Kome se obratiti?
Mirenje kao način rješavanja građanskih sporova u Latviji je trenutačno u početnoj fazi. Ne postoji središnje vladino tijelo nadležno za regulaciju profesije izmiritelja.
Vijeće za mirenje
Vijeće za mirenje (Mediācijas padome) udruga je osnovana 25. srpnja 2011. koja okuplja niz udruga registriranih u Latviji koje djeluju u području mirenja. Cilj je udruge uspostaviti zajedničke standarde osposobljavanja izmiritelja i uvesti certifikaciju za programe osposobljavanja, izraditi i usvojiti kodeks ponašanja za izmiritelje te zastupati ovlaštene izmiritelje, iznositi svoja stajališta nacionalnim i lokalnim tijelima, drugim tijelima i dužnosnicima i davati mišljenja o zakonodavnim pitanjima i pravnoj praksi u odnosu na mirenje.
Vijeće za mirenje osnovale su sljedeće udruge:
- Mirenje i alternativno rješavanje sporova (Mediācija un ADR),
- Integrirano mirenje u Latviji (Integrētā mediācija Latvijā),
- Integracija za društvo (Centar za podršku žrtvama) (Integrācija sabiedrībai (Cietušo atbalsta centrs)),
- Udruga trgovačkih izmiritelja (Komercmediatoru asociācija).
Mirenje i alternativno rješavanje sporova
Udruga Mirenje i alternativno rješavanje sporova (Mediācija un ADR) osnovana je 7. travnja 2005. Njezini su ciljevi sljedeći:
- promicanje postupnog uvođenja i uporabe alternativnih metoda rješavanja sporova (mirenja, posredovanja, nepristranog utvrđivanja činjenica, stručnih izvješća, arbitraže itd.) u Latviji,
- sudjelovanje u donošenju politika, npr. u radnim skupinama koje osnivaju javna tijela,
- poticanje poboljšanja standarda stručnih kvalifikacija članova udruge te pružanje najviše moguće razine usluga mirenja i alternativnog rješavanja sporova,
- okupljanje stručnjaka za alternativno rješavanje sporova radi postizanja zajedničkih ciljeva,
- suradnja s međunarodnim organizacijama te drugim fizičkim i pravnim osobama.
Organizacija strankama u sporovima i njihovim zastupnicima pruža savjete o izboru stručnjaka te održava predavanja i seminare o mirenju i alternativnom rješavanju sporova. Neki članovi organizacije aktivni su izmiritelji specijalizirani za građanske i kaznene predmete. Članovi su svoje pregovaračke i miriteljske vještine stekli u Latviji i inozemstvu, tijekom osposobljavanja uz iskusne izmiritelje i stručnjake za rješavanje sukoba iz Sjedinjenih Država, Ujedinjene Kraljevine, Njemačke i drugih zemalja.
Integrirano mirenje u Latviji
Udruga Integrirano mirenje u Latviji (Integrētā mediācija Latvijā – IMLV) osnovana je 10. kolovoza 2007. Odlike društva utemeljenog na viziji te udruge uključuju uspješno rješavanje sporova, jednaku zastupljenost interesa svih stranaka te human i nepristran postupak rješavanja sporova utemeljen na suradnji. IMLV je osnovana u bliskoj suradnji s njemačkom udrugom Integrierte Mediation. Planira se suradnja u područjima obrazovanja, dodatnog osposobljavanja, nadzora, uvođenja usluge mirenja i usvajanja dobre prakse.
IMLV nastoji promicati razvoj mirenja na regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini uključivanjem mirenja u postupke rješavanja sporova u okviru institucija i organizacija te u rad stručnjaka i društvo u cjelini.
U svrhu postizanja tog cilja udruga IMLV postavila si je sljedeće zadatke:
- promicanje i razvijanje ideje integriranog mirenja u Latviji kao modernog, visokokvalitetnog oblika rješavanja sporova,
- promicanje suradnje između stručnjaka, organizacija i institucija,
- definiranje i zagovaranje koncepata integriranog mirenja te njegovih prednosti,
- informiranje i obrazovanje javnosti o konceptima i mogućnostima integriranog mirenja,
- jačanje svijesti o uspjesima integriranog mirenja,
- organiziranje osposobljavanja u području mirenja i mogućnosti integracije u razna područja,
- provođenje studija i istraživanja.
IMLV okuplja razne stručnjake, uključujući aktivne izmiritelje, u cilju integracije miriteljskih vještina u njihove aktivnosti te jačanja javne svijesti o mirenju kao održivom izboru za rješavanje sporova.
Integracija za društvo (centar za podršku žrtvama)
Centar za podršku žrtvama udruge Integracija za društvo započeo je s radom 2003. godine. Njegov je glavni cilj pružati podršku žrtvama kaznenih djela. Od 2004. osoblje uključuje 20 izmiritelja s velikim iskustvom u postupcima mirenja koje mogu primijeniti u rješavanju građanskih i upravno-pravnih sporova.
U kojim je područjima primjena mirenja dopustiva i/ili najčešća?
Mirenje je moguće u mnogim područjima. Najčešće bi se moglo upotrebljavati u području građanskih sporova proizašlih iz obiteljskog i trgovačkog prava.
Postoje li posebna pravila koja se moraju slijediti?
Rješavanje sporova mirenjem u potpunosti je dobrovoljno.
Mirenje nije preduvjet za pokretanje određenih vrsta sudskih postupaka ili nastavak sudskih postupaka.
Mirenje u Latviji ne podliježe nikakvim vanjskim zakonima i propisima.
Obavješćivanje i osposobljavanje
Web-mjesto o mirenju: http://www.mediacija.lv.
U okviru udruga Mirenje i alternativno rješavanje sporova te Integracija za društvo djeluju instruktori koji pružaju osnovnu obuku u području mirenja za buduće izmiritelje te obuku za stjecanje osnovnih vještina za rješavanje sukoba korisnih u poslovnom i osobnom okruženju.
Koliko košta mirenje?
Rješavanje građanskih sporova mirenjem nije besplatno. Troškovi mirenja ovise o nekoliko čimbenika: kvalifikacijama i iskustvu izmiritelja, složenosti spora, broju potrebnih sastanaka i drugim čimbenicima.
Međutim, u slučajevima koji se odnose na interese i prava djece, Odbor za vanjske poslove i poslove mirenja Obiteljskog suda u Rigi (Rīgas Bāriņtiesas Ārlietu un samierināšanas pārvalde) osobama s boravištem u Rigi pruža besplatne usluge. Sporovi se uglavnom odnose na uzdržavanje, dogovore o djetetovu boravištu, pravo na posjete, skrbništvo i odgoj djeteta.
Može li sporazum na temelju mirenja biti izvršiv?
Direktivom 2008/52/EC utvrđeno je da osobe umiješane u spor mogu zatražiti da se pisani sporazum postignut mirenjem proglasi izvršivim. Države članice moraju obavijestiti Komisiju o sudovima i drugim tijelima koja su nadležna za zaprimanje takvih zahtjeva.
Latvija još nije dostavila te podatke.
Poveznice
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.