Sud koje države je nadležan?

1 Moram li tužbu podnijeti redovnom građanskom sudu ili specijaliziranom sudu (npr. sudu za radne sporove)?

Odgovarajući sud ili tribunal koji je nadležan za određeni spor utvrdit će se u skladu s prirodom tog spora. Parnični postupak općenito se pokreće na okružnom sudu (County Court) ili Visokom sudu (High Court), a odlučujući čimbenici su vrijednost tražbine i složenost spora. O predmetima koji se vode između države i pojedinca te određenim posebnim područjima prava (kao što je radno pravo) u pravilu odlučuju tribunali. Informacije o različitim tribunalima dostupne su na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa.

Neki centri za rasprave pred okružnim sudom isključivo su nadležni za građanske stvari, a drugi imaju „posebnu nadležnost”, na temelju koje mogu odlučivati u predmetima povezanima s pravičnosti, trgovačkim pravom ili tehnološkim i građevinskim pravom. Nadalje, Visoki sud, čije se sjedište u pravilu nalazi u Londonu, u brojnim je važnim područjima u državi uspostavio regionalne prijavne urede (District Registries). Zahvaljujući regionalnim prijavnim uredima predmete o kojima odlučuje Visoki sud može pokretati i razmatrati odgovarajući kvalificirani sudac izvan Londona. U okviru Upravnog suda (Administrative Court) u određenim je regionalnim centrima prisutno stalno predstavništvo Visokog suda.[1] Opsežniji opis Visokog suda navodi se u nastavku.

Budući da je pitanje nadležnosti često složeno, npr. u određenim stvarima radnog prava odlučuju okružni sudovi, a ne tribunali koji se bave pitanjima radnog prava, preporučuje se da se prije pokretanja sudskog postupka zatraži savjetovanje. Dodatne informacije mogu se pronaći i na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa.

[1] Cardiff, Bristol, Birmingham, Leeds i Manchester

2 Ako je predmet u nadležnosti redovnih građanskih sudova (odnosno ako ti sudovi imaju odgovornost za takve predmete), kako doznati kojem sudu treba podnijeti tužbu?

Uvidom u postupovna pravila o građanskim predmetima, poznata kao Pravilnik o parničnom postupku (CPR) koja su nadopunjena dopunskim pravilima koja su izvor praktičnih savjeta o načinu tumačenja pravila. Dopunskim pravilom dijela 7. Pravilnika o parničnom postupku utvrđuje se razina suda na kojem bi se trebao pokrenuti postupak. Glavna razlika između nadležnosti okružnih sudova i nadležnosti Visokog suda jest vrijednost i složenost tražbine. Predviđena je osnovna granica na temelju koje će o tražbinama u vrijednosti manjoj od 100 000 GBP odlučivati okružni sudovi, a o tražbinama veće vrijednosti odlučivat će Visoki sud. Osim toga, u skladu s dijelom 8. Pravilnika o parničnom postupku primjenjuje se postupak u okviru kojeg će se u pogledu nenovčanih tražbina, a predmet ovog teksta su novčane tražbine, odgovarajuća kategorija utvrditi na temelju složenosti predmeta.

Novčane tražbine raspoređuju se prema „kategorijama” (track), pri čemu će tražbine u vrijednosti manjoj od 10 000 GBP pripadati u kategoriju sporova male vrijednosti, tražbine u vrijednosti od 10 000 GBP do 25 000 GBP u ubrzanu kategoriju, a ostale tražbine koje nisu obuhvaćene drugim dvama kategorijama pripadat će u složenu kategoriju (Multi Track). Treba napomenuti da je raspoređivanje prema kategorijama sudska funkcija i da ništa od navedenog ne sprječava suca da primijeni svoje ovlasti u pogledu upravljanja predmetima kako bi predmet rasporedio u određenu kategoriju te kako bi u tom predmetu odlučivao određeni sud. Opsežnije objašnjenje može se pronaći ovdje.

Visoki sud sastoji se od tri odjela u kojima se razmatraju različite vrste predmeta:

Odjel Kraljičina stola (Queen's Bench Division) bavi se širokim rasponom građanskih pitanja, uključujući postupke za naknadu štete prouzročene neispunjenjem ugovornih obveza, namjernim nanošenjem štete ili klevetom, trgovačke sporove i predmete pomorskog prava (građanski postupci koji se odnose na brodove, na primjer u pogledu sudara, oštećenja tereta i spašavanja); osim toga sada obuhvaća Sud sudskih službenika (Official Referees Court) u okviru Suda za tehnologiju i građevinarstvo (Technology and Construction Court). Odjel Kraljičina stola obavlja i nadzornu funkciju nad širokim rasponom sudova, tribunala i tijela ili pojedinaca s javnom funkcijom (uključujući ministre u vladi) u okviru Upravnog suda u skladu s postupkom koji se naziva sudski nadzor, a kojim se osigurava da su odluke tih tijela ili pojedinaca donesene pravilno i u skladu sa zakonom i da su u okviru ovlasti koje im je dodijelio Parlament.

Sud pravičnosti (Chancery Division) posebno se bavi imovinskim pitanjima, uključujući upravljanje ostavinom preminulih osoba, tumačenje oporuka, nesolventnost, porezna partnerstva, patente i sporove o društvima i partnerstvima. Novoosnovani Sud za sporove u području intelektualnog vlasništva (Intellectual Property Enterprise Court) #_ftn1[1] isto je tako u nadležnosti tog suda.

Obiteljski odjel (Family Division) bavi se pitanjima razvoda i braka, predmetima koji se odnose na djecu, kao što je posvojenje, neosporenim oporukama i podjeli ostavine osoba koje su umrle bez oporuke.

Pojedinosti o Visokom sudu mogu se pronaći i na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa.

Ako niste sigurni kojem se sudu trebate obratiti, zatražite pravni savjet ili posjetite internetske stranice Ministarstva pravosuđa.

2.1 Postoji li razlika između nižih i viših redovnih građanskih sudova (npr. okružnih sudova kao nižih sudova i regionalnih sudova kao viših sudova), a ako postoji, koji je sud nadležan za moj predmet?

2.2 Mjesna nadležnost (je li sud u gradu A ili gradu B nadležan za moj predmet?)

2.2.1 Osnovno pravilo mjesne nadležnosti

Kako je prethodno navedeno, tražbine o kojima odlučuju okružni sudovi sada se općenito prijavljuju u okviru okružnih sudova, a zatim se prosljeđuju u centre za rasprave u slučaju da je potrebno održati raspravu. U skladu s dijelom 26.2A stavkom 2. Pravilnika o parničnom postupku predviđa se da se predmet treba prenijeti na centar za rasprave pred okružnim sudom koji je nadležan u mjestu boravišta ili mjesta poslovanja tuženika, u protivnom je svaka od stranaka slobodna podnijeti zahtjev za održavanje rasprave u određenom centru za rasprave. Uzimajući u obzir pitanje posebne nadležnosti, moguće je da se rasprava održi u centru koji nije lokalni centar niti jedne od stranaka radi ispunjenja zahtjeva za sudjelovanje posebnih sudaca.

Osim toga, određene se vrste tužbi podnose isključivo sudu koji je lokalni sud stranaka; na primjer tražbine povezane s posjedovanjem zemljišta, tražbine na temelju Zakona o potrošačkom kreditiranju ili tražbine za povrat robe. U tom se slučaju tražbina mora prijaviti u mjestu u kojem živi ili posluje osoba koja posjeduje robu. Dodatne informacije o tim iznimkama dostupne su u dijelovima 55. i 7. Pravilnika o parničnom postupku Engleske i Walesa.

2.2.2 Iznimke u odnosu na osnovno pravilo

U skladu s iznimkama u odnosu na osnovno pravilo predmet će razmatrati sud koji je najprimjereniji za razmatranje tog predmeta, uzimajući u obzir njegovu prirodu, dostupno sudstvo i izjave stranaka o primjerenoj lokaciji.

2.2.2.1 Kada mogu odabrati između suda u mjestu u kojem tuženik živi (sud određen primjenom osnovnog pravila) i drugog suda?

U skladu s osnovnim pravilom, ako je potrebno održati raspravu, predmet će biti premješten u centar za rasprave pred okružnim sudom koji je nadležan za boravište ili mjesto poslovanja tuženika. Međutim, strankama se omogućuje da pri podnošenju upitnika o uputama (directions questionnaire) odaberu sud pred kojim žele da se održi rasprava, pri čemu konačnu odluku donosi sud. Određene tražbine koje se prijavljuju Visokom sudu u Londonu mogu se razmatrati u jednom od raznih regionalnih prijavnih ureda. Dodatne informacije o prijenosu predmeta mogu se pronaći u dijelu 30. Pravilnika o parničnom postupku.

2.2.2.2 Kada moram odabrati neki drugi sud, a ne onaj u mjestu u kojem tuženik živi (sud određen primjenom osnovnog pravila)?

Kako je prethodno navedeno, opći odlučujući čimbenik o razini suda bit će vrijednost i složenost tražbine. Iako stranke u upitniku o uputama mogu dati izjavu o primjerenoj lokaciji, konačnu odluku donosi sud. Podnositelj zahtjeva ne utvrđuje sud pred kojim će se pokrenuti postupak. Osim toga, u skladu s dijelom 2.7. Pravilnika o parničnom postupku sud ima neograničeno diskrecijsko pravo odlučivati u predmetima kada smatra da je to primjereno. Dodatne pojedinosti mogu se pronaći u Pravilniku o parničnom postupku.

2.2.2.3 Mogu li stranke same dodijeliti nadležnost sudu koji inače ne bi bio nadležan?

Ne.

3 Ako je predmet u nadležnosti specijaliziranih sudova, kako doznati kojem se sudu moram obratiti?

Odgovornosti različitih odjela Visokog suda i pojedinosti o sudovima koji se bave obiteljskim stvarima opisane su u prethodnom tekstu.

Dodatne informacije o okružnim sudovima i Visokom sudu mogu se pronaći na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa.

Ostale poveznice

Ministarstvo pravosuđa