon, predsjednik Republike izdaje ga i objavljuje u roku od mjesec dana od njegova donošenja u Parlamentu.

Inicijativu za izmjenu zakona pokreće nadležni ministar. Zakon je valjan dok se ne zamijeni novim zakonom.

Proglašenje, objava i stupanje na snagu

U zakonu se određuje datum njegova stupanja na snagu. U protivnom, u skladu s člankom 103. Uvodnog zakona Građanskog zakonika, zakon će stupiti na snagu 10 dana od objave u Službenom glasilu.

Valjanost zakona o ratifikaciji konvencije u načelu počinje njegovom objavom u Službenom glasilu, a konvencija stupa na snagu na datum koji je u njoj naveden.

Svi zakoni doneseni nakon 22. listopada 1993. dostupni su na internetskim stranicama Grčkog parlamenta. Nadalje, na internetskim stranicama Nacionalne tiskare može se koristiti opcija „Pretraživanje” za pronalaženje godišnjih popisa zakona i predsjedničkih dekreta donesenih od 1890., njihovog predmeta i pojedinosti o Službenom glasilu u kojem su objavljeni.

Postupanje u slučaju proturječnosti među različitim izvorima prava

U skladu s člankom 28. Ustava međunarodne konvencije postaju sastavni dio domaćeg grčkog prava od trenutka zakonske ratifikacije i imaju prednost pred svim drugim zakonskim odredbama ako su donesene nakon predmetne odredbe. Ustav je iznimka od tog pravila.

Uredbe Europske unije obvezujuće su i općenito se i izravno primjenjuju na sve države članice.

Direktive se prenose zakonima, predsjedničkim dekretima ili ministarskim odlukama.

Pravne baze podataka (s odgovarajućim poveznicama)

Je li joj pristup besplatan?

Nacionalna tiskara vodi i održava potpunu pravnu bazu podataka.

Pristup je besplatan (članak 7. Zakona 3861/2010, Službeno glasilo, serija I, br. 112 od 13. srpnja 2010.).

Intracom i Hol vode i održavaju potpunu pravnu bazu podataka „ΝΟΜΟS”.

Pristup bazi podataka se naplaćuje.

Internetske stranice Državnog sudbenog vijeća (Nomikó Symvoúlio tou Krátous)

Pristup bazi podataka je besplatan.

Na kojim je jezicima dostupna?

Sadržaj je dostupan samo na grčkom jeziku.

Koji su dostupni kriteriji pretraživanja?

Nacionalna tiskara:

• Serije
• Godina objave
• Broj izdanja

Pravna baza podataka NOMOS:

• Grčko zakonodavstvo prema BROJU i GODINI (ili cjelokupno zakonodavstvo za tu godinu)
• Grčko zakonodavstvo prema seriji i broju izdanja Službenog glasila
• POPIS KODOVA, Ustav i ostalo institucijsko zakonodavstvo
• Pretraživanje prema RIJEČI u TRAŽILICI

Državno sudbeno vijeće:

• Broj žalbe ili mišljenja
• Predmetna odredba
• Podnositelj zahtjeva
• Datum ili godina
• Ključne riječi