Osiguravanje imovine tijekom sudskog postupka u zemljama EU-a

1 Koje vrste mjera postoje?

Mjerama kojima se osigurava prisilno izvršenje privremenim oduzimanjem imovine dužnika ili privremenom odlukom o predmetnoj situaciji kao takvima obično se ne namiruje vjerovnikova tražbina.

Moguće su mjere navedene u nastavku:

1.1. Oduzimanje prije presude i uhićenje osobe (dinglicher und persönlicher Arrest) (članci 916. i dalje Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung – ZPO))

Oduzimanjem se osigurava prisilno izvršenje u odnosu na dužnikovu pokretnu ili nepokretnu imovinu na temelju novčane tražbine. Potrebno je razlikovati oduzimanje prije presude i uhićenje osobe. Oduzimanje prije presude primjenjuje se ako postoji bojazan da će neprimjenjivanje te mjere ugroziti ili znatno onemogućiti izvršenje sudskih odluka. Uhićenje osobe nalaže se ako se smatra da postoji rizik za prisilno izvršenje te da je poduzimanje takve mjere potrebno kako bi se osiguralo to izvršenje. Oduzimanje na zahtjev nalaže nadležni sud. Oduzimanje se može izvršiti, među ostalim, zapljenom (Pfändung) (pokretnine), prisilnim zasnivanjem založnog prava (Arresthypothek) (na nekretnini) ili uhićenjem (Haft) (uhićenje osobe).

1. 2. Privremena mjera (einstweilige Verfügung) (članci 935. i dalje Zakona o parničnom postupku)

Privremenom mjerom privremeno se osigurava nenovčana tražbina. Nalaže se ako postoji razlog za bojazan da će promjena postojeće situacije dovesti do ugrožavanja ili znatnog onemogućavanja ostvarivanja predmetnog prava. Privremenu mjeru u obliku osiguranja budućeg izvršenja nenovčanih tražbina (Sicherungsverfügung) (članak 935. Zakona o parničnom postupku) ili privremenog sudskog uređenja pravnog odnosa (Regelungsverfügung) (članak 940. Zakona o parničnom postupku) na zahtjev nalaže nadležni sud. Odredbe o prisilnom izvršenju u načelu se primjenjuju i na naknadno izvršenje (članak 936. u vezi s člankom 928. Zakona o parničnom postupku).

1.3. Nalog za blokadu računa u skladu s pravom EU-a

Članci 946. i dalje Zakona o parničnom postupku sadržavaju odredbe u vezi s Uredbom (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 189 od 27. lipnja 2014., str. 59.). Nalog za blokadu računa poseban je oblik privremene pomoći.

1.4. Obavijest o hitnom namirenju dugovanja (Vorpfändung) (članak 845. Zakona o parničnom postupku)

Obavijest o hitnom namirenju dugovanja izdaje se radi osiguranja dužnikove tražbine prema dužniku koji je treća strana u korist vjerovnika. Njome se dužniku koji je treća strana nalaže da ne obavlja nikakva plaćanja dužniku, a dužniku se nalaže da se suzdrži od raspolaganja tražbinom, osobito od njezine naplate. Obavijest dužniku koji je treća strana ima izvršnu snagu (članak 930. Zakona o parničnom postupku ) samo ako se dugovanje stvarno naplati u roku od mjesec dana (članak 845. stavak 2. Zakona).

2 Pod kojim se uvjetima takve mjere mogu naložiti?

2.1 Postupak

Oduzimanje prije presude, uhićenje osobe i privremene mjere (točke 1.1. i 1.2.) određuju se nalogom nadležnog suda na zahtjev tužitelja. Zahtjev mora sadržavati informacije o tražbini koju treba osigurati te hitnosti naloga ili riziku od ugrožavanja izvršenja. Sud je potrebno uvjeriti u oboje, na primjer davanjem izjave pod prisegom.

Zahtjev se može podnijeti u pisanom obliku ili izjaviti usmeno u zapisnik za sudski spis. Nadležan je sud koji ima stvarnu nadležnost za predmetni postupak ili lokalni sud (Amtsgericht), u okrugu u kojem se nalazi predmet koji treba osigurati, predmet spora ili osoba koju treba zadržati. Kad je riječ o sudskoj raspravi, sudska se odluka donosi u obliku presude ili u obliku naloga.

Zastupanje po odvjetniku u postupku za donošenje privremenih mjera potrebno je samo kad je riječ o usmenoj raspravi na regionalnom sudu (Landgericht).

Nalog za blokadu računa (točka 1.3.) uređen je Uredbom (EU) br. 655/2014. Članci 946. i dalje Zakona o parničnom postupku sadržavaju potrebne odredbe o podnošenju zahtjeva te o postupku, izvršenju naloga i svim pravnim lijekovima.

Obavijest o hitnom namirenju dugovanja (točka 1.4.) ne izdaje sud. Na temelju pravne snage izvršne pravne isprave vjerovnik može imenovati sudskog izvršitelja da dužniku koji je treća strana ili glavnom dužniku dostavi obavijest u kojoj je navedeno da je namirenje dugovanja ili drugog imovinskog prava hitno (članak 845. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Obavijest dužniku koji je treća strana ima izvršnu snagu u skladu s člankom 930. Zakona o parničnom postupku samo ako se dugovanje stvarno naplati u roku od mjesec dana (članak 845. stavak 2. Zakona).

Zakonom o sudskim pristojbama (Gerichtskostengesetz, GKG) predviđeno je plaćanje iznosa od 150 % pristojbe u postupku povodom zahtjeva za oduzimanje ili uhićenje ili donošenje privremene mjere. Iznos pristojbe ovisi o vrijednosti spora. Sud procjenjuje vrijednost spora za svaki predmet zasebno, ovisno o interesu podnositelja zahtjeva za realizaciju imovine dužnika. Tablica pristojbi za vrijednosti spora do 500 000 EUR navedena je u nastavku.

Zakon o sudskim pristojbama (GKG) Prilog 2. (odnosi se na članak 34. stavak 1. treću rečenicu)

Ako zahtjev podliježe usmenom postupku i ako predmet nije okončan povlačenjem zahtjeva za zaštitu prije zaključenja usmene rasprave ili priznanjem dugovanja, odricanjem ili nagodbom (u tim se slučajevima pristojba umanjuje za 50 %), plaća se viši iznos pristojbe u iznosu od 300 %. Troškove u prvom redu snosi stranka kojoj je sud to naložio u svojoj odluci – osim toga, i podnositelj zahtjeva, kao osoba koja je pokrenula postupak, može snositi troškove u svojstvu solidarnog dužnika.

Sudski izvršitelj naplaćuje pristojbu u iznosu od 3,30 EUR za svaku dostavu obavijesti o hitnom namirenju dugovanja dužniku ili dužniku koji je treća strana navedenom u obavijesti. Osim toga, poštanske naknade i troškovi naplaćuju se za sve potrebne potvrde. Pristojba za osobnu dostavu koju obavlja sudski izvršitelj iznosi 11 EUR i u tom se slučaju plaćaju i putni troškovi sudskog izvršitelja. Ovisno o udaljenosti do mjesta stanovanja adresata ti troškovi iznose od 3,25 EUR do 16,25 EUR. Pristojba koja se plaća sudskom izvršitelju za pripremu obavijesti o izvršenju u ime vjerovnika (članak 845. stavak 1. druga rečenica Zakona) iznosi 17,60 EUR za obavljanje službene radnje.

Izvršenje sudskog naloga prvenstveno obavlja sudski izvršitelj, a provodi se državnim instrumentima (izvršenje). Odvija se u skladu s propisima koji su trenutačno na snazi za izvršenje sudskih presuda.

Napomena: Izvršenje privremeno izvršive presude ne razlikuje se nužno od izvršenja pravomoćne odluke. Međutim, zakonom su utvrđene različite metode izvršenja ovisno o prirodi tražbine.

Ako je riječ o fiksnom iznosu duga, vjerovnik se često za izvršenje sudske odluke koristi uslugama sudskog izvršitelja. Za izvršenje na pokretnoj imovini koje provodi sudski izvršitelj naplaćuje se pristojba u iznosu od 28,60 EUR. Ako je radno vrijeme sudskog izvršitelja dulje od tri sata, naplaćuje se dodatni iznos od 22,00 EUR za svaki dodatni sat ili za dio sata. Osim toga, naplatit će se i svi nužni troškovi sudskog izvršitelja. Platnim nalogom vjerovniku se može dati i pravo da podnese zahtjev za sudsku zapljenu primitaka dužnika (npr. pravo na isplatu plaće) (članak 829. Zakona o parničnom postupku). Za postupak koji se odnosi na sam zahtjev naplaćuje se pristojba u iznosu od 22,00 EUR, a pristojba za nepredviđene troškove (posebno troškove dostave sudskog naloga) naplaćuje se zasebno.

Ako se izvršenje provodi na nepokretnoj imovini dužnika, može se upisati hipoteka za osiguranje dugovanja ili imovina može postati predmet prisilne prodaje na dražbi ili prisilne uprave. Zakonom o troškovima sudova i javnih bilježnika u slučaju izvanparničnih postupaka (Zakon o troškovima sudova i javnih bilježnika, GNotKG) (Gesetz über Kosten der freiwilligen Gerichtsbarkeit für Gerichte und Notare (Gerichts- und Notarkostengesetz, GNotKG)) za upis hipoteke u zemljišne knjige u svrhu osiguranja dugovanja propisano je plaćanje pune pristojbe razmjerne vrijednosti tog dugovanja. Tablica pristojbi za vrijednosti do 3 milijuna EUR navedena je u nastavku.

Zakon o troškovima sudova i javnih bilježnika u slučaju izvanparničnih postupaka (Zakon o troškovima sudova i javnih bilježnika, Gerichts- und Notarkostengesetz GNotKG)

Prilog 2. (odnosi se na članak 34. stavak 3.)

Za podnošenje zahtjeva za izdavanje naloga za prisilnu prodaju na dražbi ili prisilno upravljanje imovinom plaća se pristojba od 110,00 EUR.

Ako je u presudi određeno da dužnik mora predati pokretnu imovinu, sudski izvršitelj izvršit će sudsku odluku na zahtjev vjerovnika. Za obavljanje službene radnje naplaćuje se iznos od 28,60 EUR. Ako je u presudi određeno da dužnik mora predati nepokretnu imovinu ili mjesto stanovanja, za aktivnosti ispražnjenja imovine naplaćuje se naknada od 150,00 EUR. Osim toga, naplaćuju se i nepredviđeni troškovi sudskog izvršitelja, konkretno oni za rad trećih strana (npr. troškovi preseljenja, naknade bravara itd.). Ako je radno vrijeme sudskog izvršitelja dulje od tri sata, naplaćuje se dodatni iznos od 22,00 EUR za svaki dodatni sat ili za dio sata.

2.2 Glavni uvjeti

Pri izdavanju naloga za oduzimanje imovine ili uhićenje osobe pretpostavlja se da postoji dugovanje i osnova za oduzimanje ili uhićenje. U slučaju oduzimanja sve dužnikove imovine koju je moguće oduzeti, osnova za oduzimanje postoji ako postoji bojazan da će dužnik nepoštenim postupcima ugroziti ili bitno onemogućiti buduće izvršenje sudske odluke, na primjer, uklanjanjem ili skrivanjem imovine. Isto tako, cilj je uhićenja osobe, odnosno samog dužnika, spriječiti ga da ukloni dostupnu imovinu koja bi mogla biti oduzeta u okviru izvršenja. Međutim, uhićenje osobe može se naložiti samo ako se potrebna razina sigurnosti ne može postići oduzimanjem imovine.

Svrha je privremene mjere (u bilo kojem obliku) spriječiti promjenu postojeće situacije kako ne bi došlo do ugrožavanja ili bitnog onemogućivanja ostvarenja prava ili pravnog odnosa stranke. Predmet privremene mjere mogu biti tražbine za koje je potrebna (privremena) predaja predmeta ili (privremeno) trpljenje ili poduzimanje određene radnje (članci 935., 938. i 940. Zakona o parničnom postupku). Pravila koja se primjenjuju na privremene mjere u osnovi su ista kao i ona koja se primjenjuju na oduzimanje i uhićenje (odjeljak 936.) U iznimnim okolnostima sud može naložiti i provedbu privremenog plaćanja. Tražbina i osnova za nalog za oduzimanje koji se izdaje moraju se dokazati na zadovoljstvo suda, na primjer izjavom pod prisegom ili dostavom isprava (članak 920. stavak 2. Zakona o parničnom postupku). U tom pogledu sud mora moći iz predočenoga ocijeniti tražbinu i hitnost kao „vrlo vjerojatne”. Isto se primjenjuje na nalog za provedbu privremene mjere (članak 936. ZPO-a).

U postupcima za oduzimanje ili uhićenje moguće je, ali nije nužno, prethodno saslušati stranke (članak 922. Zakona o parničnom postupku). Mora se održati naknadna rasprava ako dužnik, kojem se nalog o oduzimanju ili uhićenju mora dostaviti u roku od najviše jednog tjedna nakon izvršenja, podnese prigovor na taj nalog (članak 924.). U postupcima povodom privremene mjere u načelu je obvezno održavanje rasprave. Moguće ju je isključiti samo u hitnim slučajevima ili ako je zahtjev odbijen (članak 937. stavak 2.). Ne postoje vremenska ograničenja za saslušanje stranaka.

3 Predmet i priroda takvih mjera?

3.1 Koja vrsta imovine može podlijegati takvim mjerama?

Mjere predostrožnosti mogu se primijeniti na svu imovinu koja podliježe izvršenju.

3.2 Koji su učinci takvih mjera?

Oduzimanje ima učinak zadržavanja imovine. Glavni dužnik i dužnici koji su treća strana gube pravo na raspolaganje oduzetom imovinom.

Oduzimanje je zaštićeno člankom 136. Kaznenog zakonika (Strafgesetzbuch, StGB), koji se odnosi na uništavanje oduzetih predmeta. Osim toga, u slučaju povrede moguće je pokrenuti postupak za naknadu štete u skladu s građanskim pravom.

Na privremene mjere primjenjuje se sljedeće: sudski izvršitelj izvršava nalog za oduzimanje imovine u skladu s člankom 883. Zakona o parničnom postupku. Sud može izvršiti zahtjev ili zabranu određenih radnji u skladu s člankom 887. (odobrenje suda da vjerovnik poduzme razumne radnje) ili u skladu s člancima 888. i 890. (određivanje novčanih kazni / pritvora ili novčanih kazni / lišavanja slobode radi sprječavanja nerazumnih postupaka ili propusta i trpljenja).

3.3 Koliko dugo takve mjere vrijede?

Nalog za oduzimanje ili uhićenje ili privremena mjera moraju se izvršiti u roku od mjesec dana od datuma izricanja ili dostavljanja odluke. Ako se u Njemačkoj nalog stranog suda kojim se izriču mjere za osiguranje imovine može izvršiti bez prethodnog proglašenja izvršivosti, rok je dva mjeseca (članak 929. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

Mjere su važeće ako postoje osnove za opravdanje sigurnosnih ili zaštitnih mjera odnosno do donošenja odluke u glavnom postupku.

4 Je li moguća žalba protiv takve mjere?

Kako je prethodno opisano, sud može naložiti oduzimanje ili uhićenje i privremenu mjeru donošenjem pravomoćne presude (Urteil) (nakon rasprave) ili nalogom (Beschluss) (članci 922. i 936. Zakona o parničnom postupku).

Stranke mogu podnijeti žalbu protiv presude ako je vrijednost predmeta žalbe veća od 600 EUR.

Ako je izdan nalog, primjenjuje se sljedeće:

Dužnik može podnijeti žalbu protiv naloga za oduzimanje ili uhićenje ili protiv privremene mjere (odjeljak 924. Zakona). U tom se slučaju saziva usmena rasprava radi donošenja pravomoćne presude o zakonitosti mjere. Potom se u opisanim okolnostima protiv te presude može podnijeti žalba.

Ako je zahtjev odbačen rješenjem, vjerovnik može uložiti neposredni prigovor (sofortige Beschwerde) u roku od dva tjedna od dostave obavijesti. Isto se primjenjuje u slučaju naloga za oduzimanje ili uhićenje ili ako je izdana privremena mjera, ali u tom slučaju vjerovnik mora dati instrument osiguranja.

Osim toga, dužnik može podnijeti zahtjev za ukidanje oduzimanja ili uhićenja ili privremene mjere ako vjerovnik nije uspio dokazati tražbinu u propisanom roku (članak 926. Zakona o parničnom postupku) ili zato što su se promijenile okolnosti (članak 927.).

Kad je riječ o Uredbi (EU) br. 655/2014, članak 953. i dalje Zakona o parničnom postupku sadržava pravne lijekove protiv presuda u vezi s nalogom za blokadu računa.

Naposljetku, člankom 945. Zakona o parničnom postupku predviđena je obveza stranke koja je pribavila privremeni nalog da plati naknadu štete, ako se utvrdi da su nalog za oduzimanje ili privremena mjera od početka bili neutemeljeni ili ako se naložena mjera opozove u skladu s člankom 926. stavkom 2. ili člankom 942. stavkom 3. Zakona.