Vrste pravnih struka

Pravna struka – uvod

Ovaj odjeljak sadržava neke informacije u vezi s pravnim strukama kao što su:

• državno odvjetništvo,
• suci,
• odvjetnici,
• javni bilježnici i
• sudski izvršitelji.

Državno odvjetništvo

Organizacija

Državno odvjetništvo ili ured javnog tužitelja (ministère public/openbaar ministerie, poznat i kao parquet/parket), koji u osnovi pokreće kaznene postupke (vidjeti u nastavku), sastoji se od pravnih službenika koji su kvalificirani suci (magistrats/magistraten) i koji vrše svoje dužnosti u području nadležnosti određenog suda koji im je baza.

U bilo kojem sudskom okrugu (arrondissement judiciare/gerechtelijk arrondissement) službenici koji predstavljaju ured državnog odvjetnika pred prvostupanjskim sudom (tribunal de première instance/rechtbank van eerste aanleg), kao i pred sudom za maloljetnike (tribunal de la jeunesse/jeugdrechtbank), koji je odjel prvostupanjskog suda, jesu državni odvjetnik (procureur du Roi/procureur des Konings), viši zamjenik državnog odvjetnika (premiers substituts/eerste substituten) i zamjenik državnog odvjetnika (substituts/subsituten). Oni djeluju i pred policijskim sudom ili sudovima (tribunal de police/politierechtbank) te trgovačkim sudom (tribunal de commerce/handelsrechtbank) u svojem području nadležnosti.

Pred radnim sudovima (tribunaux de travail/arbeidsrechtbanken) ovu funkciju vrši službenik koji se naziva revizor za područje rada (auditeur du travail/arbeidsauditeur), kojem asistiraju zamjenici, a možda i viši zamjenici. Kad je riječ o kaznenim predmetima, u njihovoj nadležnosti ovi službenici djeluju i pred kaznenim sudom (tribunal correctionnel/correctionele rechtbank) koji je odjel prvostupanjskog suda ili pred policijskim sudom ili sudovima.

Na svakom žalbenom sudu (cour d’appel/hof van beroep) i radnom sudu (cour du travail/arbeidshof), tu ulogu vrši glavni državni odvjetnik (procureur-général/procureur-generaal), koji usmjerava i nadzire pravne službenike u državnom odvjetništvu pri žalbenom sudu (parquet général/parket-generaal) i odgovarajućem tijelu pri radnom sudu (auditorat général/arbeidsauditoraat-generaal). Na žalbenom sudu glavnom državnom odvjetniku pomažu viši glavni odvjetnik (premier avocat-général/eerste advocaat-generaal), glavni odvjetnici (avocats-généraux/advocaten-generaal) i zamjenik glavnog državnog odvjetnika (substituts généraux/substituten-generaal). Na radnom sudu glavnom državnom odvjetniku pomažu i viši glavni odvjetnik, glavni odvjetnici i zamjenik glavnog državnog odvjetnika.

Na kasacijskom sudu (Cour de cassation/Hof van cassatie) funkciju državnog odvjetništva vrši glavni državni odvjetnik pri kasacijskom sudu uz pomoć višeg glavnog odvjetnika i glavnih odvjetnika. Iako se koristi ista terminologija, funkcija ureda državnog odvjetnika ovdje je veoma različita. Kasacijski sud ne odlučuje o meritumu spora, nego potvrđuje legalnost i regularnost sudskog postupka.

Državno odvjetništvo neovisno je u provođenju istraga i sudskih postupaka u pojedinačnim predmetima i podliježe samo pravu nadležnog ministra da naredi pokretanje sudskog postupka i izda obvezujuće smjernice za kaznenu politiku, uključujući smjernice o politici istrage i kaznenog progona.

Uloga i dužnosti

Ured državnog odvjetnika vrši brojne zadatke i dužnosti. Njegov se rad sastoji od rada na predmetu i naknadnog praćenja u kaznenim i građanskim predmetima.

• U kaznenim predmetima pravni službenici državnog odvjetništva djeluju u javnom interesu i nastoje osigurati pravilno provođenje i rješavanje kaznenih postupaka. To čine sami u glavnim postupcima na sudu te u ranijim postupcima ispitivanja i istrage (koje nadziru jedan ili dva suda: izvanraspravno vijeće (chambre du conseil/raadkamer) ili optužno vijeće (chambre des mises en accusation/kamer van inbeschuldigingstelling)). Na ročištu oni od suda traže primjenu kaznenog prava. Nastoje osigurati i da se poduzmu potrebne mjere za odgovarajuću provedbu dosuđenih kazni. Pred porotnim sudom (cour d’assises/hof van assisen) ulogu državnog odvjetništva vrši glavni državni odvjetnik pri žalbenom sudu, koji međutim može ovlastiti i drugog službenika.
• U građanskim predmetima državno odvjetništvo intervenira na vlastitu inicijativu u okolnostima koje predviđa zakon i kada god to javna politika zahtijeva. U takvim slučajevima iz ureda se daje mišljenje u pisanom ili usmenom obliku. Ured državnog odvjetnika treba pitati za mišljenje u predmetima koji su povezani sa specifičnim pitanjima navedenima u članku 764. stavku 1. Sudbenog zakonika (Code judiciaire/Gerechtelijk Wetboek). Može zatražiti i da bude informiran o drugim predmetima s ciljem davanja mišljenja, bude li to smatrao prikladnim, a sud mu može skrenuti pažnju na predmet na vlastiti zahtjev (članak 764. stavak 2. Sudbenog zakonika).

Uz već opisane glavne zadatke, državno odvjetništvo osigurava i da se odluke i smjernice u vezi s kaznenom politikom nadziru i pravilno primjenjuju u njegovu području nadležnosti.

Smjernice kaznene politike izdaje ministar pravosuđa nakon savjetovanja s kolegijem koji se sastoji od glavnog državnog odvjetnika pri pet žalbenih sudova (collège des procureurs généraux/college van procureurs-generaal).

Taj kolegij odgovara ministru pravosuđa i donosi odluke s ciljem maksimalne konzistentnosti u sastavljanju i koordinaciji politika i općenito pravilnog funkcioniranja državnog odvjetništva.

Kolegij je nadležan na području cijele zemlje, a njegove su odluke obvezujuće za glavnog državnog odvjetnika pri žalbenim sudovima i za sve članove državnog odvjetništva pod njegovom nadležnošću i vodstvom.

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Ureda državnog odvjetnika.

Suci

Organizacija

Belgijska država temelji se na načelu diobe vlasti, odnosno na podjeli zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti. Sudbena vlast je neovisna.
Postoji razlika između „redovnih sudaca” (la magistrature assise/de zittende magistratuur), koji odlučuju u predmetima i „tužitelja” (la magistrature debout/de staande magistratuur), pravnih službenika koji rade u Uredu državnog odvjetnika (vidjeti prethodno).
Sudbena vlast sastoji se od sudova koji donose presude u pravnim predmetima. Nadzire i zakonitost akata izvršne vlasti.
Općenito, suci koji donose odluke zovu se «juges/rechters» na nižim sudovima, a «conseillers/raadsheren» na žalbenim sudovima.
Uloga sudaca koji donose odluke jest primjenjivati pravo na situaciju ili spor o kojem moraju presuditi u građanskom predmetu ili na osobe koje su počinile kazneno djelo.
Na nekim nižim sudovima profesionalni suci djeluju uz neprofesionalne ili suce porotnike. Suci porotnici nalaze se na sljedećim sudovima:

• Trgovački sud: profesionalni suci i suci porotnici (zvani juges consulaires/consulaire rechters).
• Radni sud: profesionalni suci i suci laici (zvani juges sociaux/sociale rechters).
• Sud za izvršenje kazne (tribunal de l'application des peines/strafuitvoeringsrechtbank): profesionalni suci i suci laici (zvani assesseurs en application des peines/assessoren in strauitvoeringszaken).

Državno odvjetništvo provodi posebnu socijalnu misiju u okviru sudbene vlasti koja uključuje zadaće civilne prirode u području radnog prava, prava mladih i trgovačkog prava, uz poštovanje kaznenopravnih normi.

Upravljanje i podrška

Kolegij sudova

Sudovi su dio sudbene vlasti. U demokratskoj državi uređenoj vladavinom prava doprinose rješavanju ili sprečavanju sukoba na neovisan, nepristran i profesionalan način, u skladu s nadležnostima koje im je dodijelio zakonodavac. Poštuju pravna pravila i koriste se dostupnim resursima kako bi se osigurali najviši standardi kvalitete.
Kolegij sudova (Collège des cours et tribunaux/College van de hoven en rechtbanken) pomaže sudovima u obavljanju njihovih glavnih zadaća:

• traženjem potrebnih resursa na transparentan, profesionalan i opravdan način te osiguravanjem njihove optimalne upotrebe;
• djelovanjem u svojstvu glasnogovornika za upravljanje sudovima u pogledu vanjskih dionika;
• pomaganjem u upravljanju sudovima.

Kolegij državnog odvjetništva

Osim pet glavnih državnih odvjetnika, Kolegij državnog odvjetništva (Collège du ministère public/College van het openbaar ministerie) sastoji se od saveznog tužitelja (procureur fédéral/federale procureur), triju savjetnika državnog savjetnika (Conseil des procureurs du Roi/Raad van procureurs des Konings) i savjetnika revizora za područje rada (Conseil des auditeurs du travail/Raad van arbeidsauditeurs). Zajedno razmatraju pitanja koja se odnose na dobro upravljanje državnim odvjetništvom.
Predsjednik kolegija glavnog državnog odvjetnika ujedno je i predsjednik kolegija državnog odvjetništva.
Prvo, kolegij državnog odvjetništva pomaže u upravljanju provedbom kaznene politike koju je uspostavio kolegij glavnog državnog odvjetnika. Drugo, nastoji postići komunikaciju, upravljanje znanjem, informatizaciju, mjerenje radnog opterećenja, radne procese, statistiku i strateške standarde upravljanja ljudskim resursima u državnom odvjetništvu najviše kvalitete. Naposljetku, pruža potporu upravljanju pravosudnim tijelima, odnosno glavnom državnom odvjetniku, uredu glavnog državnog odvjetnika pri radnom sudu (auditorats généraux du travail/arbeidsauditoraten), odjelu državnog odvjetništva (parquets du procureur du Roi/parketten van de procureur des Konings), uredu državnog odvjetnika pri radnom sudu (auditorats du travail/arbeidsauditoraten) i saveznom tužiteljstvu (parquet fédéral/federaal parket).
Kako bi obavio te zadaće, kolegij državnog odvjetništva poduzima sve potrebne mjere i može izdati obvezujuće preporuke i smjernice.
Sastaje se jednom tjedno. Redovito se savjetuje s Ministarstvom pravosuđa.

Mišljenje

Savjetodavno sudbeno vijeće

Savjetodavno sudbeno vijeće (Conseil consultatif de la magistrature/Adviesraad van de magistratuur) predstavlja sudbenu vlast pred tijelima u pogledu statusa, radnih uvjeta i prava sudaca.

Neovisna i savezna tijela pravosudnog sustava

Visoko pravosudno vijeće
Preispitivanje i mišljenje

Visoko pravosudno vijeće (Conseil supérieur de la Justice/Hoge Raad voor Justitie) mora pomoći belgijskom pravosudnom sustavu da učinkovitije funkcionira imajući ključnu ulogu u odabiru i imenovanju sudaca, provodeći vanjsko preispitivanje njegova funkcioniranja, osobito putem revizija, pojedinačnih istraga, obrade pritužbi i izdavanja mišljenja.
Visoko pravosudno vijeće neovisno je o parlamentu, vladi i pravosuđu.

Institut za pravosudno osposobljavanje

Osposobljavanje

Institut za pravosudno osposobljavanje (Institut de formation judiciaire/Instituut voor Gerechtelijke Opleiding) neovisno je savezno tijelo odgovorno za izradu i provedbu sveobuhvatne politike razvoja i osposobljavanja sudaca i pravosudnog osoblja te doprinosi visokim standardima kvalitete.

Odvjetnici

Uloga i dužnosti

Odvjetnici (avocats/advocaten) su stručnjaci za pravo i pravosuđe. Oni podliježu pravilima ponašanja koja jamče njihovu potpunu neovisnost. Također su obvezani poslovnom tajnom.

Odvjetnici se osposobljavaju za djelovanje u različitim područjima prava koja se često preklapaju (pravo trgovačkih društava, upravno pravo, urbanističko pravo, porezno pravo, obiteljsko pravo itd.). Tijekom svoje karijere, odvjetnici se mogu specijalizirati za jedno ili više područja u kojima su stekli specifična stručna znanja.

Odvjetnici mogu pružati pomoć ne samo u postupcima pred sudom, nego i u bilo kojoj situaciji kada je potrebna pravna pomoć, zastupnik, sastavljač ili čak moralna podrška.

Njihov je zadatak stoga trostruk:

• odvjetnici savjetuju
• odvjetnici se bave mirenjem
• odvjetnici brane.

Svaki odvjetnik može braniti i zastupati svojeg klijenta pred bilo kojim sudom u zemlji – policijskim sudom, građanskim prekršajnim sudom (justice de paix/vredegerecht), prvostupanjskim sudom, trgovačkim sudom, radnim sudom, žalbenim sudom, porotnim sudom ili Državnim vijećem (Conseil d'État/Raad van State) – kao i u drugim državama Europske unije.

Odvjetnici pružaju pomoć i u postupcima arbitraže ili mirenja, alternativnim rješavanjem sporova, ili kad je riječ o bilo kojem sastanku.

Oni ne djeluju samo u slučaju spora. Savjetima koje daju ili ugovorima koje sastavljaju ili prilagođavaju, oni često izbjegnu potrebu odlaska na sud.

Mogu pomoći i ako trebate unajmiti, iznajmiti ili kupiti nekretninu, ako želite pokrenuti tvrtku, ako ste opterećeni dugom, ako želite sklopiti ugovor s novim poslodavcem, ako ste bili žrtva nesreće ili napada, ako ste pozvani na sud, ako se razvodite od svojeg partnera itd.

Odvjetnici za sve:

za osobe s niskim dohotkom zakon predviđa uslugu pravne pomoći (aide juridique/juridische bijstand, prethodno poznatu kao „pro deo”) i pomoć sa sudskim troškovima (assistance judiciaire/rechtsbijstand).

Putem pravne pomoći usluge odvjetnika dostupne su potpuno ili djelomično bez naknade. Radi se o dvostupanjskom sustavu:

• primarna pravna pomoć (aide juridique de première ligne/eerstelijnsbijstand) dostupna je svima i nije povezana s dohotkom. Odvjetnici su dostupni kao dežurna služba (permanence/permanentie) za kratko savjetovanje: početni savjet, zahtjev za informacije itd.
  Tijela odgovorna za pružanje primarne pravne pomoći poznata su kao „komisije za pravnu pomoć” (Commissions d’Aide Juridique/Commissies voor Juridische Bijstand).
• sekundarna pravna pomoć (aide juridique de deuxième ligne/tweedelijnsbijstand) dostupna je osobama koje ispunjavaju određene financijske uvjete ili koje se nalaze u određenim situacijama. Ta pomoć – potpuno ili djelomično besplatna, ovisno o pojedinačnim okolnostima – znači da vam se dodjeljuje odvjetnik koji će vam pomagati u pravnom ili administrativnom postupku, pružati vam detaljnije savjete, čak kao dio postupka mirenja.
  Tijela odgovorna za pružanje sekundarne pravne pomoći zovu se „uredi za pravnu pomoć” (Bureaux d’Aide Juridique/Bureaus voor Juridische Bijstand).

Pomoć u podmirivanju sudskih troškova znači da se naknade nastale tijekom postupka – troškovi tajništva (droit de greffe/griffierechten ili droits d’enregistrement/registratierechten), naknade koje se plaćaju sudskim izvršiteljima (huissiers de justice/rechtsdeurwaarders), javnim bilježnicima (notaires/notarissen) ili za nalaze vještaka neće naplatiti ili će se naplatiti samo djelomično. Kako bi dobile pomoć u podmirivanju sudskih troškova, stranke se moraju same ili preko svojeg odvjetnika obratiti uredu za pravnu pomoć.

Nadležna tijela

Svi su odvjetnici članovi komore (barreau/balie); trenutno u Belgiji postoji 25 komora.

Udruženje frankofonih i germanofonih komora (Ordre des barreaux francophones et germanophone/Kammer der französischsprachigen und deutschsprachigen Rechtsanwaltschaften (AVOCATS.BE)) okuplja komore frankofonih i germanofonih zajednica u zemlji (11 frankofonih komora i jedna germanofona).

Flamanska odvjetnička komora Orde van Vlaamse Balies (OVB)) objedinjuje komore nizozemske jezične zajednice u toj zemlji (13 komora).

Informacije o odvjetništvu mogu se pronaći na sljedećim internetskim stranicama:

• Udruženje frankofonih i germanofonih komora Belgije
• Udruženje flamanskih komora

Pristup tim bazama podataka besplatan je.

Javni bilježnici

Javni bilježnici su javni službenici koje imenuje Kralj, a njihova je konkretna uloga ovjeravanje pravnih dokumenata koji se potpisuju pred njima. Prema zakonu neki dokumenti zahtijevaju angažman javnog bilježnika radi bilježenja dogovora postignutog između ugovornih strana („autentične isprave”, actes authentiques/authentieke akten). Stoga je, primjerice, javni bilježnik potreban prilikom prodaje imovine. Uz sastavljanje autentičnih isprava, javni bilježnik također može likvidirati posjed, sastaviti privatni ugovor, dati mišljenje itd.

Raspon odgovornosti javnih bilježnika obuhvaća tri glavna područja:

• imovinsko pravo (prodaja imovine, posudba itd.),
• obiteljsko pravo (bračni ugovori, nasljedstvo, razvod itd.) i
• pravo trgovačkih društava (pokretanje trgovačkih društava itd.).

Postoji Nacionalna javnobilježnička komora Chambre nationale des notaires/Nationale Kamer van Notarissen). Njezini su glavni ciljevi sljedeći:

• predstavljati belgijske javne bilježnike u postupanju s nadležnim tijelima unutar svoje nadležnosti,
• odrediti pravila profesionalnog ponašanja,
• davati preporuke javnobilježničkim komorama kako bi im pomogla održati profesionalnu disciplinu.

Provincijske komore disciplinska su tijela struke: njihovi glavni zadaci su osigurati pridržavanje pravila profesionalnog ponašanja i rješavati profesionalne sporove (među ostalim, one rješavaju pritužbe). Kad je riječ o pritužbama, osnovana je i nacionalna služba za mirenje za javne bilježnike (www.ombudsnotaire.be).

Postoji i Kraljevski savez belgijskih javnih bilježnika (Fédération Royale du Notariat Belge (Fednot)/Koninklijke Federatie van het Belgisch Notariaat (Fednot)) – strukovna udruga koja javnim bilježnicima pomaže pružanjem pravnih mišljenja, savjeta i preporuka o upravljanju javnobilježničkim uredima, informatičkim rješenjima, osposobljavanju i komunikaciji s javnošću. U mreži Fednot postoji 1150 javnobilježničkih ureda koji obuhvaćaju 1550 javnih bilježnika i 8000 pridruženih subjekata.

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Kraljevskog saveza belgijskih javnih bilježnika.

Druge pravne struke

Sudski izvršitelji

Sudski izvršitelji samozaposleni su javni pravni službenici. Drugim riječima, oni imaju dvostruki profesionalni identitet: s jedne strane, oni su javni službenici, a s druge strane, svoj posao obavljaju neovisno.

Oni su javni pravni službenici jer im je država dodijelila dio službenih ovlasti. Zbog toga ne mogu odbiti odgovoriti na zahtjev za djelovanje, osim ako njihov kodeks profesionalnog ponašanja ili zakon to dopuštaju, primjerice kada se radi o sukobu interesa ili je zahtjev nezakonit. Nikad ne djeluju na vlastitu inicijativu nego uvijek na zahtjev nekoga tko im je dao formalne upute. U svakom od zadataka koje moraju izvesti, moraju se pridržavati raznih zakonskih zahtjeva. Mogu zaračunavati naknade za svoje radnje kako bi djelomično ili u potpunosti pokrili svoje troškove.

Kao samozaposleni profesionalci, sudski izvršitelji djeluju neovisno i objektivno. Njihovo je profesionalno iskustvo dostupno svakome. Oni ne primaju plaću, naknadu ni druge prihode od nadležnih tijela. Sve troškove snose sami.

Koraci koje sudski izvršitelj može poduzeti dijele se u dvije široke kategorije: „izvansudske” mjere (interventions extrajudiciaires/buitengerechtelijke tussenkomsten, kao što su izvansudska naplata dugova ili službeno činjenično stanje) i „sudske” mjere (interventions judiciaires/gerechtelijke tussenkomsten, što znači uručenje ili izvršenje odluke). Kada sudski izvršitelj poduzima jedan od ovih koraka, često ima dužnost pružiti vam informacije o tome kako možete ostvariti svoja prava i odgovoriti na vaša pitanja o ulozi sudskog izvršitelja, bez obzira na to jeste li vi zatražili da sudski izvršitelj djeluje ili je korak koji sudski izvršitelj poduzima usmjeren na vas.

U svakom sudskom okrugu postoji udruženje (chambre/kamer) svih sudskih izvršitelja u okrugu. Glavni ciljevi udruženja su osigurati da se sudski izvršitelji u okrugu pridržavaju pravila profesionalne discipline i zakona te propisa koji se na njih odnose, kao i rješavati sporove koji mogu nastati među njima.

Postoji i Belgijsko nacionalno udruženje sudskih izvršitelja (Chambre nationale des huissiers de justice de Belgique/Nationale Kamer van Gerechtsdeurwaarders van België), čiji su glavni ciljevi:

• osigurati ujednačenost discipline i pravila profesionalnog ponašanja među sudskim izvršiteljima sudskih odluka,
• braniti interese svojih članova i
• zastupati ih.

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama Belgijskog nacionalnog udruženja sudskih izvršitelja.

Druga tijela

Sucima i pravnim službenicima državnog odvjetništva pomažu brojni administrativni i pravni djelatnici, kao što su: tajnici, sudski savjetnici, odvjetnici, tajnici i administrativno osoblje.

Na svakom ročištu sucu asistira tajnik (greffier/griffier). Tajnik obavlja zadatke koji omogućuju rad suca, primjerice pripremajući spise potrebne za ročište. Na ročištu tajnik bilježi sudski postupak i osigurava da su svi potrebni dokumenti pravilno sastavljeni. Tajnik izvodi i koordinira zadatke sudskog tajništva (greffe/griffie). Svaki sud ima tajništvo kojem je na čelu glavni referent ili tajnik (greffier en chef/hoofdgriffier). U tajništvu postoji jedan ili više tajnika, ovisno o veličini suda. Tajnicima suda može pomagati administrativno osoblje.

Sudski savjetnici (référendaires/referendarissen) su odvjetnici koji pomažu sucima u sastavljanju njihovih presuda. Oni pomažu u rješavanju predmeta prema uputama i pod odgovornošću jednog ili više sudaca. Oni proučavaju spis, istražuju postavljena pravna pitanja i sastavljaju presude.

Službenici državnog odvjetništva isto tako mogu angažirati odvjetnike za pripremu pravnih aspekata svojih predmeta. Ti su odvjetnici poznati kao juristes du parquet/parketjuristen. Oni provode pravno istraživanje, upravljaju istragama ili pripremaju pravne aspekte sudskih poziva i podneske prema uputama i pod odgovornošću jednog ili više pravnih službenika državnog odvjetništva.

Svaki ured državnog odvjetnika ima tajništvo na čelu s glavnim tajnikom. Ti tajnici pomažu pravnim službenicima u radu na istraživanju i dokumentaciji te prikupljanju spisa. Oni ažuriraju dokumente i registre ureda, vode evidenciju itd. Broj tajnika ovisi o veličini ureda. Tajnicima može pomagati i administrativno osoblje.

Sudska tajništva i uredi državnog odvjetnika zapošljavaju mnogo administrativnog osoblja. Administrativno osoblje upravlja spisima u predmetima koji se rješavaju i podacima unesenima u baze podataka. Drugo administrativno osoblje bavi se zaprimanjem i slanjem pošte te pohranjivanjem spisa, kao i primanjem posjetitelja.

Više informacija o tim strukama možete pronaći u ovom dokumentu   (378 Kb) .

Organizacije koje pružaju besplatne pravne savjete

Svi građani mogu dobiti besplatne početne pravne savjete koje daju pravni stručnjaci. To je poznato pod nazivom primarna pravna pomoć (vidjeti prethodno):

• praktične informacije,
• pravne informacije,
• početno pravno mišljenje ili
• upućivanje na specijaliziranu organizaciju.

Predmet se u tom slučaju neće odmah riješiti, ali će se pružiti početne smjernice. Skupine odvjetnika na raspolaganju su kao dežurna služba u sudovima, lokalnim pravnim centrima (maisons de justice/justitiehuizen), nekim općinskim uredima (administrations communales/gemeentelijke diensten), većini javnih centara za socijalnu skrb (centres publiques d'action sociale/openbare centra voor maatschappelijk welzijn) i raznim udruženjima koja pružaju pravne usluge.

Detaljnije informacije možete pronaći u internetskoj brošuri: Pravna pomoć: bolji pristup pravosuđu.

Pravne baze podataka

Informacije su dostupne na internetskim stranicama Savezne javne službe za pravosuđe (Ministarstvo pravosuđa).