All modern legal systems including those of the 27 Member States provide for the temporal limitation of civil claims. The laws governing limitation or prescription periods vary greatly with respect to the length of the time limits, when exactly the time limit starts and depending on which act or event suspends or interrupts the time limit. The law applicable to the claim also governs the limitation period affecting the claim.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U Pravosudnom zakoniku (Code judiciaire / Gerechtelijk Wetboek) navodi se niz različitih rokova.

Podijeljeni su u dvije kategorije: rokove čekanja i prekluzivne rokove.

Rokovi čekanja (délais d'attente / wachttermijnen) razdoblja su koja moraju isteći. Drugim riječima, ta razdoblja moraju isteći prije nego što se pravne radnje mogu valjano poduzeti.

Primjer je roka čekanja rok za odaziv na sudski poziv (délai de citation / dagvaardingstermijn). Između datuma dostave sudskog poziva i pripremnog ročišta mora proći „rok za odaziv na sudski poziv”, tj. osam dana kad je riječ o glavnom postupku (građanskopravni predmeti) i dva dana kad je riječ o postupku privremene pravne zaštite.

Prekluzivni rokovi (délais de forclusion / vervaltermijnen) razdoblja su unutar kojih se mora poduzeti pravna radnja, najkasnije na dan isteka roka ili dies ad quem, jer se u slučaju isteka tog razdoblja gubi pravo na poduzimanje pravne radnje.

Primjeri su prekluzivnih rokova rokovi unutar kojih se moraju pokrenuti sudski postupci. Ti su rokovi sljedeći:

• rok od jednog mjeseca za podnošenje žalbe protiv presude nakon suđenja (članak 1051. Pravosudnog zakonika) od datuma dostave presude
• rok od jednog mjeseca za podnošenje prigovora na presudu zbog ogluhe (u odsutnosti) (članak 1048. Pravosudnog zakonika) od datuma dostave presude
• rok od tri mjeseca za podnošenje kasacijske žalbe Kasacijskom sudu (Cour de cassation / Hof van Cassatie) (članak 1073. Pravosudnog zakonika)
• rok od tri mjeseca za pokretanje postupka treće strane (članak 1129. Pravosudnog zakonika)
• rok od 30 dana za podnošenje zahtjeva za naknadu štete protiv suca zbog pogreške u provođenju suđenja (članak 1142. Pravosudnog zakonika)
• rok od šest mjeseci za ponovno pokretanje građanskog postupka (članak 1136. Pravosudnog zakonika).

Rok za odaziv na sudski poziv stoga je rok čekanja.

Člankom 707. Pravosudnog zakonika propisano je da je redovni rok za odaziv na sudski poziv u glavnom postupku osam dana za osobe koje imaju prebivalište ili boravište u Belgiji.

Isto se primjenjuje u sljedećim slučajevima:

1. sudski poziv dostavlja se u Belgiji na adresu za dostavu pismena;

2. osoba kojoj se sudski poziv dostavlja nema poznato prebivalište ili boravište u Belgiji ili inozemstvu;

3. kada se sudski poziv stranci koja ima prebivalište u inozemstvu dostavlja osobno u Belgiji.

Rok za odaziv na sudski poziv u postupku privremene pravne zaštite skraćen je na dva dana (članak 1035. Pravosudnog zakonika). Rok za odaziv na sudski poziv u postupku pred sucem nadležnim za zapljene (juge des saisies / beslagrechter) isto tako iznosi dva dana ako taj sudac odlučuje u svojstvu suca u postupku privremene pravne zaštite.

Ako tuženik nema prebivalište, boravište ili adresu za dostavu pismena u Belgiji, prethodno navedeni „redovni rokovi” od osam odnosno dva dana produljuju se u skladu s člankom 55. Pravosudnog zakonika.

Rok stoga iznosi (osam ili dva dana + ...):

1. 15 dana ako stranka živi u susjednoj zemlji ili Ujedinjenoj Kraljevini;
2. 30 dana ako stranka živi u drugoj europskoj državi;
3. 80 dana ako stranka živi u drugom dijelu svijeta.

Međutim, produljenje roka mora biti predviđeno zakonom. Kad je riječ o sudskom pozivu u glavnom postupku, produljenje roka utvrđeno je u članku 709. Pravosudnog zakonika, a kad je riječ o sudskom pozivu u postupku privremene pravne zaštite, produljenje roka utvrđeno je u članku 1035. Pravosudnog zakonika.

U određenim će slučajevima možda biti nužno vrlo brzo pokrenuti postupak nakon dostave sudskog poziva. U takvim slučajevima odvjetnik ili sudski službenik mogu podnijeti zahtjev za skraćivanje tih rokova nadležnom sudu (članak 708. Pravosudnog zakonika u glavnom postupku, članak 1036. Pravosudnog zakonika u postupku privremene pravne zaštite).

Nakon dostave sudskog poziva, sudski službenik dostavlja i primjerak odluke o skraćenju roka za odaziv na sudski poziv kako bi obavijestio tuženika da je skraćenje roka odobreno.

Jedan je od najvažnijih aspekata roka računanje. Postupak računanja utvrđen je u člancima od 48. do 57. Pravosudnog zakonika (tj. poglavlje VIII. prvog dijela Pravosudnog zakonika) (vidjeti u nastavku).

Tim su člancima obuhvaćena opća pitanja (članci 48. i 49.), prekluzivni rokovi (članak 50. prvi stavak), računanje rokova (članak 52. i članak 53. prvi stavak te članci 53. a, 54. i 57.), slučajevi više sile, produljenje roka (članak 50. drugi stavak, članak 51. i članak 53. drugi stavak te članak 55.) i obustava zbog smrti jedne od stranaka (članak 56.).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971.  predviđeni kao neradni dani.

1. siječnja (Nova godina)

Uskrs i Uskrsni ponedjeljak (promjenjivi datumi)

1. svibnja (Praznik rada)

Uzašašće (šesti četvrtak nakon Uskrsa)

Duhovi i Duhovski ponedjeljak (sedma nedjelja i ponedjeljak nakon Uskrsa)

Državni praznici: 21. srpnja

15. kolovoza (Velika Gospa)

1. studenoga (Svi sveti)

11. studenoga (Primirje iz 1918.)

25. prosinca (Božić)

Ovaj popis nije uključen u Pravosudni zakonik.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Vidjeti prvo pitanje (prethodno navedeno).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Pravilo je da dies a quo (dan radnje ili događaja koji aktivira rok) NIJE uključen u rok, ali dies ad quem (posljednji dan roka) JEST (dies a quo non computatur in termino).

Članak 52. Pravosudnog zakonika: „Rok se računa od ponoći do ponoći. Računa se od dana nakon dana radnje ili događaja koji aktivira rok i uključuje sve dane, čak i subote, nedjelje te državne praznike.”

Stoga, računanje roka ne počinje na dan dostave sudskog poziva ili presude (dies a quo), nego sljedećeg dana (točnije, u 00:00 sljedećeg dana).

Na primjer, ako je sudski poziv dostavljen u ponedjeljak, 4. svibnja (dies a quo), rok za odaziv na sudski poziv počinje u utorak, 5. svibnja. Drugim riječima, prvi je dan osmodnevnog roka utorak, 5. svibnja.

Ako je 4. svibnja petak, rok za odaziv na sudski poziv počinje u subotu, 5. svibnja. Stoga, prvi dan roka za odaziv na sudski poziv može biti subota, nedjelja ili državni praznik.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

A. Dostava koju izvršava sudski službenik

U skladu s člankom 57. Pravosudnog zakonika, osim ako je zakonom propisano drukčije, rok za podnošenje prigovora, žalbe višem sudu ili kasacijske žalbe Kasacijskom sudu počinje dostavom presude osobno ili na prebivalište adresata ili, prema potrebi, ako je primjerak presude predan ili pohranjen, kako je utvrđeno u člancima 38. i 40.

Kad je riječ o osobama koje nemaju prebivalište, boravište ili adresu za dostavu pismena u Belgiji i kojima presuda ne može biti dostavljena osobno, rok počinje teći predajom primjerka presude koji je potrebno dostaviti poštanskoj službi ili, prema potrebi, javnom tužitelju.

Kad je riječ o osobama koje nemaju pravnu sposobnost, rok ne počinje teći do dostave presude njihovu pravnom predstavniku.

B. Dostava u papirnatom obliku (pismo)

Osim ako je zakonom propisano drukčije, u skladu s člankom 53. a Pravosudnog zakonika, rokovi koji počinju teći dostavom dokumenta u papirnatom obliku adresatu računaju se na sljedeći način:

1. ako se dokument dostavlja sudskim dopisom ili preporučenim pismom s povratnicom, od prvog dana nakon dana dostave pisma na prebivalište adresata ili, prema potrebi, na mjesto boravišta adresata ili adresu za dostavu pismena;
2. ako se dokument dostavlja preporučenim ili običnim pismom, od trećeg radnog dana nakon dana kad je pismo predano poštanskoj službi, osim ako adresat ne dokaže suprotno;
3. ako se dokument dostavlja s datiranom povratnicom, od sljedećeg dana.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

du délai?

Pravilo je da dies a quo (dan radnje ili događaja koji aktivira rok) NIJE uključen u rok, ali dies ad quem (posljednji dan roka) JEST.

DIES A QUO

Članak 52. Pravosudnog zakonika: „Rok se računa od ponoći do ponoći. Računa se od dana nakon dana radnje ili događaja koji aktivira rok i uključuje sve dane, čak i subote, nedjelje te državne praznike.”

Stoga, računanje roka ne počinje na dan dostave sudskog poziva ili presude (dies a quo), nego sljedećeg dana (točnije, u 00:00).

Na primjer, ako je sudski poziv dostavljen u ponedjeljak, 4. svibnja (dies a quo), rok za odaziv na sudski poziv počinje u utorak, 5. svibnja. Drugim riječima, prvi je dan osmodnevnog roka utorak, 5. svibnja.

Ako je 4. svibnja petak, rok za odaziv na sudski poziv počinje u subotu, 5. svibnja. Stoga, prvi dan roka za odaziv na sudski poziv može biti subota, nedjelja ili državni praznik.

DIES AD QUEM

Članak 53. Pravosudnog zakonika: „Dan isteka roka uključen je u rok. Međutim, ako je taj dan subota, nedjelja ili državni praznik, dan isteka roka premješta se na sljedeći radni dan.”

Dies ad quem dan je isteka roka. Uključen je u rok te je stoga zadnji dan roka.

Međutim, ako je taj dies ad quem subota, nedjelja ili državni praznik, dan isteka roka premješta se na sljedeći radni dan.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

U skladu s člankom 52. Pravosudnog zakonika, rok se računa od ponoći do ponoći. Računa se od dana nakon dana radnje ili događaja koji aktivira rok i uključuje sve dane, čak i subote, nedjelje te državne praznike.

Međutim, radnja može biti valjano poduzeta u pisarnici suda samo na dane i u vrijeme kada je pisarnica otvorena za javnost, osim ako se ne poduzima elektroničkim putem.

Zbog toga se moraju upotrebljavati kalendarski dani.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

U skladu s člankom 54. Pravosudnog zakonika, rok se računa u mjesecima ili godinama od kalendarskog datuma točno jedan mjesec prije odgovarajućeg kalendarskog datuma u drugom mjesecu.

Taj se članak primjenjuje samo na rokove izražene u mjesecima ili godinama (na primjer, rok za podnošenje prigovora ili žalbe: jedan mjesec). To znači, zajedno s člankom 53. Pravosudnog zakonika, da rok od mjesec dana, na primjer, ne iznosi uvijek 30 ili 31 dan, nego može biti dulji ili kraći.

„Kalendarski datum” znači prvi dan roka, odnosno dan nakon dostave.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

U skladu s člankom 53. prvim stavkom Pravosudnog zakonika, dan isteka roka (tj. dies ad quem) uključen je u rok.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Međutim, člankom 53. drugim stavkom Pravosudnog zakonika propisano je da se, ako je taj dan subota, nedjelja ili državni praznik, dan isteka roka premješta na sljedeći radni dan.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

(a) Rokovi koji ne uzrokuju prestanak prava

U članku 49. Pravosudnog zakonika navodi se da su rokovi utvrđeni zakonom i da sudovi mogu odrediti rokove samo ako je to dopušteno zakonom.

U skladu s člankom 51. Pravosudnog zakonika, sudovi mogu prije njihova prestanka skratiti ili produljiti rokove koji ne uzrokuju prestanak važenja prava. Osim ako je zakonom propisano drukčije, produljenje roka ne može biti dulje od početnog roka i ne mogu se odobriti dodatna produljenja, osim na temelju obrazložene odluke i ozbiljnih razloga.

(b) Stranka koja nema prebivalište, boravište ili adresu za dostavu pismena u Belgiji

U skladu s člankom 55. Pravosudnog zakonika, ako je zakonom propisano da se rokovi određeni stranci koja nema prebivalište, boravište ili adresu za dostavu pismena u Belgiji moraju produljiti, produljenje iznosi:

1. 15 dana ako stranka živi u susjednoj zemlji ili Ujedinjenoj Kraljevini;
2. 30 dana ako stranka živi u drugoj europskoj državi;
3. 80 dana ako stranka živi u drugom dijelu svijeta.

(c) Tijekom sudskih praznika

U skladu s člankom 50. drugim stavkom Pravosudnog zakonika, svaki rok za podnošenje prigovora ili žalbe predviđen člancima 1048. i 1051. te člankom 1253.c točkama (c) i (d), koji počinje i završava tijekom sudskih praznika, produljuje se do 15. dana nove sudske godine.

Sudski praznici traju od 1. srpnja do 31. kolovoza svake godine.

Ako rok za podnošenje prigovora ili žalbe počinje i završava u tom razdoblju, dies ad quem tog roka produljuje se do 15. rujna.

Prvi primjer: presuda je dostavljena 30. lipnja (dies a quo). Rok počinje teći 1. srpnja i završava (dies ad quem) 31. srpnja.

Drugi primjer: presuda je dostavljena 31. srpnja (dies a quo). Rok počinje teći 1. kolovoza i završava (dies ad quem) 31. kolovoza.

U oba su primjera prvi dan roka i dies ad quem u vrijeme trajanja sudskih praznika te se stoga rok produljuje do 15. rujna, što je zadnji radni dan za dostavu prigovora ili žalbe.

Treći primjer: presuda je dostavljena 29. lipnja. Rok počinje teći 30. lipnja. Dies ad quem je 29. srpnja.

Četvrti primjer: presuda je dostavljena 1. kolovoza. Rok počinje teći 2. kolovoza. Dies ad quem je 1. rujna.

U oba primjera prvi dan roka ili dies ad quem nisu u vrijeme trajanja sudskih praznika te se rok stoga ne produljuje do 15. rujna.

Trebalo bi napomenuti da se članak 50. drugi stavak Pravosudnog zakonika (produljenje zbog sudskih praznika) i članak 53. drugi stavak Pravosudnog zakonika (premještanje dana isteka roka na sljedeći radni dan jer je dan isteka roka subota, nedjelja ili državni praznik) mogu primjenjivati ako je zadnji dan sudskih praznika (31. kolovoza) subota ili nedjelja, a zadnji dan roka (dies ad quem) je 31. kolovoza.

Članak 50. drugi stavak Pravosudnog zakonika trebao bi se primjenjivati prije članka 53. drugog stavka Pravosudnog zakonika.

Primjer:

presuda je dostavljena 31. srpnja. Rok za podnošenje prigovora ili žalbe teče od 1. kolovoza do 31. kolovoza, koji je u subotu ili nedjelju.

U skladu s člankom 50. drugim stavkom Pravosudnog zakonika, prvi i zadnji dan roka u vrijeme su trajanja sudskih praznika, što znači da se rok produljuje do 15. rujna.

Članak 53. drugi stavak može se primijeniti samo ako je 15. rujna subota ili nedjelja te se u tom slučaju zadnji dan roka premješta na ponedjeljak.

(d) Smrt stranke kojoj je dopušteno podnijeti prigovor, žalbu višem sudu ili kasacijsku žalbu Kasacijskom sudu

U skladu s člankom 56. Pravosudnog zakonika, smrću stranke obustavlja se rok određen toj stranci za podnošenje prigovora, žalbe višem sudu ili kasacijske žalbe Kasacijskom sudu.

Rok se nastavlja tek nakon što se presuda ponovno dostavi na prebivalište preminule stranke i teći će samo od isteka rokova za sastavljanje i razmatranje popisa imovine ako je presuda dostavljena prije isteka tih rokova.

Presuda se može zajednički dostaviti nasljednicima, bez navođenja njihovih imena i svojstava. Međutim, sve zainteresirane strane mogu biti izuzete od prestanka važenja njihovih prava zbog isteka roka ako se smatra da dotične stranke nisu bile svjesne dostave.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

U skladu s člankom 1050. Pravosudnog zakonika opće je pravilo da se žalba može podnijeti u svim predmetima odmah po donošenju presude, čak i ako je donesena zbog ogluhe. Kad je riječ o presudi o nadležnosti ili, osim ako sud odluči drukčije, o privremenoj presudi, žalba se može podnijeti samo uz žalbu protiv pravomoćne presude.

U skladu s člankom 1051. Pravosudnog zakonika, rok za podnošenje žalbe iznosi jedan mjesec od dostave presude u skladu s člankom 792. drugim i trećim stavkom. Međutim, u skladu s člankom 1054. Pravosudnog zakonika, tuženik može u bilo kojem trenutku žalbenom sudu podnijeti protužalbu protiv bilo koje stranke u postupku, čak i ako je presuda dostavljena bez zadrške ili je prihvaćena prije nego što je dostavljena.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U skladu s člankom 51. Pravosudnog zakonika, sudovi mogu prije njihova prestanka skratiti ili produljiti rokove koji ne uzrokuju prestanak važenja prava. Osim ako je zakonom propisano drukčije, produljenje roka ne može biti dulje od početnog roka i ne mogu se odobriti dodatna produljenja, osim na temelju obrazložene odluke i ozbiljnih razloga.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Članak 55. Pravosudnog zakonika uveden je posebno za takve stranke. Ako su uvjeti iz tog članka ispunjeni, takve stranke mogu iskoristiti pogodnost te odredbe.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

U skladu s člankom 50. prvim stavkom Pravosudnog zakonika, rokovi koji uzrokuju prestanak važenja prava ne mogu se skraćivati niti produljivati, čak ni uz suglasnost stranaka, osim ako je taj prestanak važenja obuhvaćen uvjetima utvrđenima zakonom.

Drugim riječima, pravna radnja mora biti izvršena prije isteka roka jer u protivnom neće biti dopuštena.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Istek je prekluzivnog roka konačan. Drugim riječima, više nije moguće podnijeti žalbu, osim ako je prekršen zakon.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

(A) Izvršavanje prava na sudsku zaštitu subjektivnih materijalnih prava uređeno je zakonski propisanim rokovima zastare i apsolutnim rokovima (kalendarski rokovi).

Rok zastare razdoblje je u kojem nositelj subjektivnog prava može biti neaktivan i po čijem isteku više ne može zatražiti pravnu zaštitu tog prava. Istekom roka zastare ne prestaje samo materijalno pravo, nego i s njim povezano pravo na tužbu i pravo na izvršenje, čime to pravo postaje prirodno pravo (materijalno pravo koje ne podliježe sudskoj zaštiti). Zastara se ne primjenjuje automatski, nego nakon što dužnik podnese prigovor nadležnom sudu ili sudskom izvršitelju.

Pravila o trajanju, prestanku i obustavi rokova zastare utvrđena su Zakonom o obvezama i ugovorima. Za sva potraživanja bez određenih rokova propisan je opći rok zastare od pet godina (članak 110. Zakona o obvezama i ugovorima).

Za tri skupine potraživanja propisan je rok zastare od tri godine (članak 111. Zakona o obvezama i ugovorima):

• potraživanja za naknade za koje nije propisan drugi rok zastare
• potraživanja za odštetu i naknade koje proizlaze iz neizvršenog ugovora
• potraživanja za najam, kamate i ostala periodična plaćanja, kao što su potraživanja za opskrbu toplinskom i električnom energijom, bez obzira na moguća periodična odstupanja u iznosu. Međutim, obročna plaćanja na temelju ugovorâ o bankovnim zajmovima ne smatraju se periodičnim plaćanjima i podliježu standardnom roku zastare.

Rok zastare od tri godine propisan je i za pravo podnošenja zahtjeva za zakonsko poništenje ugovora sklopljenih na temelju pogreške ili onih koji su posljedica prijevare ili prijetnje te ugovora koje su sklopile osobe bez pravne i poslovne sposobnosti ili njihovi zastupnici koji ne ispunjavaju relevantne uvjete.

Rok zastare od godine dana propisan je za pravo na podnošenje zahtjeva za zakonsko poništenje ugovora sklopljenih zbog iznimne potrebe ili očigledno nepovoljnih uvjeta (članak 33. Zakona o obvezama i ugovorima).

Rok zastare od šest mjeseci propisan je za potraživanja koja se odnose na nedostatke u prodaji pokretne imovine odnosno manjkavu izradu u okviru ugovora o proizvodnji, osim kad je riječ o građevinskim radovima za koje se zahtjev likvidira u općem roku od pet godina (članak 265. Zakona o obvezama i ugovorima).

U postupcima izvršenja propisan je rok zastare od dvije godine. Ako vjerovnik u pokrenutom postupku izvršenja ne zatraži poduzimanje mjera izvršenja u roku od dvije godine, postupak izvršenja zaustavlja se ex lege na temelju članka 433. stavka 1. točke 8. Zakona o parničnom postupku, a novi rok zastare počinje teći nakon poduzimanja posljednje valjane mjere izvršenja.

Rok zastare počinje teći od trenutka u kojem pravo na tužbu nastaje i može se izvršiti, što ovisi o prirodi predmetnog materijalnog prava. To može biti trenutak u kojem je ugovorna obveza dospjela na plaćanje, trenutak u kojem je počinjen protupravni čin, trenutak u kojem je utvrđen počinitelj protupravnog čina ili trenutak predaje predmeta na koji se odnosi zahtjev zbog nedostataka itd.

Rok zastare ne može se skratiti ili produljiti suglasnošću stranaka.

Međutim, rok zastare može se obustaviti i prekinuti.

Rok zastare prestaje teći u slučajevima koji su iscrpno navedeni u članku 115. Zakona o obvezama i ugovorima:

• između djece i roditelja, dok roditelji ostvaruju svoja roditeljska prava
• između štićenika i njihovih skrbnika ili staratelja, za vrijeme trajanja skrbništva ili starateljstva
• između bračnih drugova
• u slučaju potraživanja osoba čijom se imovinom upravlja u skladu sa zakonom ili sudskim nalogom prema upravitelju tijekom trajanja njegova upravljanja
• u slučaju potraživanja naknade pravnih subjekata od njihovih rukovoditelja, dok su predmetni rukovoditelji na svojem položaju
• u slučaju potraživanja maloljetnika i osoba u pritvoru u razdoblju u kojem oni nemaju zakonskog zastupnika ili staratelja i šest mjeseci nakon njegova imenovanja ili nakon prestanka pravne i poslovne nesposobnosti
• ako je pokrenut postupak u pogledu potraživanja.

U tim je slučajevima stranci privremeno i pravno uskraćena sposobnost izvršavanja prava na tužbu. Rok zastare koji je tekao do obustave ostaje na snazi i nastavlja teći nakon što prestanu okolnosti koje su prouzročile obustavu.

Rok zastare obustavlja se u sljedećim slučajevima:

• dužnikovim priznanjem potraživanja
• prijavom potraživanja ili podnošenjem prigovora odnosno podnošenjem zahtjeva za mirenje; međutim, ako potraživanje nije namireno ili zahtjevi iz prigovora nisu ispunjeni, rok zastare ne smatra se prekinutim
• prijavom potraživanja u okviru postupka u slučaju nesolventnosti
• poduzimanjem mjera izvršenja.

U tim slučajevima rok zastare koji je počeo teći u trenutku nastanka prava na tužbu do obustave roka zastare prestaje biti pravno relevantan te počinje teći novi rok zastare. Ako obustava nastupi zbog prijave potraživanja ili podnošenja prigovora, zakonom je propisana još jedna važna posljedica: trajanje novog roka zastare koji započinje nakon obustave roka zastare uvijek je pet godina.

Apsolutni (prekluzivni) rokovi oni su po čijem isteku prestaju sama materijalna prava. Ti rokovi počinju teći od trenutka nastanka subjektivnog prava, a ne od trenutka nastanka prava na tužbu.

Apsolutni rokovi ne mogu se prekinuti ili obustaviti kao rokovi zastare.

Primjenjuje ih sud ili sudski izvršitelj po službenoj dužnosti, što znači da za njihovu zaštitu nije potreban prigovor dužnika. Po isteku apsolutnog roka pokrenuti postupak postaje nedopušten, dok istekom roka zastare (ako je podnesen prigovor) postupak postaje neopravdan.

Takvi prekluzivni rokovi obuhvaćaju: razdoblje od tri mjeseca u kojem vjerovnik ili hipotekarni vjerovnik može podnijeti prigovor ako se osiguranje od odgovornosti isplati vlasniku predmeta, a ne njemu; razdoblje od tri mjeseca u kojem suvlasnik može pokrenuti postupak za kupnju predmeta koji je u suvlasništvu ako je drugi suvlasnik svoj udio prodao trećoj osobi; razdoblje od jedne godine za pokretanje postupka za otkaz darovanja itd.

(B) Rokovi za poduzimanje određenih postupovnih radnji stranaka i suda u okviru postupaka u pogledu potraživanja i postupaka izvršenja propisani su Zakonom o parničnom postupku. Rokovi za poduzimanje postupovnih radnji u postupcima u slučaju nesolventnosti utvrđeni su u Zakonu o trgovini (Targovski zakon) odnosno u Zakonu o nesolventnosti banaka (Zakon za bankovata nesastoyatelnost) kad je riječ o nesolventnosti banaka, te u drugim posebnim zakonima.

Ako stranke propuste rok, prestaje njihovo pravo na provedbu relevantne postupovne radnje.  Ako sud propusti rok određen za postupanje, to nije prepreka naknadnoj provedbi postupovne radnje jer se ona uvijek može provesti. Rokovi utvrđeni za sudove samo su indikativni.

Rokovi u kojima stranke moraju provesti postupovne radnje jesu rokovi koji su propisani zakonom te rokovi koje je odredio sud.

Rokovi koji su propisani zakonom (zakonski rokovi) obuhvaćaju:

• rok za otklanjanje nepravilnosti u tužbenom zahtjevu (tjedan dana od obavijesti upućene stranci na temelju članka 129. stavka 2. Zakona o parničnom postupku, ali sud može utvrditi i dulji rok)
• rok za očitovanje na zahtjev tuženika, za navođenje dokaza, za osporavanje istinitosti dokaza u tužbenom zahtjevu, za podnošenje protuzahtjeva, za tuženikovo predstavljanje trećih osoba (sudionika) i pokretanje postupaka protiv njih te za podnošenje prigovora na postupak koji je sud odredio za ispitivanje postupka; taj rok počinje teći od trenutka u kojem je tuženik zaprimio presliku tužbenog zahtjeva te traje mjesec dana ili dva tjedna, ovisno o tomu vodi li se postupak u okviru standardnog postupka ili postupka u pogledu posebnih potraživanja (članak 131. i članak 367. Zakona o parničnom postupku)
• rok u kojem podnositelj zahtjeva može podnijeti dodatni zahtjev u postupku u pogledu trgovačkih sporova – razdoblje od dva tjedna od primitka tuženikova očitovanja (članak 372. Zakona o parničnom postupku)
• rok u kojem se tuženik mora očitovati na dodatni zahtjev u postupku u pogledu trgovačkih sporova – razdoblje od dva tjedna od primitka dodatnog tužbenog zahtjeva (članak 373. Zakona o parničnom postupku)
• rok za podnošenje žalbe protiv presuda suda – razdoblje od dva tjedna od dostave presude stranci (članak 259. Zakona o parničnom postupku)
• rok u kojem se druga stranka može očitovati na žalbu i podnijeti protužalbu – razdoblje od dva tjedna od primitka primjerka žalbe (članak 263. Zakona o parničnom postupku)
• rok za kasacijsku žalbu protiv presuda suda – razdoblje od jednog mjeseca od dostave presude stranci (članak 283. Zakona o parničnom postupku)
• rok za podnošenje žalbe protiv presuda suda – razdoblje od jednog tjedna od njezine dostave stranci, a ako su te presude donesene na sudskoj raspravi kojoj je stranka prisustvovala, rok počinje teći od datuma rasprave (članak 275. Zakona o parničnom postupku)
• rok za podnošenje zahtjeva za poništenje izvršene odluke – razdoblje od tri mjeseca od nastanka razloga za njezino poništenje (članak 305. Zakona o parničnom postupku)
• rok u kojem stranka može zatražiti razrješenje suca – na prvoj raspravi nakon nastanka razloga za razrješenje ili nakon što je stranka saznala za postojanje tog razloga (članak 23. Zakona o parničnom postupku)
• rok u kojem stranka može podnijeti prigovor zbog nepostojanja isključive nadležnosti – do završetka postupka u drugom stupnju (članak 119. Zakona o parničnom postupku)
• rok u kojem stranka može podnijeti prigovor zbog nepostojanja mjesne nadležnosti u skladu s mjestom gdje se nalazi nekretnina – do završetka sudske istrage u prvom stupnju (članak 119. Zakona o parničnom postupku), a u svim ostalim slučajevima povrede pravila o mjesnoj nadležnosti prigovor može podnijeti isključivo tuženik u roku za očitovanje na zahtjev (članak 119. Zakona o parničnom postupku); u potrošačkim sporovima i tužbama koje oštećena osoba pokreće protiv osiguravatelja, jamstvenog fonda (Garantsionen fond) i državnog ureda bugarskih osiguravatelja motornih vozila (Natsionalno byuro na balgarskite avtomobilni zastrahovateli), sud po službenoj dužnosti osigurava poštovanje pravila o mjesnoj nadležnosti do završetka prve sudske rasprave
• rok u kojem tužitelj može povući tužbeni zahtjev bez pristanka tuženika – do završetka prve sudske rasprave (članak 232. Zakona o parničnom postupku)
• rok u kojem stranka može podnijeti incidentalni zahtjev – na prvoj raspravi za tužitelja i u roku u kojem se tuženik mora očitovati na tužbeni zahtjev (članak 212. Zakona o parničnom postupku)
• rok za osporavanje istinitosti dokumenta – najkasnije u trenutku očitovanja na tužbu koja je dostavljena tuženiku, a ako je predmetnoj tužbi priložen tužbeni zahtjev, tuženik bi je trebao osporiti u pisanom obliku (članak 193. Zakona o parničnom postupku)
• rok za podnošenje prigovora na platni nalog – razdoblje od dva tjedna od dostave naloga (članak 414. Zakona o parničnom postupku)
• rok za podnošenje žalbe koja se odnosi na odbijanje izdavanja platnog naloga – razdoblje od jednog tjedna od dostave obavijesti podnositelju zahtjeva (članak 413. Zakona o parničnom postupku)
• rok za podnošenje žalbe koja se odnosi na izdavanje naloga za izvršenje – razdoblje od dva tjedna koje počinje teći od dostave naloga podnositelju zahtjeva odnosno od dostave zahtjeva za dobrovoljno izvršenje obveze dužniku (članak 407. Zakona o parničnom postupku)
• rok za dobrovoljno izvršenje obveze dužnika u postupku izvršenja – razdoblje od dva tjedna od trenutka kada je sudski izvršitelj dostavio zahtjev (članak 428. Zakona o parničnom postupku)
• rok za podnošenje žalbe u pogledu djelovanja sudskog izvršitelja – razdoblje od jednog tjedna od poduzimanja radnje ako je stranka prisustvovala predmetnoj radnji ili ako joj je uredno uručen sudski poziv, a u drugim slučajevima – od datuma obavijesti (članak 436. Zakona o parničnom postupku)
• rok za prijavu potraživanja u okviru postupka u slučaju nesolventnosti – jedan mjesec odnosno tri mjeseca od upisa odluke o pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti u trgovački registar (članci 685. i 688. Zakona o trgovini)
• rok za primjenu plana oporavka – jedan mjesec od datuma unosa sudske odluke o odobravanju popisa prihvaćenih potraživanja u trgovački registar (članak 696. Zakona o trgovini)
• rok za podnošenje prigovora u pogledu popisa prihvaćenih potraživanja – razdoblje od sedam dana od upisa popisa u trgovački registar (članak 690. Zakona o trgovini)
• rok za dostavljanje prigovora u pogledu diobnog popisa koji je pripremio upravitelj u slučaju nesolventnosti – razdoblje od četrnaest dana od upisa u trgovački registar (članak 727. Zakona o trgovini)
• apsolutni rokovi za poduzimanje relevantnih postupovnih radnji uređeni su i drugim posebnim zakonima koje se ne može sveobuhvatno popisati: Zakonom o trgovini u pogledu postupka stabilizacije trgovaca, Zakonom o nesolventnosti banaka, Zakonom o osiguranju (Kodeks za zastrahovaneto) itd.

Rokovi koje je odredio sud obuhvaćaju:

• rok za prikupljanje dokaza (članak 157. Zakona o parničnom postupku)
• rok za plaćanje pologa za troškove prikupljanja dokaza (pozivanje svjedoka, plaćanje nagrade za vještake itd.) – članak 160. Zakona o parničnom postupku)
• rok za otklanjanje nepravilnosti u okviru postupovne radnje koju je poduzela stranka (članak 101. Zakona o parničnom postupku)
• rok za podnošenje tužbenog zahtjeva – obično dulji od tjedan dana.

Rokovi se isto tako dijele u dvije vrste ovisno o tomu može li ih sud produljiti ili ta mogućnost ne postoji. Svi rokovi koje utvrđuje sud mogu se produljiti. Rokovi za podnošenje žalbi i zahtjeva za poništenje izvršive presude ne mogu se produljiti: članak 63. stavak 3. Zakona o parničnom postupku.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Državni su praznici sljedeći:

1. siječnja – Nova godina

3. ožujka – Dan oslobođenja – nacionalni praznik

1. svibnja – Međunarodni praznik rada

6. svibnja – Dan svetog Jurja, Dan hrabrosti i bugarske vojske

24. svibnja – Dan bugarskog obrazovanja i kulture te slavenske književnosti

6. rujna – Dan ujedinjenja

22. rujna – Dan neovisnosti

1. studenoga – Dan narodnih prosvjetitelja: neradni dan za sve obrazovne ustanove, radni dan za sve druge pravne osobe

24. prosinca – Badnjak, 25. i 26. prosinca – Božić

Veliki petak, Velika subota i Uskrs – dva dana (nedjelja i ponedjeljak), čiji se datum određuje za predmetnu godinu.

Vijeće ministara može isto tako jednokratno proglasiti druge dane državnim praznicima, danima posvećenima slavljenju određenih zanimanja te neradnim danima tijekom predmetne godine.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Opća pravila o rokovima za poduzimanje postupovnih radnji stranaka te suda u okviru postupaka u pogledu potraživanja i postupaka izvršenja propisana su Zakonom o parničnom postupku. U nekoliko posebnih zakona isto se tako utvrđuju apsolutni rokovi za izvršenje postupovnih prava, na primjer u članku 74. Zakona o trgovini, članku 19. i članku 25. Zakona o trgovačkom registru i registru neprofitnih pravnih osoba (Zakon za targovskiya registar i registara na yuridicheskite litsa s nestopanska tsel) itd. Općenite informacije o općim pravilima utvrđenima u poglavlju 7. Zakona o parničnom postupku, „Rokovi i ponovno utvrđivanje rokova” navedene su u odgovorima na pitanja 4., 5. i 6.

Opća pravila o rokovima zastare utvrđena su u članku 110. i dalje Zakona o obvezama i ugovorima. Vidjeti točku 1.

Opća pravila o rokovima za ispunjenje obveza koje proizlaze iz obveznih odnosa utvrđena su u člancima od 69. do 72. Zakona o obvezama i ugovorima.

Ako postoje preduvjeti definirani u postupovnom pravu (članci 61., 229. i 432. Zakona o parničnom postupku), utvrđeni postupovni rokovi prestaju teći, a u tom slučaju taj prestanak nastupa od događaja zbog kojeg je obustavljen postupak. Postupak se obustavlja ako se pojavi prepreka njegovu nastavku te dok se ne ukloni ta prepreka, nije dopušteno poduzimanje postupovnih radnji, osim radnje osiguranja tužbe. Nakon uklanjanja prepreke (npr. smrt stranke, potreba za uspostavljanjem skrbništva, postojanje glavnog postupka itd.) postupak se može nastaviti, pri čemu sve mjere poduzete prije zaustavljanja ostaju valjane.

U posebnim zakonima utvrđeni su drugi rokovi koji su kraći od standardnog roka zastare.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Trenutak u kojem rok za poduzimanje određene postupovne radnje počinje teći obično je datum na koji je stranka obaviještena da tu radnju mora poduzeti ili odgovarajuće obaviještena o aktu suda protiv kojeg je moguće podnijeti prigovor:

• rok za otklanjanje nepravilnosti u tužbenom zahtjevu počinje teći od datuma dostave uputa suda stranci
• rok u kojem tuženik može dostaviti pisano očitovanje na tužbeni zahtjev počinje teći od trenutka u kojem je on zaprimio primjerak tužbenog zahtjeva i dokaza na kojima se on temelji, a u obavijesti koju sud prilaže primjerku tužbenog zahtjeva mora biti naveden rok za očitovanje i posljedice ako se taj rok ne ispoštuje
• rok za podnošenje žalbe protiv presude počinje teći od njezine dostave stranci
• rok za podnošenje žalbe protiv presude donesene u predmetu koji se razmatrao u okviru „skraćenog postupka” (dio treći, poglavlje 25. Zakona o parničnom postupku) počinje teći od datuma na koji je sud izjavio da će objaviti svoju odluku
• rok za podnošenje žalbe protiv presuda počinje teći od njihova dostavljanja stranci, a ako su te presude donesene na sudskoj raspravi kojoj je stranka prisustvovala, rok počinje teći od datuma sudske rasprave
• žalba u pogledu djelovanja sudskog izvršitelja podnosi se u roku od jednog tjedna od poduzimanja radnje ako je stranka prisustvovala predmetnoj radnji ili ako joj je uredno uručen sudski poziv, a u drugim slučajevima – od datuma obavijesti
• rokovi u okviru postupka u slučaju nesolventnosti počinju teći od upisa relevantne radnje upravitelja u slučaju nesolventnosti (na primjer, sastavljanje popisa vjerovnika s prihvaćenim potraživanjima) ili akta suda u trgovački registar.

Postoje i rokovi koji počinju teći u trenutku pokretanja postupaka u pogledu potraživanja, s obzirom na to da je zakonom propisano samo konačno vrijeme trajanja njihove provedbe.

Na primjer:

• Tužitelj može promijeniti temelj ili prijedlog svojeg zahtjeva ili povući zahtjev bez pristanka tuženika dok traje prva rasprava u predmetu.
• Svaki sljednik u postupku podjele može, dok traje prva rasprava, pisanim zahtjevom zatražiti da mu se kao subjektu u podjeli dodijeli dodatna imovina itd.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Rok počinje teći od trenutka obavješćivanja stranke. Vrijeme pravilne dostave obavijesti stranci određuje se na različite načine, ovisno o načinu obavješćivanja. U poglavlju VI. („Obavijesti i sudski pozivi”) Zakona o parničnom postupku utvrđena su pravila o načinu dostave obavijesti i sudskih poziva strankama te u kojem se trenutku smatra da je dostava obavijesti pravilno obavljena.

Ako se obavijest dostavlja osobno primatelju ili njegovu zastupniku odnosno drugoj osobi koja živi ili radi na predmetnoj adresi, u sudskom pozivu mora se navesti datum na koji je dotična osoba primila obavijest, bez obzira na to je li joj obavijest dostavio djelatnik suda ili pošte. Rokovi za poduzimanje relevantne postupovne radnje počinju teći od tog datuma.

Obavijesti se mogu dostaviti i na adresu e-pošte koju je navela stranka. Obavijesti se smatraju dostavljenima nakon njihova unosa u za to određeni informacijski sustav.

Ako postoje pravni preduvjeti (na primjer, ako je stranka promijenila adresu koju je navela za predmet, a da o tomu nije obavijestila sud), sud može naložiti dostavu obavijesti na način da je priloži spisu predmeta i u tom slučaju rok počinje teći od datuma njezina prilaganja spisu. Riječ je o zamjenskoj dostavi, koja se upotrebljava ako se ne poštuje određena nametnuta postupovna obveza.

Ako tuženika nije moguće pronaći na njegovoj stalnoj adresi te se na toj adresi ne nalazi osoba koja bi mogla primiti obavijest, dostavljač na vratima ili u poštanskom sandučiću mora ostaviti obavijest u kojoj se navodi da se dokumenti nalaze u uredu suda i da ih je moguće preuzeti u roku od dva tjedna od datuma obavijesti. U tom slučaju, ako ih tuženik ne preuzme, smatra se da su obavijest i predmetni dokumenti dostavljeni na datum isteka roka za njihovo preuzimanje.

Zamjenska dostava u toj situaciji proizlazi iz činjenice da fizička osoba nije ispunila svoju upravnu obvezu prijave stalne i trenutačne adrese na kojoj je se može pronaći.

Obavijesti se dostavljaju trgovcima i pravnim osobama upisanima u odgovarajući registar na posljednju adresu navedenu u registru. Ako na toj adresi ne posluje ured i nema trgovačkih oznaka, odnosno postoje razlozi za pretpostavku da je osoba napustila tu adresu, sve se obavijesti ulažu u spis predmeta i smatra se da su propisno dostavljene: članak 50. stavak 2. Zakona o parničnom postupku.

Ako je trgovac prisutan na adresi navedenoj u registru, ali dostavljač ne može pristupiti uredu ili osoba nije voljna primiti obavijest, dostavljač ostavlja obavijest o dostavi i, ako primatelj ne preuzme dokumente u roku od dva tjedna od ostavljanja obavijesti, smatra se da su oni dostavljeni na datum isteka tog roka (zamjenska dostava).

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Rok se izražava u godinama, tjednima i danima. Rok izražen u danima izračunava se od dana nakon dana na koji počinje teći predmetno razdoblje i istječe na kraju zadnjeg dana. Na primjer, ako se stranci naloži otklanjanje nepravilnosti u okviru radnje u roku od sedam dana, a obavijest o tomu dostavljena joj je 1. lipnja, to je datum na koji počinje teći rok, ali računanje započinje sljedećeg kalendarskog dana, 2. lipnja, i rok istječe 8. lipnja.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rokovi se izražavaju u kalendarskim danima. Međutim, ako rok istječe na neradni dan (vikend ili praznik), smatra se da istječe na prvi radni dan nakon tog neradnog dana.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok koji se izražava u tjednima istječe na određeni dan posljednjeg tjedna. Na primjer, ako se stranci naloži otklanjanje nepravilnosti u tužbenom zahtjevu u roku od tjedan dana, a obavijest o tomu dostavljena joj je u petak, razdoblje će isteći u petak sljedećeg tjedna.

Rok koji se izražava u mjesecima istječe na određeni datum posljednjeg mjeseca, a ako za posljednji mjesec nema takav datum, razdoblje istječe posljednjeg dana tog mjeseca.

Rok koji se izražava u godinama istječe na predmetni datum posljednje godine, a ako taj mjesec posljednje godine nema takav datum, razdoblje istječe posljednjeg dana tog mjeseca.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Vidjeti odgovor na 8. pitanje.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako je posljednji dan razdoblja neradni dan, rok uvijek istječe na prvi sljedeći radni dan.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Sud ne može produljiti rokove za podnošenje žalbe protiv presuda i naloga te za podnošenje zahtjeva za poništenje izvršene odluke, kao ni rok za podnošenje prigovora na platni nalog.

Sud može produljiti rokove za sve ostale zakonske i sudske rokove na zahtjev stranke koji je podnesen prije isteka roka, ako za to postoje dobri razlozi (članak 63. Zakona o parničnom postupku). Novoodređeni rok ne smije biti kraći od početnog roka. Produljeni rok teče od isteka početnog roka. Presuda kojom se produljuje rok (i presuda kojom se to produljenje odbija) ne dostavlja se stranci te bi ona stoga trebala aktivno pratiti aktivnosti suda.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Zakonom o parničnom postupku propisana su opća pravila za podnošenje žalbi protiv presuda i naloga u svim građanskim i trgovačkim stvarima na način da se njime osigurava:

• razdoblje od dva tjedna za podnošenje žalbe protiv presude koju je donio sud, koje počinje teći od dostave presude stranci
• razdoblje od jednog mjeseca za podnošenje kasacijske žalbe protiv presude koju je donio sud, koje počinje teći od dostave presude stranci
• razdoblje od jednog tjedna za podnošenje žalbi protiv presuda koje je donio sud, koje počinje teći od njihove dostave stranci, a ako su te presude donesene na sudskoj raspravi kojoj je stranka prisustvovala, razdoblje počinje teći od datuma rasprave.

Sve su iznimke od tih općih pravila detaljno propisane zakonom i temelje se na posebnim obilježjima predmetnog postupka. Takve su iznimke propisane za:

• odluke o pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti, protiv kojih je žalbu moguće podnijeti u roku od sedam dana od njihova upisa u trgovački registar
• odluke kojima se odbija zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti, protiv kojih je žalbu moguće podnijeti u roku od sedam dana od datuma obavijesti u skladu s Zakonom o parničnom postupku
• odluku u postupku podjele koju sud donose u pogledu potraživanja stranaka u postupku podjele računa, odluku o javnoj prodaji nedjeljive nekretnine, odluku o dodjeli nedjeljive nekretnine jednoj od stranaka u postupku podjele te odluke o objavi završnog zapisnika o podjeli, protiv kojih je moguće podnijeti zajedničku žalbu u roku za podnošenje žalbe protiv posljednje odluke
• odluku zbog ogluhe protiv koje nije moguće podnijeti žalbu, ali u roku od mjesec dana od njezine dostave stranka na koju se ta odluka odnosi može od žalbenog suda zatražiti poništenje odluke ako nije u stanju sudjelovati u predmetu
• odluku o sporazumnom razvodu, protiv koje nije moguće podnijeti žalbu
• druge posebne situacije kojima se uređuju rokovi za podnošenje žalbe protiv presude: na primjer, žalba protiv odluke o registraciji političke stranke moguća je u roku od sedam dana.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ne postoji odredba kojom se sudu omogućuje skraćivanje rokova koje je sam odredio ili koji su propisani zakonom, već samo odredba kojom mu se omogućuje produljenje roka na zahtjev stranaka. Sud ne može produljiti rokove za podnošenje žalbe protiv presuda i naloga te za podnošenje zahtjeva za poništenje izvršene odluke, kao ni rok za podnošenje prigovora na platni nalog.

Međutim, nema prepreke da sud po službenoj dužnosti ili na zahtjev jedne od stranaka promijeni datum rasprave, odnosno da je zakaže za raniji ili kasniji datum ako je to nužno zbog relevantnih okolnosti. Međutim, u takvim bi slučajevima sud trebao obavijestiti stranke o novom datumu te bi se ta obavijest trebala dostaviti najkasnije u roku od jednog tjedna prije datuma rasprave.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Postupovna pravila Zakona o parničnom postupku, uključujući ona koja se odnose na produljenje roka, primjenjuju se na sve sudionike u postupku, bez obzira na njihovo boravište.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Opće je načelo da sud u obzir ne uzima postupovne radnje poduzete nakon isteka roka. Nadalje, u Zakonu o parničnom postupku izričito je navedeno da, ako se nedostaci u tužbenom zahtjevu pravodobno ne otklone, on se odbija; ako se žalba, zahtjev za poništenje ili prigovor na nalog za izvršenje podnesu nakon isteka roka, oni se odbijaju kao zakašnjeli; ako stranka pravodobno ne podnese njoj dostupne dokaze, oni neće biti prihvaćeni u okviru predmeta, osim ako je do propusta došlo zbog posebnih nepredviđenih okolnosti. Nepoštovanjem postupovnih rokova onemogućuje se ostvarivanje prava zbog kojih su utvrđeni ti rokovi.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranka koja nije poštovala rok propisan zakonom ili rok koji je odredio sud može zatražiti njegovu ponovnu uspostavu ako dokaže da rok nije poštovala zbog posebnih nepredviđenih okolnosti koje nije bila u mogućnosti prevladati. Ponovna uspostava roka nije dopuštena ako postoji mogućnost produljenja roka kako bi se poduzela postupovna radnja.

Zahtjev za ponovnu uspostavu roka potrebno je podnijeti u roku od jednog tjedna od obavijesti o nepoštovanju te se u njemu moraju navesti sve okolnosti na kojima je on utemeljen i svi dokazi o meritumu zahtjeva.  Zahtjev je potrebno dostaviti sudu pred kojim se trebala provesti predmetna postupovna radnja. Uz zahtjev za ponovnu uspostavu roka dostavljaju se i dokumenti za koje se zahtijeva ponovna uspostava roka te ako se rok odnosi na plaćanje troškova, sud određuje novi rok za njihovo plaćanje.

Zahtjev se obvezno ispituje na javnoj raspravi. Ako se zahtjev odobri, vraćaju se izgubljena prava.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Općenito, rokovi važni za građanske postupke su postupovni ili materijalni.

Postoje dvije vrste postupovnih rokova: zakonski i sudski.

Zakonski su rokovi utvrđeni zakonom. Nepoštovanje zakonskog postupovnog roka uvijek podrazumijeva neku vrstu postupovne posljedice (npr. gubitak mogućnosti uspješnog izvršenja određene radnje, izricanje stegovne novčane kazne). Nepoštovanje zakonskog roka može se opravdati (vidjeti članak 58. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku (zákon č. 99/1963 Sb., občanský soudní řád, ve znění pozdějších předpisů), kako je izmijenjen), ako su stranka ili njezin pravni zastupnik propustili rok zbog opravdanog razloga koji je doveo do nemogućnosti izvršenja neke radnje koju je stranka imala pravo poduzeti. Zahtjev se mora podnijeti u roku od 15 dana od datuma kad je prepreka uklonjena te se istodobno mora izvršiti propuštena radnja. Sud može, na zahtjev stranke, utvrditi odgodni učinak zahtjeva kako bi se opravdalo propuštanje roka.

Ako rok za izvršenje neke radnje nije izravno utvrđen zakonom, određuje ga predsjednik sudskog vijeća (ili sudac pojedinac). Predsjednik sudskog vijeća (ili sudac pojedinac) može odrediti rok ne samo u predmetima koji su predviđeni zakonom, već i u predmetima u kojima je potrebno osigurati učinkovito vođenje postupka s primjerenom hitnošću. Sud može produljiti sudski rok na temelju okolnosti (vidjeti članak 55. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen), ali ne smije opravdati propuštanje roka.

Postupovni rokovi nisu rokovi utvrđeni za sud već, na primjer, za izdavanje odluke; takvi su rokovi upravni rokovi.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Dan obnove samostalnosti države Češke, Nova godina: 1. siječnja

Uskrsni ponedjeljak: datum se mijenja, ali blagdan je obično krajem ožujka ili početkom travnja

Praznik rada: 1. svibnja

Dan pobjede: 8. svibnja

Dan slavenskih misionara Ćirila i Metoda: 5. srpnja

Dan spaljivanja vjeroučitelja Jana Husa: 6. srpnja

Dan češke državnosti: 28. rujna

Dan osnivanja samostalne čehoslovačke države: 28. listopada

Dan borbe za slobodu i demokraciju: 17. studenoga

Badnjak: 24. prosinca

Božić: 25. prosinca

Sveti Stjepan: 26. prosinca

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Zakonska pravila o metodi računanja rokova utvrđena su u člancima od 55. do 58. Zakona br. 99/1963 o parničnom postupku, kako je izmijenjen.

Rok izražen u danima počinje teći dan nakon dana kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka.

Pola mjeseca znači petnaest dana.

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama završava istekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka. Ako se taj dan ne pojavljuje u posljednjem mjesecu, rok završava istekom posljednjeg dana u mjesecu.

Ako posljednji dan roka pada na subotu, nedjelju ili na državni praznik, posljednji dan roka je sljedeći radni dan.

Rokovi izraženi u satima završavaju istekom sata koji po svojem broju odgovara satu kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka.

Smatra se da je postupak pokrenut u roku ako je zahtjev podnesen sudu ili predan tijelu koje ga je obvezno dostaviti, tj. najčešće ovlaštenom pružatelju poštanskih usluga, na posljednji dan roka.

Ako je postupak obustavljen, prestaju teći i postupovni rokovi (članak 111. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Ako se postupak nastavi, rokovi ponovno počinju teći.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Dan kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka ne uključuje se u izračun roka. To se ne primjenjuje ako je rok izražen u satima. Međutim, rok u pravilu teče od dana koji slijedi nakon dana kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka (vidjeti članak 57. stavak 1. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Dan kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka ne uključuje se u izračun roka. To se ne primjenjuje ako je rok izražen u satima (vidjeti članak 57. stavak 1. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rok se računa u kalendarskim danima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u tjednima rijetko se pojavljuju u Zakonu o parničnom postupku (Zakon br. 99/1963, kako je izmijenjen) (npr. članak 260. stavak 3., članak 295. stavci 1. i 2.). Češće se pojavljuju u sudskoj praksi kao sudski rokovi.

Rokovi izraženi u mjesecima u Zakonu o parničnom postupku pojavljuju se u trajanju od jednog mjeseca (npr. članak 82. stavak 3., članak 336.m stavak 2. i članak 338.za stavak 2.), dva mjeseca (npr. članak 240. stavak 1. i članak 247. stavak 1.), tri mjeseca (npr. članak 111. stavak 3., članak 233 stavak 1. i članak 234. stavak 1.) te šest mjeseci (npr. članak 77.a stavak 2. i članak 260.g stavak 3.).

Rokovi izraženi u godinama u Zakonu o parničnom postupku pojavljuju se u dva oblika: rok od jedne godine (npr. članak 111. stavak 3.) i rok od tri godine (npr. članak 99. stavak 3., članak 233. stavak 2. i članak 234. stavak 2.).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u tjednima, mjesecima ili godinama završavaju istekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka, a ako se taj dan ne pojavljuje u mjesecu, istekom posljednjeg dana u mjesecu (vidjeti članak 57. stavak 2. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da (vidjeti članak 57. stavak 2. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen).

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Zakonski postupovni rokovi ne mogu se izmijeniti odlukom suda.

Sud može produljiti sudski postupovni rok ovisno o okolnostima.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Stranka može pobijati odluku okružnog suda (okresní soud) ili odluku regionalnog suda (krajský soud) donesenu u presudi u prvostupanjskom postupku, osim ako je to zakonom isključeno (vidjeti članak 201. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen). Žalbu treba podnijeti sudu čija se odluka pobija u roku od petnaest dana od dostave pisane odluke. Rok za podnošenje žalbe počinje teći dan nakon dana na koji je odluka dostavljena stranci. Za poštovanje tog postupovnog roka dovoljno je da je žalba predana tijelu koje ju je obvezno dostaviti (konkretno, ovlašteni pružatelj poštanskih usluga, zatvorska ustanova u slučaju osoba koje se nalaze u zatvoru ili pritvoru, ustanova za odgoj djece i mladeži u slučaju korisnika te ustanove itd.) ili podnesena sudu na posljednji dan roka.

Ako je sud donio rješenje o ispravku presude, rok teče od datuma pravomoćnosti rješenja o ispravku presude (vidjeti članak 204. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Žalba koja je podnesena nakon isteka roka od petnaest dana samo zbog činjenice da je podnositelj žalbe postupio u skladu s netočnom uputom suda u pogledu žalbe smatra se podnesenom u roku. Ako odluka ne sadržava upute o žalbi, roku za podnošenje žalbe ili sudu kojem se podnosi žalba, ili ako sadržava netočne upute u kojima se navodi da žalba nije dopuštena, žalba se može podnijeti u roku od tri mjeseca od dostave odluke.

Ako je u predmetu donesen platni nalog, tuženik može spriječiti stupanje na snagu tog naloga podnošenjem prigovora sudu koji je izdao nalog u zakonskom roku od 15 dana od dana dostave naloga (vidjeti članak 172. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Podnošenjem prigovora platni se nalog ukida te sud zakazuje ročište. Žalba se može podnijeti i samo protiv prigovora koji se odnosi na troškove postupka, ali time se ne ukida platni nalog.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U skladu sa Zakonom o parničnom postupku (Zakon br. 99/1963, kako je izmijenjen) ročište se može odgoditi zbog važnih razloga, ako se o predmetu ne može raspraviti i odlučiti na jednom ročištu (vidjeti članak 119. Zakona o parničnom postupku). Važan razlog za odgodu može biti, na primjer, činjenica da se jedna od stranaka u postupku nije javila sudu, a rasprava se ne može održati u njezinoj odsutnosti (vidjeti članak 101. stavak 3. Zakona o parničnom postupku) ili ako jedna od stranaka nije imala dovoljno vremena da se pripremi za raspravu jer joj sudski poziv nije dostavljen na vrijeme ili zbog drugih važnih razloga.

Stranka može od suda zatražiti odgodu ročišta. O unaprijed podnesenom zahtjevu stranke za odgodu ročišta sud će odlučiti na temelju ozbiljnosti razloga navedenog u zahtjevu. Ako sud odbije zahtjev stranke, stranka se mora pojaviti na ročištu.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Takva situacija nije izričito predviđena češkim zakonima.

U slučaju postupka s međunarodnim elementom tijekom kojeg treba dostaviti pismeno stranci u inozemstvu primjenjivat će se postupovna pravila države pred čijim se sudom vodi postupak (lex fori) odnosno postupovna pravila suda nadležnog za predmet.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Svako nepoštovanje postupovnog roka ima postupovne posljedice.

Ako je Zakonom o parničnom postupku (Zakon br. 99/1963, kako je izmijenjen) utvrđen određeni rok za izvršenje radnje (npr. podnošenje žalbe ili izvanredne žalbe), posljedica propuštanja tog roka gubitak je mogućnosti uspješnog izvršenja radnje. Propuštanje roka može se opravdati ako su ga stranka ili njezin zastupnik propustili zbog opravdanog razloga (npr. nagle bolesti, ozljede itd.) te stoga nisu mogli izvršiti radnju koju je stranka imala pravo poduzeti (vidjeti članak 58. Zakona o parničnom postupku), osim ako opravdanje za propuštanje određenog roka nije isključeno Zakonom o parničnom postupku (na primjer, u skladu s člankom 235. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, opravdanje za propuštanje roka isključeno je u slučaju zahtjeva za obnovu postupka ili poništenje). U slučaju roka utvrđenog za ispunjenje određene obveze, posljedica propuštanja tog roka izricanje je određene sankcije (na primjer, stegovne novčane kazne).

Svako propuštanje nekog sudskog postupovnog roka povezano je s određenim pravnim posljedicama. Predsjednik sudskog vijeća (ili sudac pojedinac) može produljiti sudski rok, ali ne smije opravdati propuštanje sudskog roka.

Platni nalog protiv kojeg nije uložen prigovor ima učinke pravomoćne sudske presude (vidjeti članak 174. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Propuštanje ročišta ima drukčije posljedice od propuštanja roka. Ako se uredno pozvana stranka ne pojavi na ročištu, a nije pravodobno zatražila odgodu iz važnog razloga, sud može raspraviti o predmetu i donijeti odluku u njezinoj odsutnosti (vidjeti članak 101. stavak 3. Zakona br. 99/1963, Zakona o parničnom postupku, kako je izmijenjen) te, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 153.b Zakona o parničnom postupku, može donijeti presudu zbog ogluhe.

Ako tuženik iz opravdanih razloga propusti prvo ročište u predmetu na kojem je donesena presuda zbog ogluhe, sud će na zahtjev tuženika ukinuti presudu i zakazati novo ročište u predmetu. Stranka može podnijeti takav zahtjev do datuma pravomoćnosti presude zbog ogluhe (vidjeti članak 153.b stavak 4. Zakona o parničnom postupku).

Protiv presude zbog ogluhe dopuštena je i žalba u pogledu merituma spora. Ako je tuženik, uz podnošenje zahtjeva za ukidanje presude prvostupanjskog suda, podnio i žalbu protiv presude te mu je zahtjev za ukidanje presude odobren pravomoćnom odlukom, žalba se zanemaruje (vidjeti članak 153.b stavak 5. Zakona o parničnom postupku).

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Opća su pravila o postupovnim rokovima utvrđena člancima od 214. do 229. Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung), a ostali članci Zakona sadržavaju posebne odredbe kojima su uređeni pojedinačni rokovi.

Postoji razlika između „stvarnih” rokova (eigentliche Fristen), odnosno razdoblja unutar kojih osobe koje sudjeluju u postupku mogu ili – kako bi izbjegle gubitak prava – moraju izvršiti određene postupovne radnje ili formalnosti, i „nestvarnih” rokova (uneigentliche Fristen) unutar kojih je zakonom propisano da sud mora izvršiti određene službene radnje.

„Stvarni” se rokovi dalje dijele na zakonske rokove, koji su propisani zakonom, i na sudske rokove, koje sud određuje po vlastitom nahođenju. Zakonski rokovi uključuju „obvezna razdoblja” (Notfristen) predviđena u članku 224. stavku 1. drugoj rečenici Zakona o parničnom postupku, koja su uvijek kao takva određena u Zakonu i ne mogu se skraćivati niti produljivati.

Međutim, stranke mogu dogovorom skratiti sudske i zakonske rokove, osim obveznih razdoblja i nestvarnih rokova, ali ih ne mogu produljiti. Sud može produljiti ili skratiti rok koji je sam utvrdio, ali zakonski rok može promijeniti samo u skladu sa zakonom. Sud u svakom slučaju vrši promjene samo ako stranka može dostaviti uvjerljive razloge za takvo postupanje.

Za stranke u građanskom postupku važni su i sljedeći rokovi:

(a) u postupku za izdavanje platnog naloga

U postupku za izdavanje platnog naloga (Mahnverfahren), prigovori protiv platnog naloga u skladu s člankom 692. stavkom 1. točkom 3. Zakona o parničnom postupku i žalbe protiv naloga za izvršenje u skladu s člankom 700. stavkom 1. i člankom 339. stavkom 1. moraju se podnijeti u roku od dva tjedna. Ako nije podnesen prigovor i podnositelj ne podnese zahtjev za izdavanje naloga za izvršenje u roku od šest mjeseci, platni nalog prestaje proizvoditi pravne učinke u skladu s člankom 701.

(b) u parničnim postupcima

1. Člankom 132. Zakona o parničnom postupku utvrđeno je opće pravilo da se pripremni podnesci moraju dostaviti sudu na vrijeme da bi se mogli dostaviti drugoj stranci najkasnije tjedan dana prije ročišta kako bi se osiguralo pravodobno izvršenje priprema za ročišta i osigurao odgovarajući pristup pravdi. Pripremni podnesci koji sadržavaju prigovor na nove podneske moraju se dostaviti pravodobno kako bi se mogli dostaviti drugoj stranci najmanje tri dana prije ročišta.
2. Pri utvrđivanju datuma za pripremno ročište sud mora tuženiku dati barem dva tjedna za odgovor (članak 275. stavak 1. prva rečenica, članak 275. stavak 3. i članak 277. stavak 3. Zakona). Ako sud naloži održavanje pisanog prethodnog postupka, tuženik mora unutar obveznog razdoblja od dva tjedna navesti namjerava li iznositi obranu (članak 276. stavak 1. prva rečenica). Sud mu dopušta barem dva dodatna tjedna za dostavu obrane u pisanom obliku (članak 276. stavak 1. druga rečenica). Predsjedavajući sudac može zatim tužitelju odrediti rok unutar kojeg mora dostaviti pisano očitovanje na obranu (članak 276. stavak 3.).
3. Ako tuženik ne navede namjeru iznošenja obrane u dopuštenom roku, sud, na zahtjev tužitelja i bez održavanja ročišta, donosi pravomoćnu presudu u korist tužitelja u skladu s člankom 331. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku („presuda zbog ogluhe” (Versäumnisurteil)). Sud će donijeti presudu zbog ogluhe i ako tužitelj ili tuženik ne dođu na ročište ili ako ne iznesu svoje činjenice. Stranka protiv koje je donesena presuda zbog ogluhe može podnijeti prigovor unutar obveznog razdoblja od dva tjedna od dostave presude (članak 338. i članak 339. stavak 1.). Ako je prigovor dopušten (i, što je najvažnije, dostavljen u dopuštenom roku), postupak se vraća u fazu u kojoj je bio prije ogluhe.
4. Obvezno razdoblje za podnošenje žalbe (Berufung) iznosi mjesec dana (članak 517. Zakona o parničnom postupku), dok se osnova za žalbu može dostaviti u roku od dva mjeseca (članak 520. stavak 2.). Oba roka počinju teći nakon dostave potpune presude ili najkasnije pet mjeseci od izricanja presude. Za odgovor na žalbu predviđen je rok od najmanje dva tjedna (članak 521. stavak 2. i članak 277. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).
5. Ako žalbeni sud (Berufungsgericht) u svojoj presudi odbije dopustiti žalbu zbog pravne neutemeljenosti (Revision), moguće je podnijeti ponovljeni zahtjev za odobravanje žalbe unutar obveznog razdoblja od mjesec dana od dostave potpune presude (članak 544. stavak 1. i stavak 3. prva rečenica Zakona). Osnova za žalbu mora se dostaviti u roku od dva mjeseca od datuma dostave potpune presude, ali najkasnije u roku od sedam mjeseci nakon njezina donošenja.
6. Rok za podnošenje žalbe zbog pravne neutemeljenosti isto je tako obvezno razdoblje i iznosi mjesec dana (članak 548. Zakona), dok se osnova za žalbu može podnijeti u roku od dva mjeseca (članak 551. stavak 2. druga rečenica). Oba roka počinju teći nakon dostave potpune presude ili najkasnije pet mjeseci od izricanja presude.
7. Neposredni prigovor (sofortige Beschwerde) protiv odluke izvršne po nalogu (Beschluss) mora se podnijeti unutar obveznog razdoblja od dva tjedna od dostave odluke ili najkasnije pet mjeseci i dva tjedna od njezina izricanja (članak 569. stavak 1.). Prigovor zbog pravne neutemeljenosti (Rechtsbeschwerde), koji se mora temeljiti na povredi zakona, mora se podnijeti u obveznom razdoblju od mjesec dana nakon dostave naloga (članak 575. stavak 1. prva rečenica), dok se osnova za prigovor mora podnijeti u roku od dodatnih mjesec dana (članak 575. stavak 2.).
8. Ako stranka ne ispuni jedan od postupovnih zahtjeva iz članka 233. Zakona o parničnom postupku (npr. obvezno razdoblje ili rok za podnošenje osnove za žalbu), ali ne zbog vlastite krivnje, ta stranka može zatražiti povrat u stanje prije donošenja presude zbog ogluhe. Zahtjev se mora podnijeti u roku od dva tjedna od uklanjanja prepreke (članak 234. stavci 1. i 2.).

Ako datum početka roka ovisi o datumu dostave (vidjeti odgovor na pitanje 4.), potrebno je provjeriti je li dostava bila učinkovita. U slučaju zamjenske dostave, učinkovitost dostave ne ovisi o tome je li adresat zaista primio pismeno. Međutim, uvijek je nužno da se stambeni ili poslovni prostor adresata u trenutku dostave nalazi na adresi na koju je dostavljeno pismeno.

Adresat koji nije znao za postupak i koji zbog toga nije mogao osporiti donesenu odluku može, u određenim okolnostima, podnijeti zahtjev za povrat u stanje prije donošenja presude zbog ogluhe: vidjeti odgovor na pitanje 4. Za datum kada počinje teći rok vidjeti odgovor na pitanje 16.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

• Nova godina: 1. siječnja
• Sveta tri kralja: 6. siječnja (samo u Baden-Württembergu, Bavarskoj i Saskoj-Anhaltu)
• Međunarodni dan žena: 8. ožujka (samo u Berlinu)
• Veliki petak: datum se mijenja, ali obično je negdje krajem ožujka ili početkom travnja
• Uskrs: datum se mijenja, ali obično je negdje krajem ožujka ili početkom travnja
• Uskrsni ponedjeljak: datum se mijenja, ali obično je negdje krajem ožujka ili početkom travnja
• 1. Praznik rada: 1. svibnja
• Uzašašće: u svibnju, promjenjiv datum
• Duhovi: promjenjiv datum u svibnju ili lipnju
• Duhovni ponedjeljak: promjenjiv datum u svibnju ili lipnju
• Tijelovo: datum se mijenja, ali obično je negdje između kraja svibnja i sredine lipnja (samo u Baden-Württembergu, Bavarskoj, Hessenu, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Falačkom Porajnju, Saarlandu, Saskoj (regionalno) i Tiringiji (regionalno))
• Velika Gospa: 15. kolovoza (samo u Bavarskoj (regionalno) i Saarlandu)
• Dan ujedinjenja Njemačke: 3. listopada
• Dan reformacije: 31. listopada (samo u Brandenburgu, Bremenu, Hamburgu, Mecklenburgu-Zapadnom Pomorju, Donjoj Saskoj, Saskoj, Saskoj-Anhaltu, Schleswig-Holsteinu i Tiringiji)
• Svi sveti: 1. studenoga (samo u Baden-Württembergu, Bavarskoj, Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Falačkom Porajnju i Saarlandu)
• Dan pokajanja (Buß- und Bettag): datum se mijenja, ali obično je negdje između sredine i kraja studenoga (samo u Saskoj)
• Božić: 25. prosinca
• Sveti Stjepan: 26. prosinca.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

U članku 222. stavku 1. Zakona o parničnom postupku navedeno je da se svi postupovni rokovi moraju izračunavati u skladu s pravilima utvrđenima u člancima od 187. do 193. Građanskog zakonika (Bürgerliches Gesetzbuch).

Pojedinosti o načinu izračuna rokova mogu se pronaći u odgovorima na pitanja od 7. do 9.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

U načelu je početak roka vezan uz dostavu pismena na koje je potrebno dati odgovor ili odluke protiv koje se podnosi žalba (vidjeti, na primjer, članak 276. stavak 1. prvu rečenicu, članak 329. stavak 2. drugu rečenicu i članak 339. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Dopušteni rok za podnošenje žalbe počinje teći nakon dostave odluke (članak 517., članak 548. i članak 569. stavak 1. druga rečenica Zakona). Međutim, u slučaju da odluka nije dostavljena ili nije učinkovito dostavljena, i to se ne ispravi u skladu s člankom 189. Zakona, rok počinje teći po isteku petog mjeseca nakon donošenja odluke. U tom slučaju rok od pet mjeseci zamjenjuje dostavu. Slično se pravilo primjenjuje na ponovljeni zahtjev za odobravanje žalbe, ali u tom slučaju rok od šest mjeseci zamjenjuje dostavu (članak 544. stavak 3. prva rečenica Zakona).

Početak roka izračunava se drukčije u slučaju žalbi koje, u iznimnim slučajevima, mogu prevladati nad pravomoćnošću presude:

• rok za podnošenje zahtjeva za povrat u prethodno stanje (Wiedereinsetzung in den vorigen Stand) počinje teći na dan uklanjanja prepreke (članak 234. stavak 2. Zakona o parničnom postupku)
• rok za podnošenje prigovora zbog uskraćenog prava na pošteno suđenje u skladu s člankom 321.a Zakona o parničnom postupku (Anhörungsrüge) počinje teći kada osoba postane svjesna povrede svojeg prava na pošteno suđenje (članak 321.a stavak 2. prva rečenica)
• rok za podnošenje zahtjeva za poništenje (Nichtigkeitsklage) ili zahtjeva za ukidanje (Restitutionsklage, ponovno pokretanje postupka, članci 578. i dalje Zakona) počinje teći na dan kada je dotična stranka doznala za osnovu na kojoj se temelji prigovor, iako ne prije nego što je presuda postala pravomoćna (članak 586. stavak 2. prva rečenica).

Ako se pitanje odnosi na rok do kojeg je potrebno izvršiti neku radnju da bi bila primjenjiva i kako bi rok bio ispunjen, odgovor je sljedeći:

postupovni rok ispunjen je ako je radnja u postupku izvršena do kraja posljednjeg dopuštenog dana, odnosno u pravilu ako je predmetno pismeno dostavljeno sudu u određenom roku. Važan je datum kada je sud zaprimio pismeno, a ne kada je pismeno poslano. Međutim, dopušteno vrijeme može se iskoristiti u potpunosti, odnosno do 24:00 sata završnog datuma, čak i ako nije vjerojatno da će sud tada stvarno vidjeti pismeno.

Ako je cilj pitanja utvrditi kako je određen početak roka, odgovor je sljedeći:

U skladu s člankom 187. stavkom 1. Građanskog zakonika, ako se početak roka određuje ovisno o određenom događaju ili određenom trenutku u danu, predmetni dan ne uključuje se u izračun roka.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne. Kada rok počinje teći od datuma dostave (vidjeti odgovor na pitanje 4.), način dostave nije važan. Smatra se da su pismena dostavljena u trenutku kada su uručena primatelju (članak 177. Zakona o parničnom postupku) ili nakon izvršenja jednog od načina zamjenske dostave navedenih u člancima 178., 180. i 181. Zakona (npr. uručenje punoljetnom članu obitelji ili ostavljanje u poštanskom sandučiću).

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

U skladu s člankom 187. stavkom 1. Građanskog zakonika, ako se početak roka određuje ovisno o određenom događaju ili određenom trenutku u danu, predmetni dan ne uključuje se u izračun roka.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Navedeni su dani kalendarski dani, a ne radni dani. Međutim, rok koji istječe u nedjelju, subotu ili na općeprihvaćen državni praznik, produljuje se na sljedeći radni dan (članak 222. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i članak 193. Građanskog zakonika).

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako je određeni događaj ili određeni trenutak u danu relevantan za aktiviranje početka roka izraženog u tjednima, mjesecima ili razdoblju od nekoliko mjeseci (godina, pola godine, tromjesečje), tj. taj dan nije uključen u izračun roka, taj će rok završavati krajem dana zadnjeg tjedna ili zadnjeg mjeseca koji svojim nazivom ili brojem odgovara danu tog događaja ili trenutka. S druge strane, ako je početak dana relevantan trenutak za aktiviranje početka roka, tj. taj je dan uključen u izračun roka, taj će rok završiti krajem dana u zadnjem tjednu ili zadnjem mjesecu prije dana koji svojim nazivom ili brojem odgovara datumu početka roka (članak 222. stavak 1. Zakona o parničnom postupku i članak 188. stavak 2. Građanskog zakonika).

Ako zadnji dan roka izraženog u mjesecima nema odgovarajući dan u mjesecu, rok istječe na zadnji dan tog mjeseca (npr. rok od mjesec dana koji je počeo 30. siječnja završit će 28. veljače) (članak 188. stavak 3. Građanskog zakonika).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Vidjeti pitanje 8.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako rok istječe u subotu, nedjelju ili na državni praznik, taj se dan ne računa i rok istječe sljedećeg radnog dana u skladu s člankom 222. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku i člankom 193. Građanskog zakonika.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

O produljenju rokova u načelu odlučuje sud po vlastitom nahođenju. Međutim, obvezni se rokovi ne mogu produljivati. U nekim je slučajevima potrebna suglasnost druge stranke.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

1. Obvezno razdoblje za podnošenje žalbe (Berufung) iznosi mjesec dana (članak 517. Zakona o parničnom postupku), dok se osnova za žalbu može dostaviti u roku od dva mjeseca (članak 520. stavak 2.). Oba roka počinju teći nakon dostave potpune presude ili najkasnije pet mjeseci od izricanja presude. Za odgovor na žalbu predviđen je rok od najmanje dva tjedna (članak 521. stavak 2. i članak 277. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).
2. Ako žalbeni sud (Berufungsgericht) u svojoj presudi odbije dopustiti žalbu zbog pravne neutemeljenosti (Revision), moguće je podnijeti ponovljeni zahtjev za odobravanje žalbe unutar obveznog razdoblja od mjesec dana od dostave potpune presude (članak 544. stavak 1. i stavak 3. prva rečenica Zakona). U skladu s člankom 544. Zakona o parničnom postupku osnova za žalbu mora se dostaviti u roku od dva mjeseca od datuma dostave potpune presude, ali najkasnije u roku od sedam mjeseci nakon njezina donošenja.
3. Rok za podnošenje žalbe zbog pravne neutemeljenosti isto je tako obvezno razdoblje i iznosi mjesec dana (članak 548. Zakona), dok se osnova za žalbu može podnijeti u roku od dva mjeseca (članak 551. stavak 2. druga rečenica). Oba roka počinju teći nakon dostave potpune presude ili najkasnije pet mjeseci od izricanja presude.
4. Neposredni prigovor (sofortige Beschwerde) protiv odluke izvršne po nalogu (Beschluss) mora se podnijeti unutar obveznog roka od dva tjedna (članak 569. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Obvezni rok počinje teći od dostave odluke ili najkasnije pet mjeseci od njezina izricanja. Prigovor zbog pravne neutemeljenosti (Rechtsbeschwerde), koji se mora temeljiti na povredi zakona, mora se podnijeti u obveznom razdoblju od mjesec dana nakon dostave naloga (članak 575. stavak 1. prva rečenica), dok se osnova za prigovor mora podnijeti u roku od dodatnih mjesec dana (članak 575. stavak 2.).
5. Ako stranka ne ispuni bilo koji od postupovnih zahtjeva iz članka 233. Zakona o parničnom postupku (npr. obvezno razdoblje ili rok za podnošenje osnove za žalbu), ali ne zbog vlastite krivnje, ta stranka može zatražiti povrat u stanje prije donošenja presude zbog ogluhe. Zahtjev se mora podnijeti u roku od dva tjedna od uklanjanja prepreke (članak 234. stavci 1. i 2.).

U njemačkom građanskom i parničnom pravu utvrđeni su i drugi rokovi, na primjer:

1. Osim ako su se stranke dogovorile drukčije, arbitražne odluke mogu se osporiti zahtjevom za poništenje koji se podnosi sudu u roku od tri mjeseca od primitka odluke (članak 1059. stavak 3. prva i druga rečenica).
2. Postupci okončani pravomoćnom presudom mogu se ponovno pokrenuti zahtjevom za poništenje (Nichtigkeitsklage) ili zahtjevom za ukidanje (Restitutionsklage) (članak 586. stavci 1. i 2. Zakona o parničnom postupku) unutar obveznog razdoblja od mjesec dana od datuma kada je stranka doznala za osnovu za ukidanje presude.
3. Sud isto tako može odrediti rok unutar kojeg stranka mora pokrenuti postupak u predmetima koji uključuju neovisni postupak za izvođenje dokaza (selbständiges Beweisverfahren) (članak 494.a stavak 1. Zakona o parničnom postupku) ili zapljenu (Arrest) (članak 926. stavak 1.).
4. Ako najmoprimac nije pristao na želju najmodavca da poveća najamninu do iznosa koji je uobičajen za predmetnu lokaciju do kraja drugog kalendarskog mjeseca nakon primitka tog zahtjeva, najmodavac može pokrenuti postupak za odobrenje u roku od naredna tri mjeseca (članak 558.b stavak 2.).
5. Ako zaposlenik tvrdi da njegov otkaz nije valjan, on mora pokrenuti postupak pred radnim sudom u roku od tri tjedna od primitka pisane obavijesti (članak 4. prva rečenica Zakona o zaštiti od otkaza (Kündigungsschutzgesetz)). Ako zaposlenik ne ispuni taj rok, otkaz se smatra valjanim.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U načelu vrijeme i datum dolaska na sud određuje sud, iako je ta njegova ovlast ograničena dužnošću da ubrza postupak i da samo u hitnim situacijama ročišta saziva na subotu, nedjelju ili državni praznik.

Kada izdaje sudski poziv u slučajevima kada je obvezno zastupanje po odvjetniku, sud mora dati rok od barem tjedan dana. U ostalim slučajevima rok za dostavu obavijesti iznosi tri dana. Ti se rokovi mogu skratiti na zahtjev jedne od stranaka i uz suglasnost obje stranke.

U skladu s člankom 141. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, sud zahtijeva da na ročištu budu nazočne obje stranke ako je to nužno za utvrđivanje činjenica u postupku. Međutim, u slučaju velikih udaljenosti sud može osobu osloboditi obveze dolaska na sud ako nije razumno očekivati da će stranka putovati s obzirom na veliku udaljenost (vidjeti pitanje 8.) ili zbog nekog drugog važnog razloga. „Neki drugi važan razlog” (sonstiger wichtiger Grund) u smislu članka 141. stavka 1. druge rečenice znači bilo koji razlog koji je važan stranci, uključujući, na primjer, bolest, planirani odmor, prekovremeni rad ili vjerojatnost nastanka psiholoških problema zbog susreta s drugom strankom.

Nadalje, u članku 227. stavku 1. prvoj rečenici Zakona o parničnom postupku sudu je dopušteno otkazati ili odgoditi ročište na zahtjev stranke koja je navela „opravdane razloge” (erhebliche Gründe) ili odgoditi ročište za iznošenje usmenih argumenata. Za potrebe ove odredbe, nedolazak na ročište krivnjom stranke ili neopravdana nespremnost ne smatraju se opravdanim razlogom. Opravdani razlozi uključuju nepoštovanje rokova pri izdavanju sudskih poziva, nužnu promjenu odvjetnika, bolest svjedoka, zakonskog zastupnika ili stranke ili nemogućnost dolaska zbog smrti bliskog srodnika. Sud može tražiti dokaze o osnovanosti zahtjeva za odgodu, i što je zahtjev bliži utvrđenom datumu te se osnove sve više kritički analiziraju. Iako je ukinut nekadašnji godišnji odmor suda, člankom 227. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku i dalje je omogućena veća fleksibilnost kada stranka zatraži odgodu ročišta koje je zakazano između 1. srpnja i 31. kolovoza.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Državno područje Njemačke nema posebne zemljopisne značajke zbog kojih bi bila opravdana posebna pravila. Zbog toga pravilima o parničnom postupku u Njemačkoj nije predviđeno opće produljenje rokova za osobe koje žive na velikoj udaljenosti od nadležnog suda. Međutim, u skladu s člankom 141. stavkom 1. drugom rečenicom Zakona o parničnom postupku, sud može odlučiti da neće tražiti od stranke da osobno dođe na sud ako je to nerazumno zbog „velike udaljenosti” (große Entfernung) između mjesta boravišta i suda. S obzirom na općenito dobru prometnu povezanost u današnje vrijeme, udaljenost od nekoliko stotina kilometara ne smatra se „velikom”. Međutim, svaki se slučaj mora ocjenjivati s obzirom na sve okolnosti, uključujući zdravlje stranke.

Budući da se rokovi ne mogu produljiti u korist stranaka koje žive u udaljenim područjima, u njemačkom pravnom sustavu ne postoji problem duljih rokova koji se drugdje priznaju.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Nepoštovanje roka može imati raznovrsne pravne posljedice, na primjer:

1. U skladu s člankom 296. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, tužbeni razlozi i argumenti stranaka koji nisu dostavljeni prije isteka roka dopušteni su samo ako sud smatra da njihovim prihvaćanjem neće odgoditi rješenje spora ili ako stranka dostavi odgovarajuće opravdanje za kašnjenje. Tužbeni razlozi i argumenti koji su odbačeni u skladu s tim odredbama ne mogu se dostaviti u slučaju žalbe (članak 531. stavak 1. Zakona).
2. Ako za vrijeme prethodnih pisanih postupaka u skladu s člankom 276. Zakona o parničnom postupku tuženik u roku od dva tjedna od dostave tužbenog zahtjeva ne navede hoće li iznositi obranu, na zahtjev tužitelja moguće je donijeti presudu zbog ogluhe protiv tuženika (članak 276. stavak 1. prva rečenica, članak 276. stavak 2. i članak 331. stavak 3. Zakona).
3. Ako dužnik u postupku za izdavanje platnog naloga dopusti da mu istekne rok za prigovor na platni nalog (članak 692. stavak 1. točka 3. i članak 694. Zakona o parničnom postupku), na zahtjev vjerovnika izdaje se platni nalog (članak 699. stavak 1. prva rečenica Zakona o parničnom postupku).
4. Ako se ne poštuje rok za podnošenje žalbe, odluka postaje pravomoćna (članak 705. Zakona o parničnom postupku). To se primjenjuje i u slučaju nepoštovanja roka za podnošenje prigovora protiv presude zbog ogluhe ili naloga za izvršenje. (Takav prigovor (Einspruch) ne čini „žalbu” u tehničkom smislu jer ga razmatra isti sud, a ne viši sud). Ako se ne poštuje rok za navođenje osnove za žalbu ili prigovor, žalba ili prigovor odbacuju se kao nedopušteni (članak 522. stavak 1., članak 552. stavak 1. i članak 577. stavak 1. Zakona).
5. Isto se primjenjuje na rokove za navođenje osnove za ponovljeni zahtjev za odobravanje podnošenja žalbe (članak 544. stavak 4.).

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

U slučaju propuštenih rokova, stranci su na raspolaganju sljedeći pravni lijekovi protiv posljedica navedenih u točki 15.:

1. U slučajevima obuhvaćenima člankom 296. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, stranka može dostaviti objašnjenje za kašnjenje (vidjeti prethodni tekst). U tom slučaju stranka mora iznijeti obranu i, na zahtjev suda, uvjeriti sud da nije kriva za propuštanje roka. Ako stranka to može dokazati, sud mora dopustiti i kašnjenje u dostavi.
2. Stranka protiv koje je donesena presuda zbog ogluhe može podnijeti prigovor na tu presudu (članak 338. Zakona o parničnom postupku). Ako je prigovor dopušten, odnosno posebno ako je u traženom obliku i podnesen unutar dopuštenog roka (članci 339. i 340 Zakona) te ako je utemeljen, postupak se vraća u fazu prije propuštanja roka (članak 342.).
3. Prigovor se može podnijeti i protiv naloga za izvršenje izdanog u postupku za izdavanje platnog naloga jer je to u skladu s člankom 700. Zakona o parničnom postupku istovjetno presudi zbog ogluhe.
4. Rokovi za žalbe i prigovore obvezni su rokovi. Stranka koja ne ispuni obvezne rokove, ali ne vlastitom krivnjom, može zatražiti povratak u prethodno stanje prije donošenja presude zbog ogluhe (članci 233. i dalje Zakona o parničnom postupku). To se mora učiniti unutar zakonskog roka i u propisanom obliku (članak 234. i članak 236. stavak 1. Zakona). Potrebno je iznijeti činjenice kojima se opravdava propuštanje roka i potkrijepiti ih dokazima (članak 236. stavak 2.). Radnje u postupku koje je stranka propustila izvršiti, na primjer podnošenje žalbe, moraju se izvršiti unutar roka.
5. Povrat u prethodno stanje prije donošenja presude zbog ogluhe moguće je zatražiti i u slučaju kada je riječ o propuštenom roku za podnošenje osnove za žalbu ili prigovor.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Na izračun rokova u postupku primjenjuju se odredbe općeg dijela Građanskog zakonika (tsiviilseadustiku üldosa seadus, TsÜS) o rokovima i isteku rokova, osim ako je zakonom propisano drukčije. U skladu s člankom 134. stavkom 2. općeg dijela Građanskog zakonika rok se utvrđuje u godinama, mjesecima, tjednima, danima, satima ili kraćim vremenskim jedinicama ili upućivanjem na događaj koji će se sigurno dogoditi. Rok počinje teći sljedećeg dana od kalendarskog dana ili nastanka događaja koji je određen kao početak roka, a završava na datum isteka roka. Ako se datum isteka roka definira kao rok koji se računa u danima ili duljim vremenskim jedinicama, rok istječe u ponoć na datum isteka, osim ako je zakonom propisano drukčije. Izjava o namjeri koja se u određenom roku mora dostaviti osobi koja se bavi gospodarskom ili profesionalnom djelatnošću dostavlja se toj osobi, a radnje koje se u određenom roku moraju izvršiti u odnosu na tu osobu izvršavaju se najkasnije na datum isteka roka do kraja uobičajenog radnog vremena mjesta na koje se mora dostaviti izjava o namjeri ili na kojem se radnja mora izvršiti. Ako se radnja u postupku izvršava u prostorijama suda, istekom roka smatra se kraj radnog dana suda.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Neradni dani propisani su Zakonom o državnim praznicima i danima od državne važnosti (pühade ja tähtpäevade seadus) (koji je stupio na snagu 23. veljače 1998.). To su sljedeći dani:

1. 24. veljače – Dan neovisnosti i obljetnica Republike Estonije
2. 1. siječnja – Nova godina
3. Veliki petak;
4. Uskrs
5. 1. svibnja – Praznik rada
6. Duhovi
7. 23. lipnja – Dan pobjede
8. 24. lipnja – Ivanje
9. 20. kolovoza – Dan obnove neovisnosti
10. 24. prosinca – Badnjak
11. 25. prosinca – Božić
12. 26. prosinca – Sveti Stjepan.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

U skladu s člankom 65. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (tsiviilkohtumenetluse seadustik) na izračun rokova u postupku primjenjuju se odredbe općeg dijela Građanskog zakonika o rokovima i isteku rokova, osim ako je zakonom propisano drukčije.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Člankom 135. stavkom 1. općeg dijela Građanskog zakonika propisano je opće pravilo u skladu s kojim rok počinje teći sljedećeg dana od kalendarskog dana ili nastanka događaja koji je određen kao početak roka, osim ako je zakonom ili ugovorom propisano drukčije. Rok koji je utvrdio sud počinje teći sljedećeg dana od dana dostave pismena u kojem je utvrđen rok, osim ako je drukčije propisano u trenutku utvrđivanja roka. Ako pismeno nije potrebno dostaviti, rok počinje teći po primitku obavijesti o utvrđenom roku (članak 63. Zakona o parničnom postupku).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne. Zakonom o parničnom postupku propisano je da rok koji je utvrdio sud počinje teći sljedećeg dana od dana dostave pismena u postupku. To se primjenjuje na sve načine dostave pismena.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne. U skladu s člankom 135. stavkom 1. općeg dijela Građanskog zakonika, rok počinje teći sljedećeg dana od kalendarskog dana ili nastanka događaja koji je određen kao početak roka, osim ako je zakonom ili ugovorom propisano drukčije.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

U skladu s člankom 136. stavkom 9. općeg dijela Građanskog zakonika za potrebe definicije roka jedan dan je razdoblje od ponoći do ponoći. Prema tome ako je rok izražen u danima, broj dana odnosi se na kalendarske dane.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

U pravilu se rokovi u postupku izražavaju u danima.

Rok se izražava u mjesecima ako se, na primjer, žalba ne može podnijeti nakon isteka roka. U skladu s člankom 632. Zakona o parničnom postupku žalba se može podnijeti u roku od 30 dana od dostave presude podnositelju žalbe, ali najkasnije u roku od pet mjeseci od datuma objave presude prvostupanjskog suda. Po isteku roka od pet mjeseci od datuma objave presude žalba se ne može podnijeti čak i ako razdoblje od pet mjeseci od dostave i objave presude istječe za manje od 30 dana. Ta je apsolutna zastara uspostavljena radi osiguranja pravne sigurnosti. Slična je petomjesečna apsolutna zastara za podnošenje žalbe uspostavljena i u pogledu, na primjer, podnošenja žalbe protiv presude ili žalbe u kasacijskom postupku.

Primjer roka izraženog u godinama jest rok isteka zahtjeva za povrat državne pristojbe ili osiguranja – rok istječe po isteku dvije godine od kraja godine u kojoj je plaćeno osiguranje ili državna pristojba, ali ne prije kraja postupka i prije stupanja presude na snagu. Međutim, to je rok isteka potraživanja, a ne rok u postupku – takav se vremenski okvir ne može produžiti niti obnoviti.

U godinama se izražava i rok isteka potraživanja. Ni to nije rok u postupku. U skladu s člankom 143. općeg dijela Građanskog zakonika sud će uzeti u obzir istek potraživanja samo na zahtjev osobe kojoj je nastala obveza.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok istječe na datum isteka roka. Ako je datum isteka roka definiran kao rok koji se računa u tjednima, to je odgovarajući dan u posljednjem tjednu razdoblja. Ako je datum isteka roka definiran kao rok koji se računa u mjesecima, to je odgovarajući dan posljednjeg mjeseca. Ako je datum isteka roka definiran kao rok koji se računa u godinama, to je odgovarajući dan i mjesec posljednje godine. Ako je datum isteka roka definiran kao rok koji se računa u mjesecima ili godinama i datum isteka roka nalazi se u mjesecu bez tog određenog datuma, smatra se da je datum isteka roka posljednji dan mjeseca (članak 136. stavci od 2. do 5. općeg dijela Građanskog zakonika).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da. U članku 136. stavku 8. općeg dijela Građanskog zakonika navedeno je da se, ako je datum isteka roka za dostavljanje izjave o namjeri ili izvršenje obveze državni praznik ili koji drugi neradni dan, datumom isteka roka smatra prvi radni dan nakon neradnog dana.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

U skladu s člankom 64. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku sud može na temelju obrazloženog zahtjeva ili na vlastitu inicijativu produljiti postupovni rok koji je utvrdio ako za to postoji dobar razlog. Rok se može produljiti više od jedanput samo uz suglasnost protivne stranke.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Žalba se mora podnijeti u roku od 30 dana od dostave presude podnositelju žalbe, ali najkasnije u roku od pet mjeseci od datuma objave presude prvostupanjskog suda (esimese astme kohus) (članak 632. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Međutim, postoje iznimke od tog općeg pravila:

1. ako pri odlučivanju o predmetu županijski sud (maakohus) u izreci presude navede da je mjerodavno zakonodavstvo opće primjene protivno Ustavu (põhiseadus) i odbije ga primijeniti, žalbeni rok ne počinje teći sve dok Vrhovni sud (Riigikohus), na temelju ocjene ustavnosti, ne donese odluku o zakonu opće primjene koji nije bio primijenjen
2. ako je tijekom žalbenog roka u određenom pitanju donesena dodatna presuda, žalbeni rok počinje teći od datuma donošenja dodatne presude, među ostalim u odnosu na izvornu presudu. Ako se presudi koja nije imala opisni dio ili obrazloženje dodaje ispušteni dio, žalbeni rok počinje iznova teći od datuma na koji je presuda donesena u cijelosti.

Ako stranke postignu dogovor u tom smislu i obavijeste sud, rok za podnošenje žalbe može se skratiti ili se može produljiti za najviše pet mjeseci od objave presude.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U skladu sa Zakonom o parničnom postupku sud zakazuje raspravu odmah po primitku zahtjeva ili tužbe i odgovora na zahtjev ili tužbu, ili po isteku roka za odgovor. Sud može zakazati raspravu i prije primitka odgovora ili prije isteka roka utvrđenog za odgovor ako se može pretpostaviti da će se o pitanju morati odlučivati u sudskom postupku bez obzira na odgovor ili je, s obzirom na okolnosti, zbog drugih razloga razumno odmah zakazati raspravu. Ako sud ne zahtijeva odgovor, raspravu će zakazati odmah po primitku zahtjeva ili tužbe. Ako je moguće, sud će pri zakazivanju rasprave uzeti u obzir mišljenje stranaka u postupku.

Sud može otkazati raspravu, promijeniti vrijeme njezina održavanja ili je odgoditi samo ako za to ima dobar razlog (članak 352. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ako se postupak provodi u skladu s estonskim postupovnim pravom, osoba ne gubi pravo na produljenje rokova u postupku samo na temelju toga može li se rok produljiti u mjestu u kojem je osoba upoznata s radnjom.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Ako se radnja u postupku ne izvrši na vrijeme, sudionik u postupku nema pravo poslije izvršiti tu radnju, osim ako sud obnovi rok predviđen zakonom, produlji rok koji je odredio ili sasluša zahtjev, tužbu, dokaze ili prigovor koje je dostavila stranka u postupku. To se primjenjuje bez obzira na to je li sudionik prethodno upozoren na takve posljedice.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako je sud donio presudu zbog ogluhe jer tuženik nije došao na raspravu, tuženik može podnijeti zahtjev za ukidanje presude zbog ogluhe (članak 415. Zakona o parničnom postupku). Tuženik može podnijeti zahtjev za ukidanje presude zbog ogluhe ako je tuženikov propust zbog kojeg je donesena presuda zbog ogluhe utemeljen na dobrim razlozima. Opravdani razlozi za neodgovaranje na tužbu ili nedolazak na raspravu i za neobavješćivanje suda o tome prije svega su prekid u prometu, neočekivana bolest stranke ili neočekivana tešku bolest osobe koja je bliska stranci zbog čega stranka nije mogla odgovoriti na tužbu ili se pojaviti na sudu i poslati zastupnika na sud (članak 422. stavak 1.).

Zahtjev za ukidanje presude zbog ogluhe može se podnijeti bez obzira na to postoji li dobar razlog:

1. ako je, u slučaju neodgovaranja na tužbu, tužba bila dostavljena tuženiku ili njegovu zastupniku na bilo koji drugi način osim osobnim uručenjem uz potpis ili elektroničkim putem
2. ako je, u slučaju nedolaska na raspravu, sudski poziv bio dostavljen tuženiku ili njegovu zastupniku na bilo koji drugi način osim osobnim uručenjem uz potpis, dostavom na sudsku raspravu ili u elektroničkom obliku
3. ako presuda zbog ogluhe nije mogla biti zakonito donesena.

Zahtjev za ukidanje presude može se podnijeti u roku od 30 dana od dostave presude zbog ogluhe. Ako je presuda zbog ogluhe dostavljena javnom objavom, zahtjev za ukidanje presude zbog ogluhe može se dostaviti u roku od 30 dana od datuma na koji je tuženik upoznat s presudom zbog ogluhe ili datuma na koji je pokrenut postupak za izvršenje presude zbog ogluhe. Ako je nakon ponovnog pokretanja postupka protiv tuženika donesena druga presuda zbog ogluhe, tuženik može podnijeti žalbu protiv te presude samo ako nisu potvrđeni potrebni uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Rokovi za provedbu postupaka - Irska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Glavne vrste rokova navode se u nastavku:

Rok za podnošenje odgovora na tužbu: nakon što Visoki sud tuženiku dostavi tužbu, tuženik mora u roku od osam dana podnijeti potvrdu o dostavi, poznatu kao „upuštanje u postupak”. Međutim, rok od osam dana ne primjenjuje se na „poseban poziv”, prema Poslovniku viših sudova nalog 12., pravilo 2., koji omogućuje podnošenje potvrde o upuštanju u postupak u bilo kojem trenutku.

Opći rok od osam dana ne uključuje datum dostave, izuzev ako Sud odredi drukčije. Tuženik od datuma dostave tužbenog zahtjeva ili roka za upuštanje u postupak, ovisno o tome koji je od tih događaja kasniji, ima dodatni rok od 28 dana za dostavu odgovora na tužbu [Poslovnik viših sudova, nalog 21. pravilo 1.].

U građanskim postupcima na regionalnom sudu tuženik mora tužitelju dostaviti odgovor na tužbu u roku od deset dana od upuštanja u postupak [Poslovnik regionalnog suda 2001., nalog 15., pravilo 4.]. Na okružnom se sudu upuštanje u postupak i odgovor na tužbu moraju podnijeti najkasnije 28 dana nakon dostave obavijesti o tužbi [Poslovnik okružnog suda, nalog 42.].

Rok za izvršenje presude: na Visokom sudu postupak izvršenja presude može se pokrenuti u roku od šest godina od datuma kad je presuda postala izvršiva [Poslovnik viših sudova nalog 42., pravilo 23.]. Zahtjev sudu za dopuštenje izdavanja izvršnog naloga nužan je kad protekne šestogodišnji rok ili dođe do promjene stranaka zbog smrti ili na neki drugi način. Pokretanje postupka na temelju presude zastarijeva protekom 12 godina od datuma kad je presuda postala izvršiva [Zakon o zastari iz 1957., članak 11.].

Rokovi zastare: u predmetima iz ugovornih odnosa ugovorna stranka može podnijeti tužbu u roku od šest godina od datuma nastanka razloga za tužbu. U predmetima radi naknade štete rok za podnošenje tužbe u pravilu je šest godina, iako se primjenjuju posebna pravila na predmete koji se odnose na tjelesne ozljede i klevetu.

U predmetima koji se odnose na tjelesne ozljede rok za podnošenje tužbe je dvije godine od dana ozljede ili od dana saznanja za uzrok ozljede ako je to kasnije [Zakon o građanskopravnoj odgovornosti i sudovima iz 2004., članak 7.].

U predmetima koji se odnose na klevetu rok za podnošenje tužbe je godinu dana, a u iznimnim se okolnostima može produljiti na dvije godine.

U postupku koji se pokreće na imovini preminule osobe tužba se mora podnijeti u roku od dvije godine nakon smrti ili unutar redovnog roka zastare, ovisno o tome koji je rok kraći [Zakon o građanskopravnoj odgovornosti iz 1961., članak 9. stavak 2.].

Postupci koje pokreću izvanbračni partneri u skladu s dijelom 15. Zakona o registriranom partnerstvu i određenim pravima i obvezama izvanbračnih partnera iz 2010. moraju se pokrenuti u roku od dvije godine nakon prestanka partnerstva.

U predmetima povrata zemljišta zastara je 12 godina.

Za naplatu nepodmirenih obveza iz konvencionalnog najma zastara je šest godina. Za otkup hipoteke rok je 12 godina. Za tužbe koje se odnose na potraživanje iz vrijednosti spašene imovine primjenjuje se rok zastare od dvije godine. Za podnošenje tužbe radi naknade štete nastale zbog povrede implicitnih uvjeta povezanih s neispravnim motornim vozilom primjenjuje se rok od dvije godine [Zakon o prodaji robe i pružanju usluga iz 1980., članak 13. stavak 8.]. Tužba radi naknade štete u vezi s neispravnim proizvodom mora se podnijeti u roku od tri godine [Zakon o odgovornosti za neispravne proizvode iz 1991., članak 7. stavak 1.].

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Pravila o sudskim raspravama i godišnjim odmorima sudova dostupna su putem poveznice na kraju ovog dokumenta.

Osim subote i nedjelje, neradni su dani u Irskoj sljedeći:

Nova godina (1. siječnja)

Dan sv. Patrika (17. ožujka)

Uskrsni ponedjeljak

Božić (25. prosinca)

Blagdan svetog Stjepana (26. prosinca)

prvi ponedjeljak u svibnju, lipnju i kolovozu

posljednji ponedjeljak u listopadu.

Ako Božić, Blagdan svetog Stjepana ili Nova godina padaju na vikend, sljedeći je radni dan državni praznik. Potrebno je uzeti u obzir godišnje odmore sudova za vrijeme kojih postoje ograničenja u pogledu sudskih rasprava, kao što su „rasprave za vrijeme godišnjeg odmora” i hitni zahtjevi. Na primjer, tijekom dugog godišnjeg odmora u kolovozu i rujnu ograničene su rasprave na višim sudovima i na regionalnom sudu.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Zakonom o zastari iz 1957., kako je izmijenjen, utvrđeni su rokovi za pokretanje sudskih postupaka. Tužba podnesena nakon isteka roka zastare onemogućena je ili isključena samo ako se tuženik u odgovoru na tužbu pozove na zastaru. Stoga zastara ne utječe na pravo tužitelja na podnošenje tužbe, ali može utjecati na njegovo pravo da uspije u sporu. Zanimljivo je i to što čak i kad je tužba podnesena u odgovarajućem roku, Visoki sud i dalje ima inherentnu nadležnost odbiti tužbeni zahtjev u interesu pravde ako je od nastanka razloga za tužbu i postupka ili tužbe proteklo toliko vremena da to bi tuženiku uzrokovalo nepravdu. Vidjeti isto tako odgovor na prethodno pitanje br. 1.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rok počinje teći od nastanka relevantnog događaja ili „saznanja o relevantnom događaju” (npr. ozljeda). Na primjer, ako sud odredi rok od tjedan dana u kojem je potrebno nešto učiniti, predmetna se radnja mora poduzeti ili se relevantni dokument mora podnijeti u roku od tjedan dana od donošenja rješenja kojim se nalaže da se to učini. Isto tako, ako stranka ima rok od šest godina za izvršenje presude, taj rok počinje teći od datuma kad je presuda postala izvršiva.

Općenito, ako je određeno da rok počinje teći na određeni dan, taj se dan uračunava u rok ako zakonom nije drukčije propisano [Zakon o tumačenju iz 2005., članak 18. stavak (h)]. Međutim, nalogom 122. pravilom 10. Poslovnika viših sudova propisano je da se pri računanju rokova prvi dan ne uračunava ako je tim poslovnikom propisan određen broj dana (osim „cijelih” dana između prvog i posljednjeg dana).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ako se dokument drugoj stranci u postupku treba dostaviti do određenog datuma ili unutar određenog broja dana, stranka će u pravilu biti upućena na dostavu običnom, unaprijed plaćenom pošiljkom ili preporučenom pošiljkom. Ako se dokument dostavlja običnom, unaprijed plaćenom pošiljkom, smatra se da je dostavljen drugoj stranci u vrijeme u kojem bi omotnica s dokumentom bila dostavljena običnom pošiljkom, u pravilu dan nakon predaje na poštu. [Za pravila kojima se uređuje dostava troškovnika na regionalnom sudu vidjeti Poslovnik regionalnog suda 2001. nalog 11., pravilo 10. i nalog 14., pravilo 3.(vi). Za pravila kojima se uređuje dostava obavijesti o tužbi na okružnom sudu vidjeti Poslovnik okružnog suda nalog 41. Za pravila kojima se uređuje dostava poziva na Visokom sudu vidjeti Poslovnik viših sudova nalog 9.].

Nalogom 122. Poslovnika viših sudova utvrđena su opća pravila koja se odnose na rokove, među ostalim kad se smatra da je dostava izvršena [Poslovnik viših sudova nalog 122. pravilo 9.].

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako je određeno da rok počinje teći ili se računa od određenog dana, na primjer ako se dokument treba dostaviti stranci „u roku od 7 dana”, prvi se dan (na primjer, dan kad je rješenje doneseno) smatra, prema zakonu ili poslovniku suda, uključenim u taj rok. Međutim, nalogom 122. pravilom 10. Poslovnika viših sudova propisano je da se prvi dan ne uračunava u rok ako je navedenim Poslovnikom propisan određeni broj dana (osim „cijelih” dana između prvog i posljednjeg dana). Ako je određeno da rok završava na određeni dan ili se računa do određenog dana, smatra se da je taj dan uključen u rok. Ako je za dostavu bilo kojeg dokumenta ili pokretanje postupka dopušteno manje od šest dana, tad se subota, nedjelja, Božić i Veliki petak ne uračunavaju u izračun rokova. [Poslovnik viših sudova, nalog 122.].

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Odnosi se na kalendarske dane ako nije drukčije određeno.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako je rok za poduzimanje bilo koje radnje ili pokretanje bilo kojeg postupka određen u mjesecima ili godinama, računa se po kalendarskim mjesecima ako nije drukčije određeno.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Općenito, ako je određeno da rok počinje teći ili se računa od određenog dana, navedeni je dan uključen u rok i, ako je određeno da rok završava na određeni dan ili se računa do određenog dana, navedeni je dan uključen u rok ako zakonom nije drukčije propisano [Zakon o tumačenju iz 2005., članak 18. stavak (h)]. Međutim, nalogom 122. pravilom 10. Poslovnika viših sudova propisano je da se pri računanju rokova prvi dan ne uračunava ako je tim poslovnikom propisan određen broj dana (osim „cijelih” dana između prvog i posljednjeg dana).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da, ako rok za poduzimanje bilo koje radnje ili pokretanje postupka istječe u subotu, nedjelju ili neki drugi dan kad su sudski uredi zatvoreni i ako se radnja ne može poduzeti navedenog dana, rok istječe sljedećeg dana kad su sudski uredi otvoreni. To se pravilo primjenjuje uvijek kad je riječ o isteku roka.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Ako je rok zastare propisan zakonom, sudovi nemaju ovlast produljiti taj rok. Međutim, u određenim slučajevima postoji diskrecijska nadležnost sudova da produlje ili skrate rokove koji su utvrđeni u poslovnicima suda ili sudskim rješenjima. Ako tužitelj smatra da postoje iznimne okolnosti za takvo postupanje, može zatražiti od suda da odmah razmotri zahtjev te ne čekati da se tuženiku dostave bilo koji dokumenti. To je poznato kao zahtjev ex parte ili „bez prethodne obavijesti”. Ako se donese rješenje ex parte, druga će stranka biti obaviještena o donošenju tog rješenja, a zatim će joj biti omogućeno da dođe na sud i zatraži da se rješenje izmijeni ili ukine. Stranke mogu općenito svojim pristankom produljiti rok za podnošenje bilo kojeg sudskog dokumenta. Ako stranka u postupku traži produljenje roka za podnošenje žalbe, mora dokazati da je imala namjeru podnijeti žalbu u roku, da je do propuštanja roka za žalbu došlo zbog pogreške i da ima dobre argumente u svojem predmetu. Ako je zbog proteka roka nanesena šteta drugoj stranci, to može biti relevantan čimbenik te sud u tim okolnostima može iskoristiti svoje diskrecijsko pravo da odbije produljenje roka.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Protiv odluke Visokog suda žalba se mora podnijeti u roku od 28 dana od dana donošenja pobijane odluke.

Ako osoba želi podnijeti žalbu protiv odluke regionalnog suda, mora je podnijeti u roku od deset dana od objave pobijane presude ili pobijanog rješenja [Poslovnik viših sudova, nalog 61. pravilo 3.]

Ako osoba želi podnijeti žalbu protiv odluke okružnog suda, mora je podnijeti u roku od 14 dana od odluke okružnog suda [nalog 101. pravilo 1. Poslovnik okružnog suda].

Zahtjev za sudsko preispitivanje odluke suca ili upravnog tijela mora se podnijeti žurno i u roku od tri mjeseca od dana kad su se prvi put pojavili razlozi za podnošenje zahtjeva, izuzev ako sud smatra da postoje opravdani razlozi za produljenje roka. [Poslovnik viših sudova, nalog 84. pravilo 21.(1)]

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ako je rok zastare propisan zakonom, sudovi nemaju ovlast produljiti ili skratiti taj rok. Međutim, u skladu s odgovarajućom odredbom zakona, sud ima diskrecijsku ovlast produljiti ili skratiti rok za poduzimanje određenih radnji. Poslovnikom viših sudova i Poslovnikom regionalnog suda propisano je da sud ima ovlast produljiti ili skratiti rok koji je određen navedenim poslovnicima ili koje je odredio bilo koji sud.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne, stranka ne gubi pravo produljenja roka.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Svaka stranka koja se ne pridržava rokova koje je odredio sud ili koji su utvrđeni u poslovniku suda ili zakonima snosi odgovornost da će joj tužbeni zahtjev biti odbijen. Na primjer, ako se tuženik ne upusti u postupak ili ne dostavi odgovor na tužbu, tužitelj može podnijeti zahtjev za donošenje presude zbog ogluhe.

Ako je presuda protiv tuženika donesena u tim okolnostima, on može tražiti ukidanje presude ili se žaliti višem sudu. Ako tužitelj ne dostavi na vrijeme pojedinosti o tužbi, tuženik može podnijeti zahtjev za odbijanje tužbenog zahtjeva zbog zakašnjenja. Protiv te odluke tužitelj se može žaliti višem sudu. Sud isto tako može iskoristiti svoje diskrecijsko pravo u pogledu troškova postupka tako da kazni stranku koja je kriva za bilo kakvo neopravdano odugovlačenje ili koja se nije pridržavala relevantnih rokova.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranka koja propusti rok može od suda tražiti donošenje rješenja za produljenje rokova. Ako je zbog proteka roka donesena presuda zbog ogluhe, stranka može podnijeti zahtjev za ukidanje presude ili se, ako s tim zahtjevom ne uspije, može žaliti višem sudu.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Rokovi su razdoblja u kojima se mora poduzeti neka radnja ili koji moraju proteći prije odlučivanja o predmetu ili prije poduzimanja neke radnje. Rokovi su uvedeni kako bi se osiguralo brzo provođenje sudskih postupaka i zajamčilo pravo na saslušanje. Postupovni su rokovi oni čije poštovanje ili nepoštovanje ima postupovne posljedice. Dijele se na dvije glavne kategorije: 1. rokovi propisani za poduzimanje neke RADNJE su oni unutar kojih se mora poduzeti postupovna radnja, kao što je zakonski rok za podnošenje žalbe (vidjeti članak 318. stavak 1. ZPP-a) i 2. PRIPREMNI su rokovi oni nakon čijeg isteka mora biti poduzeta postupovna radnja. Ti rokovi, kao što je rok za odaziv tuženika na sudski poziv (vidjeti članak 228. ZPP-a), obično idu u korist tuženika jer im omogućuju vrijeme za pripremu. Ta je razlika važna jer se rokovi za poduzimanje radnje mogu produljiti uzajamnim dogovorom stranaka, dok se pripremni rokovi ne mogu produljiti. Rokovi za poduzimanje radnje istječu sljedećeg radnog dana ako se datum njihova isteka poklapa sa zakonom propisanim neradnim danom, a pripremni rokovi istječu na datum njihova isteka bez obzira je li taj dan praznik ili neradni dan. Važni postupovni rokovi u skladu sa Zakonom o parničnom postupku (ZPP) jesu, među ostalim, sljedeći:

1. rok za odziv stranaka na sudski poziv nakon pokretanja postupka (šezdeset [60] dana prije ročišta, osim ako stranka ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi [90] dana prije ročišta – vidjeti članak 228. ZPP-a);
2. rok za podnošenje zahtjeva za ukidanje presude (petnaest [15] dana nakon dostave odluke ako stranka kojoj se sudilo u odsutnosti ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja se nije pojavila pred sudom ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi šezdeset [60] dana nakon dostave presude – vidjeti članak 503. ZPP-a);
3. rok za podnošenje žalbe (trideset [30] dana nakon dostave pravomoćne presude ako stranka koja podnosi žalbu ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja podnosi žalbu ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi šezdeset [60] dana nakon dostave pravomoćne presude. Ako pravomoćna presuda nije dostavljena, rok za podnošenje žalbe iznosi tri [3] godine od objave presude – vidjeti članak 518. ZPP-a);
4. rok za ponovno otvaranje postupka (šezdeset [60] dana ako stranka koja pokreće postupak ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja pokreće postupak ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi sto dvadeset [120] dana – vidjeti članak 545. ZPP-a);
5. rok za podnošenje daljnje žalbe (trideset [30] dana nakon dostave presude, ako podnositelj žalbe ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja podnosi žalbu ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi devedeset [90] dana nakon dostave presude. Ako presuda nije dostavljena, rok za podnošenje daljnje žalbe iznosi tri [3] godine od objave presude – vidjeti članak 564. ZPP-a).

U ZPP-u posebno se navode i postupovni rokovi za druge postupke, kao što su bračni sporovi (razvod, poništenje braka itd.), zahtjev za izdavanje platnog naloga i prigovor na takav zahtjev (vidjeti članak 632. ZPP-a), sporovi oko prava posjeda, radni sporovi, privremene mjere, postupak izvršenja i prigovor na postupak izvršenja.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U Grčkoj su praznici u obliku otvorenog popisa utvrđeni Zakonom br. 1157/1981. Kriterij za utvrđivanje praznika općenito je neobavljanje poslova te stoga praznici za posebna zanimanja ili usluge nisu relevantni. To mogu biti državni, vjerski ili drugi praznici, čak i lokalni ili povremeni. Praznici za državne službe neradni su dani. Sljedeći se dani smatraju praznicima: 25. ožujka (državni praznik), 28. listopada (državni praznik), Nova godina, Sveta tri kralja (6. siječnja), Veliki petak, Velika subota, 1. svibnja, 15. kolovoza, Božić i Sveti Stjepan, Duhovski ponedjeljak, Čisti ponedjeljak (prvi dan posta), Uskrsni ponedjeljak i sve nedjelje.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Članci od 144. do 151. ZPP-a odnose se na postupovne rokove. Ovisno o izvoru prema kojem se određuje njihovo trajanje, rokovi se dijele na zakonske (rokovi propisani zakonom, kao što su rokovi za pokretanje postupka), sudske (rokovi koje određuje sud koji odlučuje o predmetu, kao što je rok za osobno pojavljivanje pred sudom – vidjeti članak 245. ZPP-a), odgodne (čije se nepoštovanje kažnjava odgodom ročišta) i obvezne rokove (čije se nepoštovanje kažnjava gubitkom određenog prava). Početak i istek rokova navedeni su u nastavku. Rok se prekida ako je stranka umrla tijekom njegova trajanja. Ako je rok počeo teći dostavom pismena, novi rok počinje teći od datuma nove dostave pismena pravnim sljednicima umrle osobe. Ako je rok počeo teći nastupanjem drugog događaja, novi rok počinje teći od datuma dostave relevantne izjave prethodno navedenim osobama. Prekid suđenja tijekom roka prekida i rok, a novi rok počinje teći od datuma ponovnog suđenja. Razdoblje od 1. do 31. kolovoza ne uračunava se u rokove za poduzimanje radnje iz članka 147. stavka 7. ZPP-a. To uključuje rokove za pokretanje postupka i rokove za podnošenje prigovora.

Zakonom je dopušteno produljiti rok ne samo uzajamnim dogovorom stranaka, već i uz suglasnost suca. Zakonski i sudski rokovi mogu se produljiti ako se time ne dovode u pitanje prava trećih osoba. Sudac nije dužan postupiti po zahtjevu za produljenje dogovora te ga može djelomično prihvatiti ili odbiti, pri čemu ocjenjuje okolnosti na pojedinačnoj osnovi. To znači da stranke moraju iznijeti razloge kojima se opravdava produljenje. Konačno, rok se može skratiti sudskom odlukom u skladu s dogovorom stranaka. Svi se zakonski rokovi mogu skratiti, osim rokova za pokretanje postupka.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rok započinje na dan nakon datuma na koji je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka (a momento ad momentum).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Zakonom o parničnom postupku nije predviđeno produljenje ili skraćivanje roka ako su pismena poslana poštom ili drugom vrstom dostavne službe.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Dan na koji je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka može se uključiti u rok samo ako je to izričito predviđeno zakonom, presudom ili ugovorom. To se ne odnosi na odredbu da određeni rok počinje teći od datuma dostave. Stoga ključni rokovi za ulaganje pravnih sredstava (žalba, daljnja žalba ili prigovor) počinju teći na dan nakon datuma dostave ili objave presude. Međutim, kad je predviđeno da rok započinje na određeni dan, taj se dan uzima u obzir pri izračunu. Ako je događaj od kojeg se računa početak roka usluga, za izračun roka nevažan je svaki drugi način primanja obavijesti o sadržaju pismena koje treba dostaviti.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Nevažno je jesu li praznici obuhvaćeni rokom. Radni se dani uzimaju u obzir pri izračunu samo ako je to izričito propisano (kao u slučaju roka za podnošenje žalbe protiv platnog naloga).

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Jednako tako, ako je rok izražen u mjesecima ili godinama, nevažno je jesu li tim razdobljem obuhvaćeni praznici, osim ako je zakonom izričito propisano da se rok odnosi na radne dane.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako je izražen u godinama, rok istječe protekom odgovarajućeg datuma posljednje godine. Treba napomenuti da je nevažno obuhvaća li to razdoblje prijestupnu godinu.

Ako je izražen u mjesecima, rok istječe protekom onog dana posljednjeg mjeseca koji odgovara danu kad je rok započeo. Ako se taj dan ne pojavljuje u mjesecu, upotrebljava se posljednji dan u mjesecu. Treba napomenuti da je broj dana u svakom mjesecu nevažan.

Rok od pola godine odnosi se na rok od šest (6) mjeseci, a rok od pola mjeseca odnosi se na rok od petnaest (15) dana.

Ako je izražen u tjednima, rok istječe protekom onog dana u tjednu koji odgovara danu kad je rok započeo, odnosno ako je događaj nastupio u ponedjeljak, rok od jednog tjedna istječe sljedećeg ponedjeljka.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na blagdan ili neradni dan, produljuje se do prvog sljedećeg radnog dana.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Zakonom je dopušteno produljiti rok ne samo uzajamnim dogovorom stranaka, već i uz suglasnost suca. Zakonski i sudski rokovi mogu se produljiti ako se time ne dovode u pitanje prava trećih osoba. Sudac nije dužan postupiti po zahtjevu za produljenje dogovora te ga može djelomično prihvatiti ili odbiti, pri čemu ocjenjuje okolnosti na pojedinačnoj osnovi.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

1. Rok za podnošenje zahtjeva za ukidanje presude (petnaest [15] dana nakon dostave presude ako stranka kojoj se sudilo u odsutnosti ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja se nije pojavila pred sudom ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi šezdeset [60] dana nakon dostave presude – vidjeti članak 503. ZPP-a).
2. Rok za podnošenje žalbe utvrđen je člankom 518. stavkom 1. ZPP-a. Ako podnositelj žalbe ima prebivalište u Grčkoj, rok iznosi trideset (30) dana, a ako ima prebivalište u inozemstvu ili je njegovo prebivalište nepoznato, rok iznosi šezdeset (60) dana. Rok od šezdeset (60) dana ne odnosi se na osobe koje privremeno borave u inozemstvu (odmor, odsutnost od nekoliko dana u određenu svrhu), ali ima određeno trajanje koje je povezano s njihovim profesionalnim ili bračnim statusom.
3. Rok za ponovno otvaranje postupka (šezdeset [60] dana ako stranka koja pokreće postupak ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja pokreće postupak ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi sto dvadeset [120] dana – vidjeti članak 545. ZPP-a);
4. Rok za podnošenje daljnje žalbe (trideset [30] dana nakon dostave presude, ako podnositelj žalbe ima prebivalište u Grčkoj, osim ako stranka koja podnosi žalbu ima prebivalište u inozemstvu ili je njezino prebivalište nepoznato, u kojem slučaju rok iznosi devedeset [90] dana nakon dostave presude. Ako presuda nije dostavljena, rok za podnošenje daljnje žalbe iznosi tri [3] godine od objave presude – vidjeti članak 564. ZPP-a).

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Zahtjev za sudsku zaštitu na temelju grčkog zakonodavstva obuhvaća, bez obzira na vrstu spora, i stalnu i privremenu sudsku zaštitu. Sporovi u kojima, s obzirom na žurnost predmeta ili u interesu sprječavanja neposredne opasnosti, sudovi mogu odrediti mjere za osiguranje ili zaštitu nekog prava ili uređivanje neke situacije te ih mogu izmijeniti ili ukinuti, rješavaju se u skraćenom postupku (u skladu s člancima od 682. do 738. ZPP-a). S obzirom na njihovu žurnost, za određivanje vremena i mjesta održavanja rasprave o primjeni privremenih mjera nadležan je sudac koji, uzimajući u obzir pravo stranaka na saslušanje, djeluje u cilju brzog rješavanja spora. Stoga sudac ima diskrecijsko pravo odabrati način izdavanja sudskog poziva te rok za pojavljivanje pred sudom, čak i za osobe s prebivalištem u inozemstvu ili s nepoznatim prebivalištem. Rasprava može biti zakazana i u nedjelju ili na blagdan. Prethodno navedeni rokovi primjenjuju se na sve parnične postupke osim privremenih mjera, pri čemu nije predviđeno njihovo produljenje.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Takva odredba ne postoji u grčkom zakonodavstvu.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Nepridržavanje rokova povezanih sa sudskim postupkom nema postupovne posljedice. Posljedica prekoračenja rokova za podnošenje tužbe protiv radnji stranaka gubitak je prava, dok u slučaju pripremnih rokova nastupaju druge vrste posljedica, kao što je neprihvaćanje zahtjeva za zakazivanje rasprave (vidjeti članak 271. stavak 1. ZPP-a).

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Povrat u prijašnje stanje (restitutio in integrum) pravno je sredstvo predviđeno Ustavom prema kojem stranka, ako je propustila rok zbog više sile ili prijevarne namjere druge stranke, ima pravo podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje, odnosno stanje koje je postojalo prije isteka roka.

Međutim, iznimno se takav zahtjev ne može podnijeti ako se temelji (a) na pogrešci ovlaštenog odvjetnika ili pravnog zastupnika podnositelja zahtjeva, (b) na činjenicama koje je sudac razmotrio tijekom rasprave o zahtjevu za produljenje ili odgodu roka radi odobrenja relevantnog produljenja ili odgode. U zahtjevu se moraju navesti razlozi za propuštanje roka, dokazi za utvrđivanje istine te propuštena radnja, ili izjava da je radnja izvršena. Zahtjev za povrat u prijašnje stanje mora se podnijeti u roku od trideset (30) dana od datuma na koji je prepreka koja čini višu silu otklonjena ili prijevarna namjera prijavljena, pod uvjetom da se novi rok ne može primijeniti ako je prethodno navedeni rok propušten iz bilo kojeg razloga (vidjeti članke od 152. do 158. ZPP-a).

Međutim, iznimno se takav zahtjev ne može podnijeti ako se temelji (a) na pogrešci ovlaštenog odvjetnika ili pravnog zastupnika podnositelja zahtjeva, (b) na činjenicama koje je sudac razmotrio tijekom rasprave o zahtjevu za produljenje ili odgodu roka radi odobrenja relevantnog produljenja ili odgode. U zahtjevu se moraju navesti razlozi za propuštanje roka, dokazi za utvrđivanje istine te propuštena radnja, ili izjava da je radnja izvršena. Zahtjev za povrat u prijašnje stanje mora se podnijeti u roku od trideset (30) dana od datuma na koji je prepreka koja čini višu silu otklonjena ili prijevarna namjera prijavljena, pod uvjetom da se novi rok ne može primijeniti ako je prethodno navedeni rok propušten iz bilo kojeg razloga (vidjeti članke od 152. do 158. ZPP-a).

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Rokovi za provedbu postupaka - Španjolska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Postupovne radnje moraju se poduzeti prije isteka određenih rokova (términos) ili vremenskih razdoblja (plazos) propisanih zakonom.

Rok označava vrijeme do kada se određena postupovna radnja mora poduzeti.

Vremensko razdoblje označava vrijeme koje je na raspolaganju za poduzimanje radnje. Razdoblja mogu biti izražena u danima, tjednima, mjesecima ili godinama.

Ako zakonom nije predviđeno vremensko razdoblje ili rok, smatra se da se radnja mora poduzeti odmah.

Međutim, potrebno je primijeniti kriterij proporcionalnosti te je člankom 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda potpisane u Rimu 4. studenoga 1950. i sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) uveden pojam razumnog roka (kojim se uzimaju u obzir čimbenici kao što su složenost predmeta, uobičajeno trajanje te vrste predmeta, interesi stranke i njezino ponašanje u postupku, postupanje nadležnih tijela ili razmatranje raspoloživih resursa). Međutim, ako sud ne poštuje pojam razumnog roka, to će utjecati na pravo sadržano u članku 24. stavku 2. španjolskog Ustava.

Nadalje, ako sudovi i sudsko osoblje ne poštuju rokove i vremenska razdoblja bez opravdanog razloga, pokrenut će se stegovni postupak u skladu s Organskim zakonom o pravosuđu (Ley Orgánica del Poder Judicial). Time se ne dovodi u pitanje pravo oštećene stranke da potražuje naknadu štete na koju ima pravo.

Osim postupovnih vremenskih razdoblja, postoji i pitanje rokova za ostvarivanje materijalnih zakonskih prava (zastara i preskripcija).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani

Kad je riječ o uređenju upravnih postupaka, Uredba br. 1182/71 prenesena je u nacionalno zakonodavstvo člankom 48. Zakona o pravnom uređenju javne uprave i općem upravnom postupku (Ley de Régimen Jurídico de las Administraciones Públicas y del Procedimiento Administrativo Común). Člankom 48. propisuje se sljedeće:

1. Osim ako je drukčije utvrđeno u španjolskom pravu ili zakonodavstvu EU-a, ako su vremenska razdoblja izražena u danima, smatra se da se odnose na radne dane te ne uključuju nedjelje i državne praznike. Ako je vremensko razdoblje izraženo u kalendarskim danima, to će biti navedeno u povezanim obavijestima.
2. Ako je vremensko razdoblje izraženo u mjesecima ili godinama, ono počinje teći od dana koji slijedi nakon dana kad je akt priopćen ili objavljen ili od dana koji slijedi nakon dana na koji se smatra da je zahtjev prihvaćen ili odbijen u nedostatku odgovora relevantnih tijela. Ako u posljednjem mjesecu razdoblja ne postoji dan koji odgovara početnom datumu, datumom isteka smatra se posljednji dan u mjesecu.
3. Ako je posljednji dan razdoblja neradni dan, razdoblje se produljuje do sljedećeg radnog dana.
4. Ako je vremensko razdoblje izraženo u danima, ono se računa od dana koji slijedi nakon dana kad je predmetni akt priopćen ili objavljen ili od dana koji slijedi nakon dana na koji se smatra da je zahtjev prihvaćen ili odbijen u nedostatku odgovora predmetnih tijela.
5. Ako je dan radni dan u općini ili autonomnoj zajednici u kojoj predmetna stranka ima boravište, a neradni dan u mjestu u kojem se nalazi upravno tijelo, ili obratno, takav se dan smatra neradnim danom u svim slučajevima.
6. Činjenica da je dan proglašen radnim ili neradnim danom za potrebe računanja vremenskih razdoblja ne znači da se time utvrđuje način rada javnih upravnih tijela, organizacija njihova radnog vremena ili javni pristup registrima.
7. Za potrebe računanja rokova središnja državna uprava ili uprave autonomnih zajednica utvrdit će kalendar neradnih dana u okviru svojih nadležnosti u skladu sa službenim kalendarom radnih dana. Kalendar koji su odobrile autonomne zajednice uključivat će neradne dane za različita tijela lokalne uprave na predmetnom zemljopisnom području na koje će se kalendar primjenjivati.

Kalendar se mora objaviti prije početka svake godine u relevantnom službenom listu i drugim medijima kako bi se osiguralo da je javnost upoznata s njime.

POVEZNICA na kalendar radnih dana za 2022.

Neradni dani za potrebe sudskih postupaka utvrđeni su u članku 182. Organskog zakona o pravosuđu. Njime je propisano sljedeće:

1. U postupovnom su smislu neradni dani sljedeći: subote i nedjelje, 24. i 31. prosinca te nacionalni i regionalni praznici. U slučajevima kad to nije izričito propisano zakonom, Državno sudbeno vijeće može uredbom odobriti da se sudski postupci provode i na te dane.
2. Radni dan traje od 8:00 do 20:00 sati, osim ako je zakonom propisano drukčije.

Na temelju članka 183. Organskog zakona o pravosuđu dani u kolovozu neradni su dani za sve sudske postupke, osim postupaka koji su postupovnim zakonima utvrđeni kao žurni.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Pravila su utvrđena u člancima od 130. do 136. poglavlja II. glave V. knjige I. Zakona o parničnom postupku (Ley de Enjuiciamiento Civil) 1/2000, kako je izmijenjen Zakonom 42/2015 od 5. listopada 2015.

Glavne značajke trenutačnih pravila:

(a) svi sudski postupci moraju se odvijati radnim danima i u radno vrijeme.

Radni dani su svi dani u godini osim subota i nedjelja te nacionalnih, regionalnih i lokalnih praznika. Dani u kolovozu neradni su dani i sudovi neće tim danima pravnim djelatnicima slati elektroničke obavijesti, osim ako se oni ne smatraju radnim danima za potrebe predmetnih formalnosti.

Radno vrijeme je od 8:00 do 20:00 sati, osim ako je zakonom drukčije propisano za posebni postupak. Za potrebe obavješćivanja i izvršenja smatra se da radno vrijeme obuhvaća i razdoblje od 20:00 do 22:00 sata.

Iznimno, za određene postupke kao što je podnošenje ponuda u elektroničkoj dražbi, rok se izražava u kalendarskim danima te ne postoji neradno vrijeme. U članku 649. Zakona o parničnom postupku utvrđeno je razdoblje od dvadeset kalendarskih dana od početka dražbe, pri čemu se dražba zatvara tek jedan sat nakon posljednje ponude, pod uvjetom da je ta ponuda viša od prethodne najviše ponude, čak i ako to znači da se početno razdoblje od dvadeset dana produljuje i do 24 sata;

(b) dani i vrijeme mogu se smatrati radnim danima i radnim vremenom za potrebe postupaka koji se smatraju žurnima, odnosno kada bi odgoda mogla ozbiljno naštetiti dotičnim strankama ili dobrom sudovanju ili bi mogla dovesti do toga da presuda nema učinka. (Primjeri uključuju prisilno smještanje u psihijatrijsku ustanovu te sudske mjere koje se poduzimaju u najboljem interesu maloljetnika u sukobima koji proizlaze iz parničnog postupka.) To se može učiniti na inicijativu suda ili na zahtjev dotične stranke, a nalog za to može izdati, ovisno o slučaju, tajnik suda ili sud.

U svakom slučaju, žurne se mjere mogu poduzimati u kolovozu bez izričitog odobrenja. Jednako tako, odobrenje nije potrebno ako se primjena žurnih mjera koja je počela tijekom radnog vremena mora nastaviti i izvan radnog vremena;

(c) kad je riječ o računanju vremenskih razdoblja, razdoblje počinje teći od dana koji slijedi nakon dana uručenja obavijesti o početku razdoblja te uključuje zadnji dan razdoblja koji završava u ponoć.

Međutim, ako je zakonom propisano da vremensko razdoblje počinje teći neposredno nakon isteka drugog razdoblja, ono će početi teći od dana koji slijedi nakon datuma isteka prethodnog razdoblja, bez potrebe za slanjem nove obavijesti;

(d) za podnošenje dokumenata koji se odnose na tužbu (članak 135. Zakona o parničnom postupku) postoje dva načina komunikacije između suda i stranaka:

1. u papirnatom obliku, za fizičke osobe koje ne zastupa pravni zastupnik (procurador) (što je općenito slučaj kad je vrijednost tužbe manja od 2000 EUR) ili ako dokument ne može biti dostavljen u digitalnom obliku
2. putem internetskih i elektroničkih sustava sudova. Njihova je upotreba obvezna za pravnike i određene stranke čak i kad ih ne zastupa pravni zastupnik (na primjer, pravne osobe, javni bilježnici i sudski tajnici: vidjeti članak 273. Zakona o parničnom postupku). Stranke mogu odabrati upotrebu tih sustava čak i kad to nisu obvezne činiti. Ako se dokumenti podnose elektroničkim putem, primitak se potvrđuje u obliku elektroničke potvrde o primitku koja se automatski izdaje. Pravnici mogu podnositi podneske i druge dokumente elektroničkim putem 24 sata na dan, svaki dan u godini. Ako je dokument podnesen na neradni dan ili izvan radnog vremena, smatrat će se da je podnesen početkom sljedećeg radnog dana. Postoji i odredba da se vremenska razdoblja koja istječu moraju produljiti ako obvezni dokument ne može biti dostavljen do isteka roka zbog neplaniranog prekida rada usluge internetskog podnošenja dokumenata.

Bez obzira na metodu podnošenja, svi dokumenti koji podliježu određenom roku mogu se podnijeti do 15:00 sati na radni dan koji slijedi nakon datuma isteka roka.

U postupcima pred građanskim sudovima dokumenti koji se odnose na tužbu ne mogu se podnijeti istražnom sudu;

(e) vremenska razdoblja ne mogu se produljiti: ako stranka propusti rok, time gubi mogućnost izvršenja predmetne postupovne radnje.

POVEZNICA:

ZAKON O PARNIČNOM POSTUPKU (LEY DE ENJUICIAMIENTO CIVIL)

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Opće je pravilo u članku 151. Zakona o parničnom postupku da se obavijest o svim odlukama koje izdaju sudovi ili tajnici suda mora dostaviti u roku od tri dana nakon datuma odluke ili datuma njezine objave.

U članku 151. stavku 2. navodi se da, ako se obavijest dostavlja državnom odvjetniku, državnoj pravnoj službi, tajnicima Parlamenta (Cortes Generales) i zakonodavnih skupština ili tajnicima pravne službe Uprave za socijalnu sigurnost ili drugih tijela autonomnih zajednica ili organizacija lokalne uprave te ako se obavijest dostavlja preko strukovnih tijela koje predstavljaju pravne zastupnike, smatrat će se da je dostavljena sljedećeg radnog dana nakon datuma primitka zabilježenog u službenoj evidenciji ili potvrdi o primitku ako je obavijest dostavljena elektronički ili putem interneta. Ako je obavijest poslana nakon 15:00 sati, smatrat će se da je primljena sljedećeg radnog dana.

U članku 151. stavku 3. dodaje se da, ako se dostava dokumenta ili naloga koji se prilaže obavijesti obavlja na datum nakon primitka obavijesti, obavijest se smatra dostavljenom kad je dostava dokumenta evidentirana, pod uvjetom da su učinci obavijesti povezani s dokumentom.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ako obavijest o odluci dostavlja sudski izvršitelj ili poštanska služba, relevantni datum je datum na koji su sudski izvršitelj ili poštanska služba dostavili dokument te je za dokument potpisana potvrda o primitku.

Ako se obavijest dostavlja objavom u skladu s člankom 164. Zakona o parničnom postupku jer je adresa tuženika nepoznata, razdoblje počinje teći od dana koji slijedi nakon dana kad je objavljena na oglasnoj ploči suda ili u Službenom listu ili elektronički, ovisno o slučaju.

Ako primjerke dokumenata koje su podnijeli pravni zastupnici treba prenijeti pravnim zastupnicima drugih stranaka, člankom 278. Zakona o parničnom postupku propisano je da, ako je zakonom predviđeno da činom prijenosa počinje teći vremensko razdoblje u kojem treba poduzeti određenu postupovnu radnju, to će razdoblje početi teći bez uključivanja suda i računat će se od datuma koji slijedi nakon datuma zabilježenog na prenesenim primjercima ili na datum kada se smatraju prenesenima ako su dostavljeni elektroničkim putem.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Računanje počinje na dan koji slijedi nakon dana kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak vremenskog razdoblja.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Neradni su dani isključeni iz računanja vremenskih razdoblja, osim za ponude u elektroničkim dražbama, kako je prethodno objašnjeno, kod kojih je razdoblje izraženo u kalendarskim danima.

Pri računanju vremenskih razdoblja za žurne mjere dani u kolovozu ne smatraju se neradnim danima: ne računaju se samo subote, nedjelje i državni praznici.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Vremenska razdoblja izražena u mjesecima ili godinama računaju se od jednog do drugog datuma. Španjolskim zakonodavstvom nisu predviđena vremenska razdoblja izražena u tjednima.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako u posljednjem mjesecu razdoblja ne postoji dan koji odgovara početnom datumu, datumom isteka smatra se posljednji dan u mjesecu.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako rok istječe u subotu, nedjelju ili na drugi neradni dan, istek roka se produljuje do prvog sljedećeg radnog dana.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Vremenska razdoblja ne mogu se produljiti. Međutim, razdoblja se mogu prekinuti i rokovi produljiti ako ih se nije moguće pridržavati zbog više sile. U tim slučajevima vrijeme ponovno počinje teći nakon što je razlog za prekid ili produljenje prestao postojati. Sud na vlastitu inicijativu ili na zahtjev stranke na koju utječe nepredviđena situacija mora utvrditi dokaze o takvoj situaciji više sile na ročištu na kojem su prisutne druge stranke (vidjeti odgovor na 13. pitanje).

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rokovi za različite vrste žalbi utvrđeni su zakonom i ne mogu se produljiti. Vremensko razdoblje za podnošenje žalbe sljedećem višem sudu (recursos de apelación) i Vrhovnom sudu (recursos de casación) iznosi 20 dana od dana koji slijedi nakon dostave sudske odluke (članci 458. i 479. Zakona o parničnom postupku).

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Zakonski se rokovi ne mogu produljiti. U nekim je slučajevima zakonom predviđeno da sud utvrđuje određeni datum i vrijeme za neku radnju.

Iznimno, postoji odredba da se razdoblja mogu prekinuti te rokovi produljiti u slučaju više sile:

1. opća odredba sadržana je u članku 134. stavku 2. Zakona o parničnom postupku. Tajnik suda na vlastitu inicijativu ili na zahtjev stranke na koju utječe nepredviđena situacija mora utvrditi dokaze o takvoj situaciji više sile na ročištu na kojem su prisutne druge stranke. Sudu se može podnijeti žalba kojom se traži preispitivanje odluke tajnika suda;
2. nakon što je određen datum ročišta, ako se bilo koja od osoba pozvanih na sud ne može odazvati zbog više sile ili sličnih razloga, o tome moraju odmah obavijestiti sud te priložiti dokaze o razlogu i zahtjev za novo ročište ili odluku (članak 183. stavak 1. i članci 189. i 430. Zakona o parničnom postupku). Novo se ročište zakazuje ako su dokazi o situaciji prihvaćeni i ako ta situacija sprječava dolazak na sud sljedećih osoba: odvjetnika (članak 183. stavak 2. i članak 188. stavci 1., 5. i 6. Zakona o parničnom postupku); stranke čije je prisustvo nužno jer joj ne pomaže odvjetnik ili mora biti ispitana (članak 183. stavak 3. i članak 188. stavak 4. Zakona o parničnom postupku); svjedoka ili vještaka. U potonjem slučaju svjedok ili vještak mogu biti pozvani da razmotre dokaze izvan rasprave, nakon što su stranke saslušane (članak 183. stavak 4. Zakona o parničnom postupku);
3. rok u kojem stranka koja se ne odaziva sudskim pozivima mora podnijeti zahtjev za poništenje pravomoćne odluke može se produljiti u slučaju više sile (članak 502. stavak 2. Zakona o parničnom postupku);
4. ako se dokazi izvode prije početka suđenja (u skladu s člankom 293. i dalje Zakona o parničnom postupku, to može odobriti sudac ako postoji opravdana bojazan da dokaze neće biti moguće izvesti u uobičajenoj fazi postupka), zahtjev se mora podnijeti u roku od dva mjeseca od izvođenja dokaza, osim ako se dokaže da nije bilo moguće započeti suđenje u tom roku zbog više sile ili sličnih razloga (članak 295. stavak 3. Zakona o parničnom postupku).

Stranke mogu zajedničkim dogovorom zatražiti privremenu obustavu postupka bez navođenja razloga ili kako bi pokušale postići dogovor ili nagodbu ili kako bi mogle pokrenuti postupak mirenja ili arbitraže. Postupak može biti obustavljen najviše 60 dana ili do završetka postupka mirenja (članak 19. stavak 4. i članak 415. Zakona o parničnom postupku).

Ako je podnesen zahtjev za pravnu pomoć, postoje dvije mogućnosti propisane člankom 16. Zakona 1/1996 od 10. siječnja 1996. (Zakon o pravnoj pomoći), kako je izmijenjen Zakonom 42/2015:

1. ako je zahtjev podnesen kad je postupak već bio u tijeku, kako bi se spriječilo da bilo koja stranka izgubi pravo na poduzimanje određene radnje ili pravo na suđenje zbog isteka vremenskog razdoblja, tajnik suda ili upravno tijelo mogu, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev stranaka, naložiti zaustavljanje tijeka vremenskog razdoblja do donošenja odluke o dodjeli pravne pomoći, ili do privremenog imenovanja odvjetnika i pravnog zastupnika u slučajevima kada je pravno zastupanje obvezno ili potrebno u interesu pravde, pod uvjetom da je zahtjev podnesen unutar razdoblja utvrđenih u zakonodavstvu o parničnom postupku
2. ako je zahtjev za pravnu pomoć podnesen prije početka postupka i postoji mogućnost isteka razdoblja zastare ili prekluzivnog razdoblja, ta se razdoblja prekidaju ili suspendiraju do privremenog imenovanja odvjetnika za pravnu pomoć i, ako je potrebno, pravnog zastupnika koji vodi slučaj u ime podnositelja zahtjeva, ili, ako takvo imenovanje nije moguće, do donošenja konačne administrativne odluke o dodjeli pravne pomoći.

Razdoblje zastare ponovno počinje teći kad Odvjetnička komora (Colegio de Abogados) obavijesti podnositelja zahtjeva o privremenom imenovanju odvjetnika ili, ako je primjenjivo, kad Odbor za pravnu pomoć donese odluku o dodjeli pravne pomoći, a u svakom slučaju u roku od dva mjeseca od podnošenja zahtjeva.

Ako je zahtjev odbijen ili podnesen u cilju zlouporabe i isključivo kako bi se ishodilo produljenje vremenskih razdoblja, sud koji rješava predmet može izračunati razdoblja u skladu s najstrožim uvjetima propisanima zakonom uz sve posljedice koje iz toga nastaju.

U usmenim postupcima koji uključuju deložaciju na osnovi neplaćanja ili isteka roka člankom 441. stavkom 5. Zakona o parničnom postupku predviđena je obustava postupka ako socijalne službe potvrde da je predmetno kućanstvo u situaciji socijalne i/ili ekonomske ranjivosti. Nakon primitka obavijesti, tajnik suda obustavit će postupak dok se ne donesu mjere koje su socijalne službe odredile primjerenima, u maksimalnom razdoblju od mjesec dana od primitka obavijesti koju su socijalne službe uputile sudu, ili u razdoblju od tri mjeseca ako je tužitelj pravna osoba. Nakon donošenja mjera ili isteka roka obustava će se ukinuti i nastavit će se s postupkom.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Nije primjenjivo.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Općenito, stranka koja se ne pridržava vremenskog razdoblja ili roka gubi pravo na poduzimanje predmetne radnje (članak 136. Zakona o parničnom postupku). Neki od najvažnijih primjera jesu sljedeći:

• ako se tuženik nije pojavio na suđenju, smatra se da je kriv za nepoštovanje suda (članak 442. stavak 2. i članak 496. stavak 1. Zakona o parničnom postupku) te se suđenje nastavlja bez ponovnog slanja sudskog poziva tuženiku, kojem se šalje samo obavijest o toj odluci te o pravomoćnoj presudi kojom je sudski postupak okončan (članak 497. Zakona o parničnom postupku)
• u redovnom postupku, ako se podnositelj zahtjeva ili njegov odvjetnik ne pojave na pripremnom ročištu, a tuženik se ne pojavi ili se pojavi ali ne potvrdi legitiman interes za nastavak postupka, predmet se odbacuje (članak 414.)
• u usmenom postupku, ako se podnositelj zahtjeva ne pojavi na ročištu a tuženik ne potvrdi legitimni interes za nastavak postupka, smatrat će se da je podnositelj zahtjeva obustavio postupak. Podnositelju zahtjeva bit će naloženo plaćanje troškova te, ako to tuženik zatraži i dostavi dokaze o pretrpljenoj šteti ili gubitku, plaćanje naknade štete tuženiku (članak 442. stavak 1. Zakona o parničnom postupku)
• bez obzira na dužnost suda da aktivno vodi predmet, ako stranke u postupku ne poduzimaju nikakve aktivnosti, postupak se obustavlja i smatra se da su stranke odustale od svih tužbi i žalbi na svim stupnjevima (članak 237. Zakona o parničnom postupku). Prvostupanjski postupak obustavlja se nakon dvije godine neaktivnosti te se smatra povučenim, što znači da je moguće podnijeti novu tužbu. Postupak u drugom stupnju ili u slučaju izvanredne žalbe na temelju nepravilnosti u postupku ili žalbe Vrhovnom sudu obustavlja se nakon jedne godine neaktivnosti te se smatra da su stranke odustale od svih žalbi. Vremenska razdoblja računaju se od datuma kad je strankama dostavljena posljednja obavijest. Postupak koji je zaustavljen zbog više sile ili drugih razloga izvan kontrole stranaka ne obustavlja se
• postupak izvršenja ne obustavlja se i može se nastaviti do izvršenja presude, čak i ako nije bio aktivan u prethodno navedenim razdobljima. Međutim, za to je potrebno da je postupak izvršenja pokrenut jer je člankom 518. Zakona o parničnom postupku propisan rok zastare od pet godina za svaku mjeru izvršenja koja se temelji na sudskoj presudi, sudskoj odluci ili sporazumu o mirenju. Petogodišnje razdoblje počinje teći od datuma pravomoćnosti odluke. Stoga, ako se zahtjev za izvršenje ne podnese u tom vremenskom razdoblju, rok istječe i gubi se pravo na izvršenje presude sudskim putem.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako je stranka obaviještena da je rok za poduzimanje određene radnje istekao, čime je započela sljedeća faza postupka, ili ako je podnesak ili zahtjev stranke odbačen zbog isteka roka, stranka može podnijeti žalbu protiv te odluke. To je, na primjer, slučaj ako je odgovor na tužbu odbijen na temelju toga da je podnesen nakon isteka roka.

Osoba koja je osuđena u odsutnosti te kojoj je presuda osobno dostavljena žalbu može podnijeti samo sljedećem višem sudu (recurso de apelación) ili Vrhovnom sudu (recurso de casación). Isto vrijedi i za slučajeve kada je obavijest dostavljena objavom u službenim glasilima ili elektronički. U oba se slučaja žalba mora podnijeti u zakonom propisanom razdoblju (članak 500. Zakona o parničnom postupku).

Ako se osoba ustrajno ne pojavljuje pred sudom, a nije se mogla pojaviti ili nije bila svjesna da se vodi postupak protiv nje zbog razloga više sile, može podnijeti zahtjev za ukidanje presude (članak 501. Zakona o parničnom postupku).

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U francuskom pravu postoje „rokovi zastare” (délais de prescription), „prekluzivni rokovi” (délais de forclusion) i postupovni rokovi (délais de procédure).

Rokovi zastare razdoblja su na kraju kojih osoba stječe stvarno pravo na temelju posjeda, što se naziva rokom akvizitorne zastare (délai de prescription acquisitive), ili ga zbog neuspjeha u ostvarivanju prava gubi ili joj ono istekne, što se naziva rokom ekstinktivne zastare (délai de prescription extinctive). Rokovi zastare mogu se obustaviti (suspendu) ili prekinuti (interrompu).

Prekluzivni rokovi posebno su strogi i općenito se propisuju zakonom za potrebe pokretanja postupka. Po njihovu isteku smatra se da je postupak okončan. Prekluzivni rokovi ne mogu se obustaviti, a načelno se ne mogu ni prekinuti. Međutim, u skladu s člancima 2241. i 2244. Građanskog zakonika određenim se koracima, kao što je pokretanje sudskog postupka ili ovrha ili druga prisilna mjera, ti rokovi prekidaju.

Postupovni rokovi (délais de procédure) primjenjuju se na sudske postupke nakon njihova pokretanja. Mogu biti propisani zakonom ili ih utvrđuje sud. Za razliku od prekluzivnih rokova, rokovi utvrđeni za sudske postupke ne sprečavaju pokretanje postupaka. Ne mogu se obustaviti ili prekinuti.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu s važećim zakonodavstvom sljedeći su dani državni praznici:

• 1. siječnja
• Uskrsni ponedjeljak
• 1. svibnja
• 8. svibnja
• Uzašašće
• Duhovski ponedjeljak
• 14. srpnja
• Uznesenje Blažene Djevice Marije (15. kolovoza)
• Svi sveti (1. studenoga)
• 11. studenoga
• Božić (25. prosinca).

U nekim su departmanima (départements) i teritorijalnim zajednicama (communautés territoriales) proglašeni državni praznici kojima se obilježava ukidanje ropstva: 27. svibnja za Guadeloupe, 10. lipnja za Francusku Gijanu, 22. svibnja za Martinique, 20. prosinca za Réunion i 27. travnja za Mayotte.

U departmanima regije Alsace-Moselle državni su praznici i 26. prosinca i Veliki petak.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Od stupanja na snagu Zakona br. 2008-561 od 17. lipnja 2008. (koji obuhvaća prijelazne odredbe) rok zastare nakon kojeg se gubi pravo na temelju općeg prava iznosi pet godina (prethodno je iznosio 30 godina).

Međutim, postoje brojne iznimke od tog pravila, npr. za tužbe zbog građanskopravne odgovornosti pokrenute zbog događaja koji je doveo do tjelesne ozljede, za koje je propisan rok zastare od deset godina.

Trajanje prekluzivnih i postupovnih rokova ovisi o predmetu i postupcima.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Kad je riječ o postupovnim rokovima, člankom 640. Zakona o parničnom postupku propisano je da se, kada se radnja ili formalnost moraju izvršiti u određenom roku, on računa od datuma radnje, događaja, odluke ili dostave pismena od kojeg počinje računanje roka.

Rok ekstinktivne zastare na temelju općeg prava obveznopravnih potraživanja i stvarnopravnih tužbi koje se odnose na pokretnine počinje teći od „datuma na koji je nositelj prava saznao ili trebao znati činjenice na temelju kojih je imao aktivnu legitimaciju za ostvarenje tog prava”. U nekim se područjima utvrđuju posebni početci računanja rokova, na primjer za tužbe na temelju građanskopravne odgovornosti koje proizlaze iz događaja koji je doveo do tjelesne ozljede. Na temelju članka 2226. Građanskog zakonika, početak računanja roka zastare od deset godina datum je kojeg su utvrđeni početna ozljeda ili njezino pogoršanje.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

U skladu s člankom 664. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku, ako pismeno dostavlja sudski izvršitelj (huissier), datum dostave datum je na koji je pismeno uručeno osobno, na adresu prebivališta ili boravišta primatelja ili datum na koji je sudski izvršitelj sastavio službeni zapisnik u kojem navodi korake koje je poduzeo kako bi pronašao primatelja ako ta osoba nema ni prebivalište ni boravište ni poznato radno mjesto. U slučaju dostave e-poštom datum i vrijeme dostave smatraju se datumom i vremenom slanja pismena primatelju.

Ako se pismeno dostavlja poštom, u skladu s člancima 668. i 669. Zakona o parničnom postupku, datum dostave je datum otpreme (u pogledu pošiljatelja), odnosno datum primitka pismena (u pogledu primatelja). Datum otpreme je datum naveden na poštanskom žigu otpremnog ureda. Datum primitka je datum potpisanog primitka (récipissé) ili potpisa (émargement) primatelja. Ako se pismeno dostavlja preporučenom poštom s potvrdom primitka (avis de réception), datum primitka je datum koji je poštanska služba stavila pri uručivanju pismena primatelju.

Iznimno od tih odredbi, člankom 647. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku propisano je da je datum dostave sudskog ili izvansudskog pismena u Francuskoj Polineziji, otocima Wallisu i Futuni, Novoj Kaledoniji, Francuskim južnim i antarktičkim teritorijima ili u inozemstvu, u pogledu pošiljatelja, datum na koji su sudski izvršitelj ili tajništvo suda (greffe) otpremili pismeno ili, u protivnom, datum na koji ga je primilo nadležno državno odvjetništvo (parquet).

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

U skladu s člankom 641. Zakona o parničnom postupku, ako je rok izražen u danima, ne računa se dan radnje, događaja, odluke ili dostave pismena od kojeg počinje računanje roka. To se pravilo primjenjuje na postupovne rokove.

Rok ekstinktivne zastare isto se tako izražava u danima, tako da se ne računa dan događaja od kojeg počinje računanje roka. Kad je riječ o rokovima za žalbe, ako pismeno nije dostavljeno osobno, određenim se odredbama dopušta da se trenutak od kojeg počinje računanje roka odgodi do datuma na koji je osoba zaista obaviještena o pismenu ili datuma na koji su poduzete mjere izvršenja na temelju tog pismena.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

U skladu s člankom 642. Zakona o parničnom postupku, rok koji bi inače istekao u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan produljuje se do prvog sljedećeg radnog dana.

Rokovi stoga i dalje teku nedjeljom i državnim praznicima, ali se produljuju do prvog sljedećeg radnog dana ako bi inače istekli u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

U skladu s člankom 641. Zakona o parničnom postupku, ako je rok izražen u mjesecima ili godinama, istječe na dan posljednjeg mjeseca ili mjeseca u posljednjoj godini koji ima isti broj u mjesecu kao i dan radnje, događaja, odluke ili dostave pismena od kojeg počinje računanje roka. Ako odgovarajući kasniji mjesec nema dan s istim brojem, rok istječe na posljednji dan tog mjeseca.

Ako je rok izražen u mjesecima i danima, prvo se računaju mjeseci, a potom dani.

Na sve se rokove, bez obzira na to jesu li izraženi u danima, mjesecima ili godinama, primjenjuje pravilo utvrđeno u članku 642. Zakona o parničnom postupku (vidjeti prethodno pitanje).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

U skladu s člankom 641. Zakona o parničnom postupku, ako je rok izražen u mjesecima ili godinama, istječe na dan posljednjeg mjeseca ili mjeseca u posljednjoj godini koji ima isti broj u mjesecu kao i dan radnje, događaja, odluke ili dostave pismena od kojeg počinje računanje roka. Ako odgovarajući kasniji mjesec nema dan s istim brojem, rok istječe na posljednji dan tog mjeseca.

Ako je rok izražen u mjesecima i danima, prvo se računaju mjeseci, a potom dani.

Na sve se rokove, bez obzira na to jesu li izraženi u danima, mjesecima ili godinama, primjenjuje pravilo utvrđeno u članku 642. Zakona o parničnom postupku (vidjeti prethodno pitanje).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Kao što je prethodno objašnjeno, rok koji bi inače istekao u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan produljuje se do prvog sljedećeg radnog dana.

Produljenje vremenskog roka do prvog sljedećeg radnog dana primjenjuje se na sve predmete i u svim postupcima.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

U skladu s člankom 643. Zakona o parničnom postupku, ako se postupak pokreće pred sudom sa sjedištem u kontinentalnoj Francuskoj, rokovi za pojavljivanje (comparution), podnošenje redovne žalbe (appel), podnošenje prigovora (opposition), podnošenje zahtjeva za preispitivanje presude (révision) i podnošenje žalbe iz formalnih razloga pred Kasacijskim sudom (pourvoi en cassation) produljuju se:

• za mjesec dana za osobe koje žive u Guadeloupeu, Francuskoj Gijani, Martiniqueu, Réunionu, Mayotteu, Saint-Barthélemyju, Saint-Martinu, Svetom Petru i Mikelonu, Francuskoj Polineziji, otocima Wallisu i Futuni, Novoj Kaledoniji ili Francuskim južnim i antarktičkim teritorijima
• za dva mjeseca za osobe koje žive u inozemstvu.

U skladu s člankom 644. Zakona o parničnom postupku, ako se postupak pokreće pred sudom sa sjedištem u Guadeloupeu, Francuskoj Gijani, Martiniqueu, Réunionu, Mayotteu, Saint-Barthélemyju, Saint-Martinu, Svetom Petru i Mikelonu ili otocima Wallisu i Futuni, rokovi za pojavljivanje, podnošenje redovne žalbe, podnošenje prigovora i podnošenje zahtjeva za preispitivanje presude produljuju se:

• za mjesec dana za osobe koje ne žive u teritorijalnoj zajednici za koju je nadležan predmetni sud
• za dva mjeseca za osobe koje žive u inozemstvu.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

U načelu i u skladu s člankom 538. Zakona o parničnom postupku, za podnošenje redovne žalbe propisan je rok od mjesec dana u parničnim postupcima odnosno petnaest dana u izvanparničnim postupcima. Međutim, u nekoliko drugih odredbi odstupa se od tog načela. Na primjer, rok za podnošenje žalbe iznosi petnaest dana u slučajevima rješenja u postupcima privremene pravne zaštite, odluka suda u ovršnim postupcima, odluka obiteljskog suda, odluka suda za mladež u pitanjima potpore u obrazovanju itd.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Kao opće pravilo, rokovi za pojavljivanje pred sudom i uručivanje sudskih poziva na građanskim sudovima mogu se skratiti u hitnim slučajevima, što ovisi o odobrenju suda. Mogu se skratiti i primjenom zakona i propisa.

Na primjer, stanke mogu biti ovlaštene za uručivanje sudskih poziva za posebno naznačen datum u postupku privremene pravne zaštite ili kratkom postupku, ali i u kontekstu ubrzanog postupka.

Općenito, sudovi mogu odlučiti odgoditi razmatranje predmeta za kasnije ročište kako bi se strankama omogućilo da se pojave pred sudom.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U skladu s člankom 647. Zakona o parničnom postupku, ako je pismeno namijenjeno stranci s prebivalištem u mjestu u kojem bi imala korist od produljenja roka osobno dostavljeno toj stranci u mjestu u kojem lokalni stanovnici ne bi mogli ostvariti takvo produljenje, na tu dostavu primjenjuju se samo rokovi dopušteni za lokalno stanovništvo.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Kad istekne rok zastare ili prekluzivni rok, više se ne smiju pokretati postupci, a zahtjevi se proglašavaju nedopuštenima bez razmatranja njihova merituma.

Kazne za nepoštovanje postupovnog roka koji je propisan zakonom ili koji je utvrdio sud razlikuju se ovisno o ulozi roka i prirodi postupovnog koraka koji je potrebno poduzeti. Zakonodavstvom nisu propisane kazne za nepoštovanje roka za pojavljivanje pred sudom. Prema sudskoj praksi, nepoštovanje tog roka dovodi do poništavanja presude donesene prije njegova isteka ako se tuženik nije pojavio.

Manjak dužne pažnje stranaka, ako je rok utvrđen u tu svrhu, najčešće se kažnjava brisanjem predmeta iz upisnika. Međutim, neizvršavanje određenog postupovnog koraka može se kazniti i proglašenjem ništavnosti (na primjer, ako sudski poziv nije dostavljen tajništvu suda u propisanom roku) ili zaključenjem istrage u kontekstu pripremanja spisa predmeta (redovni pisani postupak).

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Za gubitak prava na pokretanje pravnog postupka, što je pravni učinak isteka roka zastare ili prekluzivnog roka, nisu dostupni pravni lijekovi.

Međutim, ako je tako propisano zakonodavstvom, sud može stranku djelomično osloboditi od gubitka prava koji proizlazi iz nepoštovanja roka. Člankom 540. Zakona o parničnom postupku dopušteno je djelomično uklanjanje dijela gubitka prava (prekluzije) koji proizlazi iz isteka roka za podnošenje tužbe protiv presude donesene zbog ogluhe ili presude za koju se smatra da je donesena u akuzatornom postupku ako stranka, ne svojom krivnjom, nije bila svjesna presude u trenutku u kojem je mogla pravodobno reagirati na nju ili ako nije mogla djelovati.

Zahtjev za oslobađanje od gubitka prava može se podnijeti protiv odluke suda kojom se postupovni korak proglašava ništavnim. Nadalje, ništavnost te vrste dovodi do okončanja trenutačnog postupka, ali ne utječe na pravo na pokretanje pravnog postupka. Stoga je moguće podnijeti novi zahtjev pod uvjetom da ne postoji razlog za zabranu pokretanja postupka, to jest da nije istekao rok zastare.

Protiv odluke o brisanju predmeta iz upisnika nije moguće podnijeti žalbu. Međutim, brisanje ne utječe na sam postupak. Iz navedenoga proizlazi da se zadržava učinak prekida roka zastare ili prekluzivnog roka pokrenutog upućivanjem sudskog poziva. Obustava se može okončati podnošenjem zahtjeva za ponovno unošenje predmeta u upisnik, pri čemu se navode poduzeti koraci koji opravdavaju to brisanje.

Poveznice

Stranice Legifrance – Zakon o parničnom postupku (na francuskom jeziku)

Stranice Legifrance – Zakon o parničnom postupku na engleskom i španjolskom jeziku

Stranice Legifrance – državni praznici

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U Republici Hrvatskoj rokovi su u (građanskom) parničnom postupku uređeni odredbama članaka 111. – 114. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje u tekstu: ZPP).

Rok je određeno vremensko razdoblje u kojemu se neka procesna radnja može poduzeti, odnosno prije čijeg se isteka ne može poduzeti.

Hrvatsko procesno pravo poznaje više različitih vrsta rokova:

• Zakonske i sudske – zakonski čije je trajanje određeno zakonom pa ga ni sud ni stranke ne mogu mijenjati i sudski čije trajanje na temelju zakonskog ovlaštenja određuje sud po svojem nahođenju u konkretnom slučaju;

• Produžive i neprodužive – neproduživi su zakonski rokovi, dok se sudski rokovi mogu produžiti, a o produživanju roka odlučuje sud, ali samo na prijedlog zainteresirane osobe ako za to postoje opravdani razlozi (članak 111. stavak 2. ZPP-a);

• Subjektivne i objektivne – subjektivni su oni čiji početak zavisi od saznanja ovlaštene osobe za događaj koji je relevantan za njihovo računanje, a objektivni se računaju od nastupanja relevantne činjenice nezavisno od saznanja ovlaštene osobe za tu činjenicu;

• Prekluzivne i instruktivne – prekluzivni su oni rokovi čije propuštanje dovodi do gubitka prava na naknadno poduzimanje te procesne radnje i instruktivni čije propuštanje ne dovodi do štetnih posljedica te se procesna radnja može poduzeti i naknadno;

• Dilatorne i paricijske – dilatorni su oni rokovi kod kojih se prije proteka određenog razdoblja ne može poduzeti procesna radnja i paricijski koji podrazumijevaju da sud ne može poduzeti neku aktivnost dok takav rok ne istekne;

• Građanskopravne i procesnopravne – građanskopravni su oni rokovi kojima se određuje vremensko razdoblje za ostvarivanja ovlaštenja ili za ispunjenje dužnosti koji proizlaze iz odredaba građanskog materijalnog prava i procesnopravni kojima se određuje razdoblje za ostvarivanje ovlaštenja ili za ispunjenje dužnosti koji proizlaze iz odredaba (građanskog) procesnog prava.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U Republici Hrvatskoj popis neradnih dana reguliran je Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 110/19).

Blagdani u Republici Hrvatskoj su:

-  1. siječnja – Nova godina

– 6. siječnja – Bogojavljenje ili Sveta tri kralja

– Uskrs i Uskrsni ponedjeljak

– Tijelovo

– 1. svibnja – Praznik rada

– 30. svibnja – Dan državnosti

– 22. lipnja – Dan antifašističke borbe

– 5. kolovoza – Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja

– 15. kolovoza – Velika Gospa

– 1. studenoga – Svi sveti

– 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

– 25. prosinca – Božić

– 26. prosinca, prvi dan po Božiću, Sveti Stjepan.

U dane blagdana u Republici Hrvatskoj ne radi se.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Rokovi se računaju na dane, mjesece i godine.

Pravila o računanju rokova odnose se na sve rokove. Rokovi se računaju samo po jedinicama određenim punim danima, od pola noći do pola noći (computatio civilis, a die ad diem), a ne od trenutka do trenutka, na sate i minute (computatio naturalis, a momento ad momentum). O općim pravilima pogledati odgovor pod 1).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Početni datum jest datum kada dolazi do pokretanja postupka ili do neke druge radnje (npr. dostave, saopćenja) otkad je potrebno računati trajanje roka. Početni datum ne računa se u rokove koji se izražavaju u danima već se za početak roka uzima prvi idući dan.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Kod dostave vrijedi opće pravilo da se obavlja radnim danom, i to od sedam do dvadeset sati, u stanu ili na radnom mjestu osobe kojoj se dostava ima obaviti ili u sudu kad se ta osoba tamo zatekne. Iznimka od navedenog pravila da se dostava obavlja samo radnim danom od sedam do dvadeset sati ne važi za dostavu poštom ili putem javnoga bilježnika.

Dostava se može obaviti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku osobe kojoj se dostava ima obaviti.

Ako ocijeni da je to potrebno, sud će odrediti da se dostava obavi na bilo kojem drugom mjestu ili u bilo koje drugo vrijeme. Prigodom takve dostave osobi kojoj se dostava obavlja predat će se primjerak rješenja suda kojim je ona određena. To rješenje ne mora biti obrazloženo.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako je rok određen na dane, u rok se ne uračunava dan kad je dostava ili saopćenje obavljeno odnosno dan u koji pada događaj otkad treba računati trajanje roka već se za početak roka uzima prvi idući dan.

Na primjer, ako se događaj od kojega treba računati rok od 15 dana dogodio 5. veljače, 15-dnevni rok istječe 20. veljače u ponoć.

Dakle, izračun roka ne počinje na dan nekog događaja (dies a quo), već sljedeći dan.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Kada je rok određen u danima, misli se na kalendarske dane. Međutim, ako posljednji dan roka pada na državni blagdan, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istječe protekom prvoga idućeg radnog dana.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi određeni na mjesece odnosno na godine završavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpočeo.

Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Kao u točki 8).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Rok koji sud odredi može se produljiti samo jednom na prijedlog zainteresirane osobe ako za to postoje opravdani razlozi.

Prijedlog se mora podnijeti prije proteka roka čije se produljenje traži.

Protiv rješenja o produljenju roka nije dopuštena žalba.

Produljeni rok počinje teći prvog sljedećeg dana nakon isteka roka čije je produljenje zatraženo.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, ako u ovom zakonu nije određen drugi rok. U mjeničnim i čekovnim sporovima taj je rok osam dana.

Navedeni rokovi za žalbu ne teku od 1. do 15. kolovoza.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Rok koji sud odredi može se produljiti samo jednom na prijedlog zainteresirane osobe ako za to postoje opravdani razlozi.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Pravilima parničnog postupka u Republici Hrvatskoj nije propisano produljenje roka zbog mjesta boravka stranaka.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Posljedice ovise o pravnoj prirodi rokova, odnosno ako se radi o zakonskom roku koji nije produživ, a stranka propusti poduzeti procesnu radnju u za to ostavljenom roku tada takvo nepridržavanje roka ima za posljedicu gubitak prava na naknadno poduzimanje te procesne radnje.

S druge strane, postoje rokovi kod kojih nepridržavanje roka nema za posljedicu gubitak prava na naknadno poduzimanje radnje te se takvi rokovi nazivaju instruktivnim rokovima.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud će toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propuštanje.

Prijedlog se mora podnijeti u roku od osam dana, računajući od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje; a ako je stranka tek kasnije saznala za propuštanje — od dana kad je za to saznala. Nakon proteka dva mjeseca od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u prijašnje stanje.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Postupovni rokovi, odnosno rok unutar kojeg je potrebno poduzeti određeni korak, mogu biti a) obvezni (perentorio), što znači da u slučaju nepoštovanja roka korak postaje nevažeći; b) indikativni (ordinatorio), što znači da nepoštovanje roka ne podrazumijeva nevaženje ili poništenje; c) minimalni (dilatorio), što znači da je korak nevažeći ako se poduzima prije predviđenog datuma (Zakon o parničnom postupku, članci od 152. do 155., vidjeti prilog naveden u nastavku).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Sljedeći se dani smatraju neradnim danima: sve nedjelje, 1. siječnja, 6. siječnja, 25. travnja, Uskrsni ponedjeljak, 1.svibnja, 2. lipnja, 15. kolovoza, 1. studenoga, 8. prosinca te 25. i 26. prosinca.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Pri izračunu postupovnih rokova, prvi se dan (dies a quo) ne uzima u obzir. Ako je dan isteka roka (dies ad quem) neradni dan, rok se automatski produžuje na sljedeći radni dan. Ako se u zakonu upućuje na pojam „slobodnih dana” (giorni liberi), prvi dan i dan isteka roka nisu uključeni u izračun.

Ako u zakonu nije izričito navedeno da je rok obvezan, rok se smatra indikativnim.

Za izračun rokova izraženih u mjesecima ili godinama koristi se uobičajeni kalendar. Prema tome, rok istječe po isteku posljednjeg trenutka dana u mjesecu koji odgovara početnom ili, u slučaju roka u godinama, po isteku posljednjeg trenutka dana mjeseca i (sljedeće) godine koji odgovaraju početnima, bez obzira na to imaju li mjeseci 31 ili 28 dana i uključuje li izračun veljaču u prijestupnoj godini.

Obvezni se rokovi ne mogu produžiti.

Postupovni rokovi pred redovnim i upravnim sudovima (izuzev radnih sporova) automatski se obustavljaju za vrijeme ljetne pauze od 1. do 31. kolovoza svake godine u skladu s reformom provedenom Uredbom sa zakonskom snagom br. 132/2014 (prethodno do 15. rujna) i njihovo se računanje nastavlja ili počinje nakon isteka razdoblja obustave.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Ako sudac nije naveo početni datum, rok obično počinje teći od trenutka kada je stanka stvarno ili pravno informirana o obvezi (na primjer, rok za žalbu počinje teći u trenutku obavijesti o presudi, ili ako nema obavijesti u trenutku objave presude).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

To se može dogoditi u sljedećim slučajevima:

a) U slučaju rokova koji su počeli teći od datuma dostave ili obavijesti o ispravi (na primjer, rokovi za podnošenje žalbe na presudu):

U tim slučajevima, za potrebe žalbe u kratkom roku propisanom u članku 325. Zakona o parničnom postupku (30 dana od datuma prve žalbe ili 60 dana za žalbu Kasacijskom sudu), referentni je trenutak kada je primatelj primio primjerak presude. Prema tome, trenutak u kojem rok počinje teći može se zaista razlikovati ovisno o načinu dostave jer poštanska dostava može biti sporija od dostave putem sudskog službenika.

b) U slučaju dostave poštom, Ustavni sud (presude br. 477 iz 2002. i br. 28. iz 2004.) smatrao je da je dostava sudskog pismena izvršena sa strane pošiljatelja kada je dokument predan sudskom službeniku, bez obzira na način dostave (poštom ili dostavom putem sudskog službenika), a sa strane primatelja na dan primitka pismena.

To načelo znači da je vrijeme dostave pismena u odnosu na pošiljatelja drukčije od vremena primitka od strane primatelja, a to je načelo prihvaćeno i u Uredbi Vijeća (EZ) br. 1348/2000. Načelo se odnosi samo na pravovremenost dostave pismena pri čemu se smatra da je stranka koja dostavlja pismeno poštovala zakonski rok ako je dokument predan sudskom službeniku prije isteka primjenjivog roka. To ne utječe na početak ostalih rokova, odnosno vrijeme obavijesti ili dostave pismena primatelju, ili objave presuda ili neki drugi događaj koji je detaljnije objašnjen u nastavku.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne, datum kada je nastao događaj ne uzima se u obzir.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Računaju se svi dani. Samo ako je dan isteka roka blagdan, rok se produžuje na sljedeći radni dan.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako se rok izražava u mjesecima ili godinama, misli se na kalendarske mjesece i godine.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

U tim slučajevima, rok istječe po isteku posljednjeg trenutka dana u mjesecu koji odgovara početnom ili, u slučaju roka u godinama, po isteku posljednjeg trenutka dana mjeseca i (sljedeće) godine koji odgovaraju početnima, bez obzira na to imaju li mjeseci 31 ili 28 dana i uključuje li izračun veljaču u prijestupnoj godini.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Obvezni se rokovi ne mogu produžiti. Međutim, stranke mogu od suda zatražiti produženje ako mogu dokazati da nisu ispoštovale rok iz razloga koji su izvan njihove kontrole.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Prvo je potrebno razlikovati duge i kratke rokove.

Dugi je rok šest mjeseci od objave presude. Kratki rok, koji počinje od trenutka obavijesti o presudi, iznosi 30 dana za žalbe pred žalbenim sudom i 60 dana za žalbe pred Kasacijskim sudom. Zahtjevi povodom prigovora treće osobe (opposizione di terzo revocatoria) i zahtjevi za reviziju (revocazione) moraju se podnijeti u roku od 30 dana od dana kada je otkrivena prijevara ili greška na kojoj se temelji zahtjev. Žalbe zbog nenadležnosti moraju se podnijeti u roku od 30 dana.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Sud u načelu može po vlastitom nahođenju odrediti rokove unutar vremenskih okvira utvrđenih zakonom. Međutim, rokovi za dolazak stranaka propisani su zakonom, a ne određuje ih sud. Na temelju članka 168.a Zakona o parničnom postupku sud može odgoditi datum prvog ročišta za najviše 45 dana.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U Italiji ne postoji opće pravilo za odobravanje produženja rokova. Međutim, u nekim su slučajevima rokovi obustavljeni zbog prirodnih katastrofa. Prema tome, produženje se u pravilu primjenjuje samo na osobu ili područje obuhvaćeno mjerom ili ministarskom odlukom.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

U slučaju nepoštovanja obveznog roka gubi se pravo na izvršenje radnji na koje se rok primjenjuje.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranke koje ne mogu ispoštovati rok mogu zatražiti produženje roka ako mogu dokazati da ga nisu ispunile iz razloga koji su izvan njihove kontrole.

Povezani prilozi

Postupovni rokovi: Zakon o parničnom postupku, članci 323. – 338. (72 Kb)

Postupovni rokovi: Zakon o parničnom postupku, članci 152. – 155. (41 Kb)

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U skladu s pravilima parničnog postupka, sljedeći su rokovi najvažniji:

Rok za registraciju sudskih podnesaka:

U slučaju općeg ovjerenog zahtjeva za pokretanje postupka, tužitelj mora podnijeti tužbeni zahtjev i dostaviti ga tuženiku u roku od 10 dana od datuma kada tuženik podnese svoju potvrdu o dolasku, osim ako je sud naveo drugačije.

Obrana tuženika koji je već dostavio svoju potvrdu o dolasku na sud mora biti registrirana u roku od 14 dana od datuma primitka tužbenog zahtjeva, osim ako sud produži rok.

Vrijeme za izvršenje sudske presude:

Sudska presuda može se izvršiti u roku od 6 godina od datuma kada je postala izvršnom. Ako presudu nije moguće izvršiti u određenom roku, tužitelj može zatražiti obnovu presude (što predstavlja neizravno produženje roka).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Osim subote i nedjelje, u Cipru su sljedeći dani neradni dani:

• Nova Godina: 1. siječnja
• Sveta Tri Kralja: 6. siječnja
• Čisti ponedjeljak (pomični blagdan)
• Nacionalni blagdan: 25. ožujka (početak revolucije iz 1821.)
• Nacionalni blagdan: 1. travnja (početak ciparske oslobodilačke borbe 1955. – 1959.)
• Praznik rada: 1. svibnja
• Veliki petak: petak prije Uskrsa
• Uskrsni ponedjeljak: ponedjeljak nakon Uskrsa
• Duhovi (pomični blagdan)
• Velika Gospa: 15. kolovoza
• Dan neovisnosti: 1. listopada
• Nacionalni blagdan: 28. listopada (godišnjica odgovora "Ne" iz 1940.)
• Badnjak: 24. prosinca
• Božić: 25. prosinca
• Sveti Stjepan: 26. prosinca.

Osim toga, u skladu s pravilom o parničnom postupku br. 61, sljedeći su dani službeni neradni dani za pravni sustav:

• razdoblje između 10. srpnja i 9. rujna (ljetni praznici)
• razdoblje između 24. prosinca i 6. siječnja (božićni praznici).
• razdoblje od četvrtka prije Uskrsa do nedjelje sv. Tome (uskršnji praznici).

Rasprave i ostali postupci mogu se održavati u navedenim razdobljima samo u skladu s uputama Vrhovnog suda ili nekog drugog suca u slučaju postupaka koji su u njegovoj nadležnosti.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

• pravila parničnog postupka primjenjuju se na različite parnične postupke.
• na rokove za pokretanje postupka primjenjuju se odredbe Zakona o zastari 165(I)/2002.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rok počinje teći na dan nakon dostave jer, u skladu s člankom 2. Zakona o tumačenju, „dani” znači „cijeli dani”.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

U skladu s Pravilima o parničnom postupku, sudski izvršitelj [sudski dostavljač] osobno dostavlja podneske u Republici Cipru (osim u iznimnim okolnostima kada sud može na zahtjev naložiti nešto drugo). Datum dostave ne utječe na rok.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne. Pogledajte odgovor na prethodno pitanje br. 4.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Kada je rok izražen u danima, odnosi se na „kalendarske dane”, osim ako je sud u određenom slučaju odredio drugačije. Na primjer, sud može odrediti da se prigovor tuženika mora registrirati „u roku od 3 radna dana od današnjeg datuma” ili da je potrebno dostaviti privremenu mjeru (npr. tuženiku u ex-parte postupku ili bankarskoj instituciji u postupcima zamrzavanja računa) „u roku od 5 radnih dana od sastavljanja”.

U skladu sa Zakonom o tumačenju, „dani” uvijek znači „cijeli dani”.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok se odnosi na kalendarske tjedne ili mjesece.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

U tim slučajevima rok ističe po isteku posljednjeg sata posljednjeg dana u tjednu, mjesecu ili godini roka.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da, u tim se slučajevima rok produžuje do prvog sljedećeg radnog dana.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

U skladu s pravilom o parničnom postupku br. 57, propis 2., sud može produžiti ili skratiti rokove koji su predviđeni u navedenim pravilima ili propisani u odgovarajućoj privremenoj mjeri bez određivanja uvjeta ili podložno uvjetima koji su potrebni za ostvarivanje interesa pravde.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Žalba protiv privremene ili konačne mjere o određenoj stvari ne čini postupak i žalbu protiv odbacivanja privremenog zahtjeva moguće je podnijeti u roku od 14 dana od datuma kada privremena mjera postane obvezujućom ili od datuma odbacivanja zahtjeva.

U svim ostalim slučajevima (npr. protiv pravomoćne presude u parničnom postupku), žalba se mora podnijeti u roku od 6 tjedana od datuma kada postane obvezujućom.

Rok se može produživati samo u rijetkim i iznimnim slučajevima.

Rokovi za pokretanje postupka propisani su u Zakonu o zastari 165(I)/2002.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Nakon dostave sudskog poziva, tuženik ima rok od 10 dana da dostavi svoju potvrdu o dolasku.

Ostale datume za dolazak stranaka na sud određuje sam sud.

Prvi datum za dolazak u slučaju zahtjeva određuje pisarnica suda nakon podnošenja zahtjeva, osim ako postoji poseban razlog za određivanje određenog datuma za dolazak. U tom slučaju, poseban se rok određuje tek kada sud prihvati postupak.

U odnosu na promjene rokova, vidjeti odgovor na prethodno pitanje 11.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ako se primjenjuje ciparsko pravo, ista se pravila i isti rokovi primjenjuju bez obzira na prebivalište stranke kojoj se dostavlja sudski poziv.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Ako tuženik ne dostavi svoju potvrdu o dolasku ili obranu u određenim rokovima, tužitelj može podnijeti zahtjev za donošenje odluke u svoju korist.

Isto tako, tuženik može podnijeti zahtjev za odbacivanje tužbe, ako, u slučaju prihvaćenog zahtjeva za pokretanje postupka, tužitelj nije dostavio tužbeni zahtjev u utvrđenom roku.

Osim toga, prigovor na zahtjev koji je dostavljen po isteku mjerodavnog roka sud može zanemariti i stoga tuženik koji se nije pridržavao roka može izgubiti pravo da bude saslušan tijekom postupka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Tužitelj koji nije ispunio obveze i čija je tužba odbačena može zatražiti ponovno pokretanje postupka.

Tuženik koji nije ispunio obveze i protiv kojeg je donesena presuda može zatražiti ukidanje presude.

Takvi se zahtjevi iznimno odobravaju.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Postupovni rokovi vremenska su razdoblja unutar kojih se mora poduzeti određena radnja u postupku.

Rokovi se, ovisno o tome koga obvezuju, mogu podijeliti na sljedeći način:

- rokovi koje moraju poštovati sud, sudac ili sudski izvršitelj propisani su zakonom i obično su kratki. Rokovi u parničnim postupcima od 1 su do 30 dana (primjerice, 15 dana u članku 102. stavku 2. Zakona o parničnom postupku (Civilprocesa likums), 30 dana u članku 140. stavku 9., 15 dana u članku 341.6. stavku 2.). Sudac mora odlučiti hoće li prihvatiti zahtjev u roku od sedam dana od primitka, ali ako se u zahtjevu traži povratak djeteta u Latviju i ako će se taj zahtjev morati podnijeti u stranoj zemlji, odluka se mora donijeti na sudskoj raspravi u roku od 15 dana od pokretanja postupka. Odluka o mjerama za osiguravanje potraživanja mora se donijeti najkasnije dan nakon pokretanja postupka. Odluka o privremenoj zaštiti od nasilja mora se donijeti najkasnije sljedeći radni dan nakon primitka zahtjeva, ako ne treba tražiti dodatne dokaze ili ako bi se kašnjenjem moglo znatno utjecati na prava tužitelja; u ostalim slučajevima odluka se mora donijeti u roku od 20 dana nakon primitka zahtjeva. Za određene kategorije predmeta postoji rok unutar kojeg mora započeti razmatranje predmeta ili se predmet mora preispitati i zaključiti presudom. Preslika presude ili odluke mora se poslati najkasnije tri dana nakon izricanja presude ili odluke ili, u slučaju donošenja skraćene presude, u roku od tri dana od sastavljanja cijele presude. Zakonom su predviđeni i drugi rokovi. Sud ili sudski izvršitelj ponekad mora odmah poduzeti određene radnje. U određenim slučajevima propisanima zakonom postoje opći rokovi koje sudovi ili suci mogu precizirati i tako sami odrediti rok unutar kojeg se mora poduzeti određena radnja. U složenim predmetima sud može sastaviti skraćenu presudu koja se sastoji samo od uvoda i izreke. Zatim će u roku od 14 dana sastaviti cijelu presudu i navesti datum kad će cijela presuda biti spremna. U Zakonu o parničnom postupku nisu propisani rokovi unutar kojih sud mora pripremiti građanski predmet i donijeti odluku. Ipak, u članku 28. Zakona o sudskim ovlastima (Likums par tiesu varu) navedeno je da sud, kako bi osigurao zaštitu povrijeđenih prava, mora „pravovremeno” razmotriti predmet, što znači da se odluka u predmetu mora donijeti što je brže moguće. Iznimno od redovnog sudskog postupka, u Zakonu o parničnom postupku propisani su posebni rokovi za rješavanje tužbenih zahtjeva za određene kategorije građanskih predmeta na koje se primjenjuju posebni postupci: primjerice, sud mora donijeti odluku o zahtjevu za ovrhu nespornih tražbina u roku od sedam dana od primitka zahtjeva. Nadalje, odredbama u posebnim propisima propisano je koja se pitanja rješavaju u izvanrednom postupku (primjerice, prednost se daje postupku kojim se osiguravaju prava i interesi djece kako je predviđeno u Zakonu o zaštiti prava djeteta (Bērnu tiesību aizsardzības likums)).

- Rokovi za radnje u postupku koje stranke u postupku moraju poduzeti (utvrđeni u Zakonu o parničnom postupku): 14 dana prije sudske rasprave za dostavljanje dokaza, osim ako sudac nije odredio različit rok (sedam dana u slučaju pisanog postupka), 10 dana za podnošenje dodatne pritužbe (blakus sūdzība), 20 dana za podnošenje žalbe (apelācija) itd. Međutim, u većini slučajeva rokove koji se primjenjuju na stranke u postupku i ostale zainteresirane stranke određuju sud, sudac ili sudski izvršitelj, koji utvrđuju određeni datum za rok koji je u zakonu propisan općenito, ili utvrđuju datum neovisno, uzimajući u obzir vrstu radnje u postupku, udaljenost od mjesta boravka ili stanovanja osobe i ostale okolnosti.

Rokove koji se primjenjuju na osobe koje nisu stranke u postupku utvrđuje jedino sud ili sudac.

Glavni su rokovi sljedeći:

• rok za dostavljanje dokaza: osim ako sudac ne odredi drukčije, dokazi se moraju dostaviti najkasnije 14 dana prije sudske rasprave (sedam dana prije pokretanja postupka u okviru pisanog postupka). Za vrijeme trajanja rasprave dokazi se mogu dostavljati na temelju obrazloženog zahtjeva stranke u sporu ili treće strane ako se time neće odgoditi donošenje odluke ili ako sud prihvati da postoje dobri razlozi zašto dokazi nisu dostavljeni na vrijeme ili ako se dokazi odnose na činjenice koje su izašle na vidjelo tijekom postupka. Odluka suda da odbije prihvatiti dokaze ne može se osporiti, ali prigovore na odluku moguće je iznijeti u žalbi (apelācija) ili žalbi o pravnom pitanju (kasācija)

• rokovi unutar kojih tuženik može dostaviti primjedbe: odmah nakon pokretanja postupka tuženiku se na službenu elektroničku adresu ili preporučenom poštom mora poslati tužbeni zahtjev uz navođenje roka za podnošenje pisanih primjedbi od 15 do 30 dana od datuma slanja tužbenog zahtjeva

• rok za ispravljanje nedostataka u zahtjevu za obnovu postupka i za ponovno pokretanje postupka: ako je presuda donesena u odsutnosti, tuženik u roku od 20 dana od datuma slanja presude može od suda zatražiti obnovu postupka ili ponovno pokretanje postupka.

Rok za obustavu postupka:

• ako je fizička osoba koja je stranka u postupku ili treća strana s neovisnim potraživanjem umrla ili je pravna osoba prestala postojati, i ako je u pravnom odnosu koji je predmet spora dopušten prijenos prava, mjerodavno razdoblje je razdoblje potrebno za utvrđivanje nasljednika ili imenovanje pravnog zastupnika
• ako je sud utvrdio da je sposobnost zastupanja stranke ili treće strane osobe ograničena, zbog čega ne može neovisno ostvarivati građanska postupovna prava i obveze, mjerodavno razdoblje je razdoblje potrebno za imenovanje pravnog zastupnika
• ako stranka u postupku ili treća strana ne može sudjelovati u postupku zbog teške bolesti, starosti ili invaliditeta, mjerodavno razdoblje je razdoblje do roka koji je utvrdio sud za imenovanje zastupnika
• ako sud donese odluku o podnošenju zahtjeva Ustavnom sudu ili je Ustavni sud podnio tužbu u vezi s ustavnom tužbom tužitelja (žalitelja) ako sud odluči uputiti prethodno pitanje Sudu Europske unije ako razmatranje predmeta nije moguće prije rješavanja drugog građanskog, kaznenog ili upravnog predmeta, mjerodavno razdoblje je razdoblje koje je potrebno da presuda ili sudska odluka u građanskom, kaznenom ili upravnom postupku Ustavnog suda ili Suda Europske unije postane konačna
• ako je stranka u postupku ili treća strana s neovisnim potraživanjem izvan granica Latvije zbog dugoročne misije ili službene dužnosti, mjerodavno razdoblje je razdoblje koje je potrebno da se izda nalog kojim se zahtijeva prisutnost tuženika ako stranka u postupku ili treća strana s neovisnim potraživanjem ne može sudjelovati u donošenju odluke u predmetu zbog bolesti ili ako sud zatraži izvješće stručnjaka, mjerodavno razdoblje je razdoblje koje je potrebno da se okolnosti iz ovih odlomaka prestanu primjenjivati
• ako se stranke dogovore o odgodi postupka, čemu nije prigovorila nijedna treća strana s neovisnim potraživanjem, mjerodavno razdoblje je razdoblje do roka propisanog u sudskoj odluci
• ako je proglašen postupak koji se odnosi na nesolventnost pravne ili fizičke osobe za tuženika u pogledu tužbi imovinskopravne naravi, mjerodavno razdoblje je razdoblje do završetka postupka u slučaju nesolventnosti.

Rok za podnošenje žalbe – žalba protiv odluke prvostupanjskog suda može se podnijeti u roku od 20 dana od izricanja presude. Ako se izriče skraćena presuda, rok za podnošenje žalbe teče od datuma koji je sud odredio za sastavljanje cijele presude. Ako je presuda sastavljena nakon navedenog datuma, rok za podnošenje žalbe protiv presude teče od datuma stvarnog sastavljanja presude. Žalba podnesena nakon isteka roka nije dopuštena i vraća se podnositelju.

Dodatna pritužba može se podnijeti u roku od 10 dana od datuma kad je sud donio odluku koja se osporava, osim ako je drukčije propisano u Zakonu o parničnom postupku. Dodatna pritužba podnesena nakon isteka roka nije dopuštena i vraća se podnositelju.

Rok za dostavljanje zahtjeva kojim se traži razmatranje novootkrivenih činjenica – rok za dostavljanje takvog zahtjeva teče:

• u odnosu na okolnosti koje su od ključne važnosti za predmet koje su postojale u trenutku pokretanja postupka, ali podnositelj zahtjeva nije bio s njima upoznat ili nije mogao biti s njima upoznat: od datuma kad su te činjenice otkrivene
• u odnosu na namjerno lažno svjedočenje, nalaze vještaka ili prijevode, ili krivotvorene pisane ili materijalne dokaze koji su otkriveni u odnosu na sudsku presudu koja je počela proizvoditi pravne učinke u kaznenom predmetu, na temelju kojih je donesena presuda, ili u odnosu na kriminalne aktivnosti koje su otkrivene u odnosu na sudsku presudu koja je počela proizvoditi pravne učinke u kaznenom predmetu, na temelju čega je donesena nezakonita ili neutemeljena presuda ili odluka: od datuma kad presuda u kaznenom predmetu počne proizvoditi pravne učinke
• u odnosu na poništenje sudske presude, ili odluke koju je donijela druga institucija, na temelju koje je donesena sudska presuda ili odluka u predmetu: od datuma kad je sudska odluka kojom se poništava presuda u građanskom ili kaznenom predmetu stupila na snagu ili od datuma kad je poništena odluka druge institucije na temelju koje je donesena presuda ili odluka čije se poništenje traži s obzirom na novootkrivene činjenice
• ako je potvrđeno da zakonska odredba koja je primijenjena kod donošenja odluke nije u skladu sa zakonskom odredbom koja prevladava nad tom odredbom: od datuma kad je presuda ili druga odluka stupila na snagu, pri čemu primijenjena odredba gubi na snazi jer nije u skladu s odredbom koja prevladava.

Rokovi za podnošenje izvršivih isprava: izvršiva isprava može se podnijeti na izvršenje u roku od 10 godina od datuma kad je odluka suda ili suca počela proizvoditi učinke, osim ako su zakonom propisani drugi rokovi zastare.

Ako je sudskom presudom određeno da se dug mora naplatiti povremenim plaćanjima, izvršiva isprava ostaje na snazi cijelo vrijeme dok se vrše plaćanja. Međutim, prethodno navedeno razdoblje od 10 godina počinje teći na posljednji dan roka svake uplate.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu s latvijskim Zakonom o državnim praznicima, spomendanima i blagdanima, državni su praznici:

• 1. siječnja: Nova godina
• Veliki petak, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
• 1. svibnja: Praznik rada, obilježavanje Saziva osnivačke skupštine Republike Latvije
• 4. svibnja: obilježavanje Deklaracije obnove neovisnosti Republike Latvije
• druga nedjelja u svibnju: Majčin dan
• Duhovi
• 23. lipnja: Ivanjska večer
• 24. lipnja: Blagdan sv. Ivana, ljetni solsticij
• posljednji dan Latvijskog državnog festivala pjesme i plesa
• 18. studenoga: obilježavanje proglašenja Republike Latvije
• 24., 25. i 26. prosinca: Božić (zimski solsticij)
• 31. prosinca: Stara godina.

Pravoslavni vjernici, vjernici starih religija i drugi vjernici slave Uskrs, Duhove i Božić na dane određene u tim vjerskim zajednicama.

Ako 4. svibnja, posljednji dan Latvijskog državnog festivala pjesme i plesa ili 18. studenoga pada na subotu ili nedjelju, sljedeći je radni dan praznik.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Radnje u postupku provode se u rokovima propisanima zakonom. Ako rok nije propisan zakonom, utvrdit će ga sud ili sudac. Rok koji je utvrdio sud ili sudac mora biti dovoljno dugačak za poduzimanje radnji u postupku.

Rok može biti točan datum ili razdoblje koje završava određenog datuma ili razdoblje izraženo u godinama, mjesecima, danima ili satima. Ako se radnja ne mora poduzeti na određeni datum, moguće ju je izvršiti u bilo kojem trenutku u okviru navedenog roka. Rok se može utvrditi upućivanjem na određeni događaj koji se sigurno mora dogoditi.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Postupovni rok koji se računa u godinama, mjesecima ili danima počinje teći na dan nakon datuma ili događaja koji označava njegov početak.

Postupovni rok koji se računa u satima počinje teći sat nakon događaja koji označava njegov početak.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Sudska pismena šalju se osobama prvenstveno elektronički, preko internetskog portala, ako je primatelj obavijestio sud da pristaje na komunikaciju s njim preko tog portala; na elektroničku adresu koju je primatelj dostavio, ako je obavijestio sud da pristaje koristiti elektroničku poštu za prepisku sa sudom; ili na na službenu elektroničku adresu primatelja. Ako se pismena prenose elektronički, smatra se da su dostavljena treći dan nakon datuma na koji su poslana.

Ako fizičkoj osobi nije moguće dostaviti pismena elektronički, šalju se na prijavljenu adresu boravišta ili boravište fizičke osobe. Sudska pismena mogu se također dostavljati na radno mjesto osobe. Ako pravnoj osobi nije moguće dostaviti pismena elektronički, šalju se na registrirano sjedište pravne osobe. Ako se pismena šalju poštom, smatra se da su dostavljena sedmi dan nakon datuma na koji su poslana.

Sudska pismena mogu se dostaviti osobno primatelju ili bilo kojem odraslom članu obitelji koji živi s njim. U tom se slučaju smatra da su pismena dostavljena na datum na koji ih je prihvatio primatelj ili druga osoba.

Odluka o tome jesu li sudska pismena dostavljena ne donosi se sama po sebi na temelju toga jesu li dostavljena na prijavljeno boravište fizičke osobe, dodatnu adresu navedenu u prijavi boravišta, adresu koju je fizička osoba navela za prepisku sa sudom ili na registrirano sjedište pravne osobe, je li primljena obavijest od poštanskog ureda da je pošiljka dostavljena ili jesu li pismena vraćena. Primatelj može osporiti pretpostavku da su pismena dostavljena sedmog dana od dana slanja ako su poslana poštom ili trećeg dana od slanja ako su poslana e-poštom ili elektroničkim putem navodeći objektivne okolnosti izvan njegove kontrole koje su ga spriječile da primi pismena na navedenoj adresi. Ako primatelj odbije prihvatiti sudska pismena, sudska pismena smatraju se dostavljenima na dan kada ih je primatelj odbio prihvatiti.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne. Ako razdoblje počinje nakon određenog događaja, rok počinje teći sljedeći dan nakon događaja koji označava početak razdoblja.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Ako je rok izražen u danima, broj dana uključuje sve kalendarske dane.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Razdoblja izražena u godinama, mjesecima ili danima uključuju kalendarske dane.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Razdoblje izraženo u godinama istječe odgovarajućeg datuma odgovarajućeg mjeseca posljednje godine razdoblja.

Razdoblje izraženo u mjesecima istječe odgovarajućeg datuma posljednjeg mjeseca tog razdoblja. Ako razdoblje izraženo u danima završava u mjesecu u kojem nema odgovarajućeg datuma, ono istječe posljednji dan tog mjeseca.

Razdoblje koje traje do određenog datuma istječe tog datuma.

• Radnja u postupku čiji rok istječe može se izvršiti do 24:00 posljednjeg dana razdoblja.
• Rok za provođenje bilo koje radnje u postupku koja se provodi na sudu istječe u trenutku kad završi radno vrijeme suda. Ako se tužbeni zahtjev, žalba ili neko drugo pismeno dostave osobi zaduženoj za komunikaciju do 24:00 posljednjeg dana razdoblja, smatra se da su dostavljeni u roku.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako rok istječe u subotu, nedjelju ili na zakonom propisan nacionalni blagdan, smatra se da je posljednji dan razdoblja sljedeći radni dan.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Samo se rokovi koje je odredio sud ili sudac mogu produljiti na zahtjev stranke u predmetu. Međutim, sud može, na zahtjev stranke u predmetu, obnoviti druge rokove propisane zakonom. Zahtjev za produljenje rokova ili ponovno određivanje propuštenih rokova podnosi se sudu na kojem treba provesti odgođenu radnju i razmatra se u pisanom postupku. Prije no što se zahtjev razmotri u pisanom postupku, o tome se obavještavaju stranke u postupku te im se istodobno šalje zahtjev za produljenje rokova ili ponovno određivanje propuštenih rokova.  Uz zahtjev za ponovno određivanje postupovnih rokova prilažu se dokumenti koji su potrebni za provođenje postupovne radnje te se navodi osnova za ponovno određivanje rokova.

Rok koji je odredio sudac može produljiti sudac pojedinac. Ako sud ili sudac odbiju produljiti ili ponovno odrediti rok, može se podnijeti dodatna pritužba.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Dodatna pritužba može se podnijeti u roku od 10 dana od datuma kad je sud donio odluku.

Ako je odluka o donesena u pisanom postupku, rok za podnošenje dodatne pritužbe teče od dana dostave odluke.

Ako je odluka donesena u odsutnosti stranke (primjerice odluka kojom se nalaže izvođenje dokaza ili privremena zaštitna mjera), rok za podnošenje dodatne pritužbe teče od dana dostave ili slanja odluke.

Ako je odluka suda poslana osobi čije mjesto boravka, stanovanja ili registrirano sjedište nije u Latviji, ali je njezina adresa poznata, u skladu sa zakonodavstvom EU-a ili međunarodnim sporazumima koji obvezuju Latviju, ta osoba može podnijeti dodatnu pritužbu u roku od 15 dana od datuma dostave odluke ili, ako je sud donio skraćenu odluku, od datuma dostave cijele odluke.

Žalba (apelācija) se mora podnijeti u roku od 20 dana od datuma izricanja presude, ili, ako je izrečena skraćena presuda, od datuma koji je sud odredio za sastavljanje cijele presude. Ako je presuda sastavljena nakon navedenog datuma, rok za podnošenje žalbe protiv presude teče od datuma stvarnog sastavljanja presude.

Ako je presuda poslana osobi čije mjesto boravka, stanovanja ili registrirano sjedište nije u Latviji, ali je njezina adresa poznata, u skladu sa zakonodavstvom EU-a ili međunarodnim sporazumima koji obvezuju Latviju, ta osoba može podnijeti žalbu u roku od 20 dana od datuma dostave presude.

Žalba u vezi s pravnim pitanjem (kasācija) mora se podnijeti u roku od 30 dana od datuma izricanja presude, a, ako je izrečena skraćena presuda, od datuma koji je sud odredio za sastavljanje cijele presude. Ako je presuda sastavljena nakon navedenog datuma, rok za podnošenje žalbe protiv presude teče od datuma stvarnog sastavljanja presude.

Ako je presuda poslana osobi čije mjesto boravka, stanovanja ili registrirano sjedište nije u Latviji, ali je njezina adresa poznata, u skladu sa zakonodavstvom EU-a ili međunarodnim sporazumima koji obvezuju Latviju, ta osoba može podnijeti žalbu u vezi s pravnim pitanjem u roku od 30 dana od datuma dostave presude.

Bez obzira na to je li žalba potpuna žalba ili samo žalba u vezi s pravnim pitanjem, ako je podnesena nakon isteka roka, smatra se nedopustivom i vraća se podnositelju. Protiv odluke suca o odbacivanju potpune žalbe ili žalbe u vezi s pravnim pitanjem može se podnijeti dodatna pritužba u roku od 10 dana od datuma kad je sud donio tu odluku.

U slučaju određenih kategorija sporova, na primjer sporova u vezi s priznavanjem odluke koju je donio strani sud, mogu biti propisani posebni rokovi za žalbe koji se utvrđuju za svaki predmet zasebno u skladu s pravilima građanskog postupka.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Sud mora odgoditi raspravu o predmetu ili odrediti drugi datum za raspravu:

• ako stranka u predmetu nije došla na raspravu i nije obaviještena o vremenu i mjestu rasprave
• ako je stranka u predmetu koja je obaviještena o vremenu i mjestu rasprave svejedno odsutna zbog razloga koje sud smatra valjanima
• ako tuženiku nije dostavljen tužbeni zahtjev i zbog tog razloga on traži odgodu donošenja odluke o stvari
• ako nužno je pozvati, kao stranku u predmetu, osobu čija bi prava ili zakonski interesi mogli biti povrijeđeni sudskom presudom
• ako bi se odgodom moglo pridonijeti ponovnoj uspostavi zajedničkog života bračnih drugova ili promicanju mirnog rješavanja spora, nakon čega sud može na vlastitu inicijativu odgoditi raspravu. Na zahtjev stranke rasprava se u tu svrhu može i odgoditi u nekoliko navrata
• ako se mjesto boravka ili stanovanja tuženika ne nalazi u Latviji, a poslana mu je obavijest o vremenu i mjestu sudske rasprave, i zaprimljena je potvrda o dostavi pismena, ali tuženik nije pravodobno primio obavijest te nije došao na sudsku raspravu
• ako se mjesto boravka ili stanovanja tuženika ne nalazi u Latviji, a poslana mu je obavijest o vremenu i mjestu sudske rasprave, ili je tužbeni zahtjev poslan, ali nije zaprimljena potvrda te tuženik nije došao na sudsku raspravu
• ako je zaprimljena suglasnost stranaka za mirenje.

Sud može odgoditi raspravu i u nekim drugim okolnostima.

Sud može odgoditi raspravu predmeta:

• ako tužitelj kojem je poslana obavijest o vremenu i mjestu sudske rasprave ne dođe na nju iz nepoznatih razloga
• ako tuženik kojem je poslana obavijest o vremenu i mjestu sudske rasprave ne dođe na nju iz nepoznatih razloga
• ako sud smatra da nije moguće donijeti odluku u predmetu zbog odsutnosti stranke čija je prisutnost obvezna u skladu sa zakonom, ili svjedoka, stručnjaka ili sudskog tumača kojeg osigurava sud
• na zahtjev stranke u predmetu koja traži priliku da iznese dodatne dokaze
• ako osoba ne može sudjelovati u sudskoj raspravi putem videokonferencije zbog tehničkih ili drugih razloga izvan kontrole suda
• ako je sudski tumač izostao s rasprave zbog razloga koje sud smatra valjanima.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne. U skladu s pravilima građanskog postupka, na dostavu i uručenje sudskih pismena osobi čije su mjesto boravka ili stanovanja izvan Latvije primjenjuje se drukčiji mehanizam, a postupovni rokovi koji počinju teći od primitka sudskih pismena izračunavaju se drukčije.

Primjerice, u pravilu se žalba protiv odluke prvostupanjskog suda može se podnijeti u roku od 20 dana od izricanja presude. Ako se presuda šalje osobi čije su mjesto boravka ili stanovanja izvan Latvije, ta osoba ima pravo podnijeti žalbu u roku od 20 dana od dana dostave sudske presude. Ako su za različite stranke u postupku određeni različiti rokovi za podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude, presuda počinje proizvoditi učinke ako nijedna žalba nije podnesena u dopuštenom roku za žalbe koji se izračunava od posljednjeg datuma dostave presude osim ako se podnese žalba.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Pravo na poduzimanje radnje u postupku istječe po isteku roka utvrđenog zakonom ili roka koji je utvrdio sud. Nije dopušteno podnošenje prigovora i dostava dokumenata nakon isteka roka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Na zahtjev stranke u postupku sud ponovno određuje propuštene postupovne rokove ako utvrdi da su razlozi za njihovo propuštanje bili opravdani.

Primjerice, nije moguće ponovno odrediti rok za podnošenje izvršive isprave nakon isteka roka zastare od 10 godina koji je počeo teći na dan kada je mjerodavna odluka suda ili suca počela proizvoditi učinke.

Pri ponovnom određivanju propuštenih postupovnih rokova sud dopušta i provođenje odgođene postupovne radnje.

Postupovni rokovi koje je propisao sud, sudac ili sudski izvršitelj mogu se na zahtjev stranke produljiti prije isteka. Rokovi propisani zakonom ne mogu se produljiti. Ako je propušten rok koji je odredio sud, sudac ili sudski izvršitelj, osoba koju taj rok obvezuje može zatražiti utvrđivanje novog roka u kojem će izvršiti radnju u postupku.

Zahtjev za produljenje roka ili ponovno određivanje propuštenog roka treba podnijeti sudu na kojem se trebala izvršiti odgođena radnja. O zahtjevu se odlučuje na sudskoj raspravi i stranke se unaprijed obavješćuju o vremenu i mjestu rasprave. Odsutnost stranke nije prepreka za donošenje odluke o zahtjevu.

Uz zahtjev za ponovno određivanje postupovnih rokova prilažu se dokumenti koji su potrebni za provođenje postupovne radnje te se navodi osnova za ponovno određivanje rokova.

Rok koji je odredio sudac može produljiti sudac pojedinac.

Ako sud ili sudac odbiju produljiti ili ponovno odrediti rok, može se podnijeti dodatna pritužba.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Građanskim zakonikom (Civilinis kodeksas) propisani su opći rokovi zastare i kraći rokovi zastare. Rokovi zastare mogu biti obnovljivi, građanskopravni ili prekluzivni.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Nedjelje

1. siječnja: Nova godina

16. veljače: Dan obnove države Litve

11. ožujka: Dan obnove nezavisnosti Republike Litve

Uskrs i Uskršnji ponedjeljak (u skladu sa zapadnom tradicijom)

1. svibnja: Međunarodni praznik rada

Prva nedjelja u svibnju: Majčin dan

Prva nedjelja u lipnju: Očev dan

24. lipnja: Ivanje

6. srpnja: Dan državnosti (Krunidba kralja Mindaugasa)

15. kolovoza: Velika Gospa

1. studenoga: Blagdan svih svetih

24. prosinca: Badnjak

25. i 26. prosinca: Božić.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Rok zastare utvrđen zakonima ili ugovorom odnosno rok zastare koji je utvrdilo pravosudno tijelo izražava se kao kalendarski datum ili brojem godina, mjeseci, tjedana, dana ili sati.

Rok zastare može se odrediti kao događaj koji neizbježno mora nastupiti. On može biti obnovljiv, građanskopravni ili prekluzivni. Obnovljivi rok zastare rok je zastare koji sud može obnoviti nakon što je istekao pod uvjetom da je predmetni rok propušten zbog važnih razloga. Građanskopravni rok zastare rok je po čijem isteku nastaju (stječu se) određena građanska prava ili dužnosti. Prekluzivni rok zastare je rok po čijem isteku određena građanska prava ili dužnosti prestaju. Sud ne može obnoviti prekluzivne rokove zastare niti se oni mogu obnoviti u okviru postupka arbitraže.

Opći rok zastare iznosi deset godina.

Litavskim su zakonodavstvom utvrđeni kraći rokovi zastare za određene vrste zahtjeva.

Kraći rok zastare od jednog mjeseca primjenjuje se na zahtjeve koji proizlaze iz rezultata postupaka javne nabave.

Kraći rok zastare od tri mjeseca primjenjuje se na zahtjeve za proglašenje ništavima odluka tijela pravnih subjekata.

Kraći rok zastare od šest mjeseci primjenjuje se na:

1. zahtjeve koji se odnose na izvršavanje neizvršenih obveza (kazne, zatezne kamate),
2. zahtjeve koji se odnose na nedostatke prodanih predmeta.

Kraći rok zastare od šest mjeseci primjenjuje se na zahtjeve koji proizlaze iz odnosa između prijevoznika i njihovih klijenata u pogledu pošiljaka otpremljenih iz Litve, dok se na pošiljke otpremljene iz inozemstva primjenjuje rok zastare od jedne godine.

Kraći rok zastare od jedne godine primjenjuje se na potraživanja od osiguranja.

Kraći rok zastare od tri godine primjenjuje se na zahtjeve za naknadu štete, uključujući zahtjeve za naknadu štete prouzročene neodgovarajućom kvalitetom proizvoda.

Kraći rok zastare od tri godine primjenjuje se na zahtjeve za izvršenje kamatnih obveza i drugih periodičnih plaćanja.

10. Na zahtjeve koji se odnose na nedostatke izvedenih radova primjenjuju se kraći rokovi zastare.

Na zahtjeve koji proizlaze iz prijevoza tereta, putnika i prtljage primjenjuju se rokovi zastare propisani zakonicima (zakonima) mjerodavnima za posebne vrste prijevoza.

Rokovi zastare ili pravila za izračun takvog roka ne može se izmijeniti sporazumom između stranaka.

Rok zastare ne primjenjuje se na:

1. zahtjeve koji proizlaze iz povrede osobnih neimovinskih prava, osim u slučajevima utvrđenima zakonom;

2. zahtjeve deponenata za isplatu njihovih depozita koje drže u banci ili drugim kreditnim institucijama;

3. ostale zahtjeve za naknadu štete koji proizlaze iz sljedećih kaznenih djela navedenih u Kaznenom zakoniku (Baudžiamasis kodeksas):

1. genocida (članak 99.);

2. postupanja prema osobama zabranjenog međunarodnim pravom (članak 100.);

3. ubijanja osoba zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom (članak 101.);

4. deportacije ili premještanja civila (članak 102.);

5. nanošenja tjelesnih povreda i mučenja osoba zaštićenih međunarodnim humanitarnim pravom ili drugog nehumanog postupanja prema takvim osobama (članak 103.);

6. prisilnog uključivanja civila ili ratnih zarobljenika u oružane snage neprijateljske strane (članak 105.);

7. uništenja zaštićenih objekata ili otimanja nacionalnog blaga (članak 106.);

8. agresije (članak 110.);

9. zabranjenih vojnih napada (članak 111.);

10. upotrebe zabranjenih sredstava ratovanja (članak 112.);

11. nemarnog obavljanja dužnosti zapovjednika;

4. predmete navedene u drugim zakonima i drugim zahtjevima.

Rokovi koji se primjenjuju na rasprave u građanskim predmetima. Cilj suda mora biti organizirati raspravu u građanskim predmetima što je prije moguće, izbjegavati odgode i osiguravati da se rasprave u građanskim predmetima obave u jednom zasjedanju suda.

Zakonima se mogu propisati posebni rokovi za raspravu u određenim kategorijama građanskih predmeta. Ako prvostupanjski sud ne obavi postupovnu radnju propisanu Građanskim zakonikom, stranka u postupku u čijem je interesu radnja koja se poduzima ima pravo podnijeti zahtjev žalbenom sudu za određivanje roka za njezinu provedbu. Zahtjev se mora podnijeti posredstvom suda pred kojim se vodi postupak te on mora odlučiti o njegovoj dopuštenosti najkasnije prvog radnog dana nakon njegova zaprimanja. Ako sud koji nije obavio postupovnu radnju koja je dovela do zahtjeva u roku od sedam radnih dana od zaprimanja zahtjeva provede te radnje, smatra se da je predmetna stranka odustala od zahtjeva. U protivnom se zahtjev prosljeđuje žalbenom sudu u roku od sedam radnih dana od njegova zaprimanja. Takvi se zahtjevi najčešće ispituju u okviru pisanog postupka, a stranke se ne obavješćuje o vremenu i mjestu zasjedanja niti ih se poziva na sudjelovanje tom postupku. Zahtjev se mora ispitati u roku od sedam radnih dana od dana kada ga je zaprimio žalbeni sud. Potrebno je ispitati taj zahtjev i odluku o njemu koju je donio predsjednik žalbenog suda, predsjednik građanskog odjela ili sudac kojeg su oni imenovali. Donesena sudska odluka ne može osporiti podnošenjem zasebne žalbe.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rok počinje teći od 00:00 h na dan poslije kalendarskog datuma ili događaja koji označuje njegov početak, osim ako je drukčije propisano posebnim zakonima.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Svi se pisani zahtjevi i obavijesti poslani poštom, brzojavom ili dostavljeni s pomoću drugih sredstava komunikacije prije ponoći zadnjeg dana roka smatraju pravodobno poslanima (članak 1.122 Građanskog zakonika).

Člankom 123. stavcima od 3. do 4. Zakona o parničnom postupku (Civilinio proceso kodeksas) propisano je da, ako osoba koja dostavlja postupovni dokument ne zatekne primatelja obavijesti na njegovu boravištu ili radnom mjestu, dokument se mora uručiti bilo kojem punoljetnom članu obitelji koji s njime boravi (djeca (udomljena djeca), roditelji (udomitelji), supružnici itd.), osim ako članovi obitelji imaju suprotstavljene pravne interese u pogledu ishoda predmeta ili, ako se ni oni ne nalaze na mjestu boravišta, upravi radnog mjesta.

Ako osoba koja dostavlja postupovni dokument ne zatekne primatelja obavijesti u sjedištu pravne osobe ili na drugom mjestu koje je pravni subjekt naveo, postupovni se dokument mora uručiti bilo kojem zaposleniku pravnog subjekta koji se nalazi na predmetnom mjestu dostave. Ako se postupovni dokument ne dostavi na način naveden u ovom odlomku, potrebno ga je poslati na adresu ureda pravnog subjekta te se smatra da je on dostavljen u roku od deset dana od njegova slanja.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Rok počinje teći od 00:00 h na dan poslije događaja koji označuje njegov početak, osim ako je drukčije propisano posebnim zakonima. (članak 73. Zakona o parničnom postupku).

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rok zastare izračunava se u kalendarskim danima. Počinje teći od 00:00 h na dan poslije kalendarskog datuma ili događaja koji označuje njegov početak, osim ako je drukčije propisano posebnim zakonima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Postupovni rok izražen u godinama, mjesecima, tjednima ili danima počinje teći od 00:00 h na dan poslije kalendarskog datuma ili događaja koji označuje njegov početak, osim ako je drukčije propisano posebnim zakonima.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok izražen u tjednima istječe u 00:00 h na odgovarajući dan zadnjeg tjedna obuhvaćenog rokom. Rok izražen u mjesecima istječe u 00:00 h na odgovarajući dan zadnjeg tjedna obuhvaćenog rokom. Rok izražen u godinama istječe u 00:00 h na odgovarajući dan odgovarajućeg mjeseca zadnje godine obuhvaćene rokom. Ako rok izražen u godinama ili mjesecima istječe u mjesecu koji ne sadržava predmetni datum, rok istječe zadnjeg dana tog mjeseca.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Rok uključuje službene neradne dane i dane za odmor (subote i nedjelje). Ako je zadnji dan roka dan za odmor ili službeni neradni dan, smatra se da rok istječe sljedećeg radnog dana.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Obnova postupovnih rokova. Za osobe koje propuste rok propisan određenim zakonima ili koji je odredio sud zbog razloga koje sud smatra važnima predmetni se rok može produžiti. Sud ima pravo obnoviti rok na vlastitu inicijativu ako je u spisu predmeta navedeno da je predmetni rok propušten zbog važnih razloga.

Zahtjev za obnovu roka mora se podnijeti sudu pred kojim se mora provesti postupovna radnja. Taj će se zahtjev ispitati u okviru pisanog postupka. Postupovnu radnju (podnošenje zahtjeva, dostavljanje dokumenata ili provedba drugih radnji) za koju je rok propušten potrebno je obaviti u vrijeme podnošenja zahtjeva. Zahtjev mora biti obrazložen kako bi se rok obnovio. Moraju mu se priložiti dokazi kojima se opravdava potreba za njegovom obnovom.

Postupovni rok obnavlja se sudskom odlukom. Odbijanje obnove postupovnog roka izdaje se u obliku obrazloženog sudskog rješenja. Sudsku odluku kojom se odbija zahtjev za obnovu propuštenog postupovnog roka moguće je osporiti podnošenjem zasebne žalbe

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Žalba protiv presude regionalnog suda može se podnijeti u roku od 30 dana od dana kad je prvostupanjski sud donio presudu.

Zasebna žalba protiv odluke regionalnog suda može se uložiti:

• u roku od sedam dana ako je odluka donesena u predmetima u kojima je odluka prvostupanjskog suda protiv koje se žalba ulaže donesena tijekom usmenog postupka,
• u roku od sedam dana od dostave ovjerenog primjerka odluke u predmetima u kojima je odluka prvostupanjskog suda protiv koje se žalba ulaže donesena tijekom usmenog postupka.

Žalbe se mogu uložiti protiv presuda regionalnih sudova pred kojima se ispituje meritum predmeta, dok se zasebne žalbe mogu uložiti protiv privremenih odluka regionalnih sudova na koje se izričito upućuje u Zakonu o parničnom postupku (npr. protiv odluke o odbijanju zahtjeva za obnovu postupovnog roka (članak 78. stavak 6. Zakona o parničnom postupku), protiv odluke o parničnim troškovima (članak 100. Zakona o parničnom postupku) ili protiv odluke o sprečavanju dodatnih postupaka).

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Zasjedanje suda za svaki se predmet mora provoditi neprekinuto, osim ako je najavljen prekid, koji ne smije biti dulji od pet radnih dana. Prekid je moguće najaviti kako bi se sudu i strankama u postupku omogućio odmor od dugotrajne rasprave i kako bi se prikupili svi dokazi koji nedostaju te se na taj način zajamčilo što je brže moguće rješavanje predmeta.

Ako sud prekine raspravu, potrebno je utvrditi vrijeme sljedeće sudske rasprave te o njoj obavijestiti sudionike koji su dužni potpisati potvrdu primitka. Osobe koje se nisu pojavile pred sudom ili koje su odnedavna uključene u postupak obavješćuju se o vremenu sljedeće sudske rasprave u skladu sa Zakonom o parničnom postupku.

U određenim se slučajevima sudska rasprava može obustaviti. Takva obustava znači da se svaka postupovna radnja koju je potrebno obaviti radi donošenja odluke na temelju merituma predmeta privremeno obustavlja na neodređeno vrijeme. Predmet se može obustaviti zbog objektivnih razloga navedenih u posebnim zakonima koji onemogućuju raspravu u građanskom predmetu te na koje se ne odnosi diskrecijsko pravo stranaka ili suda, odnosno u okolnostima koje nisu navedene u posebnim zakonima ali koje svejedno sudu onemogućuju ispitivanje merituma predmeta.

Sud mora obustaviti raspravu u sljedećim okolnostima:

• u slučaju smrti fizičke osobe ili prestanka pravne osobe koja je bila stranka u predmetu u kojem je dozvoljeno nasljeđivanje prava s obzirom na pravne odnose u okviru spora; ako stranka izgubi svoju pravnu i poslovnu sposobnost, predmet se mora obustaviti dok se ne utvrdi nasljednik preminule fizičke osobe ili prestale pravne osobe ili okolnosti koje proizlaze iz neuspjelog nasljeđivanja odnosno dok se ne imenuje zakonski zastupnik fizičke osobe koje je izgubila svoju pravnu i poslovnu sposobnost,
• ako se rasprava u okviru određenog predmeta ne može obaviti dok se ne donese odluka o drugom predmetu, taj se građanski, kazneni ili upravni postupak obustavlja dok sudska odluka, presuda ili rješenje ne stupi na snagu ili dok se ne donese odluka u upravnom postupku,
• ako se u predmetu koji se odnosi na imovinskopravne zahtjeve u odnosu na tuženika ispostavi da je ispunjenje tih imovinskopravnih zahtjeva povezano s raspravom u kaznenom predmetu, predmet se obustavlja dok se ne donese presuda za kazneni predmet ili dok se ne ukinu privremena ograničenja imovinskih prava; ostale su okolnosti isto tako navedene u posebnim zakonima.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Nije primjenjivo.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Istek roka zastare prije podnošenja zahtjeva dovest će do odbijanja zahtjeva.

Ako sud potvrdi da je rok propušten zbog važnog razloga, povrijeđeno pravo mora se braniti te se predmetni rok zastare mora obnoviti.

Imovinskopravni problemi koji se odnose na imovinu na čiji se povrat primjenjuju rokovi zastare koji su istekli rješavaju se u skladu s odredbama s IV. toma Građanskog zakonika.

Pravo na provedbu postupovne radnje istječe kada istekne rok propisan zakonom ili rok koji je odredio sud. Svi postupovni dokumenti podneseni nakon isteka određenog roka vraćaju se podnositeljima zahtjeva. Propuštanje roka za provedbu određene postupovne obveze ne oslobađa predmetnu osobu te obveze.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako su rokovi propušteni zbog važnih razloga i nije prošlo više od tri mjeseca od trenutka kada je sud donio presudu, sud može obnoviti predmetne rokove ako to zatraži podnositelj zahtjeva. Rok za ulaganje žalbe može se obnoviti ako sud prizna da je predmetni rok propušten zbog važnih razloga. Sudsku odluku kojom se odbija zahtjev za obnovu roka za ulaganje žalbe moguće je osporiti podnošenjem zasebne žalbe. Ako žalbeni sud odobri zasebnu žalbu i obnovi rok za ulaganje žalbe, predsjednik građanskog odjela žalbenog suda mora proslijediti žalbu i spis predmeta koji se na nju odnosi sudskom vijeću žalbenog suda ili ponovno uputiti pitanje prihvatljivosti žalbe prvostupanjskom sudu na odlučivanje. Ako se u tim okolnostima spis predmeta uputi sudskom vijeću žalbenog suda, žalbeni sud strankama u postupku mora poslati primjerke žalbe i njezine priloge u roku od tri radna dana od odluke o dopuštenosti žalbe. Nakon isteka roka za osporavanje presude i očitovanje na žalbu prvostupanjski sud predmet upućuje žalbenom sudu u roku od sedam dana te o tome obavješćuje stranke. Ako se predmet uputi žalbenom sudu i on utvrdi da je rok za ulaganje žalbe propušten, sud može obnoviti rok na vlastitu inicijativu (ex officio) pod uvjetom da je u spisu predmeta jasno navedeno da je rok propušten zbog važnih razloga ili obavijestiti stranku u postupku da je podnio zahtjev za obnovu roka za ulaganje žalbe (članak 307. stavci od 2. do 3., članak 338. i članak 78. Zakona o parničnom postupku). Sudsku odluku kojom se odbija zahtjev podnositelja za obnovu roka moguće je osporiti podnošenjem zasebne žalbe (članak 78. stavak 6. Zakona o parničnom postupku).

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Među postupovnim rokovima luksemburškim pravom poznaju se rokovi za podnošenje žalbe, rokovi za izvršavanje postupovnih obveza, rokovi za izlazak pred sud, rokovi uvećani zbog udaljenosti i dr.

O rokovima zastare i prekluzivnim rokovima koji nisu isključivo postupovne naravi ovdje neće biti riječi.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Neradnim danima smatraju se: subota i nedjelja, kao i sljedeći zakonom propisani državni praznici:

• Nova godina, Uskrsni ponedjeljak, Praznik rada, 9. svibnja, Uzašašće, Duhovi, nacionalni praznik 23. lipnja,
• Velika Gospa, Svi Sveti, Božić i Sv. Stjepan.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Postupovni rokovi mogu biti različiti ovisno o vrsti predmeta i vrsti postupka.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rok počinje teći u ponoć dana pismena, događaja, odluke ili dostave pismena.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Da, ako je zakonom propisana dostava (signification) putem sudskog izvršitelja ili obavijest (notification) službenika sudske pisarnice, dostava ili isporuka može se smatrati izvršenom nekog drugog dana od onoga kada je dokument doista predan u ruke dotične osobe (npr. u slučaju odbijanja pismena, dostave ili isporuke na kućnu adresu itd.)

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Kao početak svakog postupovnog roka računa se ponoć na dan pismena, događaja, odluke ili dostave uslijed kojih rok počinje teći.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Zakonom propisani državni praznici, subote i nedjelje uračunati su u rokove.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Zakonom propisani državni praznici, subote i nedjelje uračunati su u rokove.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Svaki postupovni rok ističe zadnjeg dana u ponoć.

Ako je rok izražen u tjednima, on ističe u posljednjem tjednu na dan koji odgovora danu pismena, događaja, odluke ili dostave uslijed kojih rok počinje teći.

Ako je rok izražen u mjesecima ili godinama, on ističe u posljednjem mjesecu ili godini na dan koji odgovora danu pismena, događaja, odluke ili dostave uslijed kojih rok počinje teći. Ako relevantni mjesec nema dan koji odgovara danu pismena, događaja, odluke ili dostave, rok ističe posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako je rok izražen u mjesecima i danima ili dijelovima mjeseca, najprije se računaju cijeli mjeseci, zatim dani, a zatim dijelovi mjeseca; za računanje dijelova mjeseca smatra se da mjesec ima 30 dana.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Svaki rok koji bi inače istekao u subotu, nedjelju, na zakonski propisan državni praznik ili na zamjenski praznik, pomiče se na prvi sljedeći radni dan. Isto vrijedi i kada se dokumenti moraju podnijeti općinskoj upravi, a zadnjeg dana roka ona je zatvorena za stranke.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Ako je protiv osobe koja živi u inozemstvu pokrenut pravni postupak na luksemburškom sudu, rok se produžuje zbog udaljenosti. To produženje iznosi 15 do 35 dana, ovisno o mjestu boravišta tuženika.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rok za podnošenje žalbe u pravilu iznosi 40 dana te se za osobe koje žive u inozemstvu uvećava zbog udaljenosti. Na privremeno nepravomoćne presude ne može se u roku od osam dana podnijeti žalba.

Rok za podnošenje žalbe na presudu zbog izostanka iznosi 15 dana i počinje teći od dana dostave presude ili obavijesti.

Na privremen sudski nalog (ordonnance de référé) može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od njegove dostave. U slučaju odsustva, može se podnijeti prigovor u roku od osam dana od dana dostave naloga. Rok za podnošenje prigovora teče istodobno s rokom za podnošenje žalbe.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

U slučajevima odlučivanja po hitnom postupku zahtjevi se podnose pozivom tuženiku na raspravu koja se u tu svrhu održava na dan i u vrijeme uobičajeno za slučajeve odlučivanja po hitnom postupku. No ako je slučaj hitan, predsjednik ili sudac koji ga mijenja može u određeno vrijeme, čak i na praznik ili inače neradan dan izdati poziv na javnu raspravu na sudu ili na adresi svojeg boravišta.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Kada je sudski poziv nekoj stranci koja nema prebivalište u Velikom Vojvodstvu Luksemburgu toj osobi dostavljen u Luksemburgu, za nju vrijede uobičajeni rokovi, osim ako ih sud po potrebi produži.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Istekom roka za podnošenje žalbe nastupa zastara, opoziv. Istekom roka za izvršavanje postupovnih obveza u pravilu nastupa gubitak prava na žalbu ili brisanje iz popisa sporova.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako neka osoba nije poduzela pravne radnje u zadanom roku, ona može u svim vrstama sporova biti oslobođena zastare koja je nastupila istekom roka ako ne snosi krivnju za to jer nije na vrijeme saznala za pismeno uslijed kojeg počinje teći rok ili nije bila u mogućnosti djelovati. Zahtjev je dopušten samo ako je podnesen unutar 15 dana od trenutka kada je dotična osoba saznala za pismeno uslijed kojeg počinje teći rok ili od trenutka kada je prestala nemogućnost djelovanja. Zahtjev više nije dopušten nakon više od godinu dana od isteka roka koji počinje uobičajeno teći od dana pismena. Ti rokovi nemaju odgodni učinak.

Svaki postupak prestaje trogodišnjim prekidom sudskog progona. Taj se rok produljuje za šest mjeseci u svim slučajevima kada je podnesen zahtjev za ponovno pokretanje postupka ili kada je imenovan novi odvjetnik. Gubitkom prava na tužbu ne prestaje postupak, nego se samo gasi. Osoba koja želi djelovati mora samo pokrenuti novi sudski postupak da bi ostvarila svoja prava, ako njezin postupak nije nedopušten.

Nije moguća žalba u pogledu naloga za brisanje zbog nepoštovanja roka od strane odvjetnika.

Druge poveznice

http://www.legilux.lu/

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Općenito je pravilo da se postupovni koraci za ostvarivanje željenog pravnog učinka mogu poduzeti unutar rokova propisanih zakonodavstvom. Odredbe o tome nalaze se u materijalnom i postupovnom pravu.

Relevantni uvjeti iz materijalnog prava djelomično su utvrđeni pravilima o pravnim lijekovima, a djelomično pravilima o zastari. Njima su propisani rokovi za pokretanje parničnih postupaka. Zakonom je dopušteno izuzeće od tih ograničenja samo kako bi se osiguralo bezuvjetno izvršenje potraživanja (primjerice u imovinskopravnim sporovima). Neki postupovni koraci mogu se poduzeti zakonito samo unutar utvrđenog vremenskog razdoblja (roka). U određenim slučajevima trajanje roka jasno je definirano zakonom, primjerice za podnošenje zahtjeva za naknadu štete (zakonski rok), dok u drugim slučajevima, primjerice kada se zahtijeva uklanjanje nedostataka, rok ovisi o odluci suda (sudski rok).

Metoda računanja postupovnih rokova u materijalnom pravu znatno je drukčija od one u postupovnom pravu, kao što se razlikuju i pravne posljedice nepoštovanja tih dviju vrsta rokova. Propuštanje roka u materijalnom pravu dovodi do gubitka prava i ne može se ispraviti dostavljanjem opravdanja. „Isprika” se može prihvatiti samo ako se primjenjuje zastara i samo u skladu s relevantnim pravilima materijalnog prava. U postupovnim rokovima potrebno je razlikovati subjektivne od objektivnih rokova. Subjektivni rokovi obuhvaćaju rokove za koje početni datum mora biti datum na koji je obaviještena dotična stranka, a propuštanje tih rokova uglavnom se može ispraviti podnošenjem zahtjeva za povrat u prijašnje stanje (zahtjev za produljenje roka), dok objektivni rokovi nisu povezani s obavješćivanjem dotične stranke i propuštanje tih rokova ne može se ispraviti podnošenjem zahtjeva za povrat u prijašnje stanje.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971.  predviđeni kao neradni dani.

U skladu s člankom 102. stavkom 1. Zakona I. iz 2012. o Zakoniku o radu, sljedeći su dani predviđeni kao neradni: 1. siječnja, 15. ožujka, Uskrsni ponedjeljak, 1. svibnja, Duhovi, 20. kolovoza, 23. listopada, 1. studenoga te 25. i 26. prosinca.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Rokovi se računaju u danima, mjesecima ili godinama. Početni datum ne računa se u rokove koji se izražavaju u danima. Početni datum jest datum pokretanja postupka ili neke druge radnje (npr. dostave, objave) od kojeg je potrebno računati trajanje roka. Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu na dan u mjesecu isteka koji odgovara danu početka roka ili, ako nema takvog dana u mjesecu isteka roka, posljednjeg dana tog mjeseca. Ako zadnji dan roka pada na neradni dan, rok istječe prvog sljedećeg radnog dana. Rok istječe protekom zadnjeg dana. Međutim, rokovi za dostavljanje podnesaka sudu ili za radnje koje sud mora poduzeti istječu već završetkom uredovnog vremena. Opća pravila primjenjiva na rokove u svim drugim parničnim postupcima propisana su odjeljcima od 103. do 112. Zakona III. iz 1952. o Zakoniku o parničnom postupku („Zakonik o parničnom postupku”).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Početni datum jest datum pokretanja postupka ili neke druge radnje (npr. dostave, objave) od kojeg je potrebno računati trajanje roka. Početni datum ne računa se u rokove koji se izražavaju u danima.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Kad je riječ o računanju rokova, u Zakoniku o parničnom postupku nema razlike među različitim metodama računanja rokova za dostavu pismena. Međutim, primjenjuju se neke posebne odredbe ako se pismena razmjenjuju elektronički. Neka se pismena šalju vještaku u tiskanom obliku čak i ako vještak kontaktira sa sudom elektroničkim putem: sud vještaku dostavlja privitke sudskih dokumenata u tiskanom obliku ili u nekom drugom podatkovnom obliku ako bi, zbog velike količine privitaka ili zbog prirode medija za prenošenje podataka, digitalizacija predstavljala nerazmjerno ili nesavladivo opterećenje ili ako je vjerodostojnost dokumenata u tiskanom obliku dvojbena. Ako se iz prethodno navedenih razloga uz sudske dokumente koji se dostavljaju elektroničkim putem prilažu privici u tiskanom obliku, osnova za računanje roka jest datum primitka privitaka. Dostavljanje podnesaka koji se odnose na postupak i dostava sudskih dokumenata u sporovima definiranima Zakonikom o parničnom postupku već se odvijaju elektroničkim putem. Dani na koje sustav dostave ne radi najmanje četiri sata ne računaju se u rok koji je određen zakonom ili koji određuje sud.

Ako se komunikacija u postupku odvija elektroničkim sredstvima, posljedice nepoštovanja roka ne mogu se primjenjivati ako je podnesak sudu dostavljen elektroničkim putem najkasnije zadnjeg dana u skladu sa zahtjevima informacijske tehnologije. Kad je riječ o izračunu roka, podnesak se smatra podnesenim nakon što informacijski sustav suda dostavi potvrdu primitka u skladu sa zakonskim odredbama. Predsjednik Nacionalnog sudbenog ureda osigurava obrazac za podnošenje dokumenata putem medija za pohranu. Medij za pohranu mora se dostaviti sudu osobno ili poštom najkasnije tri radna dana nakon što je sud osobi zaduženoj za elektroničke podneske potvrdio primitak obrasca. Putem sustava obavješćivanja sud automatski šalje osobi zaduženoj za elektroničke podneske potvrdu primitka medija za pohranu. Podnesak se smatra uručenim sudu na datum naveden u potvrdi primitka obrasca od strane suda.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Početni datum ne računa se u rokove koji se izražavaju u danima. Početni datum jest datum pokretanja postupka ili neke druge radnje (npr. dostave, objave) od kojeg je potrebno računati trajanje roka.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Ako se rok izražava u danima, broj navedenih dana podrazumijeva kalendarske dane. Međutim, ako zadnji dan roka pada na neradni dan, rok istječe tek prvog sljedećeg radnog dana.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu na dan u mjesecu isteka koji odgovara danu početka roka ili, ako nema takvog dana u mjesecu isteka roka, posljednjeg dana tog mjeseca.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu na dan u mjesecu isteka koji odgovara danu početka roka ili, ako nema takvog dana u mjesecu isteka roka, posljednjeg dana tog mjeseca.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Uz prethodno spomenute slučajeve, sud može, iz bilo kojeg važnog razloga, samo jednom produljiti rok koji je odredio. Rok zajedno s produljenjem ne smije biti dulji od 45 dana, osim ako dulje razdoblje nije potrebno radi pribavljanja mišljenja vještaka. Zakonski rokovi mogu se produljiti samo u slučajevima propisanima zakonom. Razdoblje od 15. srpnja do 20. kolovoza svake godine ne računa se u rokove izražene u danima (zbog ljetne stanke suda). Ako rok izražen u mjesecima ili godinama treba isteći tijekom ljetne stanke suda, on će isteći onog dana sljedećeg mjeseca koji po svojem broju odgovara mjesecu u kojem je rok otpočeo ili, ako i taj dan pada u razdoblje ljetne stanke suda, na prvi sljedeći dan nakon ljetne stanke. Zakonom su propisane i iznimke od ljetne stanke suda. Sud strankama mora izričito skrenuti pažnju na te iznimke. U izvansudskim postupcima koji su uređeni drugim zakonima, a ne Zakonikom o parničnom postupku, odredbe o ljetnoj stanci suda mogu se primijeniti samo ako je to propisano posebnim zakonom.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Općenito je pravilo da se žalba može podnijeti u roku od 15 dana od obavijesti o odluci te u roku od tri dana kad je riječ o mjeničnim sporovima.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Sud može, iz bilo kojeg važnog razloga, samo jednom produljiti rok koji je odredio. Rok zajedno s produljenjem ne smije biti dulji od 45 dana, osim ako dulje razdoblje nije potrebno radi pribavljanja mišljenja vještaka. Zakonski rokovi mogu se produljiti samo u slučajevima propisanima zakonom.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Pravilima parničnog postupka u Mađarskoj nije propisano produljenje roka zbog mjesta boravišta stranaka. Međutim, propuštanje roka može se opravdati ako stranke iz opravdanog razloga nisu bile dostupne na adresi koja je navedena u registru osobnih podataka i adresa.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Osim ako je zakonom drukčije propisano, stranke ne mogu više valjano poduzeti propuštene postupovne radnje. Posljedice nepoduzimanja tih radnji, osim u slučajevima koji su propisani zakonom, nastaju automatski, bez prethodne obavijesti. Ako, u skladu sa zakonom, posljedice propusta nastaju tek nakon primitka prethodne obavijesti ili na zahtjev protustranke, propuštena radnja može se poduzeti u roku navedenom u obavijesti ili do podnošenja zahtjeva ili, ako je zahtjev podnesen na ročištu, sve do trenutka donošenja relevantne odluke. Ako je bilo koja stranka spriječena u poduzimanju bilo koje radnje zbog neke općepoznate prirodne pojave ili druge prepreke koja je izvan njezine kontrole, to se ne smatra propustom. Posljedice propuštanja rokova ne primjenjuju se ako je podnesak upućen sudu poštanskom preporučenom pošiljkom najkasnije posljednji dan roka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranke mogu podnijeti zahtjev za povrat u prijašnje stanje kako bi opravdale svoj propust. Sud mora donijeti pravičnu odluku o tom zahtjevu.

Ako se stranka ili njezin zastupnik ne pojavi pred sudom na navedeni datum ili propusti rok zbog razloga koji je izvan njezine/njegove kontrole, posljedice propusta, osim u slučajevima navedenima u nastavku, mogu se ispraviti dostavljanjem opravdanja za propust. Opravdanje se ne može dati ako je zakonom isključena mogućnost opravdanja, ako su se posljedice propusta mogle spriječiti bez opravdanja, ako propust ne dovodi ni do kakve štete izrečene u sudskoj odluci ili ako stranka propusti novi rok određen na osnovi zahtjeva za povrat u prijašnje stanje.

Zahtjevi za povrat u prijašnje stanje mogu se podnijeti u roku od petnaest dana. Taj rok mora početi teći od propuštenog završnog dana, odnosno od posljednjeg dana propuštenog roka. Međutim, ako stranka ili njezin zastupnik saznaju za propuštenu radnju na kasniji datum ili ako se prepreka ukloni tek na kasniji datum, rok za podnošenje zahtjeva za povrat u prijašnje stanje počinje teći od trenutka kad stranka postane svjesna propuštene radnje, odnosno od trenutka kad je prepreka uklonjena. Zahtjev za povrat u prijašnje stanje može se podnijeti najkasnije tri mjeseca od trenutka kada je radnja propuštena.

U zahtjevu za povrat u prijašnje stanje moraju se navesti uzroci propusta i okolnosti zbog kojih je propust vjerojatno bio nenamjeran. U slučaju propuštanja roka, propuštena radnja mora se poduzeti istodobno s podnošenjem zahtjeva za povrat u prijašnje stanje.

Ako zakonom nije propisana mogućnost opravdanja ili ako je zahtjev za povrat u prijašnje stanje podnesen izvan roka, taj se zahtjev mora odbaciti bez razmatranja njegove osnovanosti. Isto se primjenjuje ako, u slučaju propuštanja roka, stranka koja podnosi zahtjev za povrat u prijašnje stanje ne poduzme propuštenu radnju istodobno s podnošenjem zahtjeva.

Protiv odluke o odbacivanju zahtjeva za povrat u prijašnje stanje može se podnijeti žalba.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Općim postupkom iz poglavlja 12. Zakona Malte propisano je da tuženik za svoj odgovor na tužbeni zahtjev ima 20 dana od datuma dostave. Međutim, postoje posebni zakoni kojima su propisani drukčiji rokovi.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

1. siječnja, 10. veljače, 19. ožujka, 31. ožujka, Veliki petak, 1. svibnja, 7. lipnja, 29. lipnja, 15. kolovoza, 8. rujna, 21. rujna, 8. prosinca, 13. prosinca, 25. prosinca.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Općenito, osoba protiv koje je pokrenut građanski postupak ima rok od 20 dana za dostavu svojeg odgovora sudu. Međutim, postoje posebni zakoni kojima su propisani kraći ili duži rokovi, ovisno o predmetu.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Od datuma dostave.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne, način slanja ne utječe na početni datum. U obzir se uzima datum dostave.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Općenito gledano, rok počinje teći od sljedećeg dana. Međutim, moguće je da je zakonom određen rok ili da sud odredi rok u čije se računanje uključuje i datum dostave.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

U malteškom pravu, osim ako nije izričito navedeno da se zakon odnosi na radne dane, dani navedeni u zakonu smatraju se kalendarskim danima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Pri izračunavanju roka dan se smatra razdobljem u trajanju od 24 sata, dok se mjeseci i godine izračunavaju prema kalendaru.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Pri izračunavanju roka dan se smatra razdobljem u trajanju od 24 sata, dok se mjeseci i godine izračunavaju prema kalendaru.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da, ako rok istječe na neradni dan (tj. u subotu, nedjelju ili na državni praznik), pomiče se na sljedeći radni dan, u skladu s poglavljem 12. člankom 108. Zakona Malte.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Rok se može produžiti samo uz odobrenje suda, a tuženiku je dopušteno da dostavi svoj odgovor ako može osigurati, na način koji sud smatra zadovoljavajućim, čvrste razloge zašto nije dostavio odgovor pod prisegom.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Nakon izricanja presude prvostupanjskog suda osoba može podnijeti žalbu u roku od 20 (kalendarskih) dana od datuma izricanja presude. Tuženik ima rok od 20 dana za odgovor. U ustavnim predmetima, ako je postupak pokrenut zahtjevom, rok je za žalbu 20 dana od izricanja presude. Ako sud upućuje predmet Ustavnom sudu, žalba mora biti podnesena u roku od osam radnih dana. Tuženik u ustavnom predmetu ima rok od osam radnih dana za dostavu svojeg odgovora. Ako se podnosi žalba na odluku prije konačne presude, žalba mora biti podnesena u roku od šest dana od datuma čitanja odluke na javnoj raspravi. To je uobičajeni postupak. Međutim, potrebno je napomenuti da postoje posebni zakoni kojima su propisani drukčiji rokovi za podnošenje žalbe ako se žalba podnosi protiv odluka sudova koji nisu ovdje navedeni.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ročišta za sve redovne građanske predmete moraju se zakazati u roku od dva mjeseca i moraju se održavati svaka dva mjeseca. Sud može odlučiti da se ročišta neće zakazivati u razdoblju od 16. srpnja do 15. rujna svake godine.

U ustavnim predmetima sud mora utvrditi datum rasprave koji pada unutar osam radnih dana od datuma podnošenja zahtjeva ili od datuma dostave tuženikova odgovora u roku koji je određen za taj odgovor ili, ako nije dostavljen nikakav odgovor, od isteka tog roka.

U slučaju skraćenog ili posebnog postupka, tuženika se mora pozvati na sud najranije 15, a najkasnije 30 dana od datuma dostave obavijesti o postupku.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Na Malti ne postoje mjesta gdje stanovnik može imati pravo na produženje roka.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Smatra se da stranka koja se ne pridržava rokova ne poštuje sud i gubi pravo na dostavu odgovora i iznošenje dokaza. Međutim, prije izricanja presude sud će tuženiku ipak dati kratak i konačan rok za dostavu pisanog ili usmenog očitovanja na tužiteljev zahtjev. Stranka koja ne ispunjava obveze zadržava pravo na podnošenje žalbe protiv konačne presude ako joj ona ne ide u prilog.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Od stranaka se zahtijeva da dostave opravdanje za ogluhu. Ako sud odluči da je stranka imala dobar razlog za ogluhu, može joj dopustiti da dostavi odgovor.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Rokovi za provedbu postupaka - Nizozemska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Rokovi koji se primjenjuju u građanskom postupovnom pravu mogu se općenito podijeliti na:

a. najkraće rokove za odaziv druge stranke, svih trećih osoba i svjedoka na sudski poziv da sudjeluju u postupku. Obično se primjenjuje rok od najmanje jednog tjedna. U načelu, rok od jednog tjedna odnosi se i na odaziv zainteresiranih strana na sudski poziv da sudjeluju u postupku koji se pokreće na temelju zahtjeva, osim ako sud odredi drukčije (članci od 114. do 119. i članak 276. (dostava poziva strankama i trećim osobama) te članci 170. i 284. (dostava poziva svjedocima) Zakona o parničnom postupku (Wetboek van Burgerlijke Rechtsvordering)). Važno je napomenuti da, ako tuženik ima poznatu adresu u inozemstvu ili je poznato da zapravo živi izvan Nizozemske, rok za odaziv te stranke na sudski poziv iznosi najmanje četiri tjedna (članak 115. Zakona o parničnom postupku);

b. najdulje rokove za podnošenje pravnih sredstava. Pravno sredstvo prigovora (verzet) obično se mora podnijeti u roku od četiri tjedna. Općenito, za podnošenje žalbe (hoger beroep), žalbe Vrhovnom sudu (cassatie) i zahtjeva za ukidanje pravomoćne presude (herroeping) primjenjuje se rok od tri mjeseca (vidjeti članak 143. (prigovor), članke 339. i 358. (žalba), članke 402. i 426. (žalba Vrhovnom sudu) te članke 383. i 391. (ukidanje pravomoćne presude) Zakona o parničnom postupku);

c. rokove za postupovne radnje koje trebaju poduzeti stranke i za odluke koje treba donijeti sud. Ti rokovi obično traju od dva do šest tjedana. Sud u određenim okolnostima može odobriti odgodu poduzimanja postupovnih radnji;

d. rokove zastare za pokretanje pravnih postupaka i provedbu ovlasti izvršenja. Opći rok zastare iznosi 20 godina. Međutim, u brojnim se slučajevima primjenjuje kraći rok zastare od pet godina. Prisilna naplata kazne istječe šest mjeseci nakon dana na koji je izrečena. Rok zastare koji je u tijeku može se prekinuti, nakon čega može započeti novi rok zastare. Na primjer, rok zastare koji se odnosi na ovlast izvršenja može se prekinuti dostavom presude ili drugog naloga za izvršenje (članci od 306. do 325. knjige 3. Građanskog zakonika (Burgerlijk Wetboek).

Na zakonske se rokove primjenjuju pravila utvrđena u Općem zakonu o produljenju rokova (Algemene Termijnenwet).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Osim subota i nedjelja, u Općem zakonu o produljenju rokova navode se sljedeći opće priznati državni praznici:

• Nova godina: 1. siječnja
• Veliki petak: petak prije Uskrsa
• Uskrsni ponedjeljak: ponedjeljak nakon Uskrsa
• Uzašašće: četvrtak 40 dana nakon Uskrsa
• Kraljev dan: 27. travnja
• Dan oslobođenja: 5. svibnja
• Duhovski ponedjeljak: ponedjeljak nakon Duhova
• Božić i Sveti Stjepan: 25. i 26. prosinca.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Na zakonske se rokove primjenjuju pravila utvrđena u Općem zakonu o produljenju rokova. Tim je Zakonom predviđeno da se zakonom propisani rok koji istječe u subotu, nedjelju ili na državni praznik produljuje do isteka sljedećeg dana koji nije subota, nedjelja ili državni praznik. Rok od najmanje tri dana, prema potrebi, produljuje se tako da obuhvaća najmanje dva dana koji nisu subota, nedjelja ili državni praznik.

U nacionalnim postupovnim pravilima za parnične postupke koji se pokreću na temelju sudskog poziva (Landelijk procesreglement voor civiele dagvaardingen bij de rechtbanken) kao početna točka za poduzimanje postupovnih radnji stranaka i za izricanje presude uzima se rok od šest tjedana. U skladu s nacionalnim postupovnim pravilima za parnične postupke pred područnim odjelima sudova (Landelijk reglement voor de civiele rol van de kantonsectoren) područni sudovi u načelu primjenjuju rok od četiri tjedna (http://www.rechtspraak.nl/).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Početak roka uvijek je prvi dan koji slijedi nakon dana kad je nastupio događaj od kojeg se računa početak roka.

Sudski poziv

Nije primjenjivo.

Pravna sredstva

Rok za ulaganje pravnog sredstva prigovora (samo protiv presuda zbog ogluhe) ima tri različita početka:

1. trenutak kad je presuda osobno dostavljena osuđenoj stranci;
2. u slučaju da se upotrebljava druga metoda dostave: trenutak kad osuđena stranka poduzme radnju kojom dokazuje da je svjesna presude ili početka postupka izvršenja i
3. u drugim slučajevima: trenutak kad je postupak izvršenja presude okončan.

Rok za podnošenje žalbe i žalbe Vrhovnom sudu protiv presude izračunava se od datuma donošenja presude. Prvi je dan roka dan koji slijedi nakon dana dostave presude. Vidjeti i pitanje 12.

Rok za podnošenje žalbe i žalbe Vrhovnom sudu protiv odluke izračunava se:

• od datuma donošenja odluke, u slučaju podnositelja zahtjeva i zainteresiranih strana koje sudjeluju u postupku i
• nakon dostave odluke ili druge obavijesti, u slučaju drugih zainteresiranih strana.

Rok za podnošenje zahtjeva za ukidanje pravomoćne presude počinje nakon nastanka osnove za ukidanje te nakon što je tužitelj ili podnositelj žalbe saznao za tu osnovu, ali u svakom slučaju ne prije nego što je presuda ili odluka postala pravomoćna, odnosno ne može više biti ukinuta u postupku prigovora, žalbe ili žalbe Vrhovnom sudu.

Postupovne radnje

Rokovi propisani za poduzimanje postupovnih radnji uglavnom se izračunavaju od prethodnog datuma ročišta u tjednima. Primjer: nakon ročišta održanog u srijedu, sljedeće se ročište u postupku zakazuje za srijedu četiri tjedna kasnije, a rok za podnošenje pismena u postupku je 10:00 sati. Na primjer, ako se ročište otkaže, sud određuje datum održavanja novog ročišta.

Rokovi zastare

Početak rokova zastare koji se odnose na pravne radnje ovisi o vrsti radnje. Na primjer, pravo na podnošenje tužbe zbog neispunjenja ugovorne obveze ili poduzimanje druge postupovne radnje istječe pet godina od dana koji slijedi nakon dana nastanka neispunjenja obveze. Primjer: pravo na podnošenje tužbe za zaštitu od nezakonite radnje istječe pet godina od dana koji slijedi nakon dana na koji se može zatražiti neposredna zaštita od nezakonite radnje.

Izvršenje

U načelu, ovlast izvršenja istječe 20 godina od dana koji slijedi nakon datuma donošenja presude.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne. Međutim, u određenim slučajevima način na koji je stranka obaviještena o presudi utječe na početak roka za ulaganje pravnog sredstva, odnosno za podnošenje prigovora. Vidjeti i pitanje 4.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne. Rok počinje teći od dana koji slijedi nakon dana kad je događaj nastupio.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Osim ako je drukčije navedeno, u nizozemskom se pravu primjenjuju kalendarski dani. Općim zakonom o produljenju rokova propisano je da se rok koji istječe u subotu, nedjelju ili na državni praznik produljuje do isteka sljedećeg dana koji nije subota, nedjelja ili državni praznik.

Nadalje, ako je to potrebno, zakonom propisani rok od najmanje tri dana produljuje se tako da obuhvaća najmanje dva dana koji nisu subota, nedjelja ili državni praznik.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Isto se tako odnose na kalendarske mjesece i kalendarske godine.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Sudski poziv

Nije primjenjivo.

Pravna sredstva

U postupku koji se pokreće na temelju sudskog poziva pravna se sredstva ulažu izdavanjem sudskog poziva. Osim ako to odobri sud koji poziva stranku, sudski izvršitelj ne može izdati obavijest sudskog izvršitelja nakon 20:00 sati. Stoga rok zapravo istječe posljednjeg dana u 20:00 sati. U tim postupcima treba imati na umu da se ni dan izdavanja sudskog poziva niti dan na koji je stranka pozvana da se pojavi pred sudom (prvo ročište) ne uključuju u izračun roka za odaziv na sudski poziv. Zbog toga se najkraći rok za odaziv na sudski poziv mora nalaziti između tih dvaju datuma.

U postupku koji se pokreće na temelju zahtjeva pravna se sredstva ulažu podnošenjem zahtjeva u pisarnici suda. Zahtjev se može poslati poštom, dostaviti osobno u pisarnicu suda u uredovno vrijeme pisarnice ili poslati telefaksom do ponoći posljednjeg dana roka.

Početak roka za podnošenje žalbe u obiteljskopravnim predmetima malo se razlikuje od onog za podnošenje žalbe u drugim postupcima koji se pokreću na temelju zahtjeva (vidjeti i pitanje 4. „Pravna sredstva”). Podnositelj zahtjeva može podnijeti žalbu u roku od tri mjeseca od datuma donošenja presude. Samo zainteresirane strane mogu podnijeti žalbu u roku od tri mjeseca od dostave odluke ili druge obavijesti.

Postupovne radnje

Ako je predmet na popisu predmeta u postupku, za podnošenje pismena u postupku primjenjuju se pravila navedena u nastavku. U načelu, pismeno namijenjeno za određeno ročište podnosi se pisarnici suda u roku za podnošenje pismena. To je krajnji rok do kojeg se sva pismena, osim sudskog poziva, te izvješća moraju dostaviti sudu. U skladu s nacionalnim postupovnim pravilima datum i vrijeme do kojeg se pismena moraju podnijeti je: srijeda u 10:00 sati. Ako nema rasprave jer se postupak vodi u pisanom obliku, pismena se podnose u pisarnici suda na datum ročišta ili prije toga. Područni odjel suda uvijek održava ročište jer se postupovne radnje mogu poduzeti i usmeno. Pismena se moraju podnijeti pisarnici suda najkasnije na dan koji prethodi datumu ročišta. Pismena se mogu poslati poštom, dostaviti osobno u pisarnicu suda u uredovno vrijeme pisarnice ili poslati telefaksom do ponoći tog dana.

Rokovi zastare

Vidjeti i „Rokovi zastare” u pitanju 4. Za neka je prava na tužbu važan trenutak kad je stranka saznala za određenu činjenicu. Primjer: pravo na podnošenje tužbe za povrat preplaćenih iznosa istječe pet godina od dana koji slijedi nakon dana na koji je vjerovnik saznao za postojanje potraživanja i identitet primatelja, a u svakom slučaju 20 godina nakon nastanka predmetnog potraživanja.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da, rok koji istječe u subotu, nedjelju ili na državni praznik produljuje se do isteka sljedećeg dana koji nije subota, nedjelja ili državni praznik. Međutim, u skladu s Općim zakonom o produljenju rokova to se ne primjenjuje na rokove koji su utvrđeni brojanjem unatrag od određenog datuma ili događaja. Drugim riječima, to se pravilo primjenjuje na najdulje rokove, a ne na najkraće.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

U nekim je slučajevima zakonom predviđeno produljenje roka. Na primjer, ako stranka koja je izgubila spor umre tijekom roka za podnošenje žalbe, a nasljednici te stranke žele ju naslijediti kao stranka u žalbenom postupku, primjenjuje se novi rok od tri mjeseca.

Međutim, općenito se pravila u pogledu rokova strogo primjenjuju, iako je Vrhovni sud Nizozemske (Hoge Raad der Nederlanden) učinio iznimku za predmete u kojima stranka koja podnosi žalbu nije bila pravodobno obaviještena o presudi zbog pogreške ili propusta suda. U tom slučaju stranka nije propustila rok vlastitom krivnjom te joj se odobrava kratko produljenje roka.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rok za podnošenje žalbe obično je tri mjeseca. U određenim se parničnim postupcima, kao što je skraćeni postupak, primjenjuju kraći rokovi za podnošenje žalbe i žalbe Vrhovnom sudu u trajanju od četiri odnosno osam tjedana.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Svi su rokovi koji se odnose na pojavljivanje stranke pred sudom najkraći rokovi. Najdulji rok nije utvrđen.

Sudski poziv

Sud može na zahtjev tužitelja skratiti rok za odaziv stranke na sudski poziv i, prema potrebi, utvrditi određene uvjete. U skraćenom se postupku sudski poziv izdaje samo nakon što je sudac odredio datum i vrijeme održavanja ročišta, koje se može održati čak i u nedjelju. Prema potrebi, stranka može biti pozvana da se pojavi pred sudom u vrlo kratkom roku. Sud može utvrditi i kraći rok za odaziv na sudski poziv u postupku koji se pokreće na temelju zahtjeva.

Sud ne može produljiti rokove za odaziv na sudski poziv, ali može odrediti dulji rok za odaziv na sudski poziv u postupku koji se pokreće na temelju zahtjeva (vidjeti pitanja 7. i 8.).

Postupovne radnje

Sud može produljiti rokove u kojima stranke moraju poduzeti postupovne radnje na zajednički zahtjev stranaka. Ako je zahtjev podnijela samo jedna stranka, odgoda se odobrava samo na temelju uvjerljivih razloga više sile koji, na primjer, uključuju stvarnu ili pravnu složenost predmeta, potrebu čekanja presude u drugom relevantnom postupku ili situaciju kada je stranka ili njezin odvjetnik bolestan ili na odmoru.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U nizozemskom pravu ne postoje odredbe o takvoj situaciji.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Sudski poziv

Ako poziv koji je dostavljen stranci ima nedostatke, sudski poziv postaje nevažeći u slučaju da se tuženik ne pojavi na sudu te će ga sud proglasiti nevažećim. Poziv ne postaje nevažeći automatski. Tužitelj može ispraviti taj nedostatak izdavanjem izmijenjene obavijesti sudskog izvršitelja prije prvog ročišta.

Ako se tuženik ne pojavi na prvom ročištu, provjerava se ima li sudski poziv nedostatke koji bi ga učinili nevažećim. Ako je sudski poziv važeći, tuženik se proglašava krivim za nepoštovanje suda te se, općenito, tužba prihvaća u odsutnosti tuženika. Ako se tuženik ne pojavi na ročištu, a postoji vjerojatnost da obavijest sudskog izvršitelja nije dobio zbog nekog nedostatka, sud će obavijest proglasiti nevažećom.

Ako se tuženik ne pojavi ili ne imenuje odvjetnika usprkos tome što je u sudskom pozivu obaviješten da to učini, a pokaže se da je obavijest sudskog izvršitelja imala nedostatak koji ju čini nevažećom, tuženik neće biti proglašen krivim za nepoštovanje suda. Sud određuje datum novog ročišta te nalaže otklanjanje nedostatka na račun tužitelja. Ako se tuženik pojavi te se ne pozove na nedostatak, smatra se da je sudski poziv pravilno izdan.

Pravna sredstva

Ako je propušten rok za podnošenje pravnog sredstva, posljedica je nemogućnost podnošenja žalbe. Tada temeljna sudska odluka postaje pravomoćna, odnosno ne može se ukinuti u postupku prigovora, žalbe ili žalbe Vrhovnom sudu.

Postupovne radnje

Ako neka postupovna radnja nije poduzeta u propisanom roku, u određenim je okolnostima moguće dobiti odgodu (vidjeti pitanje 10.). Ako odgoda nije odobrena, gubi se pravo na poduzimanje postupovne radnje.

Rokovi zastare

Ako je zainteresirana strana propustila rok za poduzimanje pravne radnje, i dalje ima pravo na podnošenje tužbe. Međutim, to pravo više ne može ostvariti sudskim putem.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Strankama koje su propustile rokove dostupna su pravna sredstva navedena u nastavku.

Sudski poziv

Općenito, tuženiku koji se nije pojavio na prvom ročištu sudi se u odsutnosti. Tuženik može, do donošenja pravomoćne presude, spriječiti presudu zbog ogluhe pojavljivanjem na sudu kao stranka u postupku. Nakon što je donesena pravomoćna presuda, stranka osuđena u odsutnosti može uložiti prigovor. U postupku koji se pokreće na temelju zahtjeva ne primjenjuju se presuda zbog ogluhe, sprečavanje presude zbog ogluhe pojavljivanjem na sudu te prigovor. U tim slučajevima zainteresirana strana koja je propustila rok može podnijeti žalbu.

Pravna sredstva

Sud po službenoj dužnosti provjerava poštuju li se rokovi za podnošenje pravnih sredstava. Rokovi za podnošenje žalbe i žalbe Vrhovnom sudu obvezni su. Sudovi su vrlo strogi u primjeni tih rokova u interesu pravne sigurnosti. Međutim, Vrhovni sud Nizozemske uveo je određenu fleksibilnost u pogledu podnošenja žalbe u postupku koji se pokreće na temelju zahtjeva. U obavijesti o žalbi moraju se navesti razlozi za žalbu, ali u predmetima u kojima je presuda izrečena, ali još nije dostavljena, te stoga podnositelj žalbe nema pristup obrazloženju presude, dopušteno je razloge za žalbu iznijeti u kasnijoj dopunskoj obavijesti o žalbi. Međutim, sama žalba mora biti podnesena u propisanom roku. Samo se u rijetkim slučajevima kada je sud počinio dvostruku pogrešku rok može produljiti za 14 dana nakon dostave presude. To je slučaj kad stranka koja podnosi žalbu nije znala niti je mogla znati kada će presuda biti izrečena zbog pogreške suda (ili sudskog tajnika) te je presuda poslana ili izdana tek nakon isteka roka za žalbu zbog pogreške koja se ne može pripisati podnositelju žalbe. U postupku koji se pokreće na temelju sudskog poziva razlozi za tužbu ne moraju se navesti u obavijesti o tužbi. Oni se iznose u kasnijoj fazi postupka.

Postupovne radnje

U određenim se okolnostima može zatražiti odgoda poduzimanja postupovnih radnji (vidjeti pitanje 13.). Ako odgoda nije odobrena, gubi se pravo na poduzimanje postupovne radnje.

Rokovi zastare

Nema pravnog sredstva protiv roka zastare, osim da ga se na vrijeme prekine (vidjeti pitanje 1. točku d.). Međutim, u vrlo iznimnim okolnostima sud može donijeti odluku da je pozivanje na zastaru u suprotnosti s načelima razumnosti i pravičnosti.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U austrijskom pravu postoje različite vrste rokova.

Razlikuju se postupovni rokovi (odnosno razdoblja do čijeg isteka neka stranka ili drugi sudionik u postupku može ili mora izvršiti određenu postupovnu radnju) od materijalnih rokova (odnosno razdoblja do čijeg isteka mora nastupiti određeni događaj kako bi na temelju pravne odredbe mogle nastati određene materijalnopravne posljedice, npr. rok za tužbu zbog smetanja posjeda u skladu s člankom 454. Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung, ZPO) ili rokovi za raskid ugovora o najmu u skladu s člankom 560. ZPO-a). Važno je napomenuti da se u postupovne rokove ne ubraja trajanje dostave poštom, a to nije slučaj kod materijalnopravnih rokova. To znači da je npr. žalba pravodobna ako je predana na poštu zadnjeg dana postupovnog roka (datum poštanskog žiga), pa čak i ako pristigne na sud nakon isteka roka.

Osim toga, postoji razlika ovisno o tome je li trajanje roka neposredno utvrđeno zakonom (npr. rokovi za pravni lijek) ili ga sudac utvrđuje prema zahtjevima pojedinačnog slučaja (npr. rok za uplatu pologa za sudske troškove). Posebnu kombinaciju predstavljaju instrukcijski rokovi u slučaju kojih se zakonom propisuje samo određeni okvir (najkraće ili najdulje trajanje odnosno okvirni rok za zakazivanje pripremnog ročišta kako je navedeno u članku 257. stavku 1. ZPO-a).

Apsolutni rokovi određeni su svojim završetkom (uglavnom kalendarski dan); u slučaju relativnih rokova navodi se njihovo trajanje. Datum početka određuje se u odnosu na događaj od kojega rok počinje teći.

Rokove u pravilu može produljiti sudac. Ako je u iznimnim slučajevima zakonom zabranjeno produljenje, govori se o rokovima koji se ne mogu produljiti ili o strogim zakonskim rokovima.

Rokovi koji se mogu obnoviti i oni koji ne mogu razlikuju se ovisno o tome je li u slučaju propuštanja roka moguć povrat u prijašnje stanje. Rokovi se u pravilu obnavljaju. Ako je iznimno zabranjen povrat u prijašnje stanje, govori se o prekluzivnim rokovima ili rokovima bez mogućnosti ulaganja prigovora (Fallfrist). Postupovni prekluzivni rokovi, na primjer, apsolutni su rokovi za podnošenje tužbe radi pobijanja presude i tužbe za ponavljanje postupka (članak 534. stavak 3. ZPO-a).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U Austriji su neradni dani subota, nedjelja, Veliki petak i državni praznici. Državni praznici u Austriji su kako slijedi: 1. siječnja (Nova godina), 6. siječnja (Sveta tri kralja), Uskrsni ponedjeljak, 1. svibnja (Praznik rada), Uzašašće, Duhovski ponedjeljak, Tijelovo, 15. kolovoza (Velika Gospa), 26. listopada (Dan državnosti), 1. studenoga (Svi sveti), 8. prosinca (Bezgrešno začeće), 25. prosinca (Božić) i 26. prosinca (Sv. Stjepan).

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Temeljne odredbe o rokovima nalaze se u člancima od 123. do 129. ZPO-a i člancima od 140. do 143. ZPO-a, članku 222. ZPO-a te članku 89. Zakona o organizaciji sudova (Gerichtsorganisationsgesetzes, GOG).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

U pravilu rok počinje teći od trenutka dostave odluke kojom se nalaže ili pokreće rok, a inače njezinom objavom (članak 124. ZPO-a).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Da. Suprotno uvriježenom pravilu da se danom dostave smatra datum dostave odnosno objave odluke kojom se rok nalaže ili pokreće, elektronički dostavljene sudske odluke i podnesci (članak 89.a stavak 2. GOG-a) smatraju se dostavljenima sljedeći radni dan nakon radnog dana kada su pristigli u elektroničku domenu adresata (subota se u ovu svrhu ne smatra danim danom) (članak 89.a stavak 2. GOG-a).

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako je rok izražen u danima, za izračun datuma od kojeg počinje teći rok ne uzima se u obzir dan ili datum kada je nastupio događaj od kojeg počinje teći rok.

S druge strane, rokovi u tjednima, mjesecima ili godinama završavaju istekom dana posljednjeg tjedna ili mjeseca koji prema svojem nazivu ili broju odgovara datumu početka. Ako taj dan ne postoji u zadnjem mjesecu roka, tada on završava zadnjeg dana tog mjeseca.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rokovi izraženi u danima računaju se u kalendarskim danima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Zbog načina izračuna rokova izraženih u tjednima, mjesecima ili godinama (vidjeti odgovore na 6. i 9. pitanje), to nije problem u slučaju takvih rokova.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi u tjednima, mjesecima ili godinama završavaju istekom dana posljednjeg tjedna ili mjeseca koji prema svojem nazivu ili broju odgovara datumu početka. Ako taj dan ne postoji u zadnjem mjesecu roka (npr. rok od jednog mjeseca počinje teći 31. siječnja), tada on završava zadnjeg dana tog mjeseca (u ovom slučaju 28. ili 29. veljače). Subote, nedjelje, praznici i Veliki petak ne utječu na datum početka ili trajanje rokova.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da. Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na praznik ili Veliki petak, tada on završava prvog sljedećeg radnog dana (ako to nije jedan od prethodno navedenih dana).

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Od 15. srpnja do 17. kolovoza te od 24. prosinca do 6. siječnja obustavljaju se strogi zakonski rokovi u žalbenim postupcima. Ako početak tog razdoblja nastupa tijekom takvog strogog roka, ili takav strogi rok počinje u tom razdoblju, strogi zakonski rok produljuje se za cijelo trajanje tog razdoblja ili za njegov preostali dio od početka roka.

To ne vrijedi za neke posebne postupke, a posebno u sporovima zbog smetanja posjeda, uzdržavanja, tužbi radi ovrhe i privremenih mjera, te na rokove za žalbu protiv presude na temelju priznanja.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rokovi za pravni lijek u načelu ovise o obliku odluke (presuda ili rješenje) i predmetu. U parničnom postupku rok za prigovor (Rekurs) u pravilu traje 14 dana, a rok za žalbu (Berufung) četiri tjedna.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Rokove u pravilu može produljiti sudac. Ako je u iznimnim slučajevima zakonom zabranjeno produljenje, govori se o rokovima koji se ne mogu produljiti ili o strogim zakonskim rokovima (npr. rokovi za pravni lijek).

Svi se rokovi mogu skratiti u skladu s dogovorom stranaka koji je potrebno potkrijepiti ispravom. Na zahtjev stranke sud može donijeti odluku o skraćivanju rokova ako se dostavi uvjerljiv dokaz da bi se time otklonili mogući znatni nedostaci i ako stranka, za čije je djelovanje određen rok, tijekom skraćenog roka bez poteškoća može poduzeti određenu postupovnu radnju (članak 129. ZPO-a).

Produljenje roka može se odobriti na zahtjev ako stranka kojoj rok koristi iz neodgodivih ili važnih razloga ne može pravovremeno poduzeti postupovnu radnju za koju je određen rok, a posebno ako bi bez produljenja roka pretrpjela štetu koja se ne može ispraviti (članak 128. stavak 2. ZPO-a). Produljenje rokova na temelju dogovora stranaka nije dopušteno (članak 128. stavak 1. ZPO-a).

Međutim, sudski su pozivi obično povezani s određenim datumom. Stoga se izmjena „rokova za sudski poziv” ili „posebnih datuma” ne odnosi na sudske pozive.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne, jer je ovdje važna pravovremenost postupovnih radnji pred austrijskim sudom.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Općenito je posljedica propuštanja postupovne radnje isključenje stranke iz predstojeće postupovne radnje (Prekluzivni učinak, članak 144. ZPO-a). Iznimke su, na primjer, članak 289. stavak 2. ZPO-a (Posljedice nedolaska na izvođenje dokaza) i članak 491. ZPO-a (Posljedice nedolaska na žalbeno ročište).

Zakašnjela postupovna radnja u pravilu se odbacuje u skladu sa zakonom, ali u nekim slučajevima samo na zahtjev (protustranke).

Osim toga, postoje i posebne posljedice izostanka koje u određenim slučajevima nastupaju uz opće posljedice izostanka. One se javljaju u raznim oblicima. Najvažnija se posebna posljedica izostanka odnosi na mogućnost da, u parničnom postupku, u slučaju izostanka neke stranke druga stranka može u određenim okolnostima zatražiti izricanje presude u odsutnosti (članci 396. i 442. ZPO-a). Dodatni primjeri: ako obje stranke ne dođu na raspravu prema članku 170. ZPO-a, to dovodi do obustave postupka (na najmanje tri mjeseca). U slučaju izostanka tužitelja u brakorazvodnom postupku na zahtjev tuženika tužba se proglašava povučenom bez odustajanja od zahtjeva (članak 460. točka 5. ZPO-a).

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Za uklanjanje pravnih posljedica koje su nastupile zbog propuštanja roka ili rasprave dostupna su sljedeća pravna sredstva:

Povrat u prijašnje stanje (članak 146. i dalje ZPO-a)

Povrat u prijašnje stanje pravni je lijek usmjeren protiv posljedica propuštanja rasprave ili roka za postupovnu radnju koji je dopušten ako su stranka ili njezin zastupnik propustili raspravu ili radnju zbog nepredviđenog ili neizbježnog događaja, a nisu krivi za propust ili su krivi samo u manjoj mjeri (blagi nemar). Taj pravni lijek potrebno je zatražiti u roku od 14 dana od otklanjanja zapreke.

Prigovor (članci 397.a i 442.a ZPO-a)

Prigovor je pravni lijek koji je usmjeren na ukidanje presude u odsutnosti u skladu s člankom 396. odnosno člankom 442. ZPO-a. Prigovor je u pravilu potrebno uložiti na sudu pred kojim se vodi postupak u roku od 14 dana. Taj se rok ne može produljiti i teče od dostavljanja presude u odsutnosti u obliku pripremnog spisa.

Žalba (članak 461. i dalje ZPO-a)

Presuda u odsutnosti može se pobijati žalbom, a posebno uz obrazloženje da nije bilo propusta jer postoje razlozi za proglašenje ništavosti prema članku 477. stavku 1. točkama 4. i 5. ZPO-a (manjkava dostava odnosno manjkavo zastupanje stranke u postupku). Međutim, žalba za proglašenje ništavosti se ne može temeljiti na stvarnom propustu stranke; kao i svi pravni lijekovi, mora se temeljiti na pogrešci suda zbog koje se smatra da je došlo do propusta stranke.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Rokovi za provedbu postupaka - Poljska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U poljskom su parničnom postupku predviđeni 1. zakonski, sudski i ugovorni rokovi za postupovne radnje koje trebaju poduzeti stranke te 2. okvirni rokovi za postupovne radnje koje treba poduzeti sud.

Zakonski i sudski rokovi konačni su i ne mogu se produljiti.

Zakonski rokovi, koji su definirani kao prekluzivni rokovi (što znači da njihovo propuštanje čini određenu postupovnu radnju ništavnom), utvrđeni su zakonom. Takvi se rokovi ne mogu produljiti ili skratiti. Zakonski rok počinje teći u trenutku navedenom u zakonu. Postoje dvije vrste zakonskih rokova: rokovi prije čijeg se isteka mora poduzeti neka radnja i rokovi nakon čijeg se isteka može poduzeti neka radnja. Zakonski rokovi uključuju rokove za podnošenje pravnih lijekova, odnosno rok za podnošenje žalbe ili prigovora.

Sudski su rokovi isto tako definirani kao prekluzivni rokovi, ali ih određuje sud ili sudac. Sudski rokovi mogu se produljiti ili skratiti, ali samo zbog važnih razloga te na zahtjev koji je podnesen prije isteka roka, čak i bez saslušanja protustranke. Ti rokovi počinju teći od trenutka proglašenja odluke ili naloga za to; ako je Zakonom o parničnom postupku propisana automatska dostava, počinju teći od trenutka dostave odluke ili naloga.
Sudski rokovi uključuju rokove za reguliranje pravne ili procesne nesposobnosti ili za ispravljanje formalnih nedostataka žalbe ili prigovora.

Ugovorni su rokovi, kao što im naziv govori, rokovi utvrđeni ugovorom između stranaka. Klasičan je primjer zastajanje s postupkom na zajednički zahtjev stranaka. Ako stranke podnesu takav zahtjev, sud može (ali nije obvezan) zastati s postupkom. Primjena te vrste roka ovisi o volji samih stranaka.

Okvirni se rokovi obično odnose na pravosudna tijela (sudove), a ne na stranke.
Njihovo propuštanje nema negativnih postupovnih posljedica, a osnovna im je svrha primjena načela brzog provođenja postupka. Primjer takvog roka je rok koji sud ima za sastavljanje obrazloženja presude.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu sa Zakonom od 18. siječnja 1951. o neradnim danima, sljedeći su dani neradni:

1. sve nedjelje (subote nisu zakonom propisani neradni dani)

2. dani navedeni u nastavku:

(a) 1. siječnja – Nova godina

(b) 6. siječnja – Sveta tri kralja

(c) Uskrs

(d) Uskrsni ponedjeljak

(e) 1. svibnja – državni praznik

(f) 3. svibnja – državni praznik trećeg svibnja

(g) Duhovi

(h) Tijelovo

(i) 15. kolovoza – Velika Gospa

(j) 1. studenoga – Svi sveti

(k) 11. studenoga – državni praznik – Dan neovisnosti

(l) 25. prosinca – Božić

(m) 26. prosinca – Sveti Stjepan.

U 2019. godini Uskrs je 21. travnja, Uskrsni ponedjeljak 22. travnja, Duhovi 9. lipnja te Tijelovo 20. lipnja.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

U građanskom pravu izraz „rok” ima dva značenja.
To može biti određeni trenutak (npr. 5. travnja 2017.) ili određeno razdoblje koje počinje i završava (npr. 14 dana).

Ako je određen krajnji rok (datum do kojeg se nešto mora učiniti), važan je točan trenutak kada rok istječe. Rok se mora navesti kao određeni dan, ali mora biti utvrđen kao nastupanje događaja koji su ugovorne stranke predvidjele u određenoj situaciji,

Postupovni se rokovi određuju u danima, tjednima, mjesecima ili godinama. U skladu s člankom 165. Zakona o parničnom postupku, metoda računanja rokova u parničnom postupku propisana je odredbama Građanskog zakonika o rokovima ako je zakonom, sudskom presudom, odlukom drugog državnog tijela ili pravnim aktom rok određen bez navođenja načina na koji se taj rok računa (članak 110. Građanskog zakonika). Predaja tužbe ili drugog pismena u postupku u poštanskom uredu u Poljskoj ili poštanskom uredu pružatelja univerzalne poštanske usluge u drugoj državi članici Europske unije smatra se jednakim podnošenju tog pismena sudu. Isto se odnosi na slučajeve kada vojna osoba podnosi pismeno svojem zapovjedništvu, osoba lišena slobode upravi zatvora ili član posade poljskog broda kapetanu tog broda.

Dan ima 24 sata, a počinje i završava u 00:00 sati (ponoć).
Rok izražen u danima istječe protekom posljednjeg dana. Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe protekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kada je rok otpočeo ili, ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, posljednjeg dana tog mjeseca. Ako je rok izražen kao početak, polovina ili kraj mjeseca, smatra se da to znači prvi, petnaesti ili posljednji dan u mjesecu, a pola mjeseca znači 15 dana. Ako je rok određen u mjesecima ili godinama bez uvjeta neprekinutosti, smatra se da mjesec ima 30 dana, a godina 365 dana. Ako istek roka za poduzimanje određene radnje pada na zakonom propisani neradni dan ili subotu, rok istječe na prvi sljedeći dan koji nije neradni dan ili subota.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Ako je početak roka izraženog u danima određeni događaj, dan kad je nastupio taj događaj ne uključuje se u izračun roka. Na primjer, ako je sudski poziv za poduzimanje određene radnje u roku od sedam dana stranci dostavljen 11. siječnja 2017., taj je rok istekao u ponoć (00:00) 18. siječnja 2017.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Sud može izvršiti dostavu pismena na više načina: poštom, putem sudskog izvršitelja, sudskih pomoćnika ili službe za dostavu sudskih pismena. Dostava primatelju može se obaviti i uručenjem pismena primatelju u sudskoj pisarnici. Ako je dostava uredno izvršena, sve su navedene metode jednakovrijedne, a odabir metode ne utječe na početak roka.

Od 8. rujna 2016. sudovima je dopuštena dostava pismena putem sustava za prijenos podataka ako je primatelj podnio pismena tim putem ili odabrao to učiniti. Primatelj koji je odabrao podnositi pismena putem sustava za prijenos podataka može i odustati od elektroničke dostave.

Pismeno koje se dostavlja elektroničkim putem smatra se dostavljenim na datum naveden na elektroničkoj potvrdi o primitku pismena, čak i ako taj datum pada na neradni dan. Činjenica da je elektronička dostava pismena provedena noću ne utječe na učinkovitost dostave. Ako ne postoji elektronička potvrda o primitku pismena, dostava se smatra izvršenom 14 dana nakon datuma na koji je pismeno učitano u sustav za prijenos podataka. Stranke su obvezne provjeravati svoj elektronički račun najmanje svakih 14 dana.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako je početak roka izraženog u danima određeni događaj, dan kad je nastupio taj događaj ne uključuje se u izračun roka.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Rokovi određeni u danima izražavaju se u kalendarskim danima. Ako istek roka za poduzimanje određene radnje pada na zakonom propisani neradni dan ili subotu, rok istječe na prvi sljedeći dan koji nije neradni dan ili subota.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe protekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kada je rok otpočeo ili, ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako je rok izražen kao početak, polovina ili kraj mjeseca, smatra se da je to prvi, petnaesti ili posljednji dan u mjesecu. Pola mjeseca znači 15 dana.

Ako je rok određen u mjesecima ili godinama bez uvjeta neprekinutosti, smatra se da mjesec ima 30 dana, a godina 365 dana.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe protekom dana koji po svojem nazivu ili broju odgovara danu kada je rok otpočeo ili, ako nema tog dana u zadnjemu mjesecu, zadnjeg dana tog mjeseca.

Ako je rok izražen kao početak, polovina ili kraj mjeseca, smatra se da je to prvi, petnaesti ili posljednji dan u mjesecu. Pola mjeseca znači 15 dana.

Ako je rok određen u mjesecima ili godinama bez uvjeta neprekinutosti, smatra se da mjesec ima 30 dana, a godina 365 dana.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako istek roka za poduzimanje određene radnje pada na zakonom propisani neradni dan ili subotu, rok istječe na prvi sljedeći dan koji nije neradni dan ili subota.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Samo se sudski rokovi, odnosno rokovi koje odredi sud ili predsjedavajući sudac, mogu produljiti ili skratiti. Odluku o produljenju ili skraćenju roka može donijeti predsjedavajući sudac ili sud, ali samo zbog važnih razloga, pri čemu ocjena tih razloga podliježe diskrecijskom pravu suca ili suda.

Rok se može produljiti ili skratiti samo na zahtjev stranke u sudskom postupku, stranke u izvanparničnom postupku, intervenijenta, državnog odvjetnika, inspektora rada, pravobranitelja za zaštitu potrošača, nevladine organizacije, sudskog vještaka ili svjedoka, ako se rok odnosi na radnje koje oni trebaju poduzeti. Sud ili sudac ne mogu donijeti takvu odluku na vlastitu inicijativu.

Zahtjev se mora podnijeti prije isteka utvrđenog roka.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Poljskim su Zakonom o parničnom postupku utvrđeni zakonski rokovi za podnošenje pravnih sredstava u skladu s vrstom sudske odluke (presuda (wyrok), odluka o meritumu spora u izvanparničnom postupku (postanowienie co do istoty sprawy w postępowaniu nieprocesowym), odluka zbog ogluhe (wyrok zaoczny), platni nalog u pojednostavnjenom postupku za izdavanje platnog naloga (nakaz zapłaty w postępowaniu upominawczym), platni nalog u redovnom postupku za izdavanje platnog naloga (nakaz zapłaty w postępowaniu nakazowym) i odluka (postanowienie)). Konkretno, propisani su sljedeći zakonski rokovi:

• presuda ili odluka o meritumu spora u izvanparničnom postupku: obrazloženje presude mora se pripremiti u pisanom obliku na zahtjev stranke za dostavu presude i obrazloženja presude u roku od jednog tjedna od datuma izricanja presude te u dva slučaja (1. ako stranka koju ne zastupa odvjetnik, pravni savjetnik ili patentni zastupnik nije bila prisutna na izricanju presude jer je lišena slobode ili 2. ako je presuda izdana na zatvorenoj sjednici) u roku od jednog tjedna od datuma dostave izreke presude. Žalba se može podnijeti sudu koji je izdao pobijanu presudu u roku od dva tjedna od dostave presude i obrazloženja podnositelju žalbe.

Ako stranka u roku od jednog tjedna od datuma izricanja presude nije podnijela zahtjev za dostavu presude i obrazloženja, rok za podnošenje žalbe počinje teći od dana kad je rok za podnošenje takvog zahtjeva istekao

• odluka: prigovor se može podnijeti u roku od jednog tjedna, a taj rok počinje teći od dostave odluke ili, ako stranka nije u propisanom roku zatražila dostavu odluke donesene na ročištu, od izricanja odluke
• presuda zbog ogluhe tuženika: tuženik protiv kojeg je izdana presuda zbog ogluhe može podnijeti prigovor u roku od dva tjedna od dostave presude
• presuda zbog ogluhe tužitelja: sud daje obrazloženje presude zbog ogluhe ako je tužba u cijelosti ili djelomično odbačena, a tužitelj je zatražio dostavu obrazloženja u roku od jednog tjedna od dostave presude ili ako je tužitelj koji to nije zatražio podnio žalbu u propisanom roku
• platni nalog u pojednostavnjenom postupku za izdavanje platnog naloga: u platnom se nalogu od tuženika zahtijeva da u cijelosti namiri tražbinu, uključujući troškove, ili podnese prigovor u roku od dva tjedna od dostave naloga
• platni nalog u redovnom postupku za izdavanje platnog naloga: sud u platnom nalogu nalaže tuženiku da u cijelosti namiri tražbinu, uključujući troškove, u roku od dva tjedna od dostave naloga ili da u tom roku podnese prigovor.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Svjedok ili stranka u postupku obvezni su pojaviti se pred sudom. Svjedok se mora pojaviti pred sudom čak i ako nema saznanja o okolnostima predmeta ili ako je već odlučio iskoristiti svoje pravo na odbijanje svjedočenja. Svjedok mora opravdati svoj izostanak (nepojavljivanje) u pisanom obliku prije datuma ročišta. Podnošenje razloga za nepojavljivanje nakon tog datuma ne sprečava sud da svjedoku izrekne novčanu kaznu na ročištu.

Svjedok treba navesti razlog za nepojavljivanje u pisanom obrazloženju te priložiti dokument kojim se to potkrepljuje. Nepojavljivanje svjedoka može se opravdati zbog bolesti, važnog poslovnog putovanja ili ozbiljnog nepredviđenog događaja. Ako se kao razlog za nepojavljivanje svjedoka kojem je dostavljen sudski poziv navodi bolest, liječnik kojeg imenuje sud mora izdati potvrdu da se svjedok ne može pojaviti pred sudom. U tom će slučaju su odrediti novi datum za pojavljivanje pred sudom.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Stranka ili svjedok podliježu pravilima parničnog postupka koje primjenjuje pravosudno tijelo (sud).

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Postupovna radnja koju stranka poduzme nakon isteka roka ništavna je.
To se načelo primjenjuje na zakonske i sudske rokove. Ništavnost postupovne radnje znači da radnja poduzeta izvan roka ne proizvodi pravne učinke povezane s poduzimanjem radnje u skladu sa zakonom. Postupovna radnja poduzeta nakon isteka roka ništavna je čak i ako sud još nije izdao odluku kojom potvrđuje istek roka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako je rok propušten, stranka može podnijeti zahtjev za odobrenje novog roka ili zahtjev za ponovno otvaranje postupka.

Ako stranka nije svojom krivnjom propustila rok za poduzimanje postupovne radnje, sud će na zahtjev stranke odobriti novi rok. Međutim, to nije dopušteno ako propuštanje roka nema negativne postupovne posljedice za stranku. Podnesak sa zahtjevom za odobrenje novog roka podnosi se sudu pred kojim je trebalo poduzeti radnju najkasnije u roku od jednog tjedna nakon što je razlog za propuštanje roka prestao postojati. U podnesku je potrebno potkrijepiti činjenice kojima se opravdava zahtjev. Stranka treba poduzeti postupovnu radnju u isto vrijeme kad podnosi podnesak. Nakon isteka jedne godine od propuštanja roka, novi rok može biti odobren samo u iznimnim slučajevima. Odobrenje novog roka za podnošenje žalbe protiv presude o poništenju, razvodu ili nepostojanju braka nije dopušteno ako je jedna od stranaka ponovno stupila u brak nakon pravomoćnosti presude. Sud će odbaciti zahtjev za odobrenje novog roka koji je podnesen izvan propisanog roka ili nije dopušten zakonom. Podnošenje zahtjeva za odobrenje novog roka ne zaustavlja postupak ili izvršenje presude. Međutim, sud može, ovisno o okolnostima, zastati s postupkom ili izvršenjem presude. Ako je zahtjev odobren, sud može nastaviti postupak bez odgode.

Ponovnim otvaranjem postupka omogućava se ponovno odlučivanje o predmetu u kojem je donesena pravomoćna presuda. Zahtjev za ponovno otvaranje postupka često se smatra izvanrednim pravnim sredstvom (ili izvanrednom žalbom) koje služi za pobijanje pravomoćnih odluka, za razliku od redovnih pravnih sredstava (koja služe za pobijanje nepravomoćnih odluka). Ponovno otvaranje postupka može se zahtijevati na osnovi toga da se presuda temelji na krivotvorenom ili izmijenjenom dokumentu ili na presudi u kaznenom postupku koja je ukinuta ili da je presuda posljedica kaznenog djela. Ponovno otvaranje postupka može se zahtijevati i ako se presuda temelji na pravomoćnoj presudi o istom pravnom odnosu koja je ukinuta ili ako se sazna za nove činjenice ili dokaze koji bi mogli utjecati na ishod postupka, a stranka ih nije mogla upotrijebiti u prethodnom postupku, ili ako je na sadržaj presude utjecala odluka kojom postupak nije okončan, a koja je izdana na temelju normativnog akta za koji je Ustavni sud utvrdio da nije u skladu s Ustavom, ratificiranim međunarodnim sporazumom ili zakonom (ukinut ili izmijenjen u skladu sa Zakonom o parničnom postupku).

Ponovno otvaranje postupka ne može se zahtijevati nakon proteka više od deset godina od datuma pravomoćnosti presude (osim ako stranka nije mogla djelovati ili nije bila pravilno zastupana).

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Postupovni rokovi mogu biti obvezujući (perentório), kad njihovim istekom prestaje pravo na izvršenje neke radnje, ili odgodni (dilatório), kad se njima na određeno razdoblje odgađa mogućnost izvršenja neke radnje ili datum na koji počinje teći drugi rok.

Postupovni rokovi podliježu pravilima utvrđenima u člancima od 138. do 143. Zakona o parničnom postupku.

Izračun postupovnih rokova ili rokova koje su odredili sudovi uređen je pravilima utvrđenima u člancima 278., 279. i 296. Građanskog zakonika.

Duljina i učinak rokova u građanskim stvarima na pravne odnose uređeni su člancima od 296. do 333. Građanskog zakonika.

Konkretno, prekluzivni rokovi (prazos de prescrição) uređeni su pravilima utvrđenima u člancima od 300. do 327. Građanskog zakonika, a rokovi zastare (prazos de caducidade) pravilima utvrđenima u člancima od 328. do 333. Građanskog zakonika.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U tu je svrhu Portugal obavijestio Europsku komisiju o sljedećim državnim praznicima:

1. siječnja, 7. travnja (Veliki petak), 9. travnja (Uskrs), 25. travnja, 1. svibnja, 8. lipnja (Tijelovo), 10. lipnja, 15. kolovoza, 5. listopada, 1. studenoga, 1., 8. i 25. prosinca.

Komisija je taj popis objavila u Službenom listu Europske unije br. 2023/C 39/07, koji je dostupan ovdje.

Države članice dostavljaju taj popis Komisiji svake godine. Neki su državni praznici promjenjivi i ne padaju uvijek na prethodno navedeni datum.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

U portugalskom građanskom postupovnom pravu opće je pravilo da, ako ne postoji posebna odredba, stranke imaju rok od deset dana za podnošenje akta ili pokretanje sudskog postupka, traženje proglašenja ništavosti, podnošenje zahtjeva za odštetu ili ostvarivanje nekog drugog postupovnog prava. Rok od deset dana primjenjuje se i na odgovor na tužbu druge stranke (članak 149. Zakona o parničnom postupku).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

U pravilu rok za bilo koji odgovor uvijek počinje teći od datuma dostave obavijesti o predmetnom aktu (članak 149. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

Za vrijeme postupka stranke se obavješćuju preko njihovih pravnih zastupnika.

Kad se dostavlja poziv stranci da osobno dođe na raspravu, obavijest pravnom zastupniku i stranci šalje se preporučenom pošiljkom te se u njoj navodi datum, mjesto i svrha dolaska.

Zastupnici se obavješćuju e-poštom (vidjeti Provedbeni naputak (Portaria) br. 280/13 od 26. kolovoza 2013., dostupan ovdje), a u računalnom sustavu bit će zabilježen datum obavijesti uz pretpostavku da je ona dostavljena treći dan od tog datuma ili prvi radni dan nakon toga ako je taj dan neradni.

Poziv preporučenom pošiljkom s potvrdom primitka „smatra se izvršenim na dan potpisa potvrde primitka i smatra se da je pozvana osoba primila pošiljku čak i ako je potvrdu primitka potpisala treća osoba uz pretpostavku, ako nema drukčijih dokaza, da je pismo odmah dostavljeno primatelju” (članak 230. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Kad poziv dostavlja pravni zastupnik, sudski izvršitelj ili sudski službenik koji stupa u kontakt s pozvanom osobom, rok počinje teći od trenutka kad osoba koja se poziva potpiše potvrdu o dostavi.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Da. Vidjeti odgovor na prethodno pitanje.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne računa se stvarni datum radnje, događanja, odluke, poziva ili dostave (članak 279. točka (b) Građanskog zakonika).

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Ako rok za izvršavanje radnje u postupku završava na dan koji je neradni na sudu, rok se produljuje na sljedeći radni dan (članak 138. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

Sudovi ne rade od 22. prosinca do 3. siječnja, od Cvjetnice do Uskrsnog ponedjeljka i od 16. srpnja do 31. kolovoza.

Sud može, putem obrazloženog naloga i nakon saslušanja stranaka, obustaviti postupovni rok, u skladu s člankom 269. stavkom 1. točkom (c) Zakona o parničnom postupku.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Izračun bilo kojeg roka ne uključuje dan (ni sat, ako je rok izražen u satima) kad je nastupio događaj od kojeg počinje teći razdoblje, u skladu s člankom 279. točkom (b) Zakona o parničnom postupku.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Razdoblje izraženo u tjednima, mjesecima ili godinama koje je počelo od određenog datuma završava u 24:00 sata odgovarajućeg dana u zadnjem tjednu, mjesecu ili godini. Ako taj dan u posljednjem mjesecu ne postoji, razdoblje završava posljednjeg dana tog mjeseca (članak 279. točka (c) Građanskog zakonika).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Budući da su sudovi otvoreni samo radnim danom, a nedjelja i državni praznici smatraju se neradnim danima na sudu, razdoblja koja završavaju u nedjelju ili na državni blagdan produljuju se na sljedeći radni dan ako se predmetna radnja mora izvršiti na sudu.

Za izračun svih rokova u postupku vrijedi pravilo da se rok za izvršenje radnje u postupku produljuje na sljedeći radni dan ako završava na dan kad su sudovi zatvoreni (članak 138. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Rok u postupku utvrđen zakonom može se produljiti u propisanim slučajevima.

Na temelju dogovora stranaka rok se može produljiti jednom i to na jednako razdoblje (članak 141. Zakona o parničnom postupku).

U slučaju opravdane prepreke: zakonom je dopušteno produljenje roka (članak 140. Zakona o parničnom postupku).

Zakonom je dopušteno i izvršenje radnje u roku od prva tri radna dana nakon isteka roka uz plaćanje kazne (članak 139. Zakona o parničnom postupku).

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rok za podnošenje žalbe iznosi 30 dana od dana dostave odluke (članak 638. Zakona o parničnom postupku) i 15 dana u hitnim slučajevima te u slučajevima utvrđenima u članku 644. stavku 2. i članku 677. Zakona o parničnom postupku.

U slučajevima u kojima odluka nije dostavljena: rok počinje teći od datuma kad je dotična osoba saznala za odluku.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Zakonom propisani postupovni rokovi ne mogu se skratiti. No, sud može odrediti datum ili rok za dolazak uključenih stranaka.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ako se sudski poziv dostavlja izvan zemljopisnog područja okruga suda pred kojim se vodi postupak, produljuje se rok u kojem osoba pozvana da podnese odgovor na tužbu može osporiti određeni građanskopravni zahtjev (članak 245. Zakona o parničnom postupku).

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Istekom obveznog roka prestaje pravo na izvršavanje radnji. Međutim, u slučaju opravdane prepreke radnja se može izvršiti i nakon isteka roka i, bez obzira na to, može se pokrenuti u roku od prva tri radna dana nakon isteka roka uz plaćanje kazne (članak 139. Zakona o parničnom postupku).

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Radnja se može izvršiti nakon roka u slučajevima opravdane prepreke.

U skladu s člankom 140. Zakona o parničnom postupku, opravdanom preprekom smatra se događaj koji se ne može pripisati stranci ili njezinim zastupnicima ili opunomoćenicima i koji onemogućuje da se određena radnja izvrši pravovremeno. U tom slučaju stranka koja tvrdi da je došlo do opravdane prepreke mora odmah dostaviti dokaze o tome.

Bez obzira na opravdanu prepreku, radnja se može izvršiti u roku od prva tri radna dana nakon isteka roka uz plaćanje kazne, kako je prethodno navedeno, i sud može iznimno odlučiti sniziti kaznu ili podnositelja osloboditi plaćanja kazne zbog očitih financijskih poteškoća ili kad se iznos smatra očito nerazmjernim, posebno u postupcima u kojima nije obvezno imenovanje zakonskog zastupnika i ako radnju izvršavaju same stranke.

Druge poveznice

• Glavna uprava za pravosudnu politiku
• Glavna uprava za pravosuđe
• Zakon o parničnom postupku
• Građanski zakonik

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Rokovi za provedbu postupaka - Rumunjska

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Sa stajališta postupka postupovni je rok u pravilu razdoblje u kojem se određene postupovne radnje moraju obaviti ili razdoblje u kojem je njihovo obavljanje zabranjeno. Relevantne odredbe utvrđene su u člancima od 180. do 186. Zakona br. 134/2010 o Zakoniku o parničnom postupku, ponovno objavljenom, kako je kasnije izmijenjen i dopunjen (stupio je na snagu 15. veljače 2013.).

Različite vrste rokova koji se primjenjuju u okviru parničnog postupka razvrstane su s obzirom na način na koji su rokovi utvrđeni, kao zakonski, sudski ili uobičajeni rokovi (neovisno o njihovoj prirodi). Zakonski rokovi oni su rokovi izričito predviđeni zakonom i u načelu su fiksni te ih sudac ili stranke ne mogu skratiti ili produljiti (na primjer petodnevni rok za dostavu poziva). Iznimno, zakonom je dopušteno produljivanje ili skraćivanje određenih zakonskih rokova. Sudski su rokovi oni koje utvrdi sud tijekom rješavanja predmeta, a odnose se na pojavljivanje stranaka, saslušanje svjedoka, upravljanje drugim dokazima, npr. dokumentima, izvješćima vještaka itd. Uobičajeni su rokovi oni koje mogu utvrditi stranke tijekom rješavanja sporova i ne zahtijevaju odobrenje suda.

Ovisno o vrsti, postupovni su rokovi prekluzivni i dilatorni. Prvi su rokovi u kojima se određena postupovna radnja mora obaviti (na primjer rokovi u kojima se mora uložiti žalba, žalba višem sudu itd.), a drugi rokovi u kojima je zakonom zabranjeno obavljanje bilo kakvih postupovnih radnji.

Drugi kriterij za razvrstavanje rokova povezan je s kaznom koja se primjenjuje u slučaju njihova nepoštovanja te rokovi mogu biti apsolutni i relativni. Apsolutni rokovi, ako ih se ne poštuje, u konačnici utječu na valjanost postupovnih radnji, dok nepoštovanje relativnih rokova, čak i ako ne dovodi nužno do nevaljanosti postupovnih radnji, može aktivirati primjenu stegovnih ili financijskih sankcija za stranke koje su krive za nepoštovanje rokova (rok za donošenje presude, rok za pripremu itd.).

Naposljetku, s obzirom na njihovo trajanje, rokovi mogu biti izraženi u satima, danima, tjednima, mjesecima i godinama, a takvo je razvrstavanje predviđeno i u članku 181. Zakonika o parničnom postupku. Osim toga, u određenim slučajevima zakonom nije posebno propisana određena vrsta roka (sat, dan itd.), već trenutak za obavljanje postupovne radnje (na primjer u slučaju prigovora na izvršenje, koji se može podnijeti do zadnje radnje izvršenja) ili su utvrđene odredbe u kojima se navodi da bi radnju trebalo obaviti „bez odgode”, „čim prije” ili „žurno”.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu s rumunjskim pravom neradni su dani subote i nedjelje te sljedeći državni praznici: 1. i 2. siječnja (Nova godina), 24. siječnja (Dan ujedinjenja rumunjskih kneževina), Uskrs – dva dana ovisno o kalendarskim datumima (uključen Veliki petak), 1. svibnja (Praznik rada), 1. lipnja (Dan djece), Duhovi – jedan dan ovisno o kalendarskim datumima, 15. kolovoza (Velika Gospa), 30. studenoga (Sveti Andrija), 1. prosinca (Nacionalni dan), 25. i 26. prosinca (Božić).

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Primjenjiva pravila o rokovima utvrđena su u člancima od 180. do 186. Zakonika o parničnom postupku.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Tijek svakog roka omeđen je početkom i krajem.

Kad je riječ o početku, člankom 184. stavkom 1. Zakonika o parničnom postupku propisano je da rok počinje teći od datuma dostave postupovnih akata, osim ako je zakonom predviđeno drukčije.

Međutim, postoje slučajevi kad se dostava postupovnih akata utvrđena kao početak rokova može zamijeniti istovrijednim postupovnim aktima (slučajevi istovrijednosti). Stoga se dostava postupovnih akata kojom počinje teći rok u nekim slučajevima zamjenjuje drugim postupcima koji označavaju početak roka (na primjer prijedlog za dostavu postupovnih akata protustranci, podnošenje žalbe ili dostava naloga za izvršenje).

Odstupajući od općeg pravila, postoje i slučajevi kad rokovi počinju teći od drugih događaja osim dostave, odnosno od rješenja (istek roka zastare, dopuna presude), od prihvaćanja dokaza (za podnošenje zatraženih iznosa ili popisa svjedoka u roku od pet dana) ili od objave određenih dokumenata (za oglašavanje prodaje zgrade u roku od pet dana).

Kraj roka utvrđen je kao trenutak kad je ostvaren učinak roka, odnosno istek mogućnosti obavljanja postupka za koji je taj rok određen (za prekluzivne rokove) ili, s druge strane, određuje/označuje trenutak kada nastaje pravo na obavljanje određenih postupovnih radnji (za dilatorne rokove).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Između početka i kraja rokovi u načelu traju bez prekida, i to bez ikakve mogućnosti prekida ili obustave. Međutim, prepreka zbog okolnosti na koju stranka ne može utjecati, kako je navedeno u članku 186. Zakonika o parničnom postupku, razlog je za prekid postupovnih rokova. Postoje i druge posebne okolnosti za prekid (na primjer, prekid žalbenog roka – članak 469. Zakonika o parničnom postupku). Zakonom je predviđena i obustava postupovnog roka (kao u slučaju zastare – članak 418. Zakonika o parničnom postupku). Ako je rok prekinut na temelju članka 186. Zakonika o parničnom postupku, nakon što je prepreka prestala postojati počinje teći nepromjenjivi rok od 15 dana, neovisno o trajanju prekida. U slučaju obustave rok će nastaviti teći od trenutka prestanka obustave, a tom se vremenu dodaje i vrijeme koje je proteklo prije njegove obustave.

U skladu s člankom 183. Zakonika o parničnom postupku smatra se da je postupovni dokument dostavljen u zakonskom roku preporučenom poštom u poštanskom uredu ili kurirskom službom ili putem specijalizirane komunikacijske službe ili telefaksom ili elektroničkom poštom dostavljen u roku. Dokument koji je zainteresirana stranka u zakonskom roku dostavila vojnoj jedinici ili upravnom uredu mjesta gdje se ta stranka nalazi u pritvoru isto se tako smatra dostavljenim u roku. Potvrda poštanskog ureda te, prema potrebi, registracija ili potvrda hitne kurirske službe, specijalizirane komunikacijske službe, vojne jedinice ili upravnog ureda gdje se stranka nalazi u pritvoru da je dokument dostavljen, kao i navođenje datuma i vremena primitka telefaksa ili e-pošte, kako ih je zabilježilo sudsko računalo ili telefaks, smatra se dokazom datuma kad je ta zainteresirana stranka započela radnju.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

U skladu s člankom 181. Zakonika o parničnom postupku rokovi izraženi u danima računaju se na temelju posebnog sustava, odnosno na temelju slobodnih dana, pri čemu se u obzir ne uzimaju dan kada rok počinje teći (dies a quo) i dan kada rok završava (dies ad quem), a primjenjuju se pravila koja se odnose na početak roka, kako su navedena u odjeljku 4.

Rokovi izraženi u danima uvijek se računaju u punim danima, iako se akt može podnijeti samo tijekom radnog vremena sudskih službi. Međutim, taj se nedostatak može izbjeći slanjem postupovnog akta poštom, pri čemu poštanski službenik navodi datum i sredstvo stvarne dostave primatelju. Vidjeti i odgovor na pitanje 4.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Na primjer, ako osoba mora obaviti radnju ili joj je dostavljen akt u ponedjeljak, 4. travnja 2005., te je od nje zatraženo da odgovori u roku od 14 dana od dostave, znači li to da dotična osoba mora odgovoriti prije:

• utorka, 19. travnja (kalendarski dani) ili
• petka, 22. travnja (radni dani)?

Točan je odgovor da navedeni broj dana uključuje kalendarske dane. Dotična osoba mora radnju stvarno obaviti do uključivo 19. travnja.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

U skladu s člankom 182. Zakonika o parničnom postupku rokovi izraženi u godinama, mjesecima ili tjednima istječu na dan u godini, mjesecu ili tjednu koji odgovara danu početka roka.

Ako rok koji je započeo 29., 30. ili 31. dana u mjesecu istječe u mjesecu u kojem nema takvog datuma, smatra se da je istekao na zadnji dan tog mjeseca.

Rok koji istječe na državni praznik ili kad je dostava obustavljena produljit će se do kraja prvog sljedećeg radnog dana.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rok izražen u tjednima, mjesecima ili godinama istječe na odgovarajući dan zadnjeg tjedna ili mjeseca ili na odgovarajući dan u zadnjoj godini. Ako zadnji mjesec nema dan koji odgovara danu kad je rok počeo teći, rok istječe na zadnji dan tog mjeseca. Ako je zadnji dan roka neradni dan, rok se produljuje do prvog sljedećeg radnog dana.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da, ako je zadnji dan roka neradni dan, rok se produljuje do prvog sljedećeg radnog dana.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

U skladu s člankom 184. Zakonika o parničnom postupku postupovni se rok prekida i novi rok počinje teći od datuma nove dostave u sljedećim slučajevima:

• ako bilo koja od stranaka umre: u tom se slučaju novo pismeno dostavlja nasljedniku na posljednje boravište preminule stranke, bez navođenja imena i položaja svakog nasljednika
• ako zastupnik bilo koje stranke umre: u tom se slučaju novo pismeno dostavlja dotičnoj stranci.

Postupovni rok ne počinje teći, a ako je počeo teći prije toga, prekida se s obzirom na stranku koja nema sposobnost djelovati ili ima ograničenu sposobnost djelovanja sve dok se ne imenuje osoba koja, prema potrebi, zastupa stranku ili joj pomaže.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Da, utvrđeni su posebni rokovi za različita područja prava. Opći rok za žalbu i žalbu višem sudu iz Zakonika o parničnom postupku iznosi 30 dana. U određenim stvarima (posebni postupci), na primjer u slučaju privremenog naloga, žalbeni je rok pet dana, što je kraće od roka za podnošenje žalbe u skladu s općim pravom.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Da, što znači da je u određenim iznimnim slučajevima zakonom dopušteno da sudac produlji rok (na primjer, za pet dana u skladu s člancima 469. i 490. Zakonika o parničnom postupku, kad je riječ o žalbi odnosno drugoj žalbi) ili ga skrati (na primjer, u skladu s člankom 159. Zakonika o parničnom postupku kad je riječ o roku za dostavu poziva pet dana prije datuma rasprave).

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U skladu s člankom 1088. Zakonika o parničnom postupku u međunarodnim građanskim postupcima sud primjenjuje rumunjsko postupovno pravo, osim ako postoje izričite protivne odredbe. Vidjeti i odgovor na pitanja 5., 11. i 16.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Kako je prethodno navedeno, nepoštovanje apsolutnog roka u konačnici utječe na valjanost postupka, dok nepoštovanje relativnih rokova, čak i ako ne dovodi nužno do nevaljanosti postupovnih radnji, može aktivirati primjenu stegovnih ili financijskih sankcija za stranke koje su krive za nepoštovanje rokova (rok za donošenje presude, rok za pripremu itd.).

Posljedica nepoštovanja postupovnih rokova vjerojatno će biti primjena sljedećih sankcija:

• ništavost postupovne radnje
• uskraćivanje roka predviđenog za obavljanje postupovne radnje
• istek valjanosti prijedloga upućenog sudu
• ograničenje prava na prisilno izvršenje
• financijske sankcije
• stegovne sankcije
• obveza ponovnog obavljanja ili izmjene radnje bez ikakvih pravnih formalnosti
• obveza dodjele naknade štete oštećenoj stranci zbog povrede postupovnih formalnosti.

Člankom 185. Zakonika o parničnom postupku propisano je da, kad se postupovno pravo mora ostvariti u određenom roku, nepoštovanje te obveze aktivira uskraćivanje tog prava, osim ako je zakonom predviđeno drukčije. Procesna radnja obavljena nakon isteka roka ništavna je. Ako je zakonom predviđen prekid postupovne radnje u određenom roku, radnja obavljena prije isteka roka može se poništiti na prijedlog zainteresirane stranke.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

U skladu s člankom 186. Zakonika o parničnom postupku stranci koja je propustila postupovni rok odobrava se novi rok samo ako dokaže da je kašnjenje bilo opravdano. Dotična stranka mora tu postupovnu radnju obaviti u roku od najviše 15 dana od datuma prestanka prekida te istodobno podnosi prijedlog za odobrenje novog roka. Ako traži primjenu pravnog sredstva, rok je isti kao rok predviđen za podnošenje žalbe. O prijedlogu za odobrenje novog roka odlučuje nadležni sud koji odlučuje o prijedlogu koji se odnosi na pravo koje nije ostvareno u roku. Ako je stranka proglašena krivom, nisu joj dostupna nikakva postupovna pravna sredstva.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

U skladu sa slovenskim postupovnim pravom rok je razdoblje ograničeno dvjema vremenskim točkama – početkom i krajem razdoblja – u kojem se određena postupovna radnja može obaviti ili se, iznimno, ne može obaviti.

Slovensko pravo priznaje različite rokove:

• materijalne i postupovne rokove: materijalni rokovi određuju se na temelju materijalnog prava za ostvarivanje pravâ, a dijele se na prekluzivne rokove, čijim istekom pravo prestaje u skladu sa zakonom, i zastarne rokove, kada se pravo više ne može ostvariti ako protustranka iznese prigovor. Postupovni rokovi određuju se za obavljanje postupovnih radnji,
• zakonske i sudske rokove: zakonski rokovi i njihovo trajanje utvrđuju se izravno zakonom, a sudske rokove određuje sud uzimajući u obzir sve okolnosti konkretnog predmeta,
• produljive i neproduljive rokove: sudski se rokovi mogu produljiti, dok se zakonski rokovi ne mogu produljiti,
• subjektivne i objektivne rokove: subjektivni rokovi počinju teći kad odgovarajuća osoba sazna za određeni događaj ili dobije mogućnost da obavi postupovnu radnju, dok objektivni rokovi počinju teći kad nastupi određena objektivna okolnost,
• postupovne prekluzivne i instruktivne rokove: po isteku postupovnog prekluzivnog roka postupovnu radnju na koju se on primjenjuje više nije moguće obaviti sa stvarnim učinkom, dok povreda instruktivnog roka nema izravne pravne posljedice.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu s Uredbom br. 1182/71 „radni dani” jesu svi dani osim državnih praznika, subota i nedjelja. U Sloveniji su kao neradni dani određeni sljedeći državni praznici, u skladu sa Zakonom o državnim praznicima i neradnim danima u Republici Sloveniji (Zakon o praznikih in dela prostih dnevih v Republiki Sloveniji, ZPDPD)

• 1. siječnja – Nova godina
• 8. veljače – Prešernov dan, slovenski kulturni praznik
• 27. travnja – Dan ustanka protiv okupatora
• 1. i 2. svibnja – Praznik rada
• 25. lipnja – Dan državnosti
• 1. studenoga – Dan sjećanja na mrtve
• 26. prosinca – Dan neovisnosti i jedinstva.

Neradni dani u Sloveniji jesu i:

• Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
• 15. kolovoza – Velika Gospa
• 31. listopada – Dan reformacije
• 25. prosinca – Božić.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Opća pravila o postupovnim rokovima u slovenskom pravu propisana su Zakonom o parničnom postupku (Zakon o pravdnem postopku, dalje u tekstu „ZPP”). Članci od 110. do 112. i od 116. do 120. ZPP-a izravno se primjenjuju u parničnom postupku te mutatis mutandis u izvanparničnom postupku, postupku izvršenja i osiguranja te u postupku prisilne nagodbe ili stečaja zbog nesolventnosti poduzetnika ili njegove likvidacije.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Slovensko pravo priznaje civilno računanje rokova, odnosno računanje od dana do dana. Rokovi se računaju u danima, mjesecima i godinama. Ako je rok izražen u danima, dan dostave sudskog pismena ili dan događaja od kojeg rok počinje teći ne uračunavaju se u rok, nego je prvi dan roka prvi sljedeći dan. Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu završetkom dana zadnjeg mjeseca ili godine čiji broj odgovara datumu na koji je rok počeo teći. Ako u zadnjem mjesecu takav dan ne postoji, rok istječe na zadnji dan tog mjeseca. Rokovi u tim slučajevima počinju teći na dan kada je nastupio događaj od kojeg se računa rok (na primjer, ako postupovnu radnju treba obaviti u roku od jedne godine od dostave pismena, a dostava je obavljena 25. travnja 2005., rok istječe 25. travnja 2006.). Ako je zadnji dan roka subota, nedjelja, državni praznik ili drugi neradni dan utvrđen kao takav Zakonom o državnim praznicima i neradnim danima u Republici Sloveniji (vidjeti prethodnu točku 2.), rok istječe na prvi sljedeći radni dan. Prethodno navedeni dani ne utječu na početak i tijek postupka jer rok teče bez prekida i na te dane. Iznimka su od tog pravila sudski praznici (od 15. srpnja do 15. kolovoza) jer rok ne može započeti tijekom tog razdoblja, nego započinje prvog dana nakon sudskih praznika.

Događaji nakon kojih rokovi počinju teći najčešće su dostava sudskog pismena, radnja protustranke ili izvanpostupovni događaj.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

U skladu sa slovenskim pravom pismena se dostavljaju poštom, preko sudskog izvršitelja, na sudu ili na bilo koji drugi način propisan zakonom. Ako rok počinje teći od dostave, način dostave pismena ne utječe na početak roka. Rok počinje teći kad je u skladu sa zakonom dostava stvarno obavljena ili se smatra obavljenom.

Dostava pismena uređena je člancima 132. i dalje ZPP-a. U njemu se razlikuju neosobna (uobičajena) i osobna dostava poštom te dostava sigurnim elektroničkim putem, koja isto tako može biti osobna ili uobičajena.

U slučaju neosobne dostave pismena (članci 140. i 141. ZPP-a) smatra se da je dostava obavljena na dan kada dostavljač preda pismena adresatu u njegovu domu ili na radnom mjestu. Ako adresat nije kod kuće, pismena se mogu predati punoljetnom članu kućanstva. Ako dostavljač uručuje pismena na radnome mjestu adresata, ali njega nema u trenutku dostave ili zbog organizacije rada dostavljač nema pristup toj osobi, dostava se smatra obavljenom kada se pismena predaju osobi ovlaštenoj za primanje pošte odnosno osobi koja je zaposlena na tom radnom mjestu. Ako adresat živi u stambenom objektu, ali ga dostavljač tamo ne zatekne, pismena se predaju osobi koja je u tom objektu ovlaštena za primanje pošte stanarâ. Rok počinje teći sljedeći dan od dana takve dostave. Ako takva dostava nije moguća, dostavljač ostavlja pismena u poštanskom sandučiću na adresi boravišta. Smatra se da je dostava obavljena na dan kada je pismeno ostavljeno u poštanskom sandučiću. Ako adresat nema poštanski sandučić ili je on neupotrebljiv, pismena se mogu dostaviti sudu koji je zatražio dostavu ili mjesnom poštanskom uredu, a na ulaznim vratima stana ostavlja se obavijest o dostavi u kojoj se navodi gdje se pismena mogu preuzeti. Smatra se da je dostava obavljena na dan kada je obavijest o dostavi ostavljena na ulaznim vratima stana. Poštanski ured čuva pismena 30 dana. Ako adresat ne preuzme pismena u tom roku, ona se vraćaju sudu. Ako se pismena moraju dostaviti pravnoj osobi upisanoj u registar ili samostalnom poduzetniku, a dostava nije moguća na adresi upisanoj u registar, dostava se obavlja tako da se pismeno odnosno obavijest o dostavi ostavi na adresi upisanoj u registru, pod uvjetom da takva adresa uistinu i postoji.

Osobna dostava (članci 142. i 143. ZPP-a) obavlja se kada je riječ o dostavi tužbe, sudske odluke protiv koje je dopuštena žalba ili izvanredno pravno sredstvo, naloga za plaćanje sudske pristojbe za podneske na temelju članka 105.a ZPP-a ili poziva na raspravu o nagodbi ili prvu glavnu raspravu. Ostala se pismena dostavljaju osobno samo ako je tako propisano zakonom ili kada sud ocijeni da je to potrebno jer je riječ o izvornicima ili je zbog nekog drugog razloga potrebna veća opreznost. Rok počinje teći sljedeći dan od dana takve dostave. Rok može isteći na neradni dan i u tom se slučaju ne produljuje na sljedeći radni dan.

Ako se zahtijeva izravna osobna dostava, ali je nije moguće obaviti, dostavljač može ostaviti pismena u poštanskom sandučiću ili na ulaznim vratima stana ostaviti obavijest o pismenima, u kojoj je naveden rok od 15 dana u kojem adresat može preuzeti pismena u mjesnom poštanskom uredu, ako je riječ o dostavi poštom, ili na sudu koji je naložio dostavu. Smatra se da je dostava obavljena kad adresat preuzme pismena u poštanskom uredu ili, ako ih adresat ne preuzme, nakon 15 dana. Ako adresat ne preuzme pismena, rok počinje teći sljedeći dan od dana kada je dostava obavljena ili se smatra obavljenom.

Elektronička dostava pismena može se obaviti sigurnim elektroničkim sredstvima. Pravni informacijski sustav pismena automatski šalje na registriranu adresu za dostavu ili sigurni elektronički poštanski pretinac preko pravnih ili fizičkih osoba koje obavljaju dostavu pismena sigurnim elektroničkim putem kao registriranu djelatnost na temelju posebnog odobrenja Ministarstva pravosuđa. Adresat mora preuzeti pismena u roku od 15 dana. Adresat preuzima pismena iz informacijskog sustava tako da na propisani način dokaže svoj identitet, elektronički potpiše dostavnicu i pošalje je pošiljatelju sigurnim elektroničkim putem. Smatra se da je dostava obavljena na dan kada adresat preuzme elektronička pismena. Ako pismena nisu preuzeta u roku od 15 dana, smatra se da je dostava obavljena nakon isteka tog roka. Adresat mora imati mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena barem tri mjeseca nakon isteka razdoblja od 15 dana otkad je primio elektronička pismena. Ako adresat ne preuzme pismena, rok počinje teći sljedeći dan od dana kada je dostava obavljena ili se smatra obavljenom. Treba naglasiti da unatoč postojanju zakonske pravne osnove elektronička dostava još nije moguća u sudskim postupcima u građanskim i trgovačkim stvarima, osim u postupcima izvršenja, postupcima u slučaju nesolventnosti i zemljišnoknjižnim postupcima. Za mogućnost upotrebe elektroničkog poslovanja vidjeti temu „Automatizirana obrada”.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako je rok izražen u danima, dan dostave sudskog pismena ili dan događaja od kojeg rok počinje teći ne uračunavaju se u rok, nego je prvi dan roka dan nakon dostave sudskog pismena ili dan nakon tog događaja.

Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu završetkom dana zadnjeg mjeseca ili godine čiji broj odgovara datumu na koji je rok počeo teći. Ako u zadnjem mjesecu takav dan ne postoji, rok istječe na zadnji dan tog mjeseca. Rokovi u tim slučajevima počinju teći na dan kada je nastupio događaj od kojeg se računa rok (na primjer, ako postupovnu radnju treba obaviti u roku od jedne godine od dostave pismena, a dostava je obavljena 25. travnja 2005., rok istječe 25. travnja 2006.).

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Ako je rok izražen u danima, riječ je o kalendarskim danima. Rokovi teku bez prekida, uključujući subote, nedjelje i neradne dane. Na primjer, ako je presuda dostavljena u petak, žalbeni rok počinje teći u subotu. Ako je zadnji dan roka subota, nedjelja, državni praznik ili drugi neradni dan utvrđen kao takav Zakonom o državnim praznicima i neradnim danima u Republici Sloveniji, rok istječe na prvi sljedeći radni dan.

Pri računanju rokova potrebno je primijeniti i posebna pravila iz članka 83. Zakona o sudovima (Zakon o sodiščih) kojim su uređeni sudski praznici. Od 15. srpnja do 15. kolovoza sudovi održavaju rasprave i odlučuju samo u hitnim stvarima, koje su kao takve utvrđene zakonom (mjere zabrane, skrbništvo i briga o djeci, obveze uzdržavanja itd.). Osim u hitnim stvarima, postupovni rokovi ne teku. Ako je dostava obavljena tijekom sudskih praznika (na primjer 20. srpnja), postupovni rok počinje teći dan nakon zadnjeg dana sudskih praznika, odnosno 16. kolovoza. Tijekom sudskih praznika postupovni rokovi ne mogu ni isteći. Na primjer, ako je dostava obavljena 10. srpnja, rok od 15 dana istječe 26. kolovoza. Tijek roka prekida se sudskim praznicima.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

U slovenskom se pravu rokovi ne izražavaju u tjednima. Rokovi se računaju u danima, mjesecima ili godinama. Subote, nedjelje i drugi neradni dani ne utječu na tijek roka, a rok ne može isteći na takav dan. Ako je zadnji dan roka subota, nedjelja, državni praznik ili drugi neradni dan utvrđen kao takav Zakonom o državnim praznicima i neradnim danima u Republici Sloveniji, rok istječe na prvi sljedeći radni dan.

Odredbe Zakona o sudovima koje se odnose na rokove tijekom sudskih praznika manjkave su s obzirom na rokove izražene u mjesecima ili godinama za koje je člankom 111. stavkom 3. ZPP-a propisano da istječu na dan čiji broj odgovara datumu početka roka. Sudski praznici ne utječu na tijek rokova izraženih u godinama. U skladu sa sudskom praksom rokovi izraženi u mjesecima ne teku tijekom sudskih praznika i stoga se produljuju za jedan mjesec (na primjer, tromjesečni postupovni rok koji počinje teći 20. lipnja istječe 20. rujna, a tromjesečni rok koji bi istekao tijekom sudskih praznika, na primjer 5. kolovoza, produljuje se za jedan mjesec i istječe 5. rujna).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u mjesecima ili godinama istječu završetkom dana zadnjeg mjeseca ili godine čiji broj odgovara datumu na koji je rok počeo teći. Ako takav dan ne postoji u zadnjem mjesecu, rok istječe na posljednji dan tog mjeseca (na primjer, ako određenu postupovnu radnju treba obaviti u roku od jedne godine od dostave pismena, a pismena su dostavljena 25. travnja 2005., rok istječe 25. travnja 2006.; ako određenu postupovnu radnju treba obaviti u roku od jednog mjeseca od dostave koja je obavljena 31. svibnja 2005., posljednji je dan tog roka 30. lipnja 2005.).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Rokovi ne istječu u subotu, nedjelju ili na drugi neradni dan. Ako je zadnji dan roka subota, nedjelja, državni praznik ili drugi neradni dan utvrđen kao takav Zakonom o državnim praznicima i neradnim danima u Republici Sloveniji, rok istječe na prvi sljedeći radni dan.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Produljiti se mogu samo rokovi koje odredi sud, takozvani sudski rokovi (članak 110. ZPP-a). Sud može na prijedlog stranke produljiti sudski rok ako za to postoje opravdani razlozi. Produljenje roka mora se zatražiti prije njegova isteka. Rokovi propisani zakonom ne mogu se produljiti. Odredba o neproduljivosti zakonskih rokova obvezujuća je.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Protiv presude ili prvostupanjske odluke stranke mogu podnijeti žalbu u općem žalbenom roku od 30 dana od dostave primjerka presude i 15 dana od dostave primjerka prvostupanjske sudske odluke, osim ako je ZPP-om (članak 333. i članak 363. stavak 2.) predviđeno drukčije.

Kraći žalbeni rok od 15 dana utvrđen je za sporove o mjenicama ili čekovima (članak 333. ZPP-a), a rok od osam dana za sporove zbog ometanja posjeda (članak 428. ZPP-a), sporove male vrijednosti (članak 458. ZPP-a), za obavijest o žalbi u trgovačkim sporovima male vrijednosti i u postupcima za izdavanje platnog naloga. Kraći rok od osam dana primjenjuje se i za podnošenje pravnih sredstava (žalbi i prigovora) u postupcima izvršenja i osiguranja potraživanja (članak 9. Zakona o izvršenju i osiguranju potraživanja (Zakon o izvršbi in zavarovanju)).

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Sudovi održavaju rasprave kad je to propisano zakonom ili potrebno za sam postupak (članak 113. ZPP-a). Rasprava je termin s određenim mjestom i vremenom za obavljanje postupovne radnje. Sud može odgoditi raspravu za kasniji datum ako za to postoje opravdani razlozi (članak 115. ZPP-a).

Sud može i produljiti rok koji je utvrdio za stranku kako bi obavila postupovnu radnju (sudski rok) ako za to postoje opravdani razlozi i stranka je produljenje roka zatražila prije njegova isteka.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U skladu sa slovenskim pravom rok nije moguće produljiti na temelju toga što se boravište stranke nalazi u određenom mjestu ili na određenom području.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Nepoštovanje roka u pravilu znači gubitak prava. Stranka gubi pravo na podnošenje pravnog sredstva (prekluzija), a prekasno podneseno pravno sredstvo odbacuje se. Sud odbacuje i prijedlog koji stranka ne izmijeni ili dopuni u propisanom roku.

Ako se rok propusti, može se smatrati da je stranka povukla zahtjev (na primjer, ako stranka ne plati sudsku pristojbu u zakonskom roku, smatra se da je povukla zahtjev i postupak se prekida; isto vrijedi i kad ni jedna stranka u roku od četiri mjeseca ne predloži nastavak prekinutog postupka).

Ako se stranka ne pojavi na ročištu, u nekim se slučajevima smatra da je povukla tužbu (na primjer, ako se ni jedna stranka ne pojavi na prvom ročištu, smatra se da je tužitelj povukao tužbu).

Propuštanje roka isto tako može imati posljedice za stranku u dokaznom postupku. Propuštanje roka za plaćanje predujma za izvođenje predloženog dokaza znači da se taj dokaz neće izvoditi.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako stranka propusti rok za određenu postupovnu radnju i zbog toga nastupi prekluzija (stranka gubi pravo na obavljanje postupovne radnje), sud može toj stranci na njezin prijedlog odobriti da je obavi kasnije (tj. povrat u prijašnje stanje; članci od 116. do 121. ZPP-a).

Uvjeti za povrat u prijašnje stanje sljedeći su:

• stranka je propustila rok zbog opravdanog razloga, kako je utvrdio sud s obzirom na sve okolnosti predmeta
• zbog propuštanja roka nastupila je prekluzija
• stranka podnosi prijedlog za povrat u prijašnje stanje sudu na kojem je postupovnu radnju trebalo obaviti u roku od 15 dana od prestanka razloga zbog kojeg je stranka propustila rok, u roku od 15 dana od kada je stranka doznala za propušteni rok ako je za to doznala tek naknadno, a u svakom slučaju u roku od tri mjeseca, ili 30 dana u trgovačkim sporovima, od dana na koji je rok propušten
• postupovna radnja koja nije obavljena obavlja se istodobno s podnošenjem prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

Podnošenje prijedloga za povrat u prijašnje stanje u pravilu ne utječe na tijek postupka, ali sud može odlučiti da se postupak obustavlja do pravomoćnosti odluke o prijedlogu. Nakon pravodobnog primitka prijedloga za povrat u prijašnje stanje sud u pravilu održava raspravu na kojoj odlučuje o prijedlogu. Ako se dopusti povrat u prijašnje stanje, postupak se vraća u stanje prije propuštanja roka, a odluke koje je sud izdao zbog propuštanja roka poništavaju se.

Ostale poveznice

http://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/preciscenaBesedilaZakonov

http://www.sodisce.si/

https://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs

http://www.pisrs.si/Pis.web/

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

(a) Zakonski – njihovo je trajanje utvrđeno zakonom;

(b) sudski – sud može produljiti rok na prijedlog predmetnog subjekta.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Neradni su dani oni dani u tjednu određeni za odmor radnika te zakonom utvrđeni praznici.

(a) Neradni dani u Slovačkoj: 6. siječnja, Veliki petak, Uskrs, Uskrsni ponedjeljak, 1. svibnja, 8. svibnja, 15. rujna, 1. studenoga, 24. prosinca, 25. prosinca, 26. prosinca;

(b) zakonom utvrđeni praznici u Slovačkoj: 1. siječnja, 5. srpnja, 29. kolovoza, 1. rujna, 17. studenoga.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

(a) U skladu sa Zakonom br. 160/2015, Zakonom o parničnom postupku (zákona č. 160/2015 Civilný sporový poriadok), osim ako postoje suprotne odredbe, rok za obavljanje radnje utvrđuje sud. Dan nastupa događaja koji određuje početak roka nije uključen u računanje roka izraženog u danima;

(b) rok ne teče za osobu koja je izgubila sposobnost da bude stranka u postupku ili sposobnost za djelovanje pred sudom (članak 119. Zakona o parničnom postupku);

(c) ako se nova stranka, pravni zastupnik ili skrbnik stranke priključe postupku, za njih vrijede novi rokovi od trenutka kad su se priključili postupku (članak 120. Zakona o parničnom postupku);

(d) rok je poštovan ako je na zadnji dan roka predmetna radnja obavljena na sudu ili je podnesak predan tijelu koje ga je obvezno dostaviti (članak 121. stavak 5. Zakona o parničnom postupku).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rok počinje teći sljedeći dan od dana nastanka događaja koji određuje početak roka.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Ne.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Za računanje rokova upotrebljavaju se kalendarski dani.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u tjednima, mjesecima i godinama isto se tako računaju u kalendarskim danima.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi izraženi u tjednima, mjesecima i godinama istječu na dan čiji je broj isti kao broj dana događaja koji određuje početak roka, a ako takav dan u mjesecu ne postoji, na zadnji dan u mjesecu. Ako rok istječe u subotu, nedjelju ili na praznik, tada je zadnji dan roka prvi sljedeći radni dan (članak 121. Zakona o parničnom postupku).

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Ako rok za obavljanje radnje nije naveden u zakonu, prema potrebi ga određuje sud. Sud isto tako može produljiti rok koji je utvrdio (članak 118. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Žalba se ulaže u roku od 15 dana od dostave odluke na sudu na koji je naslovljena (članak 362. Zakona o parničnom postupku).

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Može, ali samo rok za pripremno ročište.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Posljedica je nepridržavanja roka propuštanje roka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Sud može uvažiti propuštanje roka ako stranka ili njezin zastupnik za to imaju opravdan razlog zbog kojeg nisu mogli obaviti radnju koju su imali pravo obaviti. Prijedlog se mora podnijeti u roku od 15 dana od prestanka prepreke, a propuštena radnja mora se obaviti u tom roku (članak 122. Zakona o parničnom postupku). Sud ima diskrecijsko pravo ocijeniti je li razlog zbog kojeg su stranka ili njezin zastupnik propustili zakonski rok opravdan.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Krajnji rokovi odnose se na rokove koji su zadani za dovršenje određene faze u postupku. Neki rokovi određeni su zakonom, druge određuju sudovi.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Osim subota i nedjelja, u Finskoj su neradni sljedeći dani:

• Nova godina (1. siječnja)
• Sveta tri kralja (6. siječnja)
• Veliki petak (promjenjiv datum)
• Uskrs (promjenjiv datum)
• Uskrsni ponedjeljak (promjenjiv datum)
• Praznik rada (1. svibnja)
• Uznesenje (promjenjiv datum)
• Duhovi (promjenjiv datum)
• Ivanjska noć (promjenjiv datum)
• Ivanje (promjenjiv datum)
• Svi Sveti (promjenjiv datum)
• Dan neovisnosti (6. prosinca)
• Božić (25. prosinca)
• Sv. Stjepan (26. prosinca)

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Pravila za izračunavanje rokova sadržana su u Zakonu o rokovima (määräaikalaki) (150/1930). Odredbe o duljini rokova također su uključene u Zakon o sudskom postupku (oikeudenkäymiskaari) i nekoliko drugih uredbi.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Rokovi se općenito računaju od početka dana nakon datuma na koji se dogodio događaj koji je uzrokovao djelo ili formalnost. Na primjer, rok za osporavanje oporuke računa se od početka dana nakon datuma na koji je dana obavijest o oporuci.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Način prijenosa ili uručivanja dokumenata ne utječe na početno vrijeme. Rok počinje teći tek nakon što je obavijest o dokumentu uručena.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Kada je vremensko razdoblje izraženo kao broj dana nakon određenog datuma, potonji se ne računa. Na primjer, ne računa se datum na koji je obavijest uručena.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Navedeni broj dana uključuje sve kalendarske dane, a ne samo radne dane. Ako pak posljednji dan roka pada na jedan od dana navedenih u 2. pitanju, rok se produljuje na idući radni dan.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi određeni na tjedne, mjesece ili na godine nakon određenog datuma završavaju se na dan u tjednu ili mjesecu koji odgovara po nazivu ili po broju tom datumu. Ako u mjesecu u kojem rok istječe nema odgovarajućeg datuma, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Vidi odgovor na 8. pitanje.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Vidi odgovor na 7. pitanje.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Krajnji rokovi mogu se produljiti ako se potreba za produljenjem može opravdati. Produljenja krajnjih rokova koja se primjenjuju na sudske predmete u tijeku, na primjer, može odobriti odnosni sud na zahtjev. Osoba kojoj je predmet dodijeljen odlučuje je li produljenje odobreno.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Stranka u sudskom predmetu koja se želi žaliti na odluku okružnog suda (käräjäoikeus) mora dati obavijest o namjeri podnošenja žalbe najkasnije sedmi dan od datuma na koji je odluka okružnog suda donesena. Krajnji je rok za podnošenje žalbe 30 dana od datuma na koji je odluka okružnog suda donesena. Podnositelj žalbe mora svoju žalbu dostaviti u pisarnicu okružnog suda najkasnije posljednji dan krajnjeg roka, za vrijeme radnog vremena.

U vezi s odlukama koje donosi žalbeni sud (hovioikeus), rok za podnošenje zahtjeva za dopuštenje priziva i dostavljanje žalbe iznosi 60 dana od datuma na koji je žalbeni sud donio svoju odluku. Podnositelj mora podnijeti žalbu, koja mora biti adresirana na Vrhovni sud (korkein oikeus) uz koju se prilaže zahtjev za dopuštenje priziva i sama žalba, pisarnici žalbenog suda najkasnije posljednji dan krajnjeg roka.

Ako se žalba odnosi na predmet koji je žalbeni sud saslušao kao prvostupanjski sud, rok za podnošenje žalbe iznosi 30 dana od datuma na koji je donesena odluka žalbenog suda.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Rokovi utvrđeni u Zakonu o rokovima ne mogu se skratiti. U većini slučajeva, sud prema vlastitoj odluci određuje rokove za pojedina djela i formalnosti kao i za produljenje navedenih rokova. U nekim slučajevima, sudovi mogu također produljiti krajnje rokove određene za žalbe.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

U Finskoj ne postoje mjesta poput tih pa do takvih situacija ne može ni doći.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Kao opće pravilo, nepoštivanje krajnjih rokova šteti stranci koja ih ne poštuje i može dovesti do toga da ta stranka izgubi svoja prava u predmetu.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ne postoji univerzalni pravni lijek za propuštene krajnje rokove. U nekim slučajevima može se, na zahtjev, odrediti novi krajnji rok. Međutim, to je izuzetno rijetko.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Postoji nekoliko različitih vrsta rokova u građanskim postupcima te rokova koji su propisani u Ustavu. Oni uključuju, na primjer, rokove za podnošenje žalbe, za podnošenje prigovora i za ponovno otvaranje predmeta (razdoblje unutar kojeg postupak mora biti pokrenut). Postoje i odredbe u kojima je samo propisano da mjera mora biti poduzeta, a o sudu ovisi unutar kojeg roka će to učiniti; na primjer, rokovi za dostavljanje dodatnih informacija, dokaza ili izjave o obrani.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971.  predviđeni kao neradni dani.

Subote, nedjelje i državni praznici smatraju se neradnim danima.

Sljedeći su dani državni praznici u Švedskoj (Zakon (1989:253) o državnim praznicima; „lagen om allmänna helgdagar”):

• Nova Godina (1. siječnja)
• Sveta tri kralja (6. siječnja)
• Veliki petak (posljednji petak prije Uskrsa)
• Uskrs (prva nedjelja nakon punog mjeseca na dan ili nakon 21. ožujka)
• Uskršnji ponedjeljak (dan nakon Uskrsa)
• Uznesenje (šesti četvrtak nakon Uskrsa)
• Duhovi (sedma nedjelja nakon Uskrsa)
• Švedski nacionalni dan (6. lipnja)
• Ivanje (subota između 20. i 26. lipnja)
• Svi Sveti (subota između 31. listopada i 6. studenoga)
• Božić (25. prosinca)
• Sveti Stjepan (26. prosinca).

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Osnovno je načelo prilikom određivanja rokova da kada sud traži neku osobu da izvrši neku radnju u postupku, toj osobi mora za tu radnju biti određen razuman rok (Poglavlje 32. Odjeljak 1. Švedskog zakona o sudskom postupku; „rättegångsbalken”). U većini slučajeva taj rok određuje sud koji u tom trenutku mora odrediti rok kojim će se stranci osigurati dovoljno vremena za izvršenje radnje.

U švedskom Zakonu o sudskom postupku za mali je broj predmeta propisan određeni rok. To se primjenjuje uglavnom na rokove za podnošenje žalbe protiv sudske presude ili odluke, za traženje ponovnog otvaranja predmeta ili u nekim slučajevima, za promjenu rokova.

Osoba koja se želi žaliti protiv presude okružnog suda u građanskom postupku mora to učiniti u roku od tri tjedna od izricanja presude. Osoba koja se želi žaliti protiv odluke okružnog suda („tingsrätt”) u građanskom postupku mora to učiniti u istom roku. Međutim, ako odluka donesena u postupku nije izrečena na raspravi i pred sudom nije dana izjava kada će biti izrečena odluka, rok žalbe računa se od dana kada je podnositelj žalbe primio odluku. Za žalbe protiv presuda ili odluka žalbenog suda („hovrätt”), rok je četiri tjedna (Poglavlje 50. Odjeljak 1., Poglavlje 52., Odjeljak 1., Poglavlje 55., Odjeljak 1. i Poglavlje 56. Odjeljak 1. švedskog Zakona o sudskom postupku).

Stranka protiv koje je okružni sud donio presudu zbog ogluhe („tingsrätt”) može, u roku od mjesec dana od datuma kada mu je uručena presuda, predati zahtjev za ponovno otvaranje predmeta (Poglavlje 44. Odjeljak 9. švedskog Zakona o sudskom postupku).

Ako je rok za žalbu istekao jer podnositelj žalbe nije bio nazočan u postupku pred žalbenim sudom („hovrätt”), podnositelj žalbe može, u roku od tri tjedna od datuma donošenja odluke, od suda zatražiti ponovno pokretanje postupka (Poglavlje 50. Odjeljak 22. švedskog Zakona o sudskom postupku).

Ako je stranka propustila rok za podnošenje žalbe ili za podnošenje zahtjeva za ponovno otvaranje ili pokretanje postupka, može zatražiti obnovu vremenskog roka. Zahtjev je potrebno podnijeti u roku od tri tjedna od isteka opravdanih okolnosti i najduže u roku od godine dana od isteka roka (Poglavlje 58. Odjeljak 12. švedskog Zakona o sudskom postupku).

Određeni se rokovi također primjenjuju u skraćenom postupku pred švedskom službom za izvršenje. Tuženik će morati dati svoje primjedbe na zahtjev u određenom roku od datuma obavijesti. Osim u iznimnim okolnostima, taj rok ne smije biti duži od dva tjedna (Odjeljak 25. Zakona (1990:746) za platne naloge i za pomoć; „lagen om betalningsföreläggande och handräckning”). Ako tuženik ospori zahtjev, podnositelj ima najviše četiri tjedna od datuma kada mu je poslana obavijest o prigovoru da zatraži prebacivanje predmeta na okružni sud („tingsrätt”), gdje će se dalje rješavati (Odjeljak 34.). Ako švedska služba za izvršenje donese odluku u predmetu koji se odnosi na nalog za plaćanje ili opću pomoć, tuženik može zatražiti ponovno otvaranje predmeta u roku od mjesec dana od datuma donošenja odluke (Odjeljak 53.). Moguće je podnijeti žalbu protiv drugih vrsta odluka nadležnog tijela u roku od tri tjedna od datuma donošenja odluke (Odjeljci 55. – 57.).

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Ako se radnja mora izvršiti u određenom roku, taj rok obično počinje teći na dan donošenja odluke ili naloga. U slučajevima kada se stranci mora uručiti neki dokument, međutim, rok ne počinje teći dok stranka ne zaprimi dokument (datum dostave).

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

U slučajevima kada se stranci mora uručiti neki dokument, rok ne počinje teći dok stranka ne zaprimi dokument (datum dostave).

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Kada je početni datum datum donošenja odluke ili naloga, rok se često izražava u obliku određenog datuma do kojeg mora biti izvršena radnja koja je rezultat odluke ili naloga. Ponekad se, međutim, rok utvrđuje i kada je propisano da je potrebno poduzeti radnju unutar određenog broja dana, tjedana, mjeseci ili godina, koji uvijek počinju od početnog datuma. Kada je datum dostave početni datum, uvijek je navedeno da je radnju potrebno poduzeti unutar određenog broja dana, tjedana, mjeseci ili godina od datuma dostave, a to je datum kada je stranka primila dokument.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Ako je rok izražen u danima, broj navedenih dana uključuje kalendarske dane, a ne samo radne dane.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako je radnju potrebno izvršiti u određenom roku, taj rok obično počinje teći na dan donošenja odluke ili naloga. U slučajevima kada se stranci mora uručiti neki dokument, međutim, rok ne počine teći dok stranka ne zaprimi dokument (datum dostave).

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

U Zakonu (1930:173) o izračunu zakonskih rokova („lag om beräkning av lagstadgad”) navedeno je da kada su rokovi izraženi u tjednima, mjesecima ili godinama, krajnji je datum datum koji, po nazivu ili broju u mjesecu, odgovara danu kada je počeo teći rok. Ako ne postoji odgovarajući dan u zadnjem mjesecu, danom isteka roka smatra se posljednji dan mjeseca.

Ako dan na koji je potrebno izvršiti radnju pada na subotu, nedjelju ili neki drugi praznik (vidjeti točku 2.), Ivanjsku noć (dan prije Ivanja), Badnjak (24. prosinca) ili Novu Godinu (31. prosinca), rok za izvršenje radnje produžuje se do sljedećeg radnog dana. To se primjenjuje i ako rok počinje teći na dan dostave.

Ako se primjenjuje Uredba Vijeća br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. o pravilima koja se primjenjuju na razdoblja, datume i rokove, umjesto toga primjenjuju se odredbe te Uredbe.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako dan na koji je potrebno izvršiti radnju pada na subotu, nedjelju ili neki drugi praznik (vidjeti točku 2.), Ivanjsku noć (dan prije Ivanja) Badnjak (24. prosinca) ili Novu Godinu (31. prosinca), rok za izvršenje radnje produžuje se do sljedećeg radnog dana. To se primjenjuje i ako rok počinje teći na dan dostave.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Ne postoje posebna pravila o produženju roka u slučajevima kada stranka ima prebivalište ili poslovni nastan ili se iz nekog drugog razloga nalazi izvan Švedske ili u nekom drugom udaljenom području. Međutim, kao što je već navedeno, sud će u mnogim slučajevima sam utvrditi koliki će taj rok biti i u tom će trenutku stranci osigurati razuman rok za djelovanje.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rokovi za žalbe protiv sudskih presuda ili odluka obično iznose tri ili četiri tjedna.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ako je rok propisan zakonom (npr. rok za podnošenje žalbe), taj se rok ne može niti skratiti niti produžiti. Ako je stranci naređeno da bude nazočna na sudu ili da izvrši neku drugu radnju, sud može produžiti rok određivanjem novog roka. U hitnim slučajevima ništa ne može spriječiti sud da otkaže planiranu raspravu i organizira raspravu na raniji datum. Međutim, stranke moraju dobiti razumno vrijeme za pripremu.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne; vidjeti točku 11.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Rokovi za izvršavanje naloga itd.

Ako tužitelj ne ispuni zahtjev za dostavljanje dodatnih informacija uz njegov tužbeni zahtjev ili u slučaju neke druge prepreke suđenju, tužba se odbacuje. Ako tuženik ne dostavi obranu, sud može zbog ogluhe donijeti presudu protiv njega. Ako nalog suda nije na vrijeme ispunjen, sud bez obzira na to može donijeti presudu.

Nenazočnost na sudu

U predmetima u kojima je moguća izvansudska nagodba (npr. trgovačkim sporovima), ako se jedna od stranaka ne pojavi pred okružnim sudom („tingsrätt”) moguće je donijeti presudu zbog ogluhe. U drugim slučajevima moguće je odrediti novčanu kaznu. Međutim, u predmetima u kojima nije moguća izvansudska nagodba (npr. obiteljskim sporovima), ako se tužitelj ne pojavi na sudu, predmet može biti odbačen, a ako se protivna stranka ne pojavi na sudu, može joj biti izrečena novčana kazna ili može biti dovedena pred sud. Ako se podnositelj žalbe ne pojavi pred žalbenim sudom, žalba može biti odbačena. Ako se protivna stranka ne pojavi pred sudom, može joj biti izrečena novčana kazna.

Rok za žalbu

Ako stranka prekasno podnese žalbu, žalba će biti odbačena.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Ako rok nije propisan zakonom, stranka mora, prije isteka roka, zatražiti od suda odgodu i produljenje roka. Ako je rok istekao i sud je naknadno izvršio radnju, na primjer, donio presudu u predmetu, stranka može poduzeti niz redovitih i izvanrednih mjera. Svrha je tih mjera ponovno pokrenuti postupak koji je zaključen ili u nekim okolnostima promijeniti rok (vidjeti točku 3.).

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Glavne su vrste rokova navedene u nastavku.

Rok za podnošenje odgovora na tražbinu – po primitku obrasca tražbine ili pojedinosti o tražbini, ako se dostavljaju zasebno, tuženik ima 14 dana da odgovori na tražbinu ili da podnese potvrdu o dostavi. Nakon što podnese potvrdu o dostavi, tuženik ima dodatnih 14 dana za pripremu svoje obrane. To znači da tuženik može imati do 28 dana da podnese odgovor na tražbinu, ali ako potvrdu o dostavi podnese dan nakon primitka pojedinosti o tražbini, ima samo 15 dana da podnese odgovor na tražbinu.

Rok za izvršenje presude – u skladu s člankom 24. Zakona o zastari iz 1980. tužba na temelju presude ne može se podnijeti nakon isteka roka od šest godina od datuma na koji je presuda postala izvršiva.

Rokovi zastare – u pravilu se primjenjuje rok zastare od šest godina koji je primjenjiv na:

• rok za podnošenje tužbe za naknadu štete (članak 2. Zakona o zastari iz 1980.)
• rok u slučaju uzastopnih konverzija i gašenja prava vlasništva vlasnika konvertirane imovine (članak 3. Zakona o zastari iz 1980.)
• rok za podnošenje tužbe radi naknade iznosa čija se naknada traži na temelju zakona (članak 9. Zakona o zastari iz 1980.).

Rokovi zastare razlikuju se za druge vrste predmeta. Na primjer:

• rok za podnošenje tužbe na temelju posebnih ugovora iznosi 12 godina (članak 8. Zakona o zastari iz 1980.) – na primjer posebni dugovi kao što su hipoteke
• rok za podnošenje tužbe u pogledu tjelesne ozljede iznosi tri godine (članak 11. Zakona o zastari iz 1980.).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Dijelovi od 2.8. do 2.10. Pravilnika o parničnom postupku odnose se na primjenu i tumačenje pravila u pogledu izračuna rokova.

Osim subote i nedjelje, u Engleskoj i Walesu neradni su dani državni praznici navedeni u nastavku:

• Nova godina: 1. siječnja
• Veliki petak: petak prije Uskrsa
• Uskrsni ponedjeljak: ponedjeljak nakon Uskrsa
• Državni praznik početkom svibnja: prvi ponedjeljak u svibnju
• Proljetni državni praznik: zadnji ponedjeljak u svibnju
• Ljetni državni praznik: zadnji ponedjeljak u kolovozu
• Božić: 25. prosinca
• Sveti Stjepan: 26. prosinca.

Ako je Božić, Sveti Stjepan ili Nova godina dan vikenda, sljedeći radni dan bit će državni praznik. Na primjer, ako su 25. i 26. prosinca subota odnosno nedjelja, sljedeći ponedjeljak i utorak bit će državni praznici.

Osim toga, svi su sudovi zatvoreni još jedan dan u vrijeme Božića.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Zakon o zastari iz 1980. – tim se zakonom propisuje nekoliko rokova za pokretanje sudskog postupka i utvrđuju se drugi rokovi u kojima se, na primjer, mora izvršiti presuda i stranke moraju poduzeti određene radnje. Dodatne informacije navedene su u odgovoru na prethodno pitanje br. 1.

Zakon o stranim rokovima zastare iz 1984. – tim se zakonom predviđa da se prema svim zakonodavnim aktima koji se odnose na zastaru tužbi, za potrebe predmeta u kojima se primjenjuje strano pravo ili odluke stranih sudova, postupa kao s materijalnim, a ne postupovnim pitanjem. Taj se zakon primjenjuje na arbitražne postupke i sudske postupke pred sudovima u Engleskoj i Walesu kad god se u obzir uzima pravo druge zemlje.

Pravilnik o parničnom postupku – odnosi se na postupovna pravila za građanske sudove u Engleskoj i Walesu te uključuje rokove za različite vrste tužbi.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Datum početka roka obično je datum na koji se odvio relevantni događaj. Na primjer, kao početak roka od 14 dana za podnošenje odgovora na tražbinu računa se dan primitka obrasca tražbine ili pojedinosti o tražbini, ako se dostavljaju zasebno (podložno pravilima o pretpostavljenoj dostavi – vidjeti u nastavku). Osim toga, kao početak roka od šest godina za izvršenje presude računa se datum na koji je presuda postala izvršiva.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Uobičajen način dostave pismena koji se primjenjuje jest dostava prvog sljedećeg radnog dana (first class post). Ako se pismena dostavljaju dostavom prvog sljedećeg radnog dana, smatra se da su dostavljena drugog dana nakon slanja.

Dodatne informacije o pretpostavljenim datumima dostave za druge načine neosobne dostave, npr. razmjenu pismena, dostavu pismena na potvrđenu adresu ili ostavljanju pismena na navedenoj adresi, slanje telefaksom ili drugim elektroničkim sredstvima mogu se pronaći u dijelu 6. Pravilnika o parničnom postupku.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako se rok izražava u broju dana, pri izračunu broja dana ne računa se dan početka roka i, ako je kraj roka utvrđen određenim događajem, dan kad se taj događaj odvio. Primjeri izračuna tih dana mogu se pronaći u dijelu 2. Pravilnika o parničnom postupku.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Ako sud donese presudu, nalog ili uputu kojima se određuje rok za poduzimanje bilo koje radnje, zadnji datum za izvršenje te radnje mora, kad god je to izvedivo, biti izražen kao kalendarski datum te mora uključivati dio dana do kojeg radnja mora biti izvršena. Ako se datum do kojeg radnja mora biti izvršena navodi u bilo kojem pismenu, mora se, kad god je to moguće, izraziti kao kalendarski datum.

Na primjer, ako je osobi dostavljeno pismeno 4. travnja, a od nje se zahtijeva da odgovori u roku od 14 dana od dostave pismena, trebala bi odgovoriti prije 18. travnja.

Međutim, ako je utvrđeni rok kraći od pet dana neće se računati subota, nedjelja i državni praznici.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako se u bilo kojoj presudi, nalogu, uputi ili drugom pismenu upotrebljava izraz „mjesec”, podrazumijeva se kalendarski mjesec.

Ako je rok izražen u godinama, iako za to ne postoji izričito pravilo, mora se analogno primjenjivati dio 2.10. Pravilnika o parničnom postupku. Stoga, ako se u bilo kojoj presudi, nalogu, uputi ili drugom pismenu upotrijebi izraz „godina”, podrazumijeva se kalendarska godina.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako se kraj roka utvrđuje upućivanjem na određeni događaj, ne računa se dan kad se taj događaj odvio. Pogledajte i odgovor na prethodno pitanje br. 6.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako rok određen Pravilnikom o parničnom postupku, odnosno dopunskim pravilom, za bilo koju radnju koja se nalaže presudom ili sudskim nalogom, a koja se mora izvršiti u sudskoj pisarnici, završava na dan kad je pisarnica zatvorena, ta će se radnja smatrati pravodobno izvršenom ako se izvrši prvog sljedećeg dana na koji je pisarnica otvorena. To se pravilo primjenjuje kad god je riječ o vremenskom ograničenju.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Ako se obrazac tražbine dostavlja izvan područja nadležnosti, primjenjuju se posebna pravila. Na primjer, ako se dostavlja u državu članicu EU-a ili državu ugovornicu Haške konvencije iz 1965. o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, rok za podnošenje potvrde o dostavi iznosi 21 dan od datuma dostave obrasca tražbine ili pojedinosti o tražbini. Rok za podnošenje odgovora na tražbinu iznosi 21 dan od datuma dostave pojedinosti o tražbini ili, ako tuženik podnese potvrdu o dostavi, 35 dana od datuma dostave pojedinosti o tražbini. Ako se dostavlja u bilo koje drugo državno područje države ugovornice Haške konvencije iz 1965., rok za podnošenje potvrde o dostavi iznosi 31 dan od datuma dostave obrasca tražbine ili pojedinosti o tražbini. Rok za podnošenje odgovora na tražbinu iznosi 31 dan od datuma dostave pojedinosti o tražbini ili, ako tuženik podnese potvrdu o dostavi, 45 dana od datuma dostave pojedinosti o tražbini. Dodatne pojedinosti mogu se pronaći u dijelu 6. Pravilnika o parničnom postupku.

Ako se dostavlja u bilo koju drugu zemlju, rok za podnošenje potvrde o dostavi ili odgovora na tražbinu jednak je broju dana, navedenom u tablici (dostupnoj putem poveznice u nastavku), nakon dostave pojedinosti o tražbini ili, ako je tuženik podnio potvrdu o dostavi, broju dana navedenom u tablici koji je uvećan za dodatnih 14 dana od dostave pojedinosti o tražbini. Tablica se može pronaći u okviru dopunskog pravila 6.B Pravilnika o parničnom postupku.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rok za podnošenje žalbe protiv presude iznosi 14 dana. Rok za podnošenje zahtjeva sucu za preispitivanje odluke određenog nadležnog tijela, ako u skladu sa zakonom na to imate pravo, iznosi 28 dana, osim ako je u predmetnom zakonu navedeno drukčije.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ako smatra da za to postoje izvanredni razlozi, tužitelj može zatražiti od suda da odmah razmotri zahtjev i da se tuženiku ne dostavi pismeno, tj. postupak „ex parte” ili „bez davanja obavijesti”. Ako sudac izda nalog „ex parte” ili „bez davanja obavijesti”, tužitelj će dobiti novi termin za pojavljivanje pred sudom. Tuženik će imati pravo prisustvovati toj raspravi kako bi sudac mogao saslušati obje stranke prije nego što odluči o odobravanju drugog naloga.

Daljnje mogućnosti produljenja roka predviđene su u dijelu II. Zakona o zastari iz 1980. Na primjer, može doći do produljenja roka zastare u predmetima u kojima je tužitelj osoba s invaliditetom (članak 28. Zakona o zastari iz 1980.).

Osim ako je u Pravilniku parničnog postupka ili dopunskom pravilu određeno drukčije ili ako sud ne naloži drukčije, rok kojim se na temelju pravila ili sudske odluke određenoj osobi nalaže poduzimanje bilo koje radnje može se izmijeniti pisanim sporazumom stranaka. Nadalje, suci imaju široke ovlasti u pogledu upravljanja predmetima na temelju kojih mogu mijenjati rokove.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne, stranka ne bi izgubila pravo na tu pogodnost.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Ako tuženik ne podnese odgovor na tražbinu ili potvrdu o dostavi u propisanom roku, tužitelj može podnijeti zahtjev za donošenje presude zbog ogluhe. Međutim, tuženik i dalje ima mogućnost podnošenja žalbe protiv te odluke te sud može poništiti takvu presudu.

Primjenjuju se i druge sankcije povezane s upravljanjem predmetima. Na primjer, ako stranka u određenom roku mora nešto podnijeti, npr. izvješće vještaka, a to ne učini, sud može ocijeniti to izvješće nedopuštenim.

Sud može primjenjivati i sankcije kao što je sankcija za nepoštovanje suda.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranka koja nije ispunila svoje obveze može se obratiti sudu i zatražiti produljenje roka. Ako je sud donio presudu zbog ogluhe na temelju nepoštovanja propisanog roka, stranka može podnijeti žalbu ili zatražiti poništenje te odluke.

Druge poveznice

Ministarstvo pravosuđa

Pravilnik o parničnom postupku

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Rok za podnošenje odgovora na tražbinu – u postupku pred Visokim sudom tuženik ako ima boravište u Sjevernoj Irskoj, trebao bi se upustiti u postupak pred sudom u roku od 14 dana od dostave podneska (članak 10.) (uključujući dan dostave), iako se može upustiti u postupak sa zakašnjenjem u bilo kojem trenutku prije nego protiv njega bude donesena presuda. Za upuštanje u postupak nakon donošenja presude potreban je dopust (ili dopuštenje) (članak 12. Pravilnika Visokog suda (Sjeverna Irska) iz 1980.). Tuženik bi trebao dostaviti obranu u roku od šest tjedana od dostave izjave o tražbini, šest tjedana nakon upuštanja u postupak ili šest tjedana nakon što je dobio dopuštenje za obranu, ovisno o tome koji je od tih događaja najkasniji (članak 18.). U postupku pred regionalnim sudom, tuženik bi trebao dostaviti obavijest o namjeri obrane u roku od 21 dana od dostave tužbe (članak 12. Pravilnika regionalnih sudova (Sjeverna Irska) iz 1981.).

Rok za izvršenje presude – u skladu s člankom 16. Uredbe o zastari (Sjeverna Irska) iz 1989. tužba na temelju presude ne može se podnijeti nakon isteka roka od šest godina od datuma na koji je presuda postala izvršiva.

Rokovi zastare – u pravilu se primjenjuje rok zastare od šest godina koji je primjenjiv, na primjer, na:

• rok za podnošenje tužbe za naknadu štete (članak 6. Uredbe o zastari (Sjeverna Irska) iz 1989.)
• rok za predmete koji uključuju uzastopne konverzije i gašenje prava vlasništva vlasnika konvertirane imovine (članak 17. Uredbe o zastari (Sjeverna Irska) iz 1989.).

Rokovi zastare razlikuju se za druge vrste predmeta. Na primjer:

rok za podnošenje tužbe u pogledu tjelesne ozljede iznosi tri godine (članak 7. Uredbe o zastari (Sjeverna Irska) iz 1989.).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Članak 3. Pravilnika Visokog suda (Sjeverna Irska) iz 1980. zajedno s člankom 5. Zakona o tumačenju iz 1978. i članak 43. Pravilnika regionalnih sudova (Sjeverna Irska) iz 1981. zajedno s člankom 39. Zakona o tumačenju (Sjeverna Irska) iz 1954. odnose se na primjenu i tumačenje Pravilnika Vrhovnog suda odnosno Pravilnika regionalnih sudova u smislu izračuna rokova.

Osim subote i nedjelje, u Sjevernoj Irskoj neradni su dani državni praznici koji se navode u nastavku:

• Nova godina: 1. siječnja
• Dan sv. Patrika: 17. ožujka
• Uskrsni ponedjeljak: ponedjeljak nakon Uskrsa
• Uskrsni utorak: utorak nakon Uskrsa
• Državni praznik početkom svibnja: prvi ponedjeljak u svibnju
• Proljetni državni praznik: zadnji ponedjeljak u svibnju
• Državni praznici u srpnju: 12. i 13. srpnja
• Ljetni državni praznik: zadnji ponedjeljak u kolovozu
• Božić: 25. prosinca
• Sveti Stjepan: 26. prosinca.

Ako je Božić, Sveti Stjepan ili Nova godina dan vikenda, sljedeći radni dan bit će državni praznik. Na primjer, ako su 25. i 26. prosinca subota odnosno nedjelja, sljedeći ponedjeljak i utorak bit će državni praznici.

Osim toga, svi su sudovi zatvoreni još jedan dan u vrijeme Božića i na Veliki petak.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Uredba o zastari (Sjeverna Irska) iz 1989. – tom se uredbom propisuje nekoliko rokova za pokretanje sudskog postupka i utvrđuju se drugi rokovi u kojima se, na primjer, mora izvršiti presuda i stranke moraju poduzeti određene radnje. Dodatne informacije navedene su u odgovoru na prethodno pitanje 1.

Uredba o stranim rokovima zastare (Sjeverna Irska) iz 1985. – tom se uredbom predviđa da se prema svim zakonima koji se odnose na zastaru tužbi, za potrebe predmeta u kojima se primjenjuje strano pravo ili odluke stranih sudova, postupa kao s materijalnim, a ne postupovnim pitanjem. Ta se uredba primjenjuje na arbitražne postupke i sudske postupke pred sudovima u Sjevernoj Irskoj kad god se u obzir uzima pravo druge zemlje.

Pravilnik Visokog suda (Sjeverna Irska) iz 1980. i Pravilnik regionalnih sudova (Sjeverna Irska) iz 1981. – ta se postupovna pravila primjenjuju na građanske sudove u Sjevernoj Irskoj i uključuju rokove za podnošenje različitih tužbi.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Datum početka roka za podnošenje odgovora na tužbu obično počinje teći od datuma dostave tužbe – vidjeti odgovor na prethodno pitanje 1. U skladu s Uredbom o zastari (Sjeverna Irska) iz 1989. kao datum početka roka obično se računa datum relevantnog događaja, na primjer, kao datum početka roka od šest godina za izvršenje presude računa se datum na koji je presuda postala izvršiva.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Može. Ako se podnesak šalje poštom ili umeće u poštanski sandučić, smatra se dostavljenim sedmog dana (uključujući vikend) nakon tog čina (članak 10. pravilo 1. Pravilnika Visokog suda (Sjeverna Irska) iz 1980.), iako bi se, ako je poslan u nedjelju, vjerojatno smatrao dostavljenim u ponedjeljak odnosno osam dana nakon slanja. Isto tako, ako tužbu dostavlja odvjetnik putem dostave prvog sljedećeg radnog dana, ona se smatra dostavljenom sedmog radnog dana nakon slanja (ne računajući dan slanja), ali za razliku od pravila koje se primjenjuje na Visoki sud, rok od sedam dana ne uključuje subotu, nedjelju i državne praznike (članak 43. pravilo 19.A Pravilnika regionalnih sudova (Sjeverna Irska) iz 1981.).

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Članak 3. pravilo 2. Pravilnika Visokog suda (Sjeverna Irska) iz 1980. primjenjuje se na svaki rok utvrđen Pravilnikom ili bilo kojom presudom, nalogom ili uputom za poduzimanje bilo koje radnje. Ako se zahtijeva da se radnja poduzme u određenom roku nakon ili od određenog datuma, takav rok obično počinje odmah nakon tog datuma. Ako se zahtijeva da se radnja poduzme određeni broj dana prije ili nakon određenog datuma, taj broj označava najmanji broj dana koji mora proći između dana na koji je poduzeta radnja i tog datuma, ne računajući ta dva datuma.

Članak 43. pravilo 17. Pravilnika regionalnih sudova (Sjeverna Irska) iz 1981. primjenjuje se na rokove utvrđene Pravilnikom. Ako je potrebno poduzeti neku radnju u određenom roku od ili nakon određenog događaja, rok počinje teći od završetka dana na koji se taj događaj odvio, osim ako se ne izrazi da uključuje taj dan.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Člankom 3. pravilom 2. Pravilnika Visokog suda (Sjeverna Irska) iz 1980. predviđa se da ako je riječ o roku od sedam dana ili manje koji uključuje subotu, nedjelju ili državni praznik, Božić ili Veliki petak, ti se dani neće uračunati. Člankom 3. pravilom 3. predviđeno je da se, osim ako sud naloži drukčije, razdoblje Dugog odmora, odnosno ljetnog odmora, isključuje iz izračuna svakog roka propisanog Pravilnikom ili bilo kojim nalogom ili uputom za dostavu, podnošenje ili izmjenu podneska. Člankom 3. pravilom 4. predviđa se da ako rok propisan Pravilnikom ili bilo kojom presudom, nalogom ili uputom za poduzimanje bilo koje radnje u bilo kojoj pisarnici Vrhovnog suda istekne na dan na koji je ta pisarnica zatvorena, te zbog tog razlog ta radnja ne može biti poduzeta tog dana, radnja će se smatrati pravodobno poduzetom ako se poduzme prvog sljedećeg dana na koji je pisarnica otvorena.

Člankom 43. pravilom 17. Pravilnika regionalnih sudova (Sjeverna Irska) iz 1981. predviđa se da kada se Pravilnikom zahtijeva poduzimanje bilo koje radnje u roku od najviše tri dana, to isključuje subotu, nedjelju ili drugi dan na koji je pisarnica zatvorena. Ako rok propisan za poduzimanje bilo koje radnje istječe u subotu, nedjelju ili drugi dan na koji je pisarnica zatvorena, ta se radnja može poduzeti prvog sljedećeg dana na koji je pisarnica otvorena. Potonja odredba odnosi se i na rokove propisane dekretom ili nalogom.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Člankom 3. pravilom 1. Pravilnika Visokog suda (Sjeverna Irska) iz 1980. predviđa se da, ne dovodeći u pitanje članak 5. Zakona o tumačenju iz 1978. u pogledu njegove primjene na Pravilnik, riječ „mjesec” navedena u bilo kojoj presudi, nalogu, uputi ili drugom pismenu podrazumijeva kalendarski mjesec, osim ako iz konteksta ne proizlazi drukčije.

Ako se rok izražava u godinama, iako za to ne postoji izričito pravilo, izrazom „godina” koji se navodi u bilo kojoj presudi, nalogu, uputi ili drugom pismenu analogno se podrazumijeva kalendarska godina.

Na postupke koji se vode pred regionalnim sudom primjenjuje se članak 39. Zakona o tumačenju (Sjeverna Irska) iz 1954. i njime se predviđa da „godina” označava 12 (kalendarskih) mjeseci, a „mjesec” kalendarski mjesec.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Člankom 3. pravilom 2. Pravilnika Visokog suda (Sjeverna Irska) iz 1980. predviđa se da, ako se radnja mora poduzeti u određenom roku ili ne kasnije od određenog roka prije određenog datuma, rok završava neposredno prije tog datuma.

U Pravilniku regionalnih sudova (Sjeverna Irska) iz 1981., na temelju članka 39. Zakona o tumačenju (Sjeverna Irska) iz 1954., rok koji završava na određeni dan ili se računa do određenog dana uključuje i taj dan.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Člankom 3. pravilom 2. Pravilnika Visokog suda (Sjeverna Irska) iz 1980. predviđa se da ako je riječ o roku od sedam dana ili manje koji uključuje subotu, nedjelju ili državni praznik, Božić ili Veliki petak, ti se dani neće uračunati. Člankom 3. pravilom 3. predviđeno je da se, osim ako sud naloži drukčije, razdoblje Dugog odmora, odnosno ljetnog odmora, isključuje iz izračuna svakog roka propisanog Pravilnikom ili bilo kojim nalogom ili uputom za dostavu, podnošenje ili izmjenu podneska. Člankom 3. pravilom 4. predviđa se da ako rok propisan Pravilnikom ili bilo kojom presudom, nalogom ili uputom za poduzimanje bilo koje radnje u bilo kojoj pisarnici Vrhovnog suda istekne na dan na koji je ta pisarnica zatvorena, te zbog tog razlog ta radnja ne može biti poduzeta tog dana, radnja će se smatrati pravodobno poduzetom ako se poduzme prvog sljedećeg dana na koji je pisarnica otvorena.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

-

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rok za podnošenje žalbe protiv presuda Visokog suda u pravilu iznosi šest tjedana, a protiv odluka regionalnog suda 21 dan. Rok za podnošenje zahtjeva sucu za preispitivanje odluke određenog nadležnog tijela, ako u skladu sa zakonom na to imate pravo, iznosi 21 dan, osim ako je u predmetnom zakonu navedeno drukčije.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ako smatra da za to postoje izvanredni razlozi, tužitelj može zatražiti od suda da odmah razmotri zahtjev i da se tuženiku ne dostavi pismeno, tj. postupak „ex parte” ili „bez davanja obavijesti”. Ako sudac izda nalog „ex parte” ili „bez davanja obavijesti”, tužitelj će dobiti novi termin za pojavljivanje pred sudom. Tuženik će imati pravo prisustvovati tom saslušanju kako bi sudac mogao saslušati obje stranke prije nego što odluči o odobravanju drugog naloga.

Daljnje mogućnosti produljenja roka predviđene su u dijelu IV. Uredbe o zastari (Sjeverna Irska) iz 1989. Na primjer, može doći do produljenja roka zastare u predmetima u kojima je tužitelj osoba s invaliditetom (članak 48. Zakona o zastari iz 1980.).

Osim ako je pravilima suda određeno drukčije ili ako sud ne naloži drukčije, rok kojim se na temelju pravila ili sudske odluke određenoj osobi nalaže poduzimanje bilo koje radnje može se izmijeniti pisanim sporazumom stranaka. Nadalje, suci imaju široke ovlasti na temelju kojih mogu mijenjati rokove.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne, stranka ne gubi pravo na takvu pogodnost propisanu stranim zakonodavstvom.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Ako tuženik ne podnese odgovor na postupak ili potvrdu o dostavi u propisanom roku, tužitelj može podnijeti zahtjev za donošenje presude zbog ogluhe. Međutim, tuženik i dalje ima mogućnost podnošenja žalbe protiv te odluke te sud može poništiti takvu presudu.

Primjenjuju se i druge sankcije povezane s upravljanjem predmetima. Na primjer, ako stranka u određenom roku mora nešto podnijeti, npr. izvješće vještaka, a to ne učini, sud može ocijeniti to izvješće nedopuštenim.

Sud može primjenjivati i sankcije kao što je sankcija za nepoštovanje suda.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranka koja nije ispunila svoje obveze može se obratiti sudu i zatražiti produljenje roka. Ako je sud donio presudu zbog ogluhe na temelju nepoštovanja propisanog roka, stranka može podnijeti žalbu ili zatražiti poništenje te odluke.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Rok za podnošenje odgovora na tražbinu

Za predmete koji se vode pred Vrhovnim građanskim sudom u kojima se dostava pismena izvršava u Europi i izvan nje, rok iznosi 21 dan od datuma dostave. U određenim slučajevima kada dostava nije izvršena na način propisan tim pravilima, rok iznosi 42 dana.

Za predmete koji se vode pred grofovijskim sudovima u kojima se dostava izvršava u Europi rok iznosi 21 dan od datuma dostave. Za sve predmete u kojima se dostava izvršava izvan Europe rok iznosi 42 dana od datuma dostave.

Više informacija moguće je pronaći na sljedećoj poveznici:

• Pravilnik Vrhovnog građanskog suda
• Pravilnik složenih tužbi na grofovijskim sudovima (lokalni sudovi)

Postoje i pravila o jednostavnom postupku i tužbama male vrijednosti za povrat iznosa do 5000 GBP.

Prekluzivni rokovi ili rokovi zastare

U škotskom pravu rokovi u kojima se mora pokrenuti sudski postupak određeni su pravnim pojmovima zastare i prekluzije. Zastara je postupovno pravilo, vrsta obrane, prema kojem određena prava i obveze (iako ostaju na snazi) postaju pravno neizvršive nakon isteka određenog roka. Prekluzija je pravilo materijalnog prava koje funkcionira tako da po isteku određenog roka prestaje pravo ili obveza neke osobe.

Postojeće pravo nalazi se u Zakonu o prekluziji i zastari (Škotska) iz 1973. (kako je izmijenjen).

Odredbe o prekluziji postaju valjane po prestanku ugovornih prava i obveza. Rokovi se razlikuju ovisno o prirodi obveze.

Zakonom je predviđen rok zastare za tužbe za naknadu štete, tjelesne ozljede i klevetu te tužbe u pogledu odgovornosti za neispravne proizvode. Rok zastare iznosi tri godine od saznanja o šteti, iako sudovi imaju diskrecijsko pravo dopustiti pokretanje postupka i nakon isteka tog roka ako to smatraju pravičnim.

Raznim drugim zakonima isto se tako utvrđuju različiti rokovi zastare, na primjer kad je riječ o zastari podnošenja tužbi u vezi sa zračnim, cestovnim, pomorskim i željezničkim prijevozom (osoba ili robe).

Možete saznati podliježe li određena tužba koju biste željeli podnijeti određenim rokovima traženjem pravnog savjeta odvjetnika ili Ureda za savjetovanje građana.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Osim subote i nedjelje, u Škotskoj neradni su dani državni praznici navedeni u nastavku:

• Nova godina: 1. siječnja
• Praznik nove godine: 2. siječnja
• Veliki petak: petak prije Uskrsa
• Državni praznik početkom svibnja: prvi ponedjeljak u svibnju
• Proljetni državni praznik: zadnji ponedjeljak u svibnju
• Ljetni državni praznik: prvi ponedjeljak u kolovozu
• Božić: 25. prosinca
• Sveti Stjepan: 26. prosinca.

Ako je Božić, Sveti Stjepan, Nova godina ili 2. siječnja dan vikenda, sljedeći radni dan postaje državni praznik. Na primjer, ako su 25. i 26. prosinca subota odnosno nedjelja, sljedeći ponedjeljak i utorak državni su praznici.

Svi navedeni neradni dani propisani su Prilogom 1. Zakonu o bankarstvu i financijskom poslovanju iz 1971., osim proljetnog državnog praznika i Svetog Stjepana koji podliježu Kraljevskom proglasu.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Prekluzija i zastara

Zakonom o prekluziji i zastari (Škotska) iz 1973., kako je izmijenjen utvrđene su detaljne odredbe o izračunu različitih prekluzivnih rokova i rokova zastare kako je opisano u odgovoru na pitanje 1.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Datum početka određuje se prema datumu dostave.  Za dostave poštom, datum izvršenja dostave dan je nakon slanja pismena/poziva.  Kad je riječ o pozivima čiji datum isteka istječe na dan vikenda ili državni ili sudski praznik, datum isteka efektivno se produljuje do prvog sljedećeg dana koji nije dan vikenda ili do prvog sljedećeg radnog dana.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Datum početka uvijek je datum dostave, bez obzira na način dostave.  Za pojedinosti o definiciji datuma dostave vidjeti odgovor na pitanje 4.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Datum radnje.  Prvi dan nakon dana dostave pri izračunu roka računat će se kao prvi dan (u skladu s pojedinostima o praznicima iz pitanja 4.).

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Odnosi se na kalendarske dane (ali vidjeti i pitanje 4. o praznicima itd.).  Iako rokovi ne mogu isteći na neradni dan, u izračun roka uključeni su svi ostali neradni dani.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Kad god se u pismenima pojavljuje izraz „mjesec”, podrazumijeva se kalendarski mjesec.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Rokovi istječu u skladu s načelima navedenima u prethodnim pitanjima, tj. ovisno o roku, to je posljednji dan, uzimajući u obzir da izračun počinje od dana nakon datuma dostave.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Da. Vidjeti odgovor na pitanje 4.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Sud može produljiti rok za obavijest o dostavi ako je slučaj opravdan i ako se uvjeri da je to potrebno.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Tuženik ima 14 dana od datuma obavijesti o konačnom ili privremenom nalogu da Vrhovnom građanskom sudu podnese žalbu na tu odluku i obavijesti sud o svojoj namjeri.

Rok za podnošenje žalbe na određene odluke grofovijskih sudova od 1. siječnja 2016. produljen je s 14 na 28 dana.  Te se žalbe sada podnose izravno Grofovijskom žalbenom sudu.

Žalbe u okviru tužbi male vrijednosti i jednostavnog postupka i dalje se podnose grofovijskim sudovima, a rok za žalbu i dalje iznosi 14 dana.

Treba napomenuti da ako je zakonodavstvom predviđen rok za žalbe koji se odnosi na posebne vrste žalbi, npr. žalbe na odluke zakonom ovlaštenih tijela, različit od rokova iz Pravilnika, primjenjivat će se predmetni rok.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Samo u iznimnim okolnostima. Kad je riječ o skraćenim rokovima, minimalni rok bio bi 48 sati. Samo se u slučajevima u kojima se u predmetima koji se odnose na dobrobit djece izdaju privremene zabrane u potpunosti može osloboditi od obveze prethodnog obavještavanja tuženika. U takvim bi se slučajevima datum održavanja rasprave svakako mogao naknadno odrediti kako bi se svim strankama osiguralo pravo na zakonito postupanje.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Ako tuženik ne iznese svoju obranu protiv tužbe, presuda se može donijeti u njegovoj odsutnosti, u slučaju da to zatraži tužitelj. Tuženik u svakom slučaju može na to podnijeti žalbu, na način opisan u odgovoru na pitanje 12.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Tuženik može od suda zatražiti produljenje roka. Ako je presuda već donesena (u odsutnosti), tuženik može sudu podnijeti zahtjev za opoziv, u skladu s primjenjivim pravilima suda.

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Glavne su vrste rokova navedene u nastavku.

Rok za podnošenje odgovora na tražbinu – po primitku obrasca tražbine ili pojedinosti o tražbini, ako se dostavljaju zasebno, tuženik ima 14 dana da odgovori na tražbinu ili da podnese potvrdu o dostavi. Nakon što podnese potvrdu o dostavi, tuženik ima dodatnih 14 dana za pripremu svoje obrane. To znači da tuženik može imati do 28 dana da podnese odgovor na tražbinu, ali ako potvrdu o dostavi podnese dan nakon primitka pojedinosti o tražbini, ima samo 15 dana da podnese odgovor na tražbinu.

Rok za izvršenje presude – u skladu s člankom 4. stavkom 4. Zakona o zastari iz 1960. tužba na temelju presude ne može se podnijeti nakon isteka roka od 12 godina od datuma na koji je presuda postala izvršiva.

Rokovi zastare – u pravilu se primjenjuje rok zastare od šest godina koji je primjenjiv na:

• rok za podnošenje tužbe za naknadu štete (članak 4. stavak 1. točka (a) Zakona o zastari iz 1960.)
• rok u slučaju uzastopnih konverzija i gašenja prava vlasništva vlasnika konvertirane imovine (članak 11. Zakona o zastari iz 1960.)
• rok za podnošenje tužbe radi naknade iznosa čija se naknada traži na temelju zakona (članak 4 stavak 1. točka (d) Zakona o zastari iz 1960.).

Rokovi zastare razlikuju se za druge vrste predmeta. Na primjer:

• rok za podnošenje tužbe na temelju posebnih ugovora iznosi 12 godina (članak 4 stavak 3. Zakona o zastari iz 1960.) – na primjer posebni dugovi kao što su hipoteke
• rok za podnošenje tužbe u pogledu tjelesne ozljede iznosi tri godine (članak 4 stavak 1. Zakona o zastari iz 1960.).

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

Dijelovi od 2.8. do 2.10. Pravilnika o parničnom postupku odnose se na primjenu i tumačenje pravila u pogledu izračuna rokova.

Osim subote i nedjelje, u Gibraltaru neradni su dani državni praznici navedeni u nastavku:

• Nova godina: 1. siječnja
• Veliki petak: petak prije Uskrsa
• Uskrsni ponedjeljak: ponedjeljak nakon Uskrsa
• Dan sjećanja na radnike: 28. travnja
• Praznik rada: 1. svibnja
• Proljetni državni praznik: zadnji ponedjeljak u svibnju
• Kraljičin rođendan: drugi/treći ponedjeljak u lipnju
• Ljetni državni praznik: zadnji ponedjeljak u kolovozu
• Nacionalni dan Gibraltara: 10. rujna
• Božić: 25. prosinca
• Sveti Stjepan: 26. prosinca.

Ako je Božić, Sveti Stjepan, Nova godina ili Dan neovisnosti dan vikenda, sljedeći radni dan bit će državni praznik. Na primjer, ako su 25. i 26. prosinca subota odnosno nedjelja, sljedeći ponedjeljak i utorak bit će državni praznici. Osim toga, sudovi mogu biti zatvoreni i u razdoblju između Božića i Nove godine.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Zakon o zastari iz 1960. – u tom se zakonu propisuje nekoliko rokova za pokretanje sudskog postupka i utvrđuju se drugi rokovi u kojima se, na primjer, mora izvršiti presuda i stranke moraju poduzeti određene radnje. Dodatne informacije navedene su u odgovoru na prethodno pitanje 1.

Pravilnik o parničnom postupku – odnosi se na postupovna pravila za građanske sudove u Engleskoj i Walesu (koja se primjenjuju u Gibraltaru) te uključuje rokove za različite vrste tužbi.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Datum početka roka obično je datum na koji se odvio relevantan događaj. Na primjer, kao početak roka od 14 dana za podnošenje odgovora na tražbinu računa se dan primitka obrasca tražbine ili pojedinosti o tražbini, ako se dostavljaju zasebno (podložno pravilima o pretpostavljenoj dostavi – vidjeti u nastavku). Osim toga, kao početak roka od 12 godina za izvršenje presude računa se datum na koji je presuda postala izvršiva.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Uobičajen način dostave pismena koji se primjenjuje u Gibraltaru jest osobna dostava. Ako se dostava izvršava preporučenom poštom, u članku 8. Zakona o tumačenju i općim odredbama predviđeno je da se dostava smatra izvršenom „u trenutku kada bi pismeno bilo dostavljeno protekom uobičajenog roka za dostavu poštom”.

Dodatne informacije o pretpostavljenim datumima dostave za druge načine neosobne dostave, npr. razmjenu pismena, dostavu pismena na potvrđenu adresu ili ostavljanju pismena na navedenoj adresi, slanje telefaksom ili drugim elektroničkim sredstvima mogu se pronaći u dijelu 6. Pravilnika o parničnom postupku.

Ako se pismeno dostavlja osobnom dostavom, smatra se da je dostavljeno prvog sljedećeg radnog dana u slučaju da je dostavljeno nakon 17 sati radnim danom ili u bilo kojem trenutku u subotu, nedjelju ili na državni praznik.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ako se rok izražava u broju dana, pri izračunu broja dana ne računa se dan početka roka i, ako je kraj roka utvrđen određenim događajem, dan kada se taj događaj odvio. Primjeri izračuna tih dana mogu se pronaći u dijelu 2. Pravilnika o parničnom postupku.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Ako sud donese presudu, nalog ili uputu kojima se određuje rok za poduzimanje bilo koje radnje, zadnji datum za izvršenje te radnje mora, kad god je to izvedivo, biti izražen kao kalendarski datum te mora uključivati dio dana do kojeg radnja mora biti izvršena. Ako se datum do kojeg radnja mora biti izvršena navodi u bilo kojem pismenu, mora se, kad god je to moguće, izraziti kao kalendarski datum.

Na primjer, ako je osobi dostavljeno pismeno 4. travnja, a od nje se zahtijeva da odgovori u roku od 14 dana od dostave pismena, trebala bi odgovoriti prije 18. travnja.

Međutim, ako je utvrđeni rok kraći od pet dana neće se računati subota, nedjelja i državni praznici.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako se u bilo kojoj presudi, nalogu, uputi ili drugom pismenu upotrebljava izraz „mjesec”, podrazumijeva se kalendarski mjesec.

Ako je rok izražen u godinama, iako za to ne postoji izričito pravilo, mora se analogno primjenjivati dio 2.10. Pravilnika o parničnom postupku. Stoga, ako se u bilo kojoj presudi, nalogu, uputi ili drugom pismenu upotrijebi izraz „godina”, podrazumijeva se kalendarska godina.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Ako se kraj roka utvrđuje upućivanjem na određeni događaj, ne računa se dan kada se taj događaj odvio. Pogledajte i odgovor na pitanje 6.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako rok određen Pravilnikom o parničnom postupku, odnosno dopunskim pravilom, za bilo koju radnju koja se nalaže presudom ili sudskim nalogom, a koja se mora izvršiti u sudskoj pisarnici, završava na dan kad je pisarnica zatvorena, ta će se radnja smatrati pravodobno izvršenom ako se izvrši prvog sljedećeg dana na koji je pisarnica otvorena. To se pravilo primjenjuje kad god je riječ o vremenskom ograničenju.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Ako se obrazac tražbine dostavlja izvan područja nadležnosti, primjenjuju se posebna pravila. Na primjer, ako se dostavlja u državu članicu EU-a ili državu ugovornicu Haške konvencije iz 1965. o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima, rok za podnošenje potvrde o dostavi iznosi 21 dan od datuma dostave obrasca tražbine ili pojedinosti o tražbini. Rok za podnošenje odgovora na tražbinu iznosi 21 dan od datuma dostave pojedinosti o tražbini ili, ako tuženik podnese potvrdu o dostavi, 35 dana od datuma dostave pojedinosti o tražbini. Ako se dostavlja u bilo koje drugo državno područje države ugovornice Haške konvencije iz 1965., rok za podnošenje potvrde o dostavi iznosi 31 dan od datuma dostave obrasca tražbine ili pojedinosti o tražbini. Rok za podnošenje odgovora na tražbinu iznosi 31 dan od datuma dostave pojedinosti o tražbini ili, ako tuženik podnese potvrdu o dostavi, 45 dana od datuma dostave pojedinosti o tražbini. Dodatne pojedinosti mogu se pronaći u dijelu 6. Pravilnika o parničnom postupku.

Ako se dostavlja u bilo koju drugu zemlju, rok za podnošenje potvrde o dostavi ili odgovora na tražbinu jednak je broju dana, navedenom u tablici prikazanoj u okviru dopunskog pravila 6.B Pravilnika o parničnom postupku, nakon dostave pojedinosti o tražbini ili, ako je tuženik podnio potvrdu o dostavi, broju dana navedenom u tablici koji je uvećan za dodatnih 14 dana od dostave pojedinosti o tražbini.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rok za podnošenje žalbe protiv presude iznosi 14 dana. Rok za podnošenje zahtjeva sucu za preispitivanje odluke određenog nadležnog tijela, ako u skladu sa zakonom na to imate pravo, iznosi tri mjeseca, osim ako je u predmetnom zakonu navedeno drukčije (iako se zahtjevi za takvo preispitivanje u svakom slučaju moraju podnijeti odmah).

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Ako smatra da za to postoje izvanredni razlozi, tužitelj može zatražiti od suda da odmah razmotri zahtjev i da se tuženiku ne dostavi pismeno, tj. postupak „ex parte” ili „bez davanja obavijesti”. Ako sudac izda nalog „ex parte” ili „bez davanja obavijesti”, tužitelj će dobiti novi termin za pojavljivanje pred sudom. Tuženik će imati pravo prisustvovati toj raspravi kako bi sudac mogao saslušati obje stranke prije nego što odluči o odobravanju drugog naloga.

Daljnje mogućnosti produljenja roka predviđene su Zakonom o zastari iz 1960. Na primjer, može doći do produljenja roka zastare u predmetima u kojima je tužitelj osoba s invaliditetom (članak 28. Zakona o zastari).

Osim ako je u Pravilniku parničnog postupka ili dopunskom pravilu određeno drukčije ili ako sud ne naloži drukčije, rok kojim se na temelju pravila ili sudske odluke određenoj osobi nalaže poduzimanje bilo koje radnje može se izmijeniti pisanim sporazumom stranaka. Nadalje, suci imaju široke ovlasti u pogledu upravljanja predmetima na temelju kojih mogu mijenjati rokove.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne, stranka ne bi izgubila pravo na tu pogodnost.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Ako tuženik ne podnese odgovor na tražbinu ili potvrdu o dostavi u propisanom roku, tužitelj može podnijeti zahtjev za donošenje presude zbog ogluhe. Međutim, tuženik može podnijeti zahtjev sudu za poništenje takve presude.

Primjenjuju se i druge sankcije povezane s upravljanjem predmetima. Na primjer, ako stranka u određenom roku mora nešto podnijeti, npr. izvješće vještaka, a to ne učini, sud može ocijeniti to izvješće nedopuštenim.

Sud može primjenjivati i sankcije kao što je sankcija za nepoštovanje suda.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Stranka koja nije ispunila svoje obveze može se obratiti sudu i zatražiti produljenje roka. Ako je sud donio presudu zbog ogluhe na temelju nepoštovanja propisanog roka, stranka može zatražiti poništenje te odluke.