Pronađi podatke po području
Osim arbitraže i sudova za sporove male vrijednosti (julgados de paz – mirovni sudovi), jedan od mehanizama za alternativno rješavanje sporova (ARS) u Portugalu je i mirenje. Zakonom br. 29/2013 od 19. travnja 2013. („Zakon o mirenju”) utvrđen je nacionalni okvir za mirenje kao jedan od mehanizama za alternativno rješavanje sporova. Neovisno o prirodi spora koji je predmet mirenja, Zakonom su utvrđena opća načela koja se primjenjuju na postupak mirenja u Portugalu i pravni propisi o mirenju u području građanskog i trgovačkog prava i javnog mirenja. Zakon o mirenju sadržava sljedeće definicije:
- „mirenje” je oblik alternativnog rješavanja sporova koje provode javna ili privatna tijela u okviru kojeg dvije ili više stranki u sporu pokušavaju postići sporazum dobrovoljno i uz pomoć izmiritelja
- „izmiritelj” je nepristrana i neovisna treća strana koja nije ovlaštena nametnuti tijek postupka strankama koje sudjeluju u mirenju i koja im pomaže u postizanju konačnog sporazuma o predmetu spora.
Priroda mirenja i sporazuma koji proizlaze iz mirenja
Rješavanje sporova mirenjem u potpunosti je dobrovoljno. Mirenje je povjerljiv postupak. Pravo na povjerljivost može se zanemariti samo ako je to od općeg interesa, osobito kako bi se zaštitili najbolji interesi djeteta, ili kad je u pitanju fizički ili psihički integritet osobe ili kad je to potrebno zbog provedbe sporazuma koji je postignut mirenjem, i to samo u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se zaštitile zainteresirane strane. Sadržaj rasprava u postupku mirenja sud ne smije upotrebljavati kao dokaz.
Sporazum postignut mirenjem izvršiv je:
- ako se odnosi na spor koji može biti predmet mirenja i ako se zakonom ne zahtijeva da ga sud ratificira
- ako ga stranke mogu postići
- ako je postignut mirenjem u skladu s uvjetima utvrđenima zakonom
- ako njegov sadržaj ne povređuje pravni poredak
- ako je u njegovu postizanju sudjelovao izmiritelj uvršten na popis izmiritelja koji vodi Ministarstvo pravosuđa, a koji je dostupan ovdje.
Sporazum o mirenju postignut mirenjem u drugoj državi članici EU-a koji ispunjava točke a) i d) izvršiv je ako je izvršiv i u okviru pravnog sustava te države.
Područja u kojima je mirenje dopušteno i najčešće se koristi
Mirenje je dopušteno u područjima građanskog, trgovačkog, obiteljskog, radnog i kaznenog prava. Javni sustav mirenja obuhvaća postupke mirenja u području obiteljskog, radnog i kaznenog prava, a svako područje ima posebna pravila.
Mirovni sudovi (julgados de paz) pružaju uslugu mirenja koja se provodi u bilo kojem sporu koji može biti predmet mirenja, čak i ako je izvan njihove sudske nadležnosti.
Status izmiritelja
Zakon o mirenju sadržava posebno poglavlje kojim se utvrđuju prava i obveze izmiritelja (članci od 23. do 29.). Izmiritelji moraju djelovati i u skladu s Europskim kodeksom ponašanja za izmiritelje.
Ne postoji javno tijelo za osposobljavanje izmiritelja, već privatni subjekti certificirani pri Glavnoj upravi za pravosudnu politiku (Direção-Geral da Política de Justiça) na temelju Provedbenog ukaza Ministarstva (Portaria) br. 345/2013 od 27. studenoga 2013.
Troškovi mirenja
Svaka stranka koja želi iskoristiti javne usluge mirenja u području obiteljskog prava plaća 50 EUR, osim:
- ako joj je dodijeljena pravna pomoć
- ako je predmet upućen na mirenje odlukom pravosudnog tijela u skladu s člankom 24. pravnog okvira za postupak građanskog skrbništva (Regime Geral do Processo Tutelar Cível)
- ako su stranke, na vlastiti zahtjev ili uz pristanak, upućene na mirenje odlukom pravosudnog tijela ili povjerenstva za zaštitu djece i mladih kao dio pokrenutog postupka za zaštitu djece.
Usluge mirenja u području kaznenog prava pružaju se besplatno.
Svaka stranka koja želi iskoristiti javne usluge mirenja u području radnog prava plaća pristojbu od 50 EUR, ne dovodeći u pitanje dodjelu pravne pomoći.
Pristojbama za javne usluge mirenja treba pridodati i pristojbe koje naplaćuju izmiritelji registrirani za pružanje tih usluga. Iznosi su fiksni, ali ovise o tome je li postignut sporazum i koje su mjere poduzete radi postizanja sporazuma.
Ako se postigne sporazum u mirenju koje provode mirovni sudovi (julgados de paz), svaka stranka plaća 25 EUR.
Troškove privatnog mirenja određuje izmiritelj kojeg su odabrale stranke.
Ostale korisne informacije
Glavna uprava za pravosudnu politiku je državno tijelo odgovorno za upravljanje javnim sustavom mirenja preko Ureda za alternativno rješavanje sporova (Gabinete de Resolução Alternativa de Litígios – GRAL). Glavna uprava za pravosudnu politiku. Glavna uprava za pravosudnu politiku ne daje informacije o tome kako pronaći izmiritelja, ali vodi popise izmiritelja u okviru javnih usluga mirenja. U skladu sa zakonodavstvom o javnom mirenju, izmiritelj se odabire automatski nakon što se donese odluka o rješavanju spora mirenjem.
Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.