Osiguravanje imovine tijekom sudskog postupka u zemljama EU-a

1 Koje vrste mjera postoje?

Zabrana ili negativni nalog – nalog kojim se nalaže da se nešto ne učini ili da se prestane činiti. Takav nalog najčešća je vrsta naloga.

Obvezni ili pozitivni nalog – nalog kojim se nalaže da se nešto učini ili da se otkloni šteta nastala zbog ranijeg čina.

Nalog quia timet – nalog kojim se nalaže da se nešto učini ili ne učini kako bi se spriječila šteta koja još nije nastala.

Nalog Mareva – nalog kojim se tuženika sprječava da ukloni svoju imovinu ili raspolaže njome na način da presudu o naknadi štete učini neizvršivom. Nalogom se može predvidjeti podmirivanje životnih, poslovnih ili sudskih troškova tuženika.

Obveza umjesto naloga – mjera koju često predlaže osoba protiv koje se podnosi zahtjev za izdavanje naloga, a ako ju podnositelj zahtjeva prihvati, ona bi se trebala zabilježiti u pisanom obliku ili bi ju trebao zabilježiti sud.

Nalog za pregled i očuvanje imovine – Taj nalog ima dvije svrhe:

• očuvati imovinu koja je predmet tužbe kako bi stranka koja je dobila spor mogla preuzeti cijelu imovinu ili njezinu vrijednost i
• staviti imovinu na raspolaganje za pregled radi prikupljanja dokaza u sudskom postupku. Sud isto tako može izdati nalog kojim se dopušta pristup zemljištu određene stranke u svrhu izvršenja naloga.

Nalog Anton Piller – nalog kojim se tužitelju, njegovu odvjetniku ili drugom odgovornom zastupniku odobrava da bez prethodnog upozorenja tuženiku oduzme predmete radi očuvanja ili izvođenja dokaza.

2 Pod kojim se uvjetima takve mjere mogu naložiti?

2.1 Postupak

Zahtjev za privremenu mjeru može se podnijeti u bilo kojem trenutku nakon što je postupak pokrenut i prije njegova zaključenja. Privremena mjera u žurnim se predmetima može odobriti i prije pokretanja postupka, pod uvjetom da se postupak odmah pokrene.

Postupak za podnošenje zahtjeva za privremenu mjeru utvrđen je pravilima suda. Opća pravila suda koja se primjenjuju na Visoki sud sadržana su u Pravilniku Visokog suda (Sjeverna Irska) iz 1980., dok se na regionalne sudove primjenjuje Pravilnik regionalnih sudova (Sjeverna Irska) iz 1981.

Zahtjev se obično podnosi odjelu Visokog suda ili regionalnom sudu na kojem se vodi glavni postupak, u obliku obavijesti o prijedlogu ili poziva na sud.

Obavijest ili poziv mora sadržavati traženu mjeru i pravila suda na temelju kojih se podnosi zahtjev, mora biti potkrijepljen izjavom pod prisegom (često pod prisegom odvjetnika podnositelja zahtjeva) te je potrebno dostaviti prijedlog naloga.

Obavijest ili poziv zajedno s izjavom pod prisegom i svim drugim relevantnim pismenima moraju se dostaviti tuženiku najmanje dva dana prije uvrštavanja zahtjeva na popis za raspravu, ne računajući dan na koji su dostavljeni i dan uvrštavanja zahtjeva na popis, iako u žurnim slučajevima sud može dozvoliti skraćivanje roka za dostavu.

O zahtjevu obično odlučuje parnični sudac (master) pri Visokom sudu, iako u nekim vrstama postupaka (navedenima u Pravilniku Visokog suda (Sjeverna Irska) iz 1980.) o privremenim zahtjevima mora odlučivati sudac.

Regionalni sud ima najšire ovlasti za donošenje privremenih mjera u predmetima koji su u njegovoj nadležnosti. O zahtjevima koji se za izdavanje predsudskog naloga podnose regionalnom sudu mora odlučivati sudac regionalnog suda.

Zahtjev se može podnijeti ex parte bez dostavljanja obavijesti ili poziva osobi protiv koje se zahtjev podnosi u sljedećim okolnostima:

• ako je riječ o iznimno žurnom predmetu
• ako bi prethodna obavijest navela tuženika da ugrozi svrhu naloga
• u pravilu, na primjer, zahtjevi koji se podnose prije pokretanja postupka obično se podnose ex parte
• ako se na temelju zakona ili sudskih pravila to dozvoljava ili nalaže.

Zahtjev koji se podnosi ex parte podnosi se putem posebnog obrasca (ex parte docket), a podnositelj zahtjeva obvezan je otkriti sve relevantne potpune i istinite činjenice. O zahtjevima za izdavanje odluka ex parte (uz iznimku zahtjeva za izdavanje naloga ex parte) obično odlučuje sudac ili parnični sudac bez održavanja rasprave. O troškovima podnošenja zahtjeva ex parte obično se odlučuje u okviru rasprave.

2.2 Glavni uvjeti

Odobravanje naloga diskrecijsko je pravo suda. Sud može odobriti nalog u bilo kojoj fazi postupka ako se to čini pravednim i prikladnim. Sud ima diskrecijsko pravo odobriti nalog u skladu sa smjernicama utvrđenima u okviru predmeta American Cyanamid protiv Ethicon [1975.] AC 396. Tužitelj prvo mora dokazati da postoji ozbiljno pitanje koje treba razmotriti u sudskom postupku. Sudac će zatim razmotriti mogu li se naknadom štete zaštititi prava tužitelja. Sudac može razmotriti ravnotežu pogodnosti među strankama, a ako je ona ujednačena, prednost ima očuvanje ili ponovna uspostava stanja koje je prethodilo navodnom počinjenju štete. Mora se dokazati veća potreba za izdavanjem zahtjeva ako se on podnosi za obvezni nalog te se nalog neće odobriti osim ako se tužitelj obveže da će tuženiku platiti naknadu štete u slučaju neuspješnosti svoje tužbe ili u slučaju da se izdavanje sudskog naloga pokaže nepotrebnim.

U zahtjevu za izdavanje naloga Mareva tužitelj mora dokazati:

• snažne argumente za to da postoji razlog za podnošenje tužbe kojom se zahtijeva određeni oblik novčane naknade štete
• dokaz da tuženik posjeduje imovinu koju može ukloniti ili prikriti
• dokaz o opasnosti da će tuženik raspolagati imovinom prije nego što se presuda može izvršiti.

Zahtjev za pregled imovine može se podnijeti u pogledu imovine koja je predmet postupka ili o kojoj se može postaviti pitanje. Pravo na pregled ne ovisi o snazi argumenata koje je iznio podnositelj zahtjeva.

Zahtjevom za izdavanje naloga Anton Piller tužitelj mora dokazati da postoji stvarna mogućnost da će tuženik uništiti dokumente ili predmete koji idu na štetu njegovoj obrani ili da će objaviti materijale u pogledu kojih tužitelj ima pravo na povjerenje.

3 Predmet i priroda takvih mjera?

3.1 Koja vrsta imovine može podlijegati takvim mjerama?

Zahtjev za izdavanje sudskog naloga mora biti sporedan u odnosu na izvršivo zakonsko pravo ili razlog za pokretanje postupka te mora ovisiti o njima. Međutim, sudski nalog nije namijenjen ostvarivanju prava podnositelja zahtjeva, već je riječ o zadržavanju ili ponovnoj uspostavi polaznog stanja do donošenja odluke o tužbi.

Nalog Mareva može se izdati u pogledu sadašnje ili buduće imovine u Sjevernoj Irskoj (bez obzira na to je li ta imovina predmet tužbe ili je povezana s njom) bez obzira na to ima li tuženik prebivalište ili boravište u Sjevernoj Irskoj.

Nalog za pregled ili očuvanje imovine može se ishoditi samo u odnosu na fizičku imovinu. Predmetni postupak nije odgovarajući postupak za pregled sadržaja dokumenta koji je dostupan na temelju pravila o otkrivanju dokumenata.

3.2 Koji su učinci takvih mjera?

Nalog se može izvršiti u okviru pripremne rasprave. Nalog se mora dostaviti tuženiku prije nego što ga se može izvršiti u okviru pripremne rasprave. Obveza je izvršiva kao i sudski nalog.

Treće strane kao što je bračni drug, odvjetnik ili banka tuženika koje su obaviještene o nalogu Mareva mogu sačuvati imovinu tuženika koja je u njihovu posjedu. Međutim, nalog Mareva ima učinak samo na tuženika i njime se tužitelju ne daje nikakva prednost pred vjerovnicima.

Nalog za pregled i očuvanje imovine može se izdati samo protiv stranke u postupku, tako da će njegov učinak ovisiti o suglasnosti osobe u čijem je posjedu imovina.

Budući da nalog Anton Piller nije nalog za pretraživanje, ne može se izvršiti prisilom. Međutim, ako je nalog sročen na način kojim se tuženiku nalaže da omogući pretraživanje, tuženikovo nedopuštanje da se izvede pregled smatrat će se nepoštovanjem suda i može dovesti do toga da sud zaključi da tuženik nešto taji.

3.3 Koliko dugo takve mjere vrijede?

Nalog može biti:

• predsudski – na snazi do početka sudskog postupka
• privremen – na snazi tijekom ograničenog razdoblja.

4 Je li moguća žalba protiv takve mjere?

Svaka stranka može sucu podnijeti žalbu na nalog ili odluku parničnog suca. Žalba se mora podnijeti u roku od pet dana i mora se dostaviti protivnim strankama najmanje dva dana prije uvrštavanja žalbe na popis za raspravu, ne računajući dan na koji je žalba dostavljena i dan uvrštavanja žalbe na popis. Rok od pet dana može se produljiti na temelju diskrecijskog prava suda, ali sud je potrebno uvjeriti da za to postoji dobar razlog. S druge strane, stranka ne može podnijeti žalbu protiv obveze. Podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu protiv odbijanja izdavanja zahtjeva ex parte, međutim, tuženik tada podnosi zahtjev za ukidanje naloga umjesto podnošenja žalbe.

Žalbom se predviđa ponovna rasprava iako žalitelj prvi iznosi svoje argumente. Premda se novi dokazi mogu iznijeti, sudac nije sklon prihvaćanju novih dokaza, osim ako za to postoji dobar razlog.

Protiv predsudskog naloga koji je odobrio regionalni sud može se podnijeti žalba sucu Visokog suda u okviru ponovne rasprave ili predmeta koji razmatra Žalbeni sud.

Druge poveznice

Sudska služba Sjeverne Irske