Calculation of statutory interest on judicial cooperation in civil and commercial matters can be relevant under several European Union law instruments. However, these instruments do not regulate details on statutory interest and therefore it is national law which stipulates how and on which basis statutory interest rates are to be calculated.

In a cross-border case, such information can be relevant and access to such information necessary. Therefore, the European Judicial Network in civil and commercial matters established factsheets which provide information on how statutory interest is defined by the Member States, whether national law provides for statutory interest and if so, on which legal basis and at which rate/amount. Information can also be found on the circumstances and conditions under which these rates apply and how they are calculated.

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata jest postotak koji se upotrebljava za izračunavanje dodatnog iznosa koji mora platiti dužnik koji svojem vjerovniku nije platio na vrijeme.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Zakonska kamata u građanskim parnicama (između pojedinaca ili između pojedinca i trgovca) izračunava se dodavanjem 2 % dvanaestomjesečnoj stopi EURIBOR-a (Europska međubankovna kamatna stopa).

Poslovne transakcije (tj. transakcije između trgovaca i/ili poduzeća) uređene su Zakonom od 2. kolovoza 2002. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (Wet van 2/08/2002 betreffende de bestrijding van de betalingsachterstand bij handelstransacties). Zakonska kamata primjenjuje se na transakcije, osim ako su se stranke dogovorile drukčije (ugovorena kamata).

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Šestomjesečno prilagođavanje kamatne stope za poslovne transakcije objavljuje se u Službenom listu Belgije (internetska stranica Belgisch staatsblad – Moniteur belge: http://www.ejustice.just.fgov.be)

Više informacija dostupno je na web-mjestu Saveznog ministarstva gospodarstva (https://economie.fgov.be)

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Više informacija besplatno je dostupno na web-mjestu Saveznog ministarstva gospodarstva (https://economie.fgov.be)

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata uređena je u Republici Bugarskoj, ali taj pojam trenutačno nije definiran zakonom.

U skladu s pravnom teorijom „zakonska kamata” je kamata koja nije dogovorena (u protivnom bi činila kaznu), nego je predviđena zakonom. Zakonska kamata za zakašnjelo plaćanje (zatezna kamata) naplaćuje se za zakašnjelo plaćanje novčane obveze. U slučaju neispunjenja obveze plaćanja novčanog duga vjerovnik uvijek ima pravo na naknadu po zakonskoj kamatnoj stopi od datuma početka kašnjenja (vidjeti članak 86. stavak 1. prvu rečenicu Zakona o obvezama i ugovorima). Vrhovni kasacijski sud (Varhoven kasatsionen sad, VKS) razvio je jedinstvenu sudsku praksu prema kojoj je svako neispunjenje novčane obveze zakašnjelo plaćanje i vjerovniku daje pravo na potraživanje naknade zbog neispunjenja obveze koja, u skladu s općim pravilom utvrđenim u članku 86. stavku 1. Zakona o obvezama i ugovorima, čini zakonsku kamatu od datuma početka kašnjenja. U slučaju obveze plaćanja u utvrđenom roku smatra se da dužnik nije ispunio obvezu plaćanja nakon isteka roka za plaćanje, a u slučaju da datum plaćanja nije utvrđen smatra se da dužnik nije ispunio obvezu plaćanja nakon primitka obavijesti od vjerovnika u skladu s pravilom iz članka 84. stavka 2. Zakona o obvezama i ugovorima. Stoga potraživanje zakonske kamate proizlazi iz skupa okolnosti koje uključuju sljedeće elemente: duguje se glavnica, taj je dug dospio i obveza plaćanja nije ispunjena, a predmet je tog potraživanja naknada štete koja je objektivno i logično izazvana neispunjenjem obveze. Potraživanje kamate je sporedno, ali je u određenoj mjeri neovisno u odnosu na potraživanje glavnice, a osnovni elementi koji vjerovniku daju pravo na takvo potraživanje uključuju oslanjanje na neispunjenje obveze, tj. nepravodobno postupanje kad je riječ o glavnici koja se duguje.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Na temelju članka 86. stavka 1. Zakona o obvezama i ugovorima, dužnik koji ne ispuni novčanu obvezu odgovoran je za naknadu po zakonskoj kamatnoj stopi od datuma početka kašnjenja. Stopu zakonske kamate utvrđuje Vijeće ministara.

Na temelju članka 86. stavka 2. Zakona o obvezama i ugovorima te radi prenošenja Direktive 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (SL L 48 od 23. veljače 2011., str. 1.), Vijeće ministara donijelo je Odluku br. 100 od 29. svibnja 2012. o utvrđivanju stope zakonske kamate za zakašnjela plaćanja u levima i stranim valutama (stupila na snagu 1. srpnja 2012., opozvana) te Odluku br. 426 od 18. prosinca 2014. o utvrđivanju stope zakonske kamate za zakašnjela plaćanja (stupila na snagu 1. siječnja 2015.) kojom se utvrđuje da stopa zakonske kamate odgovara osnovnoj stopi koju Bugarska narodna banka utvrdi za razdoblje nakon datuma dospijeća uvećanoj za deset postotnih bodova. Godišnja stopa zakonske kamate za zakašnjela plaćanja jest osnovna stopa Bugarske narodne banke koja se primjenjuje od 1. siječnja ili 1. srpnja tekuće godine uvećana za deset postotnih bodova. Dnevna stopa zakonske kamate za zakašnjela plaćanja iznosi 1/360 godišnje stope. Kamatna stopa koja je na snazi od 1. siječnja tekuće godine primjenjuje se na prvu polovinu godine, a ona koja je na snazi od 1. srpnja primjenjuje se na drugu polovinu godine.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Bugarska narodna banka određuje osnovnu stopu za relevantno razdoblje upotrebom metodologije koju utvrđuje upravni odbor i objavljuje ju u Službenom glasilu. Osnovna stopa i njezine izmjene objavljuju se na internetskim stranicama Bugarske narodne banke: http://www.bnb.bg/. Na tim je internetskim stranicama navedena i metodologija za određivanje osnovne stope.

U članku 10. stavku 3. Zakona o obvezama i ugovorima propisano je da se kamata na zateznu kamatu (složena kamata) plaća u skladu s pravilima Bugarske narodne banke. Međutim, ta pravila nisu objavljena.

U skladu s člankom 294. stavkom 2. Zakona o trgovini (Targovski zakon), ako je zaključena poslovna transakcija, kamata na kamatu može se obračunati samo ako su stranke tako izričito ugovorile.

Ako je u trgovačkom sporu podnesen zahtjev koji se odnosi na potraživanje zakonske kamate, tužbeni zahtjev mora biti popraćen izjavom koja sadržava izračune potrebne za određivanje iznosa kamate koja se potražuje. Ta izjava, propisana člankom 366. Zakona o parničnom postupku (Grazhdanski protsesualen kodeks), uvjet je za prihvaćanje tužbenog zahtjeva te će, ako nije podnesena, tužitelj biti upućen da ispuni taj uvjet u roku od jednog tjedna od primitka obavijesti o tome. Ako se te upute ne poštuju, sud će imati osnovu da ne razmotri tužbeni zahtjev koji se odnosi na potraživanje zakonske kamate.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Informacije o osnovnoj stopi i njezinim izmjenama dostupne su na engleskom i bugarskom jeziku na internetskim stranicama Bugarske narodne banke: http://www.bnb.bg/.

Zakon o obvezama i ugovorima, Zakon o trgovini i drugi prethodno navedeni pravni akti dostupni su na bugarskom jeziku na sljedećim internetskim stranicama: https://lex.bg.

Zakon o obvezama i ugovorima, Zakon o trgovini i Odluka Vijeća ministara br. 426 od 18. prosinca 2014. o utvrđivanju stope zakonske kamate za zakašnjela plaćanja dostupni su i na bugarskom jeziku na sljedećim internetskim stranicama: https://www.tita.bg/.

Iznos zakonske kamate može se besplatno izračunati unošenjem iznosa dospjele glavnice i trajanja razdoblja nakon datuma dospijeća u jedan od sljedećih elektroničkih kalkulatora dostupnih na internetu: https://www.calculator.bg/1/lihvi_zadaljenia.html ili http://balans.bg.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Da. Kamata je općenito uređena člancima 1802. do 1806. Zakona br. 89/2012 (Građanski zakonik) i određena je kao novčana kazna koja automatski nastaje ex lege u obliku kamate ako dužnik zakasni s uplatom koja je dospjela na naplatu. Iznos zakonske kamate određen je u skladu sa sekundarnim zakonodavstvom (trenutačno Uredba Vlade br. 351/2013).

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Iznos zakonske kamate izračunava se u skladu sa zakonodavstvom koje je na snazi prvoga dana neispunjavanja obveza dužnika.

Uredba češke vlade br. 351/2013 od 16. listopada 2013. na snazi je od 1. siječnja 2014. Utvrđuje iznos zatezne kamate i troškove povezane s naplatom dugovanja, utvrđuje naknadu likvidatoru, stečajnom upravitelju i sudski imenovanom članu tijela koji predstavlja pravnu osobu i uređuje određene stvari u vezi sa Službenim listom za trgovinu i javnim registrima pravnih i fizičkih osoba. U skladu s Uredbom, godišnji iznos zateznih kamata temelji se na repo stopi koju je utvrdila Češka narodna banka za prvi dan kalendarskog razdoblja u kojem je nastao status neispunjenja obveza , povećan za osam postotnih bodova. Taj iznos kamate ostaje nepromijenjen tijekom cijelog razdoblja neispunjavanja obveze.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Zatezna kamata koja se počela primjenjivati prije stupanja na snagu Uredbe Vlade br. 351/2013 uređena je zakonodavstvom koje je prethodno bilo na snazi, tj. Uredbom vlade br. 142/1994; stoga uvijek mora biti uzeta u obzir verzija koja je na snazi prvog dana neispunjavanja obveze.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

http://www.psp.cz/sqw/sbirka.sqw?cz=351&r=2013

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Da. Zakonska kamata uređena je člankom 246. njemačkog Građanskog zakonika (Bürgerliches Gesetzbuch, BGB). Ako treba biti isplaćena kamata na dug prema zakonu ili u pravnom poslu, kamatna je stopa četiri posto na godinu, osim ako nije predviđeno drukčije.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

(*) Osnovna kamatna stopa određena njemačkim zakonom NIJE ista kao ona ESB-a. Za više detalja o tome kako se izračunava, vidjeti 3. pitanje.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

(*) Osnovna kamatna stopa određena njemačkim zakonom nije ista kao osnovna kamatna stopa ESB-a. Izračunava se u skladu s člankom 247. njemačkog Građanskog zakonika i mijenja se 1. siječnja i 1. srpnja svake godine. Pregled osnovne kamatne stope prema razdoblju u skladu s člankom 247. njemačkog Građanskog zakonika dostupan je na njemačkom i engleskom jeziku na:

https://www.bundesbank.de/de/bundesbank/organisation/agb-und-regelungen/basiszinssatz-607820

U skladu s člankom 289. njemačkog Građanskog zakonika, ne naplaćuju se kamate na zatezne kamate (zabrana složene kamate).

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Njemački Građanski zakonik na njemačkom i engleskom jeziku dostupan je na:

http://www.gesetze-im-internet.de/bgb/index.html

Drugi navedeni zakoni i uredbe dostupni su na njemačkom jeziku na:

http://www.gesetze-im-internet.de/zpo/index.html (Zakon o parničnom postupku, također na engleskom jeziku)

http://www.gesetze-im-internet.de/hgb/index.html (Trgovački zakonik, također djelomično na engleskom)

http://www.gesetze-im-internet.de/scheckg/index.html (Zakon o čekovima)

http://www.gesetze-im-internet.de/wg/index.html (Zakon o mjenicama)

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

U skladu s člankom 113. Zakona o obveznim odnosima, kada je izvršavanje novčane obveze zakašnjelo, vjerovnik može zatražiti od dužnika plaćanje zatezne kamate (kazna za kasnu isplatu) za razdoblje od dana dospijeća obveze do propisnog ispunjenja obveze.

Ako zatezna kamatna stopa nije ugovorena, vjerovnik može potraživati kamatu u zakonski određenom iznosu. U skladu s člankom 113. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima, stopa zakonske kamate utvrđena je člankom 94. Zakona i uvećana za 8 % za svaku godinu.  U skladu s člankom 94. stavkom 1. Zakona, kamatna se stopa primjenjuje na polugodišnjoj osnovi i mora biti jednaka posljednjoj kamatnoj stopi koja se primjenjuje na glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke prije 1. siječnja ili 1. srpnja svake godine.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Kamatnu stopu predviđenu člankom 94. Zakona o obveznim odnosima dvaput godišnje objavljuje Središnja banka Estonije (Eesti Pank) na svojim internetskim stranicama i u službenoj publikaciji Ametlikud Teadaanded. U izračunavanju iznosa zakonske kamate, 8 % dodaje se toj stopi u skladu s člankom 113. stavkom 1. Zakona.

U drugoj polovini 2019. stopa predviđena člankom 94. bila je 0,00 % pa je zakonska kamatna stopa bila 0,00 % + 8 % = 8,00 %.

U Estoniji nisu predviđene različite stope zakonske kamate. Članak 113. Zakona o obveznim odnosima primjenjuje se jednako za svako kašnjenje u izvršavanju novčane obveze.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Daljnje informacije o tome kako izračunati zakonsku kamatu dostupne su na estonskom, na primjer na internetskim stranicama za potrošače Tarbijaveeb i internetskom portalu za pravnu pomoć Jurist Aitab.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Zakon o obveznim odnosima objavljen je na internetskim stranicama Službenog lista, a prijevod na engleski jezik dostupan je ovdje.

Informacije o posljednjoj kamatnoj stopi Europske središnje banke koja se primjenjuje na glavne operacije refinanciranja dostupne su na internetskim stranicama Središnje banke Estonije.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonodavstvom je predviđena primjena kamatne stope u različitim okolnostima, npr. zbog kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama, dugova na temelju sudskih presuda, neplaćanja ili zakašnjelog plaćanja poreza.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Zakonske kamatne stope navedene u tablici u nastavku bitne su za tražbine u građanskim i trgovačkim stvarima:

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Nije primjenjivo. Vidjeti prethodnu tablicu.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Zakonodavstvo je dostupno na internetu na sljedećoj adresi: http://www.irishstatutebook.ie/eli/1996/act/33/enacted/en/html?q=Divorce

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Grčki zakon predviđa zakonsku kamatu. Zakonska kamata jest kamatna stopa, tj. postotak kapitala za utvrđeno razdoblje, izravno propisano zakonom. Najčešći je oblik zakonske kamate zatezna kamata, tj. kamata koju dužnik duguje od trenutka neispunjavanja obveze. Članci 301., 346., 529., 720. itd. Građanskog zakonika uređuju i druge slučajeve na koje se primjenjuje zakonska kamata.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Stopa zakonske kamate na zakašnjela plaćanja u pravilu je određena na dva postotna boda iznad maksimalne ugovorne kamatne stope, koja je prethodno utvrđena odlukom guvernera Grčke središnje banke te je usklađena 2001. s odgovarajućom kamatnom stopom Europske središnje banke (Zakon 47/2000 Vijeća za monetarnu politiku, članak 3. stavak 2. Zakona 2842/2000). Kao pokazatelj, nebankarska zatezna kamatna stopa bila je u rasponu od 12 % (što se primjenjivalo dosljedno od 1946. do 1979.) do 44 % (1992., kada je postupno počela opadati). Trenutačno, iznosi 7,30 %.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Na web-mjestu Grčke središnje banke nalazi se tablica s nebankarskim kamatnim stopama (od 1946.) (http://www.bankofgreece.gr/Pages/el/Statistics/rates_markets/monetary/exotrapezika.aspx), iako to web-mjesto ne pruža automatsku metodu izračunavanja zakonske kamatne stopa, za razliku od drugih web-mjesta, poput NOMOS-a ili ISOKRATIS-a (dsanet).

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Grčkoj središnjoj banci da, no ne i drugima, s obzirom na to da su to usluge koje se temelje na pretplati.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: već su prevedeni.

Kamatne stope - Španjolska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata u Španjolskoj predviđena je kao pomoćni pravni lijek za određivanje naknade štete, ako dužnik ne izvršava svoje obveze i ako ne postoji sporazum između stranaka. Predviđena je člankom 1108. Građanskog zakonika (Código Civil), kojim se zahtijeva da neplaćeni dug bude u gotovini ili da se pretvori u gotovinu.

Nema izričite definicije zakonske kamate.

Međutim, postoje različite stope zakonske kamate. Najčešća je stopa ona navedena u Građanskom zakoniku. Međutim, u drugim stvarima, zakonom su utvrđene posebne kamatne stope koje su u brojnim slučajevima posljedica primjene određenog postotka na zakonsku kamatu. U slučajevima u kojima su te kamatne stope primjenjive, mogu se smatrati i zakonskom kamatom u smislu da su utvrđene zakonom. One uključuju:

–          kad je riječ o hipotekama, Zakonom 1/2013 od 14. svibnja 2013. izmijenjen je članak 114. Zakona o hipoteci (Ley Hipotecaria) i određena je najviša stopa zatezne kamate – u slučaju zajmova za kupnju glavnog boravišta kada je hipoteka zasnovana na njemu – na trostruku zakonsku kamatnu stopu (trenutačno iznosi 9 %).

Zakonom o ugovorima o hipotekarnom zajmu (Ley Reguladora de los Contratos de Crédito Inmobiliario) izmijenjen je tekst članka 114. koji je, s novim tekstom, stupio na snagu 16. lipnja 2019. Njime se uspostavlja zatezna kamata kao stopa redovne kamate plus tri postotna boda tijekom razdoblja za koje je plaćanje nepodmireno. Primjenjuje se na zajmove koje su ugovorili pojedinci i koji su osigurani hipotekama na stambene nekretnine. Zatezna kamata ne može se kapitalizirati ni u kojim okolnostima. Ugovori koji nisu u skladu s ovim pravilom o zateznoj kamati nisu dopušteni.

–          Člankom 20. stavkom 4. Zakona 16/2011 o ugovorima o potrošačkim kreditima (Contratos de Crédito al Consumo) za takve je operacije postavljeno gornje ograničenje na zakonsku kamatnu stopu uvećanu 2,5 puta.

–          Osim ako je dogovoreno drukčije, člankom 7. Zakona 3/2004 o suzbijanju kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (lucha contra la morosidad en las operaciones mercantiles) uspostavljena je zakonska stopa zatezne kamate koju je dužnik obvezan platiti kao iznos kamatne stope koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja provedene prije prvog dana tekuće polovine kalendarske godine, plus osam postotnih bodova.

Kamatna stopa koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje glavne operacije refinanciranja smatrat će se kamatnom stopom koja se primjenjuje kad su te operacije dražbe s nepromjenjivom kamatnom stopom. Kad bi se glavne operacije refinanciranja provodile kao dražbe s promjenjivom kamatnom stopom, ta kamatna stopa odnosila bi se na graničnu kamatnu stopu koja proizlazi iz te dražbe.

Zakonska stopa zatezne kamate, utvrđena u skladu s odredbama ovog odlomka, primjenjivat će se u trajanju od šest mjeseci od dana na koji je utvrđena.

– Kad je riječ ugovorima o osiguranju, člankom 20. stavkom 4. Zakona 50/1980 od 8. listopada 1980. o ugovorima o osiguranju (Ley del Contrato de Seguro) kažnjavaju se neopravdana kašnjenja osiguravajućih društava u isplati naknade onima koji su pogođeni zahtjevima obuhvaćenima ugovorima o osiguranju koje su sklopili s osiguravateljima, primjenjujući godišnju kamatnu stopu jednaku zakonskoj kamatnoj stopi na snazi u vrijeme dospijeća naplate, uvećane za 50 %. Ako se naklada ne isplati u roku od dvije godine nakon podnošenja zahtjeva, sudac mora osiguravatelju odrediti godišnju kamatnu stopu od najmanje 20 %.

– „Kamata nakon presude” (interés procesal) iz članka 576. Zakona 1/2000 od 7. siječnja 2000. o parničnom postupku (Ley de Enjuiciamiento Civil), u kojem je navedeno da nakon što je izrečena prvostupanjska presuda ili odluka kojom se nalaže isplata u gotovini, godišnja kamata vjerovniku dospijeva na plaćanje ili po zakonskoj kamatnoj stopi plus dva postotna boda, po kamatnoj stopi koju su dogovorile stranke, ili po stopi predviđenoj posebnom zakonskom odredbom.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Kamatna stopa predviđena je zakonima o proračunu za svaku godinu.

Za 2017., stopa je predviđena dodatnom odredbom br. 34. Zakona 3/2017 od 27. listopada o općem državnom proračunu (Ley de Presupuestos Generales del Estado), kojom je ona utvrđena u iznosu od:

– 3,00 % za vrijeme dok je taj proračun na snazi.

– Tijekom istog razdoblja, zatezna kamata iz članka 26. Općeg zakona 58/2003 od 17. prosinca 2003. o oporezivanju (Ley General Tributaria) iznosit će 3,75 %.

– Tijekom istog razdoblja, zatezna kamata iz članka 38. stavka 2. Općeg zakona 38/2003 od 17. studenoga 2003. o subvencijama (Ley General Subvenciones) iznosit će 3,75 %.

Kamatne stope navedene su na sljedećoj poveznici i objavljuje ih Španjolska središnja banka:

https://clientebancario.bde.es/pcb/es/menu-horizontal/productosservici/relacionados/tiposinteres/

Kao što je navedeno u odgovoru na prethodno pitanje, osim zakonske kamate predviđene člankom 1108. Građanskog zakonika za utvrđivanje naknade za neplaćena novčana potraživanja, primjenjuju se različite stope zakonske kamate. One uključuju:

–          kad je riječ o hipotekama, Zakonom 1/2013 od 14. svibnja 2013. izmijenjen je članak 114. Zakona o hipoteci i određena je najviša stopa zatezne kamate – u slučaju zajmova za kupnju glavnog boravišta kada je hipoteka zasnovana na njemu – na trostruku zakonsku kamatnu stopu.

Zakonom o ugovorima o hipotekarnom zajmu izmijenjen je tekst članka 114. koji je, s novim tekstom, stupio na snagu 16. lipnja 2019. Njime se uspostavlja zatezna kamata kao stopa redovne kamate plus tri postotna boda tijekom razdoblja za koje je plaćanje nepodmireno. Primjenjuje se na zajmove koje su ugovorili pojedinci osigurani od hipoteka na stambene nekretnine. Zatezna kamata ne može se kapitalizirati ni u kojim okolnostima. Ugovori koji nisu u skladu s ovim pravilom o zateznoj kamati nisu dopušteni.

–          Člankom 20. stavkom 4. Zakona 16/2011 o ugovorima o potrošačkim kreditima (Contratos de Crédito al Consumo) za takve je operacije postavljeno gornje ograničenje na zakonsku kamatnu stopu uvećanu 2,5 puta.

–          Osim ako je dogovoreno drukčije, člankom 7. Zakona 3/2004 o suzbijanju kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama uspostavljena je zakonska stopa zatezne kamate koju je dužnik obvezan platiti kao iznos kamatne stope koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja provedene prije prvog dana tekuće polovine kalendarske godine, plus osam postotnih bodova.

Kamatna stopa koju Europska središnja banka primjenjuje na svoje glavne operacije refinanciranja smatrat će se kamatnom stopom koja se primjenjuje kad su te operacije dražbe s nepromjenjivom kamatnom stopom. Kad bi se glavne operacije refinanciranja provodile kao dražbe s promjenjivom kamatnom stopom, ta kamatna stopa odnosila bi se na graničnu kamatnu stopu koja proizlazi iz te dražbe.

Zakonska stopa zatezne kamate, utvrđena u skladu s odredbama ovog odlomka, primjenjivat će se u trajanju od šest mjeseci od dana na koji je utvrđena.

–          Kad je riječ o ugovorima o osiguranju, člankom 20. stavkom 4. Zakona 50/1980 od 8. listopada 1980. o ugovorima o osiguranju kažnjavaju se neopravdana kašnjenja osiguravajućih društava u isplati naknade onima koji su pogođeni zahtjevima obuhvaćenima ugovorima o osiguranju koje su sklopili s osiguravateljima, primjenjujući godišnju kamatnu stopu jednaku zakonskoj kamatnoj stopi na snazi u vrijeme dospijeća naplate, uvećane za 50 %. Ako se naklada ne isplati u roku od dvije godine nakon podnošenja zahtjeva, sudac mora osiguravatelju odrediti godišnju kamatnu stopu od najmanje 20 %.

–          „Kamata nakon presude” iz članka 576. Zakona 1/2000 od 7. siječnja 2000. o parničnom postupku, u kojem je navedeno da nakon što je izrečena prvostupanjska presuda ili odluka kojom se nalaže isplata u gotovini, godišnja kamata vjerovniku dospijeva na plaćanje ili po zakonskoj kamatnoj stopi uvećanoj plus dva postotna boda, po kamatnoj stopi koju su dogovorile stranke, ili po stopi predviđenoj posebnom zakonskom odredbom.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Kamatne stope navedene su na internetskoj stranici iz prethodnog odgovora.

https://clientebancario.bde.es/pcb/es/menu-horizontal/productosservici/relacionados/tiposinteres/

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Da, na sljedećoj internetskoj stranici:

https://clientebancario.bde.es/pcb/es/menu-horizontal/productosservici/relacionados/tiposinteres

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Da. Zakonske zatezne kamate su kamate koje plaća dužnik novčane obveze koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze. Dakle, dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Odredbama članaka 29. do 31. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22., dalje u tekstu: ZOO) uređen je institut zateznih kamata -. Odredbe ZOO-a kojima se uređuju zatezne kamate primjenjivat će se ako za određene osobe i određene odnose posebnim propisom nije propisano drugačije uređenje. Sukladno ZOO-u stopa zakonskih zateznih kamata na odnose iz trgovačkih ugovora i ugovora između trgovca i osobe javnog prava određuje se, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotnih poena. Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 114/22.) od 1. siječnja 2023. polazna osnovica za izračun zatezne kamate je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta.

Hrvatska narodna banka dužna je u „Narodnim novinama“ objaviti kamatnu stopu Europske središnje banke koja je na snazi 1. siječnja i 1. srpnja.

Prema objavi Hrvatske narodne banke („Narodne novine“, broj 1/23.) kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja i koja je na snazi 1. siječnja 2023. iznosi 2,5% godišnje.

Posebni propis koji propisuje stopu zateznih kamata za određene odnose je Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi („Narodne novine“, broj 108/12., 144/12., 81/13., 112/13., 71/15. ,78/15. i 114/22., dalje u tekstu: ZFPPN). ZFPPN-om je u nacionalno zakonodavstvo prenesena Direktiva 2011/7/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama. ZFPPN se primjenjuje na zakašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama između poduzetnika te između poduzetnika i osobe javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik, koje rezultiraju dobavom robe ili pružanjem usluga za novčanu naknadu. Prema ZFPPN-u zakonska kamata za kašnjenje s plaćanjem je kamatna stopa koja je jednaka referentnoj stopi uvećanoj za osam postotnih poena. Referentnu stopu određuje Europska središnja banka, a objavljuje se u Službenom listu Europske unije. Referentna stopa za prvo polugodište predmetne godine je stopa na dan 1. siječnja te godine, a referentna stopa za drugo polugodište predmetne godine je stopa važeća na dan 1. srpnja te godine.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Hrvatska narodna banka dužna je u „Narodnim novinama“ objaviti kamatnu stopu Europske središnje banke koja je na snazi 1. siječnja i 1. srpnja. „Narodne novine“ dostupne su na internetu na linku: https://narodne-novine.nn.hr/

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

„Narodne novine“ besplatno su dostupne na internetu na linku: https://narodne-novine.nn.hr/

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

U talijanskom pravu o obveznim odnosima razlikuju se redovne, zatezne i kompenzacijske kamate. Redovne kamate imaju funkciju otplate u zamjenu za korist koju subjekt (koji ih mora platiti) ima od novca koji su mu drugi dali na raspolaganje. Zatezne kamate imaju funkciju naknade štete te nastaju zbog kašnjenja u plaćanju uručivanjem opomene dužniku. Kompenzacijske kamate plaća vjerovnik zbog kašnjenja u plaćanju iznosa namijenjenih dužniku, koji ne plaća pravovremeno. Te su kamate pravična naknada te se obračunavaju čak i ako potraživanje nije fiksnog iznosa ni dospjelo. Zakonske kamate propisane su zakonom o novčanim obvezama: od prvog dana nakon datuma dospijeća plaćanja dužnik je obvezan vjerovniku platiti zakonske kamate čak i ako prethodno nije dugovao kamate i ako vjerovnik nije dokazao da je pretrpio štetu (članak 1224. stavak I. Građanskog zakonika (Codice Civile)). Konkretno, u skladu s člankom 1224. Građanskog zakonika (naknada štete u vezi s novčanim obvezama) „zakonske kamate za obveze u vezi s novčanim iznosima naplaćuju se od prvog dana nakon datuma dospijeća plaćanja čak i ako dužnik nije prethodno dugovao kamate i ako vjerovnik nije dokazao da je pretrpio štetu. Ako je dužnik prije datuma dospijeća dugovao kamate u iznosu višem od zakonskih kamata, zatezne kamate naplaćuju se u jednakom iznosu.” Vjerovnici koji dokažu da su pretrpjeli veću štetu imaju pravo na dodatnu naknadu (odšteta zbog devalvacije). Ona se ne naplaćuje ako je određen iznos zateznih kamata.

Člankom 1282. Građanskog zakonika utvrđeno je da se kamate automatski naplaćuju za potraživanja fiksnog novčanog iznosa, osim ako je zakonom ili relevantnom odredbom propisano drukčije.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

O iznosu zakonske kamate godišnje odlučuje talijanska državna riznica (sada Ministarstvo gospodarstva i financija) donošenjem dekreta do 15. prosinca svake godine. Ako su stranke ugovorile kamatnu stopu, primjenjuje se stopa koju su one dogovorile. Međutim, odluka o stopi mora se donijeti u pisanom obliku, a stopa ne smije biti viša od najviše stope dopuštene u skladu sa zakonom protiv lihvarenja (Zakon br. 108 od 7. ožujka 1996.); u protivnom, kamata će se smatrati lihvarskom i stoga ništavom. U takvim slučajevima, ne duguje se iznos kamate (članak 1815. Građanskog zakonika). Ako su se stranke sporazumjele o primjeni ugovorene kamatne stope, no nisu utvrdile iznos, primjenjuje se zakonska kamatna stopa. U talijanskom pravnom sustavu okolnosti u pogledu zatezne kamate djelomično se razlikuju od okolnosti u pogledu zakonske kamate. Zatezna kamata namijenjena je kao kazna (za dužnika) i naknada (za vjerovnika). Povezana je s neispunjenjem financijske obveze koja nastaje zbog kašnjenja u plaćanju ili neplaćanja za predmetnu uslugu u razdoblju predviđenom zakonom ili na temelju sporazuma koje su stranke sklopile. Kako bi vjerovnik mogao potraživati zateznu kamatu, dužnik mora imati nepodmirene obveze. „Nepodmirene obveze” odnose se na odgodu dužnika u pogledu ispunjenja svojih obveza. Kako bi se primjenjivale nepodmirene obveze, datum dospijeća mora isteći, a dužniku se mora dostaviti obavijest o plaćanju: službeni dokument u kojem vjerovnik traži od dužnika da izvrši dospjelo plaćanje. U skladu s Građanskim zakonikom, zatezna kamata dospijeva po zakonskoj kamatnoj stopi ili po stopi određenoj zakonom. Međutim, ako je prije dostavljanja obavijesti o plaćanju dužniku dospjela kamatna stopa viša od zakonske kamatne stope, iznos zatezne kamate bit će isti (članak 1224. Građanskog zakonika).

U skladu s člankom 1284. Građanskog zakonika zakonsku kamatnu stopu godišnje određuje ministar gospodarstva i financija. Dekretom objavljenim u Službenom listu Talijanske Republike (Gazzetta Ufficiale della Repubblica Italiana) ministar mijenja stopu na temelju prosječnog prihoda od državnih obveznica u najduljem razdoblju od 12 mjeseci, uzimajući u obzir stopu inflacije zabilježenu tijekom godine. Iznos se utvrđuje najkasnije 15. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj se stopa primjenjuje. Ako se nova stopa ne utvrdi do 15. prosinca, postojeća stopa ostat će nepromijenjena za sljedeću godinu.

Od 1. siječnja 2021. zakonska kamatna stopa iznosi 0,01 %.

Kamatna stopa viša od zakonske kamatne stope mora se utvrditi u pisanom obliku, u protivnom dospijeva zakonska kamatna stopa.

Za kašnjenja u poslovnim transakcijama primjenjuje se ad hoc pravilo EU-a propisano nacionalnim pravom u Zakonodavnom dekretu br. 231 od 9. listopada 2002., kako je izmijenjen Zakonodavnim dekretom br. 192 od 9. studenoga 2012., za potpuno prenošenje Direktive 2011/7/EU, u skladu s člankom 10. stavkom 1. Zakona br. 180 od 11. studenoga 2011. Ako stranke nisu ugovorile stopu, od trenutka dostave dokumenta kojim se pokreće postupak zakonska kamatna stopa bit će jednaka stopi predviđenoj posebnim zakonom o kašnjenju u plaćanju u poslovnim transakcijama (vidjeti u nastavku). To se pravilo primjenjuje na pravni akt kojim se pokreće postupak arbitraže.

Posebno zakonodavstvo u pogledu kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama Za provedbu Direktive 2000/35/EZ o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama, Italija je donijela Zakonodavni dekret br. 231/2002, kako je izmijenjen. Njime se kao kamata za kašnjenje u plaćanju u poslovnim transakcijama izričito predviđa kamatna stopa viša od zakonske kamatne stope. U skladu sa Zakonodavnim dekretom br. 231/2002, poslovne transakcije znači „ugovori bilo koje vrste između poduzeća ili između poduzeća i javnih tijela koji uključuju, isključivo ili pretežito, isporuku robe ili obavljanje usluga uz plaćanje naknade”. Dekretom se propisuje da, u kontekstu poslovne transakcije, „svaka osoba koja je neopravdano izložena odgodi plaćanja naknade ima pravo na automatsku isplatu kamate za kašnjenje u plaćanju koja stupa na snagu, bez potrebe za slanjem službene obavijesti o plaćanju, od dana nakon isteka roka za plaćanje”, osim ako dužnik može dokazati da je neplaćanje nastupilo zbog uzroka koji mu se ne mogu pripisati. U skladu s tim zakonom, kamata za kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama temelji se na stopama koje svake godine utvrđuje Ministarstvo gospodarstva i financija prikazanima u tablici u nastavku u kojoj se navodi sljedeće: a) u prvoj polovini godine na koju se odgoda odnosi primjenjuje se stopa koja je na snazi od 1. siječnja te godine; b) u drugoj polovini godine na koju se odgoda odnosi primjenjuje se stopa koja je na snazi od 1. srpnja te godine.

U tablici su prikazane promjene kamatne stope za kašnjenja u plaćanju od 2002.:

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Internetske stranice Ministarstva gospodarstva i financija: https://www.mef.gov.it

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Postoje brojne internetske stranice gdje se može besplatno preuzeti softver za izračunavanje zakonske kamate i zatezne kamate.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Ciparskim nacionalnim zakonodavstvom nije predviđena „zakonska kamatna stopa”. Međutim, ako se pokrene sudski postupak, sudac je ovlašten naložiti da se takva zakonska kamata naplaćuje po unaprijed definiranoj stopi, od datuma upisa postupka do datuma donošenja presude ako relevantnim zakonodavstvom nije predviđeno plaćanje kamate ili ako, kad je riječ o postupcima pokrenutima zbog povrede ugovora ili sporazuma, predmetni ugovor ili sporazum ne sadržava izričitu odredbu o kamatnoj stopi.

Sadašnju je stopu od 2 % posebnom odlukom odredio ministar financija te je on ovlašten prilagođavati je.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Vidjeti odgovor na prvo pitanje. Kamatna stopa koja je trenutačno na snazi iznosi 2 %.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Nije primjenjivo. Vidjeti odgovor na prvo pitanje.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Nije primjenjivo. Vidjeti odgovor na prvo pitanje.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Kamate i kazne za zakašnjelo plaćanje predviđene su u zakonodavstvu navedenom u nastavku:

Zakon o parničnom postupku Republike Litve, svezak 6.

Zakon Republike Litve o sprječavanju zakašnjelih plaćanja u poslovnim transakcijama

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

U skladu s člankom 6.37 Građanskog zakonika kamate se mogu utvrditi zakonom ili sporazumom između stranaka na temelju preuzetih obveza. Od dužnika se zahtijeva i plaćanje kamata po zakonskoj stopi na dodijeljeni iznos od datuma pokretanja postupka pred sudom do potpunog izvršenja sudske odluke.

U skladu s člankom 6.71 Građanskog zakonika Republike Litve kazna je novčani iznos utvrđen zakonom, sporazumom ili sudskom odlukom koji dužnik mora platiti vjerovniku ako određena obveza nije ispunjena ili je ispunjena na nepravilan način (novčana kazna, zatezna kamata u slučaju zakašnjelog plaćanja). Kazna se može odrediti u obliku konkretnog novčanog iznosa ili u obliku postotka temeljne obveze. Kazne se mogu propisati za neispunjenje obveze na vrijeme. Iznosi tih kazni izračunavat će se u skladu s brojem dana, tjedana, mjeseci itd. kašnjenja u plaćanju.

U skladu s člankom 6.210 Građanskog zakonika dužnik koji je propustio rok za ispunjenje novčane obveze mora plaćati kamate po godišnjoj stopi od 5 % dugovanog iznosa, osim ako je zakonom ili sporazumom utvrđena drukčija kamatna stopa. Ako su obje ugovorne strane poduzetnici ili privatni pravni subjekti, plaća se kamata po godišnjoj stopi od 6 % dugovanog iznosa, osim ako je zakonom ili sporazumom utvrđena drukčija kamatna stopa.

Svrha litavskog Zakona o sprječavanju zakašnjelih plaćanja u poslovnim transakcijama jest utvrditi rok plaćanja za robu koja je prodana, usluge koje su pružene i poslove koji su obavljeni u okviru komercijalnog ugovora te iznos kamata koje se plaćaju u slučaju zakašnjelog plaćanja, način izračuna tog iznosa i prava vjerovnika kojima je plaćeno sa zakašnjenjem. Taj se zakon primjenjuje na sve komercijalne ugovore između gospodarskih subjekata ili između gospodarskih i javnih subjekata na temelju kojih se, uz naknadu, dostavlja roba, pružaju usluge ili obavlja posao te na temelju kojih se vrše isplate. U skladu s tim zakonom kamatna stopa koja se primjenjuje za zakašnjela plaćanja za osam je postotnih bodova veća od fiksne kamatne stope koja se primjenjuje na najnoviju glavnu operaciju refinanciranja Europske središnje banke ako se ta operacija provodila u obliku aukcije s fiksnom kamatnom stopom, ili granične stope ako se najnovija glavna operacija refinanciranja Europske središnje banke provodila u obliku aukcije s promjenjivom kamatnom stopom.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Te informacije, ako je potrebno, pružaju osobe koje pružaju pravnu pomoć.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Da.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata je kamata koja se svake godine određuje zakonom i primjenjuje se u slučaju kašnjenja pri plaćanju dugovanog iznosa, osim ako su stranke prethodno dogovorile drugi iznos kamate.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Prema Zakonu od 18. travnja 2004., kojim se prenosi Direktiva 2000/35/EZ od 29. lipnja 2000., kamata zbog kašnjenja pri plaćanju u komercijalnim transakcijama (tj. transakcijama između trgovačkih društava ili između trgovačkih društava i javnih tijela kada se radi o naknadi za isporuku robe ili pružene usluge) određuje se odvojeno na temelju marginalne stope koja proizlazi iz natječaja s promjenjivom stopom koju primjenjuje Europska središnja banka za svoje zadnje operacije refinanciranja koje su obavljene prije prvog kalendarskog dana svakog polugodišta. U slučaju zakašnjelog plaćanja takva se stopa povećava za iznos razlike (osim ako je ugovornim odredbama definirano drukčije, primjenom članka 3. izmijenjenog Zakona od 18. travnja 2004. o odgodi plaćanja i kamatnim stopama zbog kašnjenja pri plaćanju).

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

/

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

LEGILUX

Ministarstvo pravosuđa

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Da. Stopa zakonske kamate utvrđena je u članku 6:47 Zakona V. od 2013. o Građanskom zakoniku, koji je povezuje s pravilima središnje banke o kamatnim stopama. Stopa zakonske kamate koja proizlazi iz duga izraženog u HUF temelji se na kamatnoj stopi središnje banke, o kojoj je odlučilo Monetarno vijeće Narodne banke Mađarske. Ako je dug izražen u stranoj valuti, stopa zakonske kamate je osnovna kamatna stopa o kojoj je odlučila središnja banka koja ju je izdala za predmetnu valutu, ili ako nema takve osnovne stope – kamatna stopa novčanog tržišta.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Pravna osnova za zakonsku kamatu je Građanski zakonik, koji kamatom smatra cijenu novca druge osobe koju stranka mora platiti za bilo koji dug osim ako nije dogovoreno drukčije. Zakonska kamata primjenjiva na dug naplaćuje se svako kalendarsko polugodište. Kamatna stopa na snazi prvoga dana predmetnog polugodišta primjenjuje se na cijelo razdoblje navedenog kalendarskog polugodišta, bez obzira na bilo kakve promjene osnovne kamatne stope središnje banke tijekom tog polugodišta.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Ne.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Da, Građanski zakonik može se pronaći u Bazi podataka nacionalnog zakonodavstva [Nemzeti Jogszabálytár]. Informacije o stopi osnovne kamatne stope središnje banke mogu se pronaći na web-mjestu Narodne banke Mađarske.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

U malteškom pravu ne može se pronaći termin „zakonska kamata”, već se umjesto njega upotrebljava „zakonom propisana kamata za zakašnjelo plaćanje”. Taj se izraz može pronaći u malteškom Trgovačkom zakonu u kojem je termin definiran kao „jednostavna kamata za zakašnjelo plaćanje po stopi koja je jednaka zbroju referentne stope i najmanje osam posto (8 %)”.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Malteškim pravom predviđena je samo jedna kamatna stopa koja iznosi osam posto (8 %). Pravna osnova za ovu stopu jest Trgovački zakon, poglavlje 13. Zakonodavstva Malte, posebno u glavi II. podglavi IA navedenog zakona.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Vjerovnik ima pravo na kamate za zakašnjelo plaćanje od dana nakon datuma ili kraja roka za plaćanje utvrđenog u ugovoru. Međutim, kada datum ili rok za plaćanje nije utvrđen u ugovoru, vjerovnik ima pravo na zakašnjelo plaćanje nakon isteka nekog od sljedećih rokova:

• trideset kalendarskih dana nakon datuma kada dužnik primi račun;
• trideset kalendarskih dana nakon datuma primitka dobara ili usluga, ako je datum primitka računa nepoznat;
• trideset kalendarskih dana nakon datuma primitka dobara ili usluga, ako dužnik primi račun prije nego dobra ili usluge;
• trideset kalendarskih dana nakon datuma kada se proizvod mora potvrditi ili provjeriti u skladu sa zakonom ili kako je utvrđeno ugovorom te ako dužnik primi račun prije ili na datum tog prihvaćanja ili provjere.

Primjenjiva referentna stopa za prvi semestar predmetne godine jest stopa koja je na snazi 1. siječnja te godine, a za drugi semestar godine stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Malteški Trgovački zakon, poglavlje 13. Zakonodavstva Malte, besplatno je dostupan na internetu.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Kamatne stope - Nizozemska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Nizozemska ima zakonsku kamatu. To je kamata koju vjerovnik zakonski može zatražiti u slučaju zakašnjelog plaćanja.

Razlikuju se zakonska kamata za nekomercijalne transakcije (članak 6:119 Građanskog zakonika) i zakonska kamata za komercijalne transakcije (članak 6:119a Građanskog zakonika).

Zakonska kamata za nekomercijalne transakcije primjenjuje se na sve ugovore s fizičkim osobama ili potrošačima.

Zakonska kamata za komercijalne transakcije primjenjuje se na sve ugovore s poduzećima i vladinim organizacijama.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Zakonska kamatna stopa za nekomercijalne transakcije iznosi 2 %. Zakonska kamatna stopa za komercijalne transakcije iznosi 8 %.

Zakonska kamatna stopa može varirati.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Stope zakonske kamate uređene su člankom 1000. austrijskog Građanskog zakonika (Allgemeines bürgerliches Gesetzbuch, ABGB). Zatezne kamate uređene su člankom 1333. Građanskog zakonika (ABGB) i člankom 456. austrijskog Trgovačkog zakonika (Unternehmensgesetzbuch, UGB) za pravne transakcije vezane uz poslovanje između trgovačkih društava i između trgovačkih društava i pravnih osoba u skladu s javnim pravom.

Članak 1000. Građanskog zakonika (ABGB) primjenjuje se na kamatu „koja je propisana zakonom ili za koju još stopa nije utvrđena”. Osim toga, članak 1000. stavak 2. Građanskog zakonika (ABGB) određuje slučajeve u kojima se može naplatiti kamata na kamatu (složena kamata).

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

U skladu s člankom 1000. stavkom 1. Građanskog zakonika (ABGB), zakonska kamata iznosi četiri posto na godinu. Isto se primjenjuje na zakonsku zateznu kamatu u skladu s člankom 1333. stavkom 1. Građanskog zakonika (ABGB) u vezi s člankom 1000. stavkom 1. Građanskog zakonika. Ta se kamatna stopa primjenjuje i na unilateralne poslovne transakcije.

Za pravne transakcije vezane uz poslovanje između trgovačkih društava i između trgovačkih društava i pravnih osoba u skladu s javnim pravom primjenjuje se zatezna kamata od 9,2 postotna boda iznad osnovne kamatne stope za kašnjenja u plaćanju nepodmirenih dugova u skladu s člankom 456. Trgovačkog zakonika. Osnovna kamatna stopa za relevantno polugodišnje razdoblje je ona koja je važeća prvoga kalendarskog dana u tome razdoblju. Osnovna kamatna stopa može se pronaći na web-mjestu Austrijske narodne banke na http://www.oenb.at pod „Usluge” / „Kamatne stope i devizni tečajevi”.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

U skladu s člankom 1000. stavkom 2. Građanskog zakonika, vjerovnik može naplatiti kamatu na novčano potraživanje ako su stranke tako izričito ugovorile. Čak i bez takvog ugovora između stranaka, složena kamata od četiri posto na godinu može biti naplaćena od dana na koji je započela parnica ( od dana na koji je tuženiku dostavljena tužba), ako je riječ o potraživanju zbog neplaćene kamate. Austrijski zakon ne zabranjuje složenu kamatu.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Prethodno navedenim odredbama austrijskog Građanskog zakonika i austrijskog Trgovačkog zakonika može se besplatno pristupiti (na njemačkom jeziku) na web-mjestu Ureda saveznog kancelara Austrije (Bundeskanzleramt) (http://www.ris.bka.gv.at/) pod „Bundesrecht”/ „Bundesrecht konsolidiert”.

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Kamatne stope - Poljska

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

U skladu s člankom 359. stavkom 1. Zakona od 23. travnja 1964. – Građanski zakonik [Službeno glasilo zakona (Dziennik Ustaw) od 2014., oznaka 121, kako je izmijenjen, dalje u tekstu: „GZ”], kamata na iznos potraživanja naplativa je samo ako proizlazi iz pravnog posla ili kodificiranog prava, odluke suda ili odluke drugog nadležnog tijela. Ako razina kamate nije utvrđena drukčije, naplaćuje se zakonska kamata po stopi koja odgovara iznosu referentne stope Narodne banke Poljske uvećane za 3,5 postotnih bodova.

S druge strane, u odnosu na zatezne kamate, u skladu s člankom 481. stavkom 2. GZ-a, ako stopa zatezne kamate nije bila utvrđena, naplaćuje se zakonska zatezna kamata po stopi koja odgovara iznosu referentne stope Narodne banke Poljske uvećane za 5,5 postotnih bodova. Međutim, ako se na potraživanje obračunava kamata po višoj stopi, vjerovnik može zahtijevati zateznu kamatu po toj višoj stopi.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

U skladu s člankom 359. stavkom 2. GZ-a, zakonska kamata utvrđuje se po stopi koja odgovara iznosu referentne stope Narodne banke Poljske uvećane za 3,5 postotnih bodova. Ministar pravosuđa objavljuje razinu zakonske kamate putem priopćenja u Službenom listu Poljske (Monitor Polski). Trenutačno, u skladu s priopćenjem ministra pravosuđa od 7. siječnja 2016., 1. siječnja 2016. razina zakonske kamate je 5 % per annum, a razina zakonske zatezne kamate je 7 % per annum.

Kamata u poslovnim transakcijama, s druge strane, uređena je Zakonom od 8. ožujka 2013. o uvjetima plaćanja u poslovnim transakcijama (Službeno glasilo zakona od 2019., oznaka 118) te se razina kamate uvijek utvrđuje u priopćenju koje izdaje ministar poduzetništva i tehnologija. Trenutačno, u skladu s priopćenjem od 14. siječnja 2019., od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. razina zakonske kamate za kašnjenja u poslovnim transakcijama je 9,50 % per annum.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Više detalja o trenutačnim razinama kamatnih stopa Nacionalne banke Poljske, uključujući referentne stope dostupno je naweb-mjestu Nacionalne banke Poljske (NBP) na: http://www.nbp.pl/home.aspx?f=/dzienne/stopy.htm

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Priopćenja koja su izdali ministar pravosuđa i ministar razvoja o razini zakonske kamate (u poslovnim transakcijama) dostupna su na web-mjestu Vladinog centra za zakonodavstvo (Rządowe Centrum Legislacji – RCL): http://www.monitorpolski.gov.pl/Wyszukiwanie/tabid/114/Title/odsetki/Default.aspx

Izvorna jezična inačica ove stranice nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Kamatne stope - Portugal

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata

Da, portugalsko zakonodavstvo predviđa zakonske kamatne stope.

Kamatu mogu odrediti stranke ili može biti utvrđena zakonom. Kada je određuju stranke, naziva se ugovornom kamatom. Kada je utvrđena zakonom, naziva se zakonskom kamatom.

Ugovorne i zakonske kamate mogu biti građanske ili trgovačke.

Svrha kamate

Općenito, postoje dvije vrste kamate: kompenzacijske kamate (npr. kamate koje se plaćaju na zajam) i zatezne kamate (npr. kamata na neispunjenje obveze).

Zakonske kamate na neispunjenje obveze

Kada dužnik ne ispuni financijsku obvezu, opće je pravilo da naknada koju mora platiti zbog neispunjenja obveze odgovara zakonskoj kamati izračunatoj na datum na koji dužnik nije ispunio obvezu. Financijska obveza je obveza plaćanja novčanog iznosa drugoj stranci.

Vrijeme neispunjenja obveze

Smatra se da dužnik nije ispunio svoju obvezu nakon što mu je preko sudskih ili izvansudskih kanala priopćeno da mora ispuniti svoju obvezu.

No, postoje tri slučaja u kojima se smatra da dužnik nije ispunio svoju obvezu, a da nije nužno dobio priopćenje.

1. ako obveza ima određeni rok;
2. ako je obveza proizišla iz nezakonitog djela;
3. ako dužnik izbjegava priopćenje; u tom slučaju, smatra se da je dužnik primio priopćenje na datum kada mu je priopćenje trebalo biti uručeno.

Ako je dug nelikvidan, ne postoji neispunjenje obveze dok ne postane likvidan, osim ako je za tu nelikvidnost kriv dužnik. Ako je dužnik odgovoran za nezakonito djelo ili rizik, smatra se da nije ispunio svoju obvezu od datuma na koji mu je uručeno službeno priopćenje, osim ako već nije bio kriv za neispunjenje obveze u skladu s prvim dijelom ovog stavka.

Otpis ili prestanak kamatnog duga

Od vremena kada nastane, kamatni dug ne ovisi nužno o glavnom dugu. Jedan se može prenositi i otkazati bez drugoga.

Raspodjela djelomičnih isplata

Nacionalno zakonodavstvo uspostavlja sljedeća pravila u vezi s raspodjelom isplata:

i. ako, uz dug, dužnik mora platiti troškove ili kamate ili mora vjerovniku platiti naknadu zbog neispunjenja obveza, isplata koja nije dovoljna da obuhvati puni iznos primijenit će se na troškove, naknadu, kamate i kapital, tim redoslijedom.

ii. raspodjela na kapital može biti isključivo posljednja, osim ako vjerovnik ne odluči drukčije.

Kamata na kamatu

Zatezna kamata u određenim slučajevima može se obračunati običnoj kamati (složena kamata).

Da bi se kamati obračunala daljnja kamata, mora se dogoditi jedna od sljedećih situacija:

1. dužniku mora biti sudski priopćeno da kapitalizira obračunatu kamatu ili dužnik mora platiti kamatu pod kaznom kapitalizacije.

Samo kamata koja odgovara minimalnom razdoblju od godinu dana može biti kapitalizirana. Ta ograničenja na složenu kamatu nisu primjenjiva ako krše određene propise ili prakse sektora (npr. ako zajmovi koje su odobrile financijske institucije podliježu posebnim propisima).

Nacionalna sudska praksa odredila je da se zatezne kamate ne mogu obračunati na zatezne kamate. Prema tome, na zakonsku kamatu koja se duguje zbog neispunjenja financijske obveze ne može se u pravilu obračunati kamata. Time se ne dovodi u pitanje bilo koja varijacija ovog tumačenja sudske prakse ni zakonski predviđena mogućnost primjene obavezne novčane kazne kada je isplata iznosa novca određena sudskom presudom.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Zakonske kamatne stope razlikuju se s obzirom na to jesu li povezane s građanskim ili trgovačkim kamatama.

Građanska zakonska kamata

Građanska zakonska kamata utvrđena je zajedničkim ministarskim provedbenim rješenjem (Portaria) ministara pravosuđa i financija, u skladu s člankom 449. stavkom 1. portugalskog Građanskog zakonika (Código Civil). U vrijeme kada je pisan ovaj tekst, građanske kamatne stope utvrđene su ministarskim provedbenim rješenjem br. 291/03 od 8. travnja 2003. koje je još uvijek na snazi.

Trgovačka zakonska kamata

Trgovačka zakonska kamata obično se mora platiti za dugovanja trgovačkih društava, pojedinačnih poduzetnika ili pravnih osoba, osobito za vrste dugovanja navedenih u zakonskom dekretu br. 62/2013 od 10. svibnja 2013., navedenom u nastavku.

Trgovačka zakonska kamata utvrđena je zajedničkim ministarskim provedbenim rješenjem ministara pravosuđa i financija, u skladu s člankom 102. stavcima 3. do 5. portugalskog Trgovačkog zakonika (Código Comercial). U vrijeme pisanja ovog teksta, utvrđivanje trgovačke kamate uređeno je ministarskim provedbenim rješenjem br. 277/13 od 26. kolovoza 2013., u skladu s kojim su trgovačke kamatne stope utvrđene na dvogodišnjoj osnovi.

Iznos svake trgovačke kamatne stope navedene u ministarskom provedbenom rješenju br. 277/13 od 26. kolovoza 2013. utvrđen je priopćenjem Glavne uprave za državnu riznicu i financije (Direcção Geral do Tesouro e Finanças), objavljenom u Službenom listu republike, 2. serija, do 15. siječnja i 15. srpnja svake godine.

Ministarsko provedbeno rješenje br. 277/13 od 26. kolovoza 2013. predviđa dvije kaznene stope trgovačke kamate, koje se razlikuju ovisno o predmetnoj transakciji:

1. prva je kamatna stopa primjenjiva na kašnjenja u plaćanju koja se odnose na poslovne transakcije između trgovačkih društava ili između trgovačkih društava i javnih tijela, kako je predviđeno Zakonskim dekretom br. 62/2013 od 10. svibnja 2013.;
2. druga je dodatna stopa zatezne kamate primjenjiva na druge operacije i u vezi s dugovanjem trgovačkih društava, pojedinačnih poduzetnika ili pravnih osoba, kako je predviđeno člankom 102. stavkom 3. portugalskog Trgovačkog zakonika.

Zakonske kamatne stope, građanske i trgovačke, variraju s vremenom. Iz tog razloga, pri izračunavanju kamate trebalo bi uzeti u obzir različite stope primjenjive za svaki dio razdoblja neispunjenja obveze.

Iz praktičnih razloga, ovdje smo spomenuli samo zakonske kamatne stope iz posljednjih godina. Sadržaj ovog informativnog članka služi isključivo u informativne svrhe i nije mu svrha zamijeniti upotrebu primjenjivog nacionalnog zakonodavstva za svaki određeni slučaj.

Obavezna dodatna naknada na kamatu od 5 % pridodaje se zakonskoj kamati za koju postoji dug ako je isplata iznosa novca određena sudskom presudom. U ovom slučaju, kamata po stopi od 5 % godišnje duguje se automatski bez potrebe za drugom sudskom odlukom računajući od datuma kada je presuda stupila na snagu. Obvezna novčana kazna pridodaje se kaznenoj kamati, ako je primjenjivo, ili naknadi koja se duguje, u skladu s člankom 829.a, stavkom 4. portugalskog Građanskog zakonika.

Zakonska kamata od 5. kolovoza 1980. do danas je kako slijedi:

Stopa trgovačke zakonske kamate od 28. rujna 1995. do danas je kako slijedi:

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Dodatne informacije o tome kako izračunati zakonsku kamatu mogu se pronaći na web-mjestu Glavne uprave za državnu riznicu i financije Ministarstva pravosuđa.

http://www.dgtf.pt/avisos-e-circulares/taxas-de-juros-moratorios

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Internetski pristup web-mjestu navedenom u 3. odgovoru je besplatan.

Mjerodavni propisi

Građanski zakonik https://www.pgdlisboa.pt/leis/lei_mostra_articulado.php?nid=775&tabela=leis

Trgovački zakonik https://www.igf.gov.pt/leggeraldocs/CODIGO_COMERCIAL_LIVRO_1.htm

Ministarsko provedbeno rješenje br. 291/2003 https://dre.pt/pesquisa/-/search/223663/details/maximized

Upozorenje:

Informacije u ovom informativnom članku općenite su prirode i nisu iscrpne. Nisu obvezujuće za kontaktne točke, Europsku pravosudnu mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, sudove ili bilo koje druge osobe. Nije im svrha zamijeniti upotrebu primjenjivog zakonodavstva koje je na snazi.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Vladinim rješenjem br. 13/2011 o kompenzacijskim i zateznim zakonskim kamatama na obveze plaćanja i uređivanju određenih financijskih i fiskalnih mjera u bankarskom sektoru utvrđuju se pravni aranžmani za:

– kompenzacijske zakonske kamate (kamate koje duguje dužnik na iznos koji je obvezan platiti u zadanom roku, izračunate za razdoblje koje prethodi datumu dospijeća za iznos koji duguje) i

– zatezne zakonske kamate (kamate koje duguje dužnik na iznos koji je obvezan platiti zbog neispunjenja te obveze do datuma dospijeća).

Prema članku 2. Vladinog rješenja br. 13/2011, ako obveza plaćanja u skladu sa zakonskim odredbama ili uvjetima ugovora podliježe kompenzacijskim i/ili zateznim kamatama, ovisno o slučaju, i u nedostatku izričite odredbe koju su stranke dogovorile o stopi za takvu kamatu, plaća se stopa zakonske kamata koja odgovara svakoj od njih.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Odredbe na kojima se temelje pravni aranžmani za kompenzacijske/zatezne zakonske/konvencionalne kamate su članci 3. – 5. Vladinog rješenja br. 13/2011 o kompenzacijskim i zateznim zakonskim kamatama na obveze plaćanja i uređivanju određenih financijskih i fiskalnih mjera u bankarskom sektoru.

Članak 3. – (1) Stopa kompenzacijske zakonske kamate jest referentna kamatna stopa Narodne banke Rumunjske (Banca Națională a României), odnosno kamatna stopa monetarne politike utvrđena odlukom uprave Narodne banke Rumunjske.

(2) Stopa zatezne zakonske kamate jest referentna stopa uvećana za 4 postotna boda.

(2¹) U transakcijama između stručnjaka i između stručnjaka i javnih naručitelja, stopa zatezne zakonske kamate jest referentna kamatna stopa uvećana za 8 postotnih bodova.

(3) U pravnim odnosima koji ne proizlaze iz operacija profitnog društva, u smislu članka 3. stavka 3. Zakona br. 287/2009 o Građanskom zakoniku, reizdanje, stopa zakonske kamate određuje se u skladu sa stavcima 1. i 2., umanjena za 20 %.

(4) Referentnu kamatnu stopu Narodne banke Rumunjske u Službenom listu Rumunjske, 1. dio, objavljuje Narodna banka Rumunjske, kad se mijenja kamatna stopa monetarne politike.

Članak 4. – U pravnim odnosima s prekograničnim implikacijama, gdje je primjenjiv rumunjski zakon i isplata se provodi u stranoj valuti, zakonska kamata iznosi 6 % na godinu.

Članak 5. – (1) U pravnim odnosima koji ne proizlaze iz operacija profitnog društva, u smislu članka 3. stavka 3. Zakona br. 287/2009 o Građanskom zakoniku, reizdanje, stopa zakonske kamate ne može biti veća od zakonske kamate za više od 50 % na godinu.

(2) Bilo koja klauzula koja krši odredbe stavka 1. ništavna je. U tom slučaju, vjerovnik se odriče prava na potraživanje zakonske kamate.

(3) Valjanost konvencionalnih kamatnih stopa određuje se pomoću zakonske kamate koja je na snazi na datum propisivanja.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Članak 3. stavak 1. Vladinog rješenja br. 13/2011 o kompenzacijskim i zateznim zakonskim kamatama na obveze plaćanja i uređivanju određenih financijskih i fiskalnih mjera u bankarskom sektoru predviđa da je stopa zakonske kamate referentna kamatna stopa Narodne banke Rumunjske, odnosno kamatna stopa monetarne politike utvrđena odlukom uprave Narodne banke Rumunjske. Objavljena je na web-mjestu Narodne banke Rumunjske na https://www.bnr.ro/Monetary-Policy--3318.aspx

Za metodu izračunavanja stope zakonske kamate u različitim slučajevima, vidi prethodni odgovor.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Da, Vladino rješenje br. 13/2011 o kompenzacijskim i zateznim zakonskim kamatama na obveze plaćanja i uređivanju određenih financijskih i fiskalnih mjera u bankarskom sektoru, na rumunjskom jeziku. Vidi web-mjesto Narodne banke Rumunjske na http://www.bnr.ro/apage.aspx?pid=404&actId=324573

Da, na engleskom jeziku za referentu kamatnu stopu Narodne banke Rumunjske (NBR). Vidi web-mjesto Narodne banke Rumunjske na https://www.bnr.ro/Monetary-Policy--3318.aspx

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Pojam zatezne kamate definiran je u članku 374. Zakonika o obveznim odnosima (Obligacijski zakonik, dalje u tekstu: ZOO) (Uradni list RS (Službeni list Republike Slovenije); UL RS br. 97/07 – službeni pročišćeni tekst, i 64/16 – Odluka Ustavnog suda), u kojem je propisano da dužnik osim glavnice duguje i zatezne kamate kada je to predviđeno zakonom ili ako su se tako dogovorili vjerovnik i dužnik.

Ako dužnik kasni s izvršenjem novčane obveze, on u skladu s člankom 378. stavkom 1. ZOO-a osim glavnice duguje i zatezne kamate.

Ugovorna kamata uređena je člankom 382. ZOO-a u kojem je predviđeno da se ugovorne strane mogu dogovoriti da će dužnik uz glavnicu otplaćivati i ugovornu kamatu za razdoblje koje počinje od trenutka nastanka novčane obveze do njezina dospijeća.

U Sloveniji su zabranjene složene kamate, što znači da se na dospjele, ali neplaćene kamate ne obračunavaju zatezne kamate, osim ako je zakonom propisano drukčije. Stoga je ugovorna odredba kojom je predviđeno dodavanje zatezne kamate na neplaćeni dospjeli iznos kamata ništava. Međutim, ugovorom se može predvidjeti mogućnost povećanja kamate u slučaju da je dužnik ne otplati na vrijeme.

Neovisno o tome, člankom 27.a Zakona o zaštiti potrošača (Zakon o varstvu potrošnikov) (UL RS br. 98/04 – službeni pročišćeni tekst, 114/06 – ZUE, 126/07, 86/09, 78/11, 38/14 i 19/15) predviđeno je da, neovisno o općim odredbama o obvezama, u slučaju da potrošač kasni s plaćanjem ugovorne strane ne mogu dogovoriti primjenu viših kamatnih stopa od onih utvrđenih u ZOO-u.

U skladu sa ZOO-om, ako je dogovorena stopa zatezne kamate ili ugovorna kamatna stopa za više od 50 % veća od zakonske stope zatezne kamate, takav se ugovor smatra lihvarskim, osim ako vjerovnik dokaže da nije iskoristio nepovoljno ili teško financijsko stanje dužnika, njegovo nedovoljno iskustvo, nemar ili ovisnost ili da korist koju je pribavio za sebe ili nekog drugoga nije očito nerazmjerna onomu što je dao ili se obvezao dati ili učiniti. Ova se pretpostavka ne primjenjuje na komercijalne ugovore, odnosno na ugovore sklopljene između gospodarskih subjekata (trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba koje se bave gospodarskom djelatnošću ili obrtnika).

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Člankom 378. stavkom 2. ZOO-a predviđeno je da stopa zatezne kamate iznosi 8 % godišnje, osim ako je zakonom propisano drukčije. U skladu s člankom 379. ZOO-a, vjerovnik i dužnik mogu dogovoriti višu ili nižu stopu zatezne kamate od stope propisane zakonom (ugovorno dogovorena kamatna stopa). Kako je već istaknuto, nije moguće dogovoriti višu stopu zatezne kamate u slučaju da potrošač koji je ugovorna strana kasni s plaćanjem.

Poseban zakon kojim se uređuje kamatna stopa jest Zakon o zakonskoj stopi zateznih kamata (Zakon o predpisani obrestni meri zamudnih obresti) (UL RS br. 11/07 – službeni pročišćeni tekst, dalje u tekstu: ZZSZK-1). Člankom 2. tog zakona propisano je da je zakonska stopa zatezne kamate, uzimajući u obzir članak 3. stavak 1. točku (d) Direktive 2000/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. lipnja 2000. o borbi protiv kašnjenja u plaćanju u poslovnim transakcijama (SL L 200, 8. kolovoza 2000., str. 35.), glavna kamatna stopa uvećana za 8 postotnih bodova. Zakonska kamatna stopa primjenjuje se u razdoblju od šest mjeseci od 1. siječnja ili 1. srpnja. Glavna kamatna stopa jest kamatna stopa koju primjenjuje Europska središnja banka za glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana relevantnog šestomjesečnog razdoblja. Ministar financija objavljuje zakonsku stopu zatezne kamate i njezine promjene u Službenom listu Republike Slovenije. Zakonska stopa zatezne kamate koja se primjenjuje od 1. siječnja 2017. i vrijedi šest mjeseci iznosi 8 %.

Ugovorna kamatna stopa utvrđena je u članku 382. ZOO-a. U slučajevima u kojima je dogovorena ugovorna kamatna stopa, ali ne i stvarna kamatna stopa i datum dospijeća, godišnja kamatna stopa iznosi 6 % i dospijeva u isto vrijeme kad i glavnica. Ugovorna kamatna stopa prestaje se obračunavati kada zbroj dospjelih kamata koje još nisu plaćene prijeđe iznos glavnice.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Informacije o osnovnim kamatnim stopama i stopama zatezne kamate dostupne su i na internetskim stranicama Banke Slovenije.

Informativni izračun kamata može se dobiti na internetskim stranicama Vrhovnog suda Republike Slovenije.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Zakon o obveznim odnosima Republike Slovenije

Zakon o zakonskoj kamatnoj stopi

Zakon o zaštiti potrošača

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zatezna je kamata sankcija zbog neispunjenja obveze plaćanja duga. Plaća se uz dug, a utvrđuje se kao postotak nepodmirenog iznosa. U skladu sa zakonom neispunjenjem obveze plaćanja duga mijenja se sadržaj prava vjerovnika i obveza dužnika jer se neispunjenjem obveze uspostavljaju nova prava i obveze uz obvezu otplate duga, bez obzira na to je li dužnik izazvao neispunjenje obveze ili ne.

Kad je riječ o zakonskoj zateznoj kamati, u okviru slovačkog zakonodavstva postoje zatezna kamata u skladu s člankom 517. stavkom 2. Zakona br. 40/1964, Građanski zakonik (Občianský zákonník), te zatezna kamata u skladu s člankom 369. Trgovačkog zakonika (Obchodný zákonník). U skladu s građanskim pravom zatezna se kamatna stopa ne može dogovoriti ugovorno, odnosno ugovorne stranke ne smiju dogovoriti stopu višu od one utvrđene zakonom, za razliku od trgovačkog prava u kojemu se prednost daje međusobnom dogovoru poslovnih subjekata u vezi sa stopom zatezne kamate; ako se ne postigne sporazum u vezi sa stopom, vjerovnik ima pravo na zateznu kamatu po zakonskoj stopi.

Zakonska je stopa stoga jednostavna kamata na neispunjenje obveze te se njezin iznos utvrđuje zakonom ovisno o tome je li predmetni slučaj obuhvaćen građanskim ili trgovačkim pravom. U okviru građanskog prava zatezna kamata ne može biti viša od stope utvrđene zakonom (odnosno, može se dogovoriti niža stopa) i ako ne postoji ugovorni sporazum, zatezna se kamata automatski utvrđuje po zakonskoj stopi, ako to zahtijeva vjerovnik. U okviru trgovačkog prava zatezna kamata može biti viša ili niža od propisane kamate, a propisana je kamata bitna jedino ako ne postoji ugovorni sporazum.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

U skladu s člankom 517. stavkom 2. Građanskog zakonika zakonska stopa je zatezna kamata utvrđena Uredbom br. 87/1995 (nariadenie č. 87/1995 Z.z.) pa je zatezna kamatna stopa za pet postotnih bodova viša od osnovne stope Europske središnje banke na prvi dan neispunjenja obveze plaćanja duga. Stoga se pet postotnih bodova dodaje osnovnoj stopi ESB-a (odnosno, stopi za glavne operacije refinanciranja). Kamatne stope ESB-a za pojedinačna razdoblja dostupne su na internetskim stranicama Narodne banke Slovačke. Zatezna kamatna stopa na prvi dan neispunjenja obveze primjenjuje se tijekom trajanja neispunjenja obveze i sva kasnija usklađenja osnovne stope ESB-a ne utječu na zateznu kamatnu stopu.

U skladu s trgovačkim pravom zakonska je stopa uređena člankom 369. Trgovačkog zakonika na temelju kojeg vjerovnik, ako je izvršio svoje zakonske i ugovorne obveze, u slučaju neispunjenja obveze ima pravo tražiti zateznu kamatu po stopi dogovorenoj ugovorom, bez potrebe za posebnom obaviješću. Kao što je prethodno navedeno, u trgovačkim se odnosima zatezna kamatna stopa može ugovorno izmijeniti. Međutim, čak i ako je zatezna kamata ugovorno dogovorena, stopa mora biti u skladu s načelima poštenog trgovanja. U suprotnome se pravo u okviru takvog sporazuma ne može zaštititi, što znači da čak i ako je kamatna stopa ugovorno dogovorena, sud ne može dosuditi kamatu po stopi kojom bi se ta načela povrijedila. Druga se iznimka odnosi na dugove u okviru potrošačkog ugovora u kojemu je potrošač dužnik, pri čemu dogovorena zatezna kamatna stopa ne može biti viša od iznosa utvrđenog građanskim pravom.

U skladu s odjeljkom 369. Trgovačkog zakonika, ako nije dogovorena zatezna kamatna stopa dužnik mora platiti zateznu kamatu po stopi koju je utvrdila slovačka vlada Uredbom br. 21/2013 (nariadenie č. 21/2013 Z.z.). Zakonodavstvom je dopuštena fiksna i varijabilna zatezna kamata. Fiksna je stopa jednaka osnovnoj stopi ESB-a na prvi dan neispunjenja obveze uvećano za devet postotnih bodova; ta stopa primjenjuje se tijekom trajanja neispunjenja obveze plaćanja duga te sva kasnija usklađenja osnovne stope ESB-a ne utječu na zateznu kamatnu stopu (zbog čega se ova zatezna kamatna stopa naziva fiksnom stopom). Međutim, umjesto fiksne kamate vjerovnik može od dužnika zahtijevati varijabilnu zateznu kamatu te stoga može od dužnika tražiti da plati zateznu kamatu po osnovnoj stopi ESB-a koja vrijedi prvog dana relevantnog kalendarskog polugodišta uvećano za osam postotnih bodova. Ako vjerovnik odabere varijabilnu kamatnu stopu, taj se način obračuna kamata (ne stopa utvrđena neispunjenjem obveze, nego metoda obračuna stope) primjenjuje tijekom trajanja neispunjenja obveze plaćanja duga. Varijabilna zatezna kamata stoga znači da se zatezna kamatna stopa može promijeniti u skladu s promjenama osnovne stope ESB-a koja vrijedi na prvi dan relevantnog kalendarskog polugodišta, odnosno 1. siječnja i 1. srpnja. Kamatne stope ESB-a za pojedinačna razdoblja dostupne su na internetskim stranicama Narodne banke Slovačke.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Metoda obračuna zatezne kamate utvrđena je zakonodavstvom jasno i sveobuhvatno. Trenutačnu zateznu kamatnu stopu objavilo je Ministarstvo pravosuđa Slovačke Republike (Ministerstvo spravodlivosti Slovenskej republiky) na svojim internetskim stranicama. Neslužbeno je dostupna i na internetskim stranicama https://www.najpravo.sk/, kojima se često služe slovački vjerovnici i dužnici te njihovi pravnici. Na tim je stranicama moguće i jednostavno obračunati zateznu kamatu s pomoću kalkulatora osmišljenog posebno u tu svrhu.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Uz prethodno navedene poveznice, postojeća formulacija relevantnog zakonodavstva (Građanski i Trgovački zakonici) i uredbi (uredbe br. 87/1995 i 21/2013) može se pronaći na internetskim stranicama https://www.slov-lex.sk/domov.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

„Zakonska kamata” u finskom zakonodavstvu odnosi se na kamatnu stopu koja se primjenjuje na nepodmireni dug prije datuma dospijeća i na zateznu kamatu. Odredbe o objema vrstama zakonskih kamata propisane su u Zakonu o kamatama (Korkolaki, 633/1982). Obveza plaćanja kamate ili zatezne kamate utvrđena je u Zakonu o kamatama, izuzev ako drukčije proizlazi iz obveze dužnika ili poslovne prakse ili ako je drukčije propisano zakonom (Zakon o kamatama, članak 2. stavak 1.).

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Kamata koja se obračunava na dugove: dužnik nije dužan plaćati kamatu za razdoblje koje prethodi datumu dospijeća duga (Zakon o kamatama, članak 3. stavak 1.). Međutim, moguće je dogovoriti plaćanje kamata. Ako je obveza plaćanja kamate dogovorena bez utvrđivanja kamatne stope, dužnik mora platiti godišnju kamatu u skladu s referentnom stopom iz članka 12. Zakona o kamatama (Zakon o kamatama, članak 3. stavak 2.).

Zakon o zaštiti potrošača (Kuluttajansuojalaki, 38/1978) sadržava odredbe o zakonskim kamatama za dužnike potrošače, osobito kad je riječ o financijskim dugovima nastalima na temelju potrošačkih kredita.

U skladu s izmjenom Zakona koja je stupila na snagu 1. rujna 2019. stopa zaduživanja za kredit koji je uzeo dužnik potrošač ne smije biti viša od 20 % (Zakon o zaštiti potrošača, poglavlje 7. članak 17.a). Ta se odredba primjenjuje na ugovore o kreditima sklopljene 1. rujna 2019. ili nakon tog datuma, uz određene iznimke. Prije stupanja te odredbe na snagu u rujnu 2019. bio je utvrđen najviši iznos kamatne stope povezane s postotnom godišnjom kreditnom stopom (referentna stopa uvećana za 50 postotnih bodova u skladu s člankom 12. Zakona o kamatama), ali time nisu bili obuhvaćeni, među ostalim, zajmovi od 2000 EUR i veći.

Zbog pandemije bolesti COVID-19 Zakon o zaštiti potrošača izmijenjen je tako da maksimalna kamatna stopa za neke vrste potrošačkih kredita privremeno iznosi 10 % (Zakon o zaštiti potrošača, poglavlje 7. članak 17.c). Ta je odredba bila na snazi od 1. srpnja 2020. do 30. rujna 2021.

Prethodno navedene kamatne stope mogu se primjenjivati istodobno ovisno o čimbenicima kao što su vrsta kredita (kredit s jednokratnom otplatom ili bez roka dospijeća) i o tome kad je kredit odobren ili o datumu kad je povučen kredit bez roka dospijeća.

Zatezne kamate: za ugovore obuhvaćene Zakonom o uvjetima plaćanja za komercijalne ugovore (Laki kaupallisten sopimusten maksuehdoista, 30/2013) zakonska zatezna kamata veća je osam postotnih bodova od referentne stope koja je bila na snazi u određenom trenutku (Zakon o kamatama, članak 4.a stavak 1.), odnosno trenutačno iznosi 8,0 % (stanje u jesen 2020.). Kad je riječ o drugim ugovorima, zakonska zatezna kamata veća je sedam postotnih bodova od referentne stope koja je na snazi u tom trenutku (Zakon o kamatama, članak 4.), odnosno trenutačno iznosi 7,0 % (stanje u jesen 2020.).

Kad je riječ o potrošačkom dugu, odredbe iz Zakona o zateznim kamatama obvezno su zakonodavstvo i nije moguće dogovoriti višu stopu zatezne kamate (Zakon o kamatama, članak 2. stavak 2.). Međutim, potrebno je napomenuti da, ako je zatezna kamata niža od kamate koja se obračunava na dug za razdoblje prije datuma dospijeća, obračunava se na istoj osnovi kao i prije datuma dospijeća. Ipak, ako se obveza dužnika odnosi na ugovor o potrošačkom kreditu, zatezna kamata obračunava se na istoj osnovi kao i prije datuma dospijeća za maksimalno razdoblje od 180 dana od datuma dospijeća ukupnog duga. Ako prije isteka tog roka sud donese presudu o dugu, kamata se mora platiti na istoj osnovi kao i prije datuma dospijeća za razdoblje do donošenja presude (Zakon o kamatama, članak 4. stavak 2.).

Kad je riječ o ostalim dugovima osim potrošačkog duga, moguće je usuglasiti zateznu kamatu. Međutim, u ugovorima koji su obuhvaćeni područjem primjene Zakona o uvjetima plaćanja za komercijalne ugovore nije moguće dogovoriti da vjerovnik neće imati pravo naplatiti zateznu kamatu i, ako je dužnik naručitelj, nije moguće dogovoriti nižu stopu zatezne kamate od one utvrđene u skladu s člankom 4.a stavkom 1. Zakona o kamatama (Zakon o uvjetima plaćanja za komercijalne ugovore, Laki kaupallisten sopimusten maksuehdoista, članak 8.). Kad je riječ o plaćanjima obuhvaćenima Zakonom o uvjetima plaćanja za komercijalne ugovore, zatezna kamata isto se tako obračunava na istoj osnovi kao prije datuma dospijeća ako je zatezna kamata niža od kamate koja se obračunava na dug za razdoblje prije datuma dospijeća (Zakon o kamatama, članak 4.a stavak 2.).

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Referentna stopa iz Zakona o kamatama odnosi se na kamatnu stopu koju primjenjuje Europska središnja banka u svojim zadnjim glavnim operacijama refinanciranja koje su obavljene prije prvog kalendarskog dana svakog polugodišta zaokruženu na najbližu polovinu postotnog boda (Zakon o kamatama, članak 12.).

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Neslužbeni engleski prijevod Zakona o kamatama dostupan je na: https://finlex.fi/en/laki/kaannokset/1982/en19820633_20130032.pdf.

Verzije Zakona na finskom i švedskom jeziku dostupne su na: https://finlex.fi/fi/laki/ajantasa/1982/19820633.

Zakon o uvjetima plaćanja za komercijalne ugovore na finskom i švedskom jeziku dostupan je na: https://finlex.fi/fi/laki/ajantasa/2013/20130030.

Zakon o zaštiti potrošača na finskom i švedskom jeziku dostupan je na: https://finlex.fi/fi/laki/ajantasa/1978/19780038.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Pravila o kamatama propisana su u Zakonu o kamatama (räntelagen, 1975:635). Ta se pravila primjenjuju osim ako je drugačije propisano u ugovoru, obećano ili utvrđeno nekim drugim aktom. Međutim, zakonom se neki ugovorni uvjeti proglašavaju ništavima.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

Zahtjevi za povrat

U slučaju zahtjeva za povrat plaćanja, na primjer zbog povrede ugovora, kamatna stopa je referentna stopa (koja je u veljači 2016. iznosila 0 %) uvećana za dva postotna boda. Kamata se obračunava od datuma kada je izvršeno plaćanje do datuma povrata, i uključujući taj datum, ili, ako povrat nije izvršen na vrijeme, do datuma dospijeća kamate, i uključujući taj datum, u skladu s pravilima o neplaćenim potraživanjima.

Nepodmirena potraživanja

Kamata za nepodmirena potraživanja obračunava se po referentnoj stopi (0 % u veljači 2016.) uvećanoj za osam postotnih bodova. Primjenjuju se sljedeća opća pravila:

a) ako je datum dospijeća utvrđen unaprijed, kamata na potraživanje obračunava se od tog datuma;

b) ako se potraživanje temelji na dužnosti osobe da obrazloži novac zaprimljen od glavne ili treće strane, kamata se obračunava od datuma dostavljanja obrazloženja ili, u slučaju da obrazloženje nije dostavljeno, od trenutka kada je ono trebalo biti dostavljeno;

c) u pogledu ostalih nepodmirenih potraživanja opće je pravilo da se kamata obračunava od trinaestog dana nakon što je vjerovnik poslao račun ili na neki drugi način dostavio zahtjev za plaćanje predmetnog iznosa u kojem navodi da se u slučaju neplaćanja obračunava kamata. Dužnik nije dužan plaćati kamatu za vrijeme prije nego što je zaprimio račun ili zahtjev.

U poslovnim transakcijama između trgovaca kamate se obračunavaju neovisno o tome je li u zahtjevu za plaćanje navedeno da neplaćanje podrazumijeva obvezu plaćanja kamata. Isto se primjenjuje kada trgovac u svom poslovanju ima potraživanje prema javnom nadležnom tijelu ili drugom javnom tijelu za dostavljenu robu ili pružene usluge.

U slučaju zahtjeva za naknadu štete (skadestånd) ili drugu sličnu naknadu koja se ne može utvrditi bez daljnje istrage, kamata na nepodmireni iznos obračunava se počevši od trinaestog dana otkad je vjerovnik zatražio plaćanje i dostavio izjavu o onome što može razumno potraživati. Dužnik nije dužan plaćati kamate za vrijeme prije nego što je zaprimio zahtjev ili izjavu.

Neovisno o bilo kojem drugom pravilu, kamata na nepodmireno potraživanje obračunava se u svakom slučaju najkasnije od datuma podnošenja zahtjeva za platni nalog (betalningsföreläggande) ili poziva (stämning i mål) u ovršnom postupku.

U slučaju zahtjeva za odštetu nastalu zbog namjerne povrede zakona i ako tražena odšteta nije u obliku doživotnog plaćanja (livränta), kamata se obračunava od datuma kada je pretrpljena šteta.

Potraživanja na koja se obračunava kamata prije datuma dospijeća

Ako se na potraživanje obračunava kamata u trenutku kada dospijeva i plaćanje nije izvršeno na vrijeme, nastavlja se primjenjivati kamatna stopa koja se primjenjivala prije datuma dospijeća. Međutim, kamatna stopa nikada ne smije biti niža od kamatne stope koja bi se obračunavala na nepodmireno potraživanje na koje se kamata nije obračunavala prije datuma dospijeća.

Prilagodba kamatne stope

Kamatna stopa može se prilagoditi ako dužnik nije mogao platiti dug na vrijeme zbog bolesti, nezaposlenosti ili drugih sličnih okolnosti izvan njegove ili njezine kontrole te bi bilo nerazumno od njega tražiti da plati kamate zbog nastalog kašnjenja.

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Ne.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Ovo je poveznica na neslužbenu verziju Zakona o kamatama (räntelagen).

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata je kamatna stopa propisana zakonom koja se može primijeniti na dospjelo potraživanje određenog novčanog iznosa. U pravu Engleske i Walesa predviđena je primjena zakonske kamate u odgovarajućim slučajevima.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Kamata se može potraživati od datuma dospijeća iznosa do datuma prijave tražbine te po istoj stopi do datuma presude. Kamata se može potraživati i od datuma presude po istoj stopi za presude Visokog suda bilo koje vrijednosti i za presude okružnih sudova u vrijednosti većoj od 5000 GBP. Primjenjuje se samo jednostavna kamata. U skladu s pravilom 44.2 stavkom 6. točkom (g) Pravilnika o parničnom postupku sud ima ovlast odrediti kamatu na troškove nastale prije presude.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Mjerodavno zakonodavstvo može se pronaći na sljedećim poveznicama:

Zakon o presudama iz 1838.

Zakon o Vrhovnom sudu (preimenovan u Zakon o višim sudovima) iz 1981.

Zakon o okružnim sudovima iz 1984.

Zakon o zakašnjelom plaćanju komercijalnih dugova (kamate) iz 1998.

Uredba o okružnim sudovima (kamata na dugove iz presude) iz 1991. izmijenjena Uredbom o okružnim sudovima (kamata na dugove iz presude) (izmjena) iz 1996.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Kao što je to slučaj i u Engleskoj i Walesu, zakonska kamata je kamatna stopa propisana zakonom koja se može primijeniti na dospjela novčana potraživanja u pogledu komercijalnog duga. Zakonska kamata može se potraživati na temelju Zakona o zakašnjelom plaćanju komercijalnih dugova (kamate) iz 1998. Zakonska kamata ne primjenjuje se na prodaju javnosti. I prodavatelj i kupac moraju djelovati u komercijalnom svojstvu.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Izračun dospjelih kamata jednostavan je postupak. Najprije treba izračunati iznos kamate za cijelu godinu. To se postiže množenjem dugovanog iznosa s ukupnom kamatnom stopom (osnovna stopa uvećana za 8 %). Zatim treba izračunati dnevnu kamatu dijeljenjem godišnje kamate s 365. Dospjele kamate stoga se izračunavaju tako da se dnevna kamata pomnoži s brojem dana kašnjenja. Zaračunavate kamate na bruto iznos duga, uključujući bilo koji element PDV-a, ali ne plaćate PDV na kamate.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Mjerodavno zakonodavstvo može se pronaći na sljedećim poveznicama:

Zakon o zakašnjelom plaćanju komercijalnih dugova (kamate) iz 1998.

Uredba o zakašnjelom plaćanju komercijalnih dugova (kamatna stopa) (br. 3) iz 2002.

Pravilnik o zakašnjelom plaćanju komercijalnih dugova iz 2002.

Uredba o okružnim sudovima (Sjeverna Irska) iz 1980.

Zakon o pravosuđu (Sjeverna Irska) iz 1978.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata je kamatna stopa propisana zakonom koja se može primijeniti na dospjelo potraživanje određenog novčanog iznosa. U pravu Škotske predviđena je primjena zakonske kamate u odgovarajućim slučajevima.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Kamata se može potraživati od datuma dospijeća iznosa. U pravilu se primjenjuje jednostavna kamata. Vrhovni sud Ujedinjene Kraljevine može, kada odlučuje o žalbi upućenoj sa Žalbenog odjela Vrhovnog građanskog suda, donijeti rješenje u pogledu kamate, jednostavne ili složene, koje smatra primjerenim.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Mjerodavno zakonodavstvo može se pronaći na sljedećim poveznicama:

Zakon o izvadcima grofovijskih sudova (Škotska) iz 1892.

Zakon o postupovnim pravilima škotskih sudova (kamata u odlukama ili izvadcima grofovijskih sudova) iz 1993.

Zakon o Vrhovnom građanskom sudu iz 1988.

Uredba o radnim sudovima (kamata) iz 1990.

Zakon o postupovnim pravilima škotskih sudova (Pravila Vrhovnog građanskog suda) iz 1994.

Pravilnik o radnim sudovima (kamata na iznose dodijeljene u predmetima diskriminacije) iz 1996.

Zakon o kamati na naknadu štete (Škotska) iz 1958.

Zakon o zakašnjelom plaćanju komercijalnih dugova (kamate) iz 1998.

Uredba o zakašnjelom plaćanju komercijalnih dugova (kamatna stopa) (Škotska) iz 2002.

1 Predviđa li se „zakonska kamata” u državi članici? Ako se predviđa, kako je „zakonska kamata” definirana u toj državi članici?

Zakonska kamata je kamatna stopa propisana zakonom koja se može primijeniti na dospjelo potraživanje određenog novčanog iznosa. U pravu Gibraltara predviđena je primjena zakonske kamate u odgovarajućim slučajevima.

2 Ako se predviđa, koliko iznosi kamata/stopa i koja je njezina pravna osnova? Ako se predviđaju različite stope zakonske kamate, koje se okolnosti i uvjeti primjenjuju?

3 Jesu li dostupne dodatne informacije o izračunu zakonske kamate ako je to potrebno?

Za određene dugove kamata se može potraživati od datuma dospijeća iznosa do datuma prijave tražbine te po istoj stopi do datuma presude. Kamate se mogu potraživati i od datuma presude po stopi koju za takve dugove povremeno propisuje Visoki sud u Engleskoj – trenutačno godišnja stopa iznosi 8 %. Primjenjuje se samo jednostavna kamata.

4 Je li prethodno navedena pravna osnova besplatno dostupna na internetu?

Mjerodavno zakonodavstvo može se pronaći na sljedećim poveznicama:

Zakon o Vrhovnom sudu iz 1960.

Uredba o dugovima iz presude (kamatne stope) iz 2000.

Zakon o zakašnjelom plaćanju komercijalnih dugova (kamate) iz 2003.