Summary of the criminal process

The normal stages in the criminal process are as follows:

The police investigate whether a crime was committed and by whom. They collect evidence.
Having identified a suspect, the police, if they think it necessary, can arrest the person and question them on the offence.
If the police think that the suspect may have committed a crime they consult the Crown Prosecution Service (CPS) about whether to charge him – that is, make a formal accusation to be tried in court.
The CPS decides on suitable charges and serves a formal document on the suspect describing the allegation.
Before the trial, court hearings find out how the accused intends to plead, and check the case is ready for trial.
The prosecutor presents the evidence at trial. The accused may also present evidence in his defence. Serious cases will be decided by a jury and less serious cases by magistrates.
After all the evidence is heard, the magistrates or jury declare a verdict.
If the accused is found guilty, the judge determines the sentence.
The decision can be appealed

The factsheets give details about these stages in the process and about your rights. This information is not a substitute for legal advice and is intended to be for guidance only.

Role of the European Commission

Please note that the European Commission has no role in criminal proceedings in Member States and cannot assist you. Information is provided in these factsheets about how to complain and to whom.

Click on the links below to find the information that you need

1 - Getting legal advice

2 - My rights during the investigation of a crime

Investigation and arrest
Interview and charge
Court appearances before trial
Preparation of the case before trial

3 - My rights during the trial

4 - My rights after the trial

More information about appeal hearings

5 - Road traffic offences

1 - Dobivanje pravnog savjeta

Ako ste osumnjičeni ili optuženi za zločin, važno je dobiti neovisni pravni savjet. Ovaj informativni listić sadržava informacije o pronalasku i plaćanju odvjetnika.

U policijskoj postaji

Ako vas ispituju u policijskoj postaji, imate pravo zatražiti besplatni pravni savjet pa čak i ako niste uhićeni. Od policije možete zatražiti da se obrati određenom odvjetničkom društvu za pravnu pomoć koje ste odabrali ili pravnom savjetniku po službenoj dužnosti koji je dostupan 24 sata dnevno i pravni je savjetnik neovisan o policiji. Za neka kaznena djela neovisni savjetnici daju savjete telefonom. U slučaju težih kaznenih djela pravni savjetnik može s vama doći u policijsku postaju.

Ako želite drugog odvjetnika, možete ga pronaći pomoću Odvjetničke komore (Law Society), , Vijeća odvjetničke komore (Bar Council), , Savjetodavnog centra za građane (Citizens Advice Bureau) ili Udruženja za pravne savjete zajednice (Civil Legal Advice). Ako odlučite da ne želite usluge pravnog savjetnika po službenoj dužnosti, možda ćete morati platiti neke troškove.

Ako zatražite pravni savjet, policija mora pričekati dok odvjetnik ne razgovara s vama prije no što vas ispita. Ako ne želite odvjetnika, ali se predomislite, u bilo kojem trenutku možete ga besplatno zatražiti.

Ako niste u policijskom pritvoru

Ako niste u policijskom pritvoru ali ste optuženi za zločin, trebali biste se obratiti odvjetniku što je prije moguće. Ako ne znate nijednog odvjetnika, možete ga pronaći pomoću Odvjetničke komore (Law Society), , Vijeća odvjetničke komore (Bar Council), , Savjetodavnog centra za građane (Citizens Advice Bureau) ili Udruženja za pravne savjete zajednice (Civil Legal Advice). Ovisno o svojim financijskim okolnostima, možda ste kvalificirani za besplatni pravni savjet. Odvjetnik će vam moći reći jeste li kvalificirani, ali morat ćete navesti informacije o svojim financijama (npr. platnu listu).

Besplatne su usluge odvjetnika dostupne samo u okviru programa Agencije za pravnu pomoć (Legal Aid Agency) ili službe javnog branitelja, u gradovima koji nude tu mogućnost. Ako se obratite udruženju za pravne savjete zajednice, možete provjeriti koji su odvjetnici članovi tih programa.

Na sudu

Ako vaš predmet završi na sudu, imate pravo na pravno zastupanje. Služba za pravnu pomoć u kaznenim stvarima osobama kojima se sudi jamči pravni savjet i zastupanje. Je li usluga besplatna ovisi o ozbiljnosti predmeta i vašim financijskim okolnostima. Ako nemate odvjetnika, kada dođete na sud odmah zatražite susret s pravnim zastupnikom po službenoj dužnosti.

Pravni savjet i pravno zastupanje na Magistratskom sudu besplatni su ako je predmet ozbiljan; a ako nije, možda ćete morati platiti dio troškova ovisno o vašem predmetu, dobi i prihodima. Ako ste mlađi od 18 godina ili primate određena državna davanja, dobivate besplatno pravno zastupanje. Pravni zastupnik po službenoj dužnosti na sudu ili član sudskog osoblja može vam to objasniti.

Ako se suđenje u vašem predmetu vodi pred Krunskim sudom, imate pravo na pravni savjet i zastupanje. Ako godišnji raspoloživi prihod vašega kućanstva iznosi 37 500 GBP ili premašuje taj prag, nemate pravo na pravnu pomoć. Možda ćete morati platiti i dio troškova pravnog zastupanja izračunatih na temelju vaših prihoda i kapitala, a ovisno o vašoj financijskoj situaciji.

Ako vas na Krunskom sudu proglase nevinim, mogu vam se vratiti troškovi. Ako vas proglase krivim, možda ćete morati platiti dio troškova.

Ostale poveznice

Agencija za pravnu pomoć

Vodič odvjetničke komore

Vodiči savjetodavnog centra za građane (UK)

Služba za pravnu pomoć u kaznenim stvarima

Generalno vijeće odvjetničke komore

Posljednji put ažurirano: 01/12/2016

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

2 - Moja prava tijekom istrage kaznenog djela

Na ovom informativnom listiću i njegovim podlistićima pojašnjava se postupak tijekom kaznenih istraga te razvoj događaja nakon istrage, odnosno prije kaznenog postupka.

Koje su faze kaznene istrage?

Kaznena istraga započinje kada policija posumnja da je počinjeno kazneno djelo. Policija provodi istragu i prikuplja dokaze. Kada policija vjeruje da ima dovoljno dokaza za optužbu u ozbiljnim predmetima, povezuje se sa Službom krunskog tužiteljstva (CPS), koja obično odlučuje koje su, odnosno jesu li, optužbe primjerene. Ona može zatražiti dodatnu istragu.

Ako vas policija osumnjiči, prva je ključna faza odluka o uhićenju.

Nakon razdoblja provedenog u pritvoru radi ispitivanja, u sljedećoj se fazi donosi odluka o optužnici. Ako policija mora provoditi daljnje istrage te ako ne morate biti u pritvoru, mora vas pustiti bez optužnice ili uz policijsku jamčevinu i uz uvjet da se kasnijeg datuma vratite u policijsku postaju.

Ako ćete, međutim, biti optuženi za kazneno djelo i policija odluči da biste trebali biti u pritvoru, bit ćete sprovedeni na sud kako bi se donijela odluka hoćete li biti pušteni uz jamčevinu prije suđenja.

Ako ste pod istragom radi navodnih kaznenih djela terorizma, vaša se prava i ovlasti policije razlikuju od onih navedenih u nastavku (pogledajte Zakon o terorizmu iz 2000. koji izlazi iz okvira ovih informativnih listića).

Ako imate manje od 18 godina, postoje dodatne zaštitne mjere. Zatražite od odvjetnika da vam ih pojasni.

Kliknite poveznice u nastavku da biste doznali više o svojim pravima prije no što predmet dospije pred sud:

Istraga i uhićenje (1)
Ispitivanje i optužnica (2)
Dolasci na sud prije suđenja (3)
Priprema predmeta prije suđenja (4)

Istraga i uhićenje (1)

Hoće li mi policija postavljati pitanja?

Ako policija sumnja da ste počinili kazneno djelo ili da imate informacije o kaznenom djelu, može vas ispitivati.

Moram li ići u policijsku postaju?

Policija vas može zaustaviti, pretresti i postaviti vam ograničeni broj pitanja na ulici ili na drugom javnom mjestu. Ako policija to od vas traži, trebate reći svoje ime i adresu. Ako policija sumnja da ste počinili kazneno djelo, može od vas zatražiti da dobrovoljno pođete u policijsku postaju. Ona vas ima ovlasti uhititi i odvesti u policijsku postaju protivno vašoj volji. Mora vam reći zašto to čini.

Imam li pravo napustiti policijsku postaju?

Ako se nalazite u policijskoj postaji kao osumnjičenik ili mogući svjedok, ali niste uhićeni, u bilo kojem trenutku imate pravo napustiti policijsku postaju.

Što se događa nakon uhićenja?

Ako vas policija želi zadržati u policijskoj postaji, mora vas uhititi. Uhićenje mora biti nužno i policija vas mora obavijestiti zašto je do njega došlo. Policija vas može pretražiti, uzeti vam otiske prstiju i uzorak DNK, kao i provesti druge fizičke pretrage objašnjene ovdje.

Što se događa ako ne govorim jezik?

Ako ne razumijete engleski jezik, policija vam mora besplatno dodijeliti tumača. Policija vas ne može ispitivati bez prisustva tumača.

Mogu li imati odvjetnika?

Ako ste uhićeni, imate se pravo savjetovati s odvjetnikom. Ako nemate odvjetnika, policija će se obratiti pravnom savjetniku po službenoj dužnosti. Pogledajte Informativni listić 1.

Što ako imam manje od 17 godina ili imam status ranjive odrasle osobe?

Ako imate manje od 17 godina ili imate status ranjive odrasle osobe, policija vas ne smije ispitivati bez odgovarajuće odrasle osobe koju će policija pozvati.

Ta će vam osoba pomagati te će vas savjetovati pri komunikaciji s policijom. Ta osoba nije odvjetnik i neće vam dati pravni savjet. Odgovarajuća odrasla osoba može biti član obitelji, prijatelj ili volonter ili zdravstveni djelatnik/djelatnik socijalne službe.

Može li me policija pretražiti?

Čak i ako niste uhićeni, policija može zaustaviti i pretražiti vas ili vaše vozilo, no samo ako opravdano sumnja da imate ukradene ili zabranjene stvari ili da ste počinili kazneno djelo.

Može li mi policija uzeti otiske prstiju ili DNK?

Ako niste uhićeni, ne morate dati otiske prstiju ili druge uzorke, a policija ih ne može uzeti bez vašeg pristanka. No ako ste uhićeni, policija ima ovlasti uzeti uzorke kao što su uzorci krvi, sline ili drugih tjelesnih tkiva.

Moram li sudjelovati u prepoznavanju u vrsti?

Ako ste uhićeni, policija od vas može zatražiti da sudjelujete u prepoznavanju u vrsti. Ako odbijete, to se može koristiti protiv vas na suđenju. Obično se tijekom tog postupka žrtvi ili svjedoku (svjedocima) samo prikazuju fotografije. Pravni savjetnik po službenoj dužnosti može vas savjetovati.

Može li policija pretražiti moj automobil ili prostorije?

Ako ste uhićeni, policija može, uz odobrenje višeg službenika, pretražiti vaš automobil i prostorije i uzeti bilo koji predmet u vašem vlasništvu ako je važan za istragu.

Mogu li kontaktirati prijatelja ili člana obitelji?

Da, kako biste ih obavijestili gdje se nalazite.

Imam li pravo na liječnički pregled ako mi je potreban?

Ako vam je potrebna liječnička pomoć, imate pravo na liječnički pregled.

Iz druge sam države članice. Mogu li kontaktirati svoje veleposlanstvo?

Da. Predstavnik veleposlanstva doći će u policijsku postaju ili vas kontaktirati kako bi utvrdio trebate li pomoć. Policija je dužna kontaktirati konzulat sljedećih država u EU-u ako ste uhićeni i zadržani u pritvoru – Austrije, Belgije, Bugarske, Češke, Danske, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Italije, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Španjolske ili Švedske.

Što se događa ako sam uhićen na temelju europskog uhidbenog naloga?

Ako jedna država članica izda europski uhidbeni nalog, možete biti uhićeni u drugoj državi članici i vraćeni u državu koja je izdala nalog nakon saslušanja pred sucem. Imate pravo na odvjetnika i tumača, ako vam je potreban. Pogledajte informativni listić 1.

Kada će me policija optužiti?

Ako policija odluči da ima dovoljno dokaza protiv vas, može vas optužiti za kazneno djelo. U optužnici je navedeno kazneno djelo za koje policija misli da ste ga počinili. Nakon što vas optuži, policija vas ne može dalje ispitivati o tom kaznenom djelu.

Koliko me dugo policija može zadržati u pritvoru nakon uhićenja?

Policija vas u policijskoj postaji može zadržati najviše 24 sata nakon uhićenja. Viši službenik može produljiti to razdoblje na 36 sati ako osnovano sumnja da je to nužno za prikupljanje dokaza, ako je u pitanju ozbiljno kazneno djelo te ako vjeruje da se istraga provodi na primjeren način. Nakon tog razdoblja morate biti optuženi za kazneno djelo ili pušteni iz pritvora. Ako vas policija želi dalje zadržati u pritvoru, mora ishoditi dozvolu magistratskog suda. Sud može produljiti razdoblje zadržavanja na najviše 96 sati.

Pritužbe protiv policije

Ako smatrate da je policija s vama postupala neprimjereno, možete se žaliti policiji ili neovisnom policijskom povjerenstvu za pritužbe.

Ispitivanje i optužnica (2)

Kada me mogu ispitivati?

Ako ste uhićeni i zadržani u pritvoru u policijskoj postaji, pritvorski službenik mora provjeriti jeste li mentalno i fizički sposobni za ispitivanje. Tijekom bilo kojeg 24-satnog razdoblja morate imati neprekidni odmor od najmanje 8 sati bez ispitivanja. Tijekom ispitivanja, svaka dva sata mora vam se dozvoliti 15-minutna stanka. Obično imate pravo da odvjetnik bude prisutan na ispitivanju.

Moram li odgovarati na pitanja policije?

Ne morate odgovarati na pitanja. Ako vas sumnjiči za zločin, policija vam mora dati službeno upozorenje prije ispitivanja. Time vas upozorava da ne morate odgovarati na pitanja, no što god kažete, može se upotrijebiti kao dokaz na sudu. Policija vam mora reći i da ako propustite reći nešto na što se kasnije želite pozvati na sudu, policija to može iskoristiti protiv vas tijekom suđenja.

Kako se provode policijska ispitivanja?

Ispitivanja u policijskoj postaji odvijaju se u sobi za razgovore te se uvijek snimaju. Prije ispitivanja objasnit će vam se postupak snimanja.

Kada će me policija optužiti?

Ako policija smatra da ima dovoljno dokaza protiv vas, može vas optužiti za kazneno djelo. Policija vas potom ne može dodatno ispitivati o tom kaznenom djelu. Optužbe se u kasnijoj fazi postupka mogu promijeniti.

Dolasci na sud prije suđenja (3)

Kada prvi put dolazim na sud?

Ako ste bili u policijskom pritvoru, mora vas se odvesti na sud sljedećeg dana kada sud zasjeda. Prvo ročište obično se održava na magistratskom sudu.

Imam li pravo na odvjetnika?

Imate pravo na odvjetnika na sudu. Ako nemate vlastitog odvjetnika, zastupat će vas pravni savjetnik po službenoj dužnosti. Pogledajte Informativni listić 1.

Hoće li tumač biti prisutan ako ne govorim jezik?

Ako ne govorite engleski, besplatno će vam se osigurati tumač koji će prevoditi tijekom svih sudskih postupaka.

Mogu li biti pušten iz pritvora?

Ako ste zadržani u pritvoru, možete od suda zatražiti da vas pusti uz jamčevinu. Ako se jamčevina odobri, možda nećete morati uplatiti nikakav novac.

Jamčevina se obično odobrava ako niste kažnjavani i ako sud smatra da niste opasni za društvo, da nećete ometati svjedoke te da ćete se pojaviti pred sudom kada se to od vas traži. Uz jamčevinu mogu postojati dodatni uvjeti, primjerice prebivanje na određenoj adresi, predaja putovnice policiji ili nošenje elektroničke narukvice.

Ako sud odbije jamčevinu, bit ćete u zatvoru do suđenja.

Mogu li se žaliti na odluku da me zadrže u zatvoru do suđenja?

Da. Savjet zatražite od svojeg odvjetnika.

Hoću li ponovno dolaziti na sud prije suđenja?

Da. Odvjetnik će vas savjetovati.

Koliko me dugo mogu zadržati u zatvoru prije suđenja?

Ako vas zadrže u zatvoru, suđenje se mora održati u određenim vremenskim okvirima.

Suđenje na Krunskom sudu obično bi trebalo započeti u roku od 182 dana od vašeg odlaska u zatvor. Ako se to ne dogodi, možete zatražiti puštanje uz jamčevinu. U manje ozbiljnim predmetima suđenje se mora održati u roku od 56 dana. Ako se to ne dogodi, bit ćete pušteni uz jamčevinu.

Priprema predmeta prije suđenja (4)

Što se događa prije suđenja?

U razdoblju prije suđenja Služba krunskog tužiteljstva (CPS) i dalje će provjeravati opravdanost suđenja s obzirom na utemeljenost predmeta. Tužitelj će s vašim odvjetnikom podijeliti dokaze koji će se upotrijebiti protiv vas na suđenju. Primjerice, ako će svjedoci svjedočiti, dobit ćete njihove pisane izjave. Tužiteljstvo vam također mora otkriti sve materijale koji mogu negativno ili pozitivno utjecati na vaš slučaj. Tužitelj mora stalno provjeravati dokaze i otkriti vam sve materijale koji se uvrste među dokaze.

Iz druge sam države članice. Moram li biti prisutan u Engleskoj/Walesu prije suđenja?

Ako niste zadržani u pritvoru ili ako ste pušteni uz jamčevinu, možete se vratiti u svoju državu. No ako tužitelj zahtijeva da ostanete u Engleskoj ili Walesu tijekom istrage, jamčevina vam možda neće biti odobrena. Sud vam može dodijeliti jamčevinu pod uvjetom da ostanete u Engleskoj. Ako prekršite taj uvjet, činite kazneno djelo. Ako ste pušteni uz jamčevinu, morate dati adresu u Ujedinjenoj Kraljevini na kojoj vas se može kontaktirati. To može biti adresa vašeg odvjetnika.

Ako se vratim u vlastitu državu članicu, moram li se vratiti u Englesku/Wales prije suđenja?

Vjerojatno. Odvjetnik može zatražiti da ne morate nazočiti nekim prethodnim saslušanjima ili da sudjelujete putem videoveze.

Hoće li moj slučaj uvijek završiti na sudu?

Vaš slučaj možda neće završiti na sudu. CPS može odustati od slučaja ili može predložiti uvjetnu kaznu, koja može obuhvaćati novčanu kaznu. Ako pristanete na to, prihvaćate da ste počinili kazneno djelo. To će ući u vašu kaznenu evidenciju i nećete se moći žaliti.

Kakve će dokaze tužiteljstvo prikupiti?

Policija će ispitati svjedoke, a može prikupiti i fizičke i forenzičke dokaze. Mogu, primjerice, prikupiti dokumente iz vašeg doma ili radnog mjesta, pretražiti vam automobil ili prikupiti uzorke DNK (npr. kose, sline itd.).

Mogu li spriječiti tužiteljstvo da prikupi određene dokaze?

Policija ponekad mora dobiti nalog za pretraživanje, koji je moguće osporiti. U nalozima obično treba precizno navesti što se može pretraživati i zašto. Ako policija ne postupa u skladu s nalogom, prikupljeni dokazi možda neće biti prihvaćeni na suđenju.

Hoće li se tražiti informacije o mojoj kaznenoj evidenciji?

Tužiteljstvo će prikupiti informacije o vašoj kaznenoj evidenciji, što obuhvaća i osude izvan UK-a.

Mogu li se optužbe protiv mene izmijeniti prije suđenja?

Da. To ovisi o tome kako će tužiteljstvo procijeniti dokaze. Vaš odvjetnik može zatražiti promjenu navoda optužnice.

Što se događa ako mi se za isto djelo sudilo u drugoj državi članici?

Ako je sud jedne države članice donio konačnu odluku, za isto vam se djelo ne može ponovno suditi u drugoj državi članici.

Mogu li priznati krivnju prije suđenja?

U većini slučajeva prije suđenja možete priznati krivnju prema optužnici, ako želite. Ako priznate krivnju, obično ćete dobiti mnogo nižu kaznu no što biste dobili da se vodilo suđenje. Ako odlučite priznati krivnju, obično se ne možete žaliti na presudu, a ona će biti uvrštena u vašu kaznenu evidenciju.

Ostale poveznice

Zakon o kaznenom postupku i istragama iz 1996. (izmijenjen)

Zakon o kaznenom pravosuđu iz 2003. (izmijenjen)

Zakon o policiji i dokazima u kaznenom postupku iz 1984.

Pravila postupanja

Zakon o jamčevini iz 1976. (izmijenjen)

Zakon o progonu kaznenih djela iz 1985., odjeljak 22. (izmijenjen)

Zakon o ozbiljnom organiziranom kriminalu i policiji iz 2005.

Zakon o terorizmu iz 2000.

Posljednji put ažurirano: 01/12/2016

3 - Moja prava tijekom suđenja

Gdje će se suđenje održati?

Svi kazneni predmeti najprije dospijevaju pred magistratski sud. Predmet se dalje može odvijati na tri načina.

Ako su u pitanju lakša kaznena djela, cijelo se suđenje vodi na magistratskom sudu, a vode ga tri magistrata laika ili okružni sudac.

Suđenje za ozbiljnija kaznena djela vodi se na magistratskom sudu ili na Krunskom sudu, a vodi ga sudac i porota od 12 članova.

Magistrati ili okružni sudac razmotrit će najprikladniju vrstu suđenja u vašem predmetu nakon što saslušaju vašeg odvjetnika. Ako je prikladno, suđenje će se održati na magistratskom sudu, a ako nije ili ako inzistirate na suđenju na Krunskom sudu, slučaj će se prebaciti na taj sud. Sva suđenja odraslim osobama su javna.

Ako imate manje od 18 godina, suđenje će se održati na sudu za mladež, osim ako ste optuženi za vrlo ozbiljno kazneno djelo, a vodit će ga sudac ili tri posebno obučena magistrata. Javnost će biti isključena.

Je li moguće promijeniti optužnicu tijekom suđenja?

Optužnicu je moguće promijeniti na preliminarnom ročištu, ali obično ne i nakon što započne dokazni postupak počne saslušavati dokaze. Manje ozbiljne optužbe moraju se podići u roku od šest mjeseci od počinjenja kaznenog djela. Možete priznati krivnju za neke ili sve optužbe. Tužitelj može prihvatiti vaše priznanje o krivnji za lakše kazneno djelo od onoga za koje ste optuženi.

Moram li prisustvovati suđenju?

Ako ne nazočite sudu kada se to od vas traži, činite kazneno djelo. Štoviše, suđenje se može nastaviti u vašoj odsutnosti. U slučaju lakših kaznenih djela često je moguće biti prisutan putem odvjetnika ili priznati krivnju poštom kako bi se suđenje moglo nastaviti u vašoj odsutnosti. Na Krunskom sudu suđenje obično nije moguće održati bez vaše nazočnosti. No ako ometate postupak ili pobjegnete, suđenje se može nastaviti bez vas. Ako se ne pojavite, a nemate za to dobar razlog, činite kazneno djelo.

Mogu li sudjelovati u suđenju videovezom?

To obično nije moguće, iako na nekim ročištima možete sudjelovati videovezom iz zatvora ili policijske postaje. Magistrati ili sudac i tužitelj nazočni su na sudu. Vaš pravni savjetnik može biti prisutan u policijskoj postaji ili na sudu te će vas moći vidjeti i čuti putem videoveze.

Hoću li imati tumača ako ne razumijem što se događa?

Ako ne razumijete engleski, sud će vam osigurati tumača.

Hoću li imati odvjetnika?

Načelno vam odvjetnik na sudu nije potreban, ali toplo vam preporučujemo da ga imate. Na nekim suđenjima morate imati odvjetnika, npr. na suđenju za silovanje ili suđenja u okviru kojeg se pojavljuju maloljetni svjedoci.

Mogu li promijeniti odvjetnika?

Da, pogledajte informativni listić 1.

Moram li svjedočiti na suđenju?

Možete svjedočiti na suđenju, ali vas se na to ne može prisiliti. Vaš će vas odvjetnik savjetovati biste li to trebali učiniti. Ako ne svjedočite bez valjanog razloga, to se može iskoristiti protiv vas, no ne može vas se osuditi samo zato što niste svjedočili tijekom suđenja.

Koja su moja prava u vezi s dokazima protiv mene?

Ako se slažete, dokaze je moguće pročitati ili sažeti. Ako osporavate dokaze, obično će se od svjedoka tražiti da dođe na sud dati iskaz kako biste mogli postavljati pitanja i osporiti svjedočenje. Ako tužitelj upotrebljava dokumente kao dokaze protiv vas, o tome prije suđenja mora obavijestiti vašeg odvjetnika. Vaš odvjetnik može osporiti dokument. Vaš odvjetnik može ispitati svakog svjedoka koji svjedoči protiv vas kako bi osporio njegov iskaz.

Mogu li podnositi dokaze u vlastito ime?

Da. Dokazi mogu biti dokumenti ili fizički dokazi. Možete tražiti i svjedoke koji će svjedočiti u vašu korist, a sudac im može naložiti da dođu na sud. Vaš odvjetnik i tužitelj postavljat će im pitanja.

Hoće li se informacije o mojoj kaznenoj evidenciji uzeti u obzir?

Prije suđenja tužitelj će prikupiti informacije o vašoj kaznenoj evidenciji. To može obuhvaćati osude u drugim državama. U nekim će se slučajevima sudu otkriti te informacije, no vaš će se odvjetnik moći usprotiviti tome. Čak i ako sud uzme vašu kaznenu evidenciju u obzir, nećete biti osuđeni samo zato što ste prije bili osuđivani.

Što se događa na kraju suđenja?

Nakon iznošenja svih dokaza, donosi se odluka („presuda”) jeste li krivi ili ne. Na magistratskom sudu presudu donose magistrati. Na Krunskom sudu presudu donosi porota. Ako se u presudi proglašava da niste krivi („oslobođeni ste”), predmet se zaključuje. Ako nema drugih optužbi, slobodni ste napustiti sud. Ako se u presudi proglašava da ste krivi(„osuđeni ste”), odvjetnici predaju podneske o kazni. Može se održati zasebno ročište radi izricanja kazne.

Koju ću kaznu dobiti?

Kazna će ovisiti o ozbiljnosti kaznenog djela. Sud će se rukovoditi nacionalnim smjernicama. Za svako kazneno djelo postoji maksimalna kazna;a za neka kaznena djela postoje i minimalne kazne.

Dodatne informacije o mogućim kaznama dostupne su ovdje. One obuhvaćaju sljedeće:

zatvorsku kaznu – ona može biti neograničenog ili ograničenog trajanja. Sud će vam objasniti koje ćete vrijeme vjerojatno provesti u zatvoru. Za kazne manje od 12 mjeseci može se izreći uvjetna kazna (te se kazne odslužuju u zajednici uz fiksne uvjete). Vrijeme koje ste već proveli u zatvoru čekajući suđenje obično se uračunava u kaznu.
nalog o obavljanju društveno korisnog rada (koji može obuhvaćati nekoliko uvjeta, primjerice neplaćeni rad u lokalnoj zajednici)
globu (novčanu kaznu)
kompenzaciju (isplatu novca žrtvi)
deportaciju (vraćanje u vašu državu; samo u slučaju ozbiljnog kaznenog djela)
zabranu (primjerice, zabranu vožnje).

Koja je uloga žrtve tijekom suđenja?

Žrtva nije stranka u vašem postupku, ali može svjedočiti na vašem suđenju. Sudac će pri izricanju kazne uzeti u obzir izjavu žrtve o učinku kaznenog djela. Sudac vam ne može naložiti plaćanje građanske odštete, ali može donijeti sudsko rješenje o obeštećenju. Žrtva može pokrenuti privatnu parnicu protiv vas.

Ostale poveznice

Odlazak na sud

Sudski postupak

Pojavljivanje putem veze uživo

Smjernice za izricanje kazne

Dežurna linija za obitelji zatvorenika

Život u zatvoru

Zakon o djeci i mladima iz 1933. (izmijenjen)

Zakon o magistratskim sudovima iz 1980. (izmijenjen)

Zakon o kaznenom pravosuđu i javnom redu iz 1994. (izmijenjen)

Zakon o kaznenom postupku i istragama iz 1996. (izmijenjen)

Zakon o kaznenim djelima i neredima iz 1998. (izmijenjen)

Zakon o ovlastima kaznenih sudova (izricanje kazni) iz 2000. (izmijenjen)

Zakon o kaznenom pravosuđu iz 2003. (izmijenjen)

Zakon o granicama Ujedinjene Kraljevine iz 2007. (izmijenjen)

Zakon o kaznenom pravosuđu i imigraciji iz 2008. (izmijenjen)

Zakon o mrtvozornicima i pravosuđu iz 2009. (izmijenjen)

Posljednji put ažurirano: 01/12/2016

5 - Prekršaji u cestovnom prometu

Kako se postupa kod pogrešnog parkiranja i slično?

Ako parkirate na javnoj cesti gdje ne biste trebali, možete dobiti kaznu za parkiranje. Na različitim mjestima različite organizacije provode pravila parkiranja i izdaju kazne za parkiranje. Te organizacije obuhvaćaju lokalna vijeća, policiju, privatna poduzeća ili lokalno tijelo Transport for London. Parkiranje na ulici većinom reguliraju zaposlenici lokalnih vijeća koji izdaju obavijesti o kazni (Penalty Charge Notice, PCN) putem sustava građanskog pravosuđa. Policija zapošljava prometnike koji rade u područjima u kojima je pridržavanje pravila parkiranja regulirano kaznenim sankcijama. Oni izdaju obavijesti o fiksnoj kazni (Fixed Penalty Notice, FPN) putem sustava kaznenog pravosuđa.

PCN-ovi se obično ostavljaju na vjetrobranskom staklu automobila ili se daju osobi koja upravlja vozilom. Mogu se i slati poštom. Obično imate 28 dana da platite ili osporite PCN. Ako kaznu platite u kratkom roku, ona se može smanjiti. Neslužbene žalbe mogu se podnijeti u pisanom obliku: ako se želite žaliti, nemojte platiti kaznu za parkiranje jer je gotovo nemoguće dobiti povrat nakon što platite kaznu.

Stavljanje lisica na vozilo

Vijeća u Engleskoj i Walesu mogu u određenim okolnostima naložiti da se vozilo odvuče paukom ili da se na njega stave lisice. Lisice bi trebalo staviti na vozilo tek 30 minuta nakon izdavanja PCN-a. Ako mislite da su vam nepravedno stavili lisice na vozilo, možete se žaliti. Morate platiti da bi vaše vozilo bilo deblokirano, a žaliti se možete kasnije. Ako napišete žalbu, a vijeće ne odgovori u roku od 56 dana od primitka, ono mora poništiti kaznu za parkiranje PCN i vratiti vam iznos koji ste platili.

Savjet o tome što učiniti ako vam na privatnom posjedu na vozilo stave lisice dostupan je ovdje.

Mogu li se žaliti?

Ako vijeće odbije vašu neslužbenu žalbu na kaznu za parkiranje, možete uložiti službenu žalbu. Vijeće će vam reći kako. Ako vijeće odbije vašu žalbu, dobit ćete obavijest za vlasnika (NTO) kojom vam se nalaže da platite prvotni iznos. U njoj također stoji kako se možete dalje žaliti neovisnim arbitrima. Postoje različite službe za arbitražu u pitanjima parkiranja: PATAS koji rješava pitanja u Londonu i Tribunal za prometne kazne koji rješava pitanja u Engleskoj i Walesu.

Nakon što vam je uručen NTO, imate 28 dana da platite kaznu za parkiranje ili uložite službenu žalbu na kaznu za parkiranje. Ako ne učinite ništa, vijeće ima pravo povećati kaznu za 50 %. Ako i dalje ne platite, vijeće može pokrenuti formalnije građanske postupke kako bi naplatilo kaznu.

Kazne za parkiranje FPN izdaju policijski službenici ili prometnici, a obrađuju se putem sustava kaznenog pravosuđa. Službeno se možete žaliti na kaznu za parkiranje FPN jedino tako da odaberete sudsko saslušanje predmeta na sudu te da se izjasnite da niste krivi. No u nekim je policijskim tijelima dopušteno neslužbeno se žaliti na kaznu za parkiranje, što znači da možete pismeno objasniti razloge zbog kojih smatrate da ne biste trebali platiti kaznu. Ako je to moguće u vašem području, pojedinosti će biti navedene na kazni FPN.

Kako se postupa kod prekršaja zbog vožnje prevelikom brzinom i slično?

Ako prekoračite ograničenje brzine i policija vas uhvati ili se to zabilježi na sigurnosnoj kameri, policija može učiniti sljedeće:

dati vam usmeno upozorenje
ponuditi vam tečaj svjesnosti o brzini (koji morate platiti)
izdati vam fiksnu kaznu (FPN) uz globu od 60 GBP i tri kaznena boda, što je najvjerojatnija mogućnost
kazneno vas goniti zbog prebrze vožnje – to znači da ćete morati doći na sud, a mogli biste dobiti kaznu od najviše 1 000 GBP (2 500 GBP ako ste prebrzo vozili na autocesti), između tri i šest kaznenih bodova u vozačkoj dozvoli te će vam se možda oduzeti vozačka dozvola.

Što se događa ako vas policija zaustavi?

Policija ima ovlasti zaustaviti bilo kojeg vozača, a ako se ne zaustavite, činite prekršaj. Kada vas policija zaustavi, može zatražiti vozačku dozvolu, osiguranje i dokument o registraciji vozila. Ako te dokumente nemate kod sebe, morate ih donijeti u policijsku postaju u roku od 7 dana.

Ako vas policija zaustavi jer ste počinili prometni prekršaj, može vam izdati obavijest o fiksnoj kazni (FPN) ili obavijest o obveznom otklanjanju kvara s vozila.

Ako ste počinili lakši prometni prekršaj, primjerice ako niste bili vezani sigurnosnim pojasom ili ste vozili s neispravnim prednjim svjetlom, policija vam može izdati FPN. Policija vam nema ovlasti naplatiti kaznu na licu mjesta. Imate 28 dana da platite fiksnu kaznu ili zatražite saslušanje, a u suprotnom će se kazna povećati za 50 %. Ako ne platite fiksnu kaznu za prekršaj zabilježen automatskom kamerom u roku od 28 dana, bit ćete prijavljeni radi pokretanja kaznenog postupka.

Ako vam je vozilo neispravno, primjerice, ako je jedan od pokazivača neispravan, može vam se izdati obavijest o obveznom otklanjanju kvara s vozila

Policija može zatražiti alkotestiranje ako sumnja da ste pili. Ako ne prođete alkotestiranje, policija će vas odvesti u policijsku postaju gdje ćete biti optuženi, a dokaz (test) će se zadržati. Morate ostaviti vozilo dok se dovoljno ne otrijeznite da ga možete pomaknuti ili ga drugi vozač može pomaknuti uz vaš pristanak. Ako imate tek nešto više alkohola u krvi od dopuštenog, možete dati uzorak krvi na testiranje. Ako odbijete alkotestiranje, činite prekršaj. Zbog prekršaja povezanih s vožnjom u pijanom stanju automatski se oduzima vozačka dozvola.

Ako u trogodišnjem razdoblju prikupite 12 bodova u svojoj vozačkoj dozvoli, obično gubite vozačku dozvolu na barem 6 mjeseci.
Policija ima ovlasti zaplijeniti vozilo ako se upotrebljava na društveno neprihvatljiv način (tako da uzrokuje zabrinutost, uznemirenost ili opasnost).
Policija može zaplijeniti vozilo ako vozač nema odgovarajuću dozvolu ili osiguranje.
Ozbiljni prekršaji u cestovnom prometu (npr. ako opasnom vožnjom uzrokujete smrt) mogu rezultirati zatvorskom kaznom.

Hoće li se ti prekršaji uvrstiti u moju kaznenu evidenciju?

Ured za kaznenu evidenciju (CRB) vodi kaznenu evidenciju. Svaka osuda na sudu ulazi u kaznenu evidenciju. Ako niste osuđeni na sudu, ne vodi se kaznenu evidenciju; dakle FPN-ovi ulaze u vašu evidenciju samo ako ste osuđeni na sudu.

Ostale poveznice

Kazne za parkiranje i vaša prava

Dodatne informacije o parkiranju

Ovlasti policije u cestovnom prometu

Kazne za prebrzu vožnju i vaša prava

Posljednji put ažurirano: 01/12/2016

Izvorna jezična inačica ove stranice

nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

4 - Moja prava nakon postupka

Mogu li podnijeti žalbu?

Ako vam je izrečena osuđujuća presuda ili kazna na magistratskom sudu, žalbu možete podnijeti lokalnom krunskom sudu. Žalbu možete podnijeti i Upravnom sudu u Londonu ako mislite da su magistratski suci pogrešno protumačili zakon.

Ako vam je izrečena osuđujuća presuda ili kazna na krunskom sudu, žalbu možete podnijeti samo uz odobrenje, primjerice zbog pogreške suca. U tom slučaju žalbu možete podnijeti Žalbenom sudu u Londonu.

Na koji način se podnosi žalba?

Ako je postupak vođen na magistratskom sudu, žalbu morate uložiti u roku od 21 dan. Ako je postupak vođen na krunskom sudu, žalbu morate uložiti u roku od 28 dana. Odvjetnik će vas savjetovati o tome trebate li i na koji način podnijeti žalbu.

Na čemu se temelji žalba?

Imate pravo podnijeti žalbu na svaku odluku magistratskog suda, ali pritom morate ispuniti i vratiti obrazac koji možete preuzeti na sudu.

Žalbe krunskom sudu podnose se u okviru formalnijeg postupka. Prilikom podnošenja žalbe morate iscrpno navesti razloge. Osnove za žalbu uključuju:

sudac je dao pogrešne naputke poroti;
došlo je do pogreške ili nepravilnosti u sudskom postupku;
dokaz je nepropisno prihvaćen ili odbijen.

Osnove za žalbu protiv izrečene kazne uključuju:

sudac je pogrešno primijenio pravo;
duljina je zatvorske kazne pretjerana.

Kako se odvija žalbeni postupak?

O žalbi na odluku magistratskog suda obično će odlučivati sudac i dva magistratska suca (osim onih koji su sudili u izvornom postupku). Riječ je o novom postupku na kojem se mogu pojaviti novi ili različiti dokazi i činjenice. Ako se žalba odnosi samo na izrečenu kaznu, krunski sud može kaznu umanjiti, potvrditi ili povećati.

Ako na upravnom sudu osporavate tumačenje zakona koje su dali magistratski suci i ako taj sud utvrdi da su magistratski suci pogriješili, presuda će se ukinuti. U određenim okolnostima, naložit će se ponovno suđenje na magistratskom sudu.

O žalbi na presudu na krunskom sudu odlučuje žalbeni sud. Vaš odvjetnik i tužitelj iznijet će argumente u pogledu osnovanosti vaše žalbe. Sud nakon toga može zatražiti dodatne dokaze. Općenito, ne možete tražiti iznvođenje dokaza koji su bili dostupni tijekom sudskog postupka, ali ste odlučili da ih nećete upotrijebiti. Žalbeni je postupak javan.

Ako ne služite zatvorsku kaznu, imate pravo prisustvovati žalbenom postupku. Ako služite zatvorsku kaznu, imate pravo prisustvovati žalbenom postupku osim u slučaju da se žalba odnosi isključivo na pravna pitanja. Sud vam može odobriti sudjelovanje videovezom.

Što će se dogoditi ako podnosim žalbu iz zatvora?

Nakon što ste podnijeli žalbu, možete zatražiti puštanje iz zatvora do početka žalbenog postupka, iako je puštanje na slobodu u takvim slučajevima rijetko. Jamčevina može biti odobrena uz određene uvjete.

Koliko je vremena potrebno do početka žalbenog postupka?

Odluke o žalbama na kaznu s magistratskog suda obično se donose brzo ako ste u pritvoru, a u drugim slučajevima u roku od 3 do 6 mjeseci. Za podnošenje žalbe na odluku krunskog suda žalbenom sudu potrebno je odobrenje višeg suca. Odluke o žalbama na presudu u prosjeku se donose u roku od 8 mjeseci, a odluke o žalbama na izrečenu kaznu u roku od 5 mjeseci. U svakom trenutku možete odustati od žalbe upućivanjem dopisa Kaznenom žalbenom uredu.

Što će se dogoditi u slučaju uspješne/neuspješne žalbe na osuđujuću presudu?

Ako je žalba uspješna, sud će poništiti vašu kaznu i izbrisati je iz službene evidencije. Sud u nekim okolnostima može ukinuti kaznu, ali istodobno dopustiti tužitelju da pokrene novi postupak protiv vas.

Ako je žalba neuspješna, sudska presuda obično se ne mijenja, ali žalbeni sud u nekim slučajevima kaznu može zamijeniti onom za manje teška kaznena djela (to obično nije moguće u žalbenom postupku s magistratskog suda).

Što će se dogoditi u slučaju uspješne/neuspješne žalbe na kaznu?

Sud će u slučaju uspješne žalbe izreći novu kaznu. Ako je žalba neuspješna, sud može potvrditi izvornu kaznu ili je povećati.

Je li predviđeno pravo ponovne žalbe višem/drugom sudu?

Ako ste podnijeli žalbu na odluku magistratskog suda koju je odbacio krunski sud, možete se obratiti Komisiji za reviziju kaznenih predmeta (CCRC) sa zamolbom da se vaš predmet vrati na žalbeni sud. To je, međutim, rijetko.

Ako ste žalbu podnijeli upravnom ili žalbenom sudu, možete imati pravo na nastavak žalbenog postupka pred Vrhovnim sudom Ujedinjene Kraljevine u slučaju da u žalbi navodite pitanje od opće pravne važnosti.

Imam li pravo na nadoknadu u slučaju da je moja žalba uspješna?

Nadoknadu možete zatražiti u roku od dvije godine ispunjavanjem ovog obrasca. O zahtjevu odlučuje vlada. Odvjetnik će vam objasniti postupak.

Je li moguće podnijeti novu žalbu ako je prva odbijena?

U iznimnim slučajevima možete podnijeti novu žalbu ako se pojavi nova osnova za njezino podnošenje. Ako želite dostaviti nove dokaze, morate objasniti zašto nisu bili izneseni tijekom sudskog postupka.

Postoji li neki drugi način za podnošenje žalbe?

Možete se obratiti CCRC-u s molbom da ispitaju je li došlo do pogrešne primjene prava. Komisija vaš predmet može proslijediti nadležnom žalbenom sudu. U tom slučaju o vašem će se predmetu odlučivati kao u uobičajenom žalbenom postupku.

Državljanin sam druge države članice. Hoću li biti vraćen u nju nakon završetka sudskog postupka?

Ako vam je izrečena osuđujuća presuda ili zatvorska kazna, možda ćete po puštanju iz zatvora biti deportirani. Ako niste britanski državljanin i izrečena vam je kazna u trajanju od 12 mjeseci ili više, ili ste osuđeni za određena teška djela, vlada će obično naložiti vašu deportaciju po odsluženju zatvorske kazne. U svim drugim slučajevima za koje je predviđena zatvorska kazna, ako ste stariji od 17 godina, sudac može preporučiti da vas se deportira po odsluženju zatvorske kazne. To je moguće bez obzira na to je li vam izrečena zatvorska kazna ili ne. Vlada o tome odlučuje na temelju preporuke suca. Preporuka suca dio je izrečene kazne i na nju se može uložiti žalba, kako je prethodno opisano. Vlada može zatražiti vašu deportaciju i bez preporuke suda ako je to „potrebno za javno dobro”. Ako ste državljanin druge države članice, možete biti deportirani samo na temelju razloga koji se odnose na javnu politiku, javnu sigurnost ili javno zdravlje. Presuda za kazneno djelo sama po sebi ne može biti razlog za deportaciju. Protiv odluke o deportaciji možete podnijeti žalbu posebnom sudu.

Može li mi se nakon osuđujuće presude ponovno suditi za isto kazneno djelo?

Ako vam je izrečena osuđujuća ili oslobađajuća presuda za kazneno djelo po okončanju kaznenog postupka u bilo kojem dijelu Ujedinjene Kraljevine, ne može vam se ponovno suditi za isto kazneno djelo u Engleskoj, osim u posebnim okolnostima. Isto pravilo primjenjuje se i ako je presuda donesena nakon sudskog postupka u drugoj državi članici.

Informacije o presudama

Presude i opomene ostaju upisane u državnom policijskom računalu (PNC) do vašeg 100. rođendana. Ako mislite da su informacije o vama netočne, možete ih osporiti. Vaš odvjetnik objasnit će vam postupak. Možete se i obratiti policijskom načelniku područja u kojem je počinjeno kazneno djelo sa zamolbom da izmijeni ili izbriše predmetne informacije. Opomene, ukori i posljednja upozorenja tretiraju se kao presude. Čak i nakon odsluženja kazne morate dati podatke o kazni ili opomeni ako se to traži od vas (npr. u prijavi za posao) sve dok se kazna ne izbriše. Za koliko će se vremena to dogoditi ovisi o vrsti kaznenog djela i kazni. Ako vam je izdana fiksna kazna ili kazna za prekršaj, one neće biti upisane u vašu kaznenu evidenciju.