Small claims

The European Small Claims procedure is designed to simplify and speed up cross-border claims of up to €5000.

The European Small Claims Procedure is available to litigants as an alternative to the procedures existing under the laws of the Member States. A judgment given in the European Small Claims Procedure is recognized and enforceable in another Member State without the need for a declaration of enforceability and without any possibility of opposing its recognition.

Standard forms have been drawn up for the Small Claims procedure and are available here in all languages. To start the procedure, "Form A" must be filled in. Any relevant supporting documents, such as receipts, invoices, etc. should be attached to the form.

Form A must be sent to the court that has the jurisdiction. Once the court receives the application form it must fill in its part of the "Answer Form". Within 14 days of receiving the application form, the court should serve a copy of it, along with the Answer Form, on the defendant. The defendant has 30 days to reply, by filling in his or her part of the Answer Form. The court must send a copy of any reply to the plaintiff within 14 days.

Within 30 days of receiving the defendant's answer (if any) the court must either give a judgment on the small claim, or request further details in writing from either party, or summon the parties to an oral hearing. If there is an oral hearing, it is not necessary to be represented by a lawyer and if the court has appropriate equipment the hearing should be carried out through videoconference or teleconference.

With the certificate issued by the court (which might need to be translated into the language of the other Member State), and a copy of the judgment, the judgment is enforceable in all the other Member States of the European Union, without any further formalities. The only reason that enforcement in another Member State can be refused is if it is irreconcilable with another judgment in the other Member State between the same parties. Enforcement takes place in accordance with the national rules and procedures of the Member State where the judgment is being enforced.

Related links

Regulation (EC) No 861/2007 - consolidated text of 14 June 2017 PDF (1740 Kb) en

A Guide for Users to the European Small Claims Procedure PDF (1699 Kb) en

Practice Guide for the Application of the European Small Claims Procedure PDF (2237 Kb) en

Infographic for consumers PDF (102 Kb) en

Leaflet for legal professionals PDF (553 Kb) en

Leaflet for businesses PDF (237 Kb) en

Web toolkit – information on a European Small Claims Procedure

Small claims – notifications of the Member States and a search tool helping to identify competent court(s)/authority(ies)

Please select the relevant country's flag to obtain detailed national information.

Last update: 03/04/2023

This page is maintained by the European Commission. The information on this page does not necessarily reflect the official position of the European Commission. The Commission accepts no responsibility or liability whatsoever with regard to any information or data contained or referred to in this document. Please refer to the legal notice with regard to copyright rules for European pages.

Sporovi male vrijednosti - Belgija

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U belgijskom zakonodavstvu ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti. Postoji samo nešto poput „skraćenog postupka za platne naloge” (vidjeti zaseban unos).

Ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti. Upotrebljava se redovni postupak koji je, međutim, vrlo jednostavan.

Redovni postupak opisan je u nastavku:

  • sudski poziv putem obavijesti sudskog izvršitelja
  • razmjena pisanih navoda, utvrđeni nalazi
  • datum rasprave (iznošenje predmeta) i zaključak rasprava
  • presuda.

U načelu nema pojednostavnjivanja iako se neki postupci ne pokreću sudskim pozivom već zahtjevom između stranaka (članak 1034. točke a) do e) Zakona o sudskom postupku). Primjer spora koji obuhvaća zahtjev između stranaka spor je povezan s najmom. U odjeljku 1344.a Zakona o sudskom postupku (Gerechtelijk Wetboek) propisano je da se, podložno odredbama ugovora o najmu, svaki postupak koji se odnosi na najam imovine može pokrenuti pisanim zahtjevom koji se predaje u pisarnici parničnog suda.

1.1 Područje primjene postupka, prag

1.2 Prijava postupka

1.3 Obrasci

1.4 Pomoć

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

1.6 Pisani postupak

1.7 Sadržaj presude

1.8 Povrat troškova

1.9 Mogućnost žalbe

Poveznice

Zakonodavstvo o skraćenom postupku za platne naloge – Web-mjesto Poveznica se otvara u novom prozoruSavezne javne službe za pravosuđe :

  • kliknite „Pročišćeno zakonodavstvo” pod naslovom „Zakonodavni izvori”
  • pod „Vrsta prava” odaberite „Zakon o sudskom postupku”
  • za „riječ(i)” unesite „664”
  • kliknite „Preuzmi” i zatim „Popis”
  • kliknite „Pojedinosti”
Posljednji put ažurirano: 03/09/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Bugarska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti. Od 1. siječnja 2009. sudovi u Bugarskoj primjenjuju Uredbu (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti. Ti se postupci vode na regionalnim sudovima, dok se za pitanja koja nisu posebno obrađena u Uredbi (EZ) br. 861/2007 primjenjuju opća pravila Zakona o parničnom postupku.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.2 Prijava postupka

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.3 Obrasci

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.4 Pomoć

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.6 Pisani postupak

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.7 Sadržaj presude

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.8 Povrat troškova

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.9 Mogućnost žalbe

Bugarskim Zakonom o parničnom postupku ne predviđa se poseban postupak za sporove male vrijednosti.

Posljednji put ažurirano: 11/02/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Češka

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

1.1 Područje primjene postupka, prag

U Češkoj ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti. Kategorija sporova male vrijednosti (tj. važnost iznosa financijske naknade) uzima se u obzir samo u žalbenom postupku.

1.2 Prijava postupka

Člankom 202. stavkom 2. Zakona o parničnom postupku propisano je da se ne može podnijeti žalba protiv presuda koje se odnose na novčanu naknadu čiji iznos ne prelazi 10 000 CZK, isključujući sve kamate i troškove povezane sa sporom; međutim, to se ne odnosi na presude zbog ogluhe.

Stoga se žalbu protiv presuda zbog ogluhe može podnijeti čak i ako se one odnose na iznose manje od 10 000 CZK.

Člankom 238. stavkom 1. točkom (c) Zakona o parničnom postupku propisano je da se ne može podnijeti žalba zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog materijalnog prava protiv sudskih presuda i naloga čiji se izvršni dio, koji se osporava žalbom, odnosi na novčanu naknadu čiji iznos ne prelazi 50 000 CZK (isključujući sve kamate i troškove povezane sa sporom), osim ako se odnose na potrošačke ugovorne odnose ili radnopravne odnose.

1.3 Obrasci

Za postupak u sporovima male vrijednosti ne postoje posebni obrasci.

1.4 Pomoć

Na temelju Zakona o parničnom postupku, sudovi su obvezni upoznati stranke s njihovim pravima i obvezama u postupku. U tom je smislu zakonom propisano o čemu sud može savjetovati stranke u određenoj postupovnoj situaciji.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Ista se pravila primjenjuju na podnošenje, ocjenjivanje i izvođenje dokaza u parničnom postupku, neovisno o vrijednosti spora.

1.6 Pisani postupak

S obzirom na postupak u sporovima male vrijednosti, zakonom nisu utvrđene iznimke u pogledu načina održavanja postupka.

1.7 Sadržaj presude

Presuda u sporovima male vrijednosti ne razlikuje se od drugih presuda.

1.8 Povrat troškova

Povrat troškova obuhvaćen je općim pravilima o parničnom postupku.

1.9 Mogućnost žalbe

Kao što je prethodno navedeno, ne može se podnijeti žalba protiv presuda koje se odnose na novčanu naknadu čiji iznos ne prelazi 10 000 CZK, isključujući sve kamate i troškove povezane sa sporom; to se ne odnosi na presude zbog ogluhe.

Posljednji put ažurirano: 31/03/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Njemačka

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

1.1 Područje primjene postupka, prag

Zakonom o parničnom postupku (Zivilprozessordnung) nije predviđen poseban postupak za sporove male vrijednosti. Međutim, u članku 495.a Zakona predviđen je pojednostavnjeni postupak. Njime se sudu omogućuje da prema vlastitoj razumnoj odluci odluči kako će postupati u slučajevima kada vrijednost spora iznosi 600 EUR ili manje. Zakonom ta mogućnost nije ograničena ni na jedan drugi način: na primjer, ne postoji ograničenje na neku posebnu vrstu spora.

1.2 Prijava postupka

U takvim slučajevima sud može prema vlastitoj razumnoj odluci odlučiti kako će postupati i konkretno može upotrijebiti određene posebne načine za pojednostavnjenje postupka. Sud to nije obavezan učiniti. Čak i ako vrijednost spora iznosi manje od 600 EUR, sud može postupati u skladu s uobičajenim pravilima.

Ako sud odabere postupak prema vlastitoj odluci, stranke ne smiju prigovoriti. One mogu samo zatražiti usmenu raspravu.

1.3 Obrasci

Ne postoje standardizirani obrasci koji se moraju upotrebljavati.

1.4 Pomoć

Primjenjuju se uobičajena pravila. Razlog je to što je postupak pojednostavnjen samo u smislu postupka koji je potrebno primijeniti. Prema strankama koje nemaju zakonskog zastupnika postupa se jednako kao prema strankama koje imaju zakonskog zastupnika. Na primjer, u postupcima pred lokalnim sudovima (Amtsgerichte) tužbeni zahtjev može se registrirati usmeno u pisarnici. Čak i osoba koja ima zakonskog zastupnika može svoju izjavu registrirati usmeno umjesto dostave putem odvjetnika.

Osim toga, pitanje ima li stranka zakonskog zastupnika ne utječe na prirodu i opseg dužnosti suda da informira i savjetuje (Aufklärungs- und Hinweispflichten). Sud ima zakonsku obvezu objasniti postupak s pravnog i činjeničnog stajališta te razjasniti nedoumice.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Sud ne mora izvoditi dokaze samo na uobičajene načine. Protivno načelu izravnog dokazivanja (Unmittelbarkeit) koje se inače primjenjuje i koje znači da se svjedoci, vještaci ili same stranke moraju saslušati pred sudom u nazočnosti stranaka, u pojednostavnjenom postupku sud može, na primjer, zatražiti saslušanje svjedoka, vještaka ili stranaka telefonom ili pisanim putem.

1.6 Pisani postupak

Moguće je upotrijebiti isključivo pisani postupak. Međutim, usmena rasprava mora se održati ako to zatraži jedna od stranaka.

1.7 Sadržaj presude

Struktura presude jednostavnija je nego u redovnim postupcima. Razlog je to što protiv presuda u sporovima čija vrijednost ne premašuje 600 EUR nije moguće podnijeti žalbu.

Na primjer, moguće je izostaviti opis činjenica. Također je moguće izostaviti osnovu za odluku ako su stranke to voljne prihvatiti ili ako se glavni sadržaj osnove već nalazi u sudskom spisu. Međutim, zbog zahtjeva međunarodnih pravnih odnosa, osnova za presudu mora biti navedena ako se očekuje da će se presuda izvršavati u inozemstvu (članak 313.a stavak 4. Zakona o parničnom postupku).

Ako sud iznimno dopusti žalbu, na strukturu presude primjenjivat će se uobičajena pravila.

1.8 Povrat troškova

Na nadoknadu troškova ne primjenjuju se nikakva ograničenja: primjenjuju se uobičajena pravila.

1.9 Mogućnost žalbe

Protiv presuda u sporovima čija vrijednost ne premašuje 600 EUR u načelu nije moguće podnijeti žalbu. Međutim, žalba može iznimno biti dopuštena ako je prvostupanjski sud u svojoj presudi dopustio žalbu. To je moguće kada je predmet od velike važnosti ili zato što je odluka žalbenog suda potrebna u cilju razvoja prava ili osiguranja dosljedne sudske prakse.

Ako žalba nije dopuštena, prvostupanjski sud mora ponovno pokrenuti postupak ako stranka protiv koje je donesena presuda prigovori da je sud nije saslušao na način koji je važan za donošenje odluke. Ako prvostupanjski sud ne riješi taj prigovor, stranci je jedino preostalo pravno sredstvo ustavna tužba podnesena Saveznom ustavnom sudu.

Posljednji put ažurirano: 02/05/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Sporovi male vrijednosti - Estonija

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Postupovna pravila za parnične postupke pred estonskim sudovima utvrđena su u Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o parničnom postupku (tsiviilkohtumenetluse seadustik (TsMS)). Ako se parnični postupak vodi na temelju Uredbe (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti, pravila o pojednostavnjenom postupku utvrđena u Zakonu o parničnom postupku primjenjuju se ako to nije uređeno Uredbom. Mjesno nadležni pokrajinski sud (maakohus) može odlučivati o predmetima na temelju Uredbe. U skladu s člankom 405. Zakona o parničnom postupku, kojim se uređuje pojednostavnjeni postupak, o tužbama u pojednostavnjenim postupcima sudovi odlučuju primjenjujući pojednostavnjena pravila prema vlastitoj razumnoj odluci te uzimajući u obzir opća postupovna načela predviđena Zakonom.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Ako se parnični postupak vodi na temelju Uredbe (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti, pravila o pojednostavnjenom postupku utvrđena u Zakonu o parničnom postupku primjenjuju se ako to nije uređeno tom Uredbom.

Pravila o pojednostavnjenom postupku primjenjuju se na domaće predmete koji se odnose na materijalne zahtjeve čija vrijednost nije veća od 2000 EUR za glavni zahtjev i 4000 EUR zajedno sa sporednim tražbinama.

1.2 Prijava postupka

Na temelju članka 405. stavka 3. Zakona o parničnom postupku sudovi mogu o predmetima odlučivati primjenjujući pojednostavnjena pravila te ne moraju o tome donijeti posebno rješenje. Sudovi mogu odlučivati o tužbama primjenjujući pojednostavnjena pravila prema vlastitoj razumnoj odluci te moraju uzeti u obzir samo opća postupovna načela. U pojednostavnjenom postupku sudovi jamče poštovanje temeljnih prava i sloboda i bitnih postupovnih prava stranaka u postupku te saslušanje stranaka ako one to zatraže. Za to nije potrebna sudska rasprava. Neovisno o tome, stranke u postupku mora se obavijestiti o njihovu pravu na saslušanje pred sudom. Sudovi mogu pojednostavniti postupak, ali to nisu obvezni učiniti.

Kad odlučuje o tužbi u pojednostavnjenom postupku, sud može:

–          unijeti u zapisnik postupovne radnje samo u mjeri u kojoj smatra da je to potrebno te onemogućiti pravo podnošenja prigovora na zapisnik

–          odrediti rok koji se razlikuje od roka navedenog u zakonu

–          osobe koje nisu određene zakonom priznati kao ugovorne zastupnike stranaka u postupku

–          odstupiti od odredbi zakona koje se odnose na formalne zahtjeve za podnošenje i izvođenje dokaza te prihvatiti i dokaze koji nisu predviđeni zakonom, uključujući iskaz stranke u postupku koji nije dan pod zakletvom

–          odstupiti od odredbi zakona koje se odnose na formalne zahtjeve za dostavu postupovnih dokumenata i dokumente koje treba dostaviti strankama u postupku, osim za dostavu tužbe tuženiku

–          odustati od prethodnog pisanog postupka ili sudske rasprave

–          iznijeti dokaze na vlastitu inicijativu

–          donijeti presudu u predmetu bez opisnog dijela ili obrazloženja

–          odluku donesenu u predmetu proglasiti odmah izvršivom i u predmetima koji nisu određeni zakonom ili onima bez osiguranja propisanog zakonom.

Zahtjev za pokretanje europskog postupka za sporove male vrijednosti sudu se može podnijeti u elektroničkom obliku ili poštom. Zahtjev u elektroničkom obliku može se podnijeti preko posebnog informacijskog sustava (E-toimik (sustav e-Spis), Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.e-toimik.ee/). Estonska osobna iskaznica potrebna je za prijavu i rad u sustavu e-Spis u svrhu podnošenja zahtjeva preko tog informacijskog sustava. Elektronički zahtjev sudu se može podnijeti i elektroničkom poštom. Podaci za kontakt estonskih sudova dostupni su na internetskoj stranici sudova Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.kohus.ee.

Zahtjev mora potpisati njegov pošiljatelj. Elektronički podneseni zahtjev pošiljatelj mora digitalno potpisati ili se mora podnijeti na drugi jednako siguran način kojim se omogućuje utvrđivanje pošiljatelja. Elektronički zahtjev može se podnijeti i telefaksom ili u nekom drugom obliku koji se može ispisati, ako se izvorni pisani dokument odmah dostavi sudu. Ako se na rješenje suda podnosi žalba, izvornik se mora dostaviti u roku od deset dana.

Sud može smatrati da je zahtjev ili drugi postupovni dokument koji je stranka u postupku dostavila e-poštom dovoljan čak i kad ne sadržava obvezni digitalni potpis ako sud nema nikakvih sumnji u pogledu identiteta pošiljatelja te slanja pismena, posebno ako je ista stranka u postupku pismena s digitalnim potpisom o istom predmetu sudu ranije slala s iste adrese e-pošte ili ako je sud pristao i na takvo podnošenje zahtjeva ili drugih pismena.

Prihvaćanje iz članka 13. stavka 1. točke (b) podtočke ii. Uredbe o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti može se priopćiti elektroničkim putem preko elektroničkog informacijskog sustava e-Spis (Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.e-toimik.ee/), e-poštom ili telefaksom pod prethodno navedenim uvjetima. To prihvaćanje sudu se može dostaviti zajedno sa zahtjevom za pokretanje europskog postupka za sporove male vrijednosti.

Odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim izvršiteljima, stečajnim upraviteljima te državnim ili lokalnim agencijama postupovni dokumenti moraju se dostaviti elektroničkim putem preko posebnog informacijskog sustava. Dokumenti im se mogu dostaviti i na drugi način, ali samo ako za to postoji opravdan razlog. U pojednostavnjenom postupku dopuštena su odstupanja od formalnih zahtjeva u pogledu dostavljanja postupovnih dokumenata; međutim, tu je mogućnost potrebno pažljivo razmotriti. Pri dostavljanju tužbenog zahtjeva tuženicima i sudskih odluka strankama u postupku nije dopušteno odstupanje od pravila u pogledu dostave postupovnih dokumenata.

Stopa državne pristojbe određuje se na temelju vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku, koja se pak izračunava tako da se uzme u obzir iznos za koji se zahtijeva plaćanje. Pri izračunu vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku iznos sporednih tražbina mora se dodati iznosu glavnog zahtjeva. Ako se u europskom postupku za sporove male vrijednosti zahtijeva kazna zbog kašnjenja u plaćanju, ali ta kazna nije dospjela u trenutku podnošenja zahtjeva, iznos kazne koji odgovara iznosu dospjelom za jednu godinu mora se dodati njezinu iznosu izračunatom od datuma podnošenja zahtjeva. Stopa državne pristojbe određuje se na temelju konačnog iznosa (vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku) izračunatog prema tablici iz Poveznica se otvara u novom prozoruPriloga 1. Poveznica se otvara u novom prozoruZakonu o državnim pristojbama (riigilõivuseadus) u skladu s njegovim člankom 59. stavkom 1.

Pri podnošenju žalbe iznos državne pristojbe bit će jednak iznosu koji se plaća pokrajinskom sudu pri prvom podnošenju zahtjeva za pokretanje europskog postupka za sporove male vrijednosti, uzimajući u obzir opseg žalbe. Pri podnošenju žalbe na sudsko rješenje okružnom sudu (ringkonnakohus) mora se platiti državna pristojba od 50 EUR. Pri podnošenju kasacijske žalbe ili žalbe na sudsko rješenje Vrhovnom sudu (Riigikohus) plaća se jamstvo u kasacijskom postupku. Jamstvo u kasacijskom postupku koje se plaća za kasacijsku žalbu iznosi jedan posto vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku, uzimajući u obzir opseg žalbe; međutim, jamstvo neće biti manje od 100 EUR ni više od 3000 EUR. Jamstvo u kasacijskom postupku koje se plaća za žalbu na sudsko rješenje iznosi 50 EUR.

Državne pristojbe i jamstva u kasacijskom postupku koji se plaćaju za radnje izvršene u sudskim postupcima moraju se uplatiti na bankovne račune Ministarstva financija:

SEB Bank – račun EE571010220229377229 (SWIFT: EEUHEE2X)

Swedbank – račun EE062200221059223099 (SWIFT: HABAEE2X)

Luminor Bank – račun EE221700017003510302 (SWIFT: NDEAEE2X)

Ako se pravomoćna presuda donesena u europskom postupku za sporove male vrijednosti ne poštuje dobrovoljno, osoba koja želi obvezno izvršenje presude mora se obratiti Poveznica se otvara u novom prozorusudskom izvršitelju kako bi pokrenula postupak izvršenja.

U skladu s člankom 21. stavkom 2. točkom (b) presuda donesena u parničnom postupku koji se provodi na temelju Uredbe izvršiva je u Estoniji samo ako je donesena na estonskom ili engleskom jeziku ili ako se uz potvrdu priloži prijevod na estonskom ili engleskom jeziku. Ako se podnosi žalba na presudu donesenu u europskom postupku za sporove male vrijednosti, mjere određene u članku 23. Uredbe poduzima okružni sud kojem je podnesena žalba. Ako je presuda donesena zbog ogluhe te se prijedlog za ukidanje te presude zbog ogluhe podnosi na temelju članka 415. Zakona o parničnom postupku, zahtjev za poduzimanje mjera mora se podnijeti sudu koji razmatra taj prijedlog.

Ako još nije podnesena žalba, mjere navedene u članku 23. Uredbe poduzima sud koji je donio odluku. Mjere određene u članku 23. točki (c) Uredbe može poduzeti pokrajinski sud u jurisdikciji u kojoj se provodi ili bi se trebao provoditi postupak izvršenja.

U slučajevima navedenima u članku 46. Zakona o postupku izvršenja (täitemenetluse seadustik), osim suda, postupak izvršenja može prekinuti i sudski izvršitelj koji vodi taj postupak.

1.3 Obrasci

Ne postoje standardni obrasci za pojednostavnjeni postupak koji se upotrebljavaju u cijeloj zemlji.

1.4 Pomoć

Ako stranku u sudskom postupku zastupa ugovorni zastupnik, on općenito mora imati najmanje državno priznati stupanj magistra prava, odgovarajuće kvalifikacije u smislu članka 28. stavka 2.2 Zakona Republike Estonije o obrazovanju (Eesti Vabariigi haridusseadus) ili odgovarajuće strane kvalifikacije. Međutim, u pojednostavnjenom postupku sud može kao zastupnika dopustiti i osobu koja ne ispunjava navedene zahtjeve u pogledu obrazovanja, ali koja je, prema mišljenju suda, ipak sposobna zastupati drugu osobu pred sudom. Posebna pravila o pojednostavnjenom postupku primjenjuju se samo za prvostupanjske parnične postupke pred pokrajinskim sudovima. Ugovorni zastupnik kojeg prihvati pokrajinski sud, a koji ne ispunjava zahtjeve u pogledu obrazovanja, ne može obavljati nikakve postupovne radnje pred okružnim ili Vrhovnim sudom.

Stranka u postupku koja ima poslovnu sposobnost u parničnim postupcima može osobno sudjelovati u postupku i kad ima zastupnika. Smatra se da ponašanje i znanje zastupnika odgovara ponašanju i znanju stranke u postupku.

Ako sud utvrdi da fizička osoba koja je stranka u postupku ne može sama štititi svoja prava ili da njezini bitni interesi možda nisu dovoljno zaštićeni bez pomoći odvjetnika, sud će toj osobi objasniti mogućnost dobivanja državne pravne pomoći.

Pravna pomoć pruža se u skladu s pravilima o postupovnoj pomoći utvrđenima u Zakonu o parničnom postupku (članak 180. i dalje) i postupkom određenim u Zakonu o državnoj pravnoj pomoći (riigi õigusabi seadus). Državna pravna pomoć dodjeljuje se na temelju zahtjeva osobe.

Državna pravna pomoć dodjeljuje se fizičkoj osobi koja, u trenutku podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć, ima boravište u Republici Estoniji ili drugoj državi članici EU-a ili je državljanin Republike Estonije ili druge države članice EU-a. Boravište se određuje na temelju članka 62. Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Drugim se fizičkim osobama pravna pomoć dodjeljuje samo ako to proizlazi iz međunarodnih obveza Estonije.

Zahtjev stranke u parničnom postupku za državnu pravnu pomoć u sudskim postupcima dostavlja se sudu koji odlučuje o predmetu ili sudu koji je nadležan za odlučivanje o predmetu.

Fizička osoba ima pravo na državnu pravnu pomoć ako ne može plaćati potrebne pravne usluge zbog svoje financijske situacije u vrijeme u koje je zatražila pravnu pomoć, ako pravne usluge može plaćati tek djelomično ili u obrocima ili ako je njezina financijska situacija takva da nakon plaćanja pravnih usluga ne bi mogla zadovoljiti osnovne životne potrebe.

Fizičkoj osobi neće se dodijeliti pravna pomoć:

1. ako se pretpostavlja da troškovi postupka nisu dvostruko veći od prosječnog mjesečnog dohotka osobe koja je zatražila pravnu pomoć, izračunato na temelju prosječnog mjesečnog dohotka u posljednja četiri mjeseca prije podnošenja zahtjeva i umanjeno za poreze i obvezne doprinose za osiguranje, iznose propisane za ispunjenje obveze uzdržavanja koja proizlazi iz zakona i razumne troškove kućanstva i prijevoza

2. ako osoba koja je zatražila pravnu pomoć može pokriti troškove postupka iz postojeće imovine koja se može prodati bez većih poteškoća i u pogledu koje se zahtjev za plaćanje može podnijeti u skladu sa zakonom

3. ako se postupak odnosi na gospodarsku ili profesionalnu djelatnost osobe koja je zatražila postupovnu pomoć, a ne na njezina prava koja nisu povezana s njezinom gospodarskom ili profesionalnom djelatnosti. To ne uključuje pružanje postupovne pomoći fizičkim osobama radi djelomičnog ili potpunog oslobođenja od plaćanja državne pristojbe u postupku pred sudom ili žalbenom postupku ako se taj postupak odnosi na gospodarsku ili profesionalnu djelatnost osobe koja je zatražila postupovnu pomoć, a ne na njezina prava koja nisu povezana s njezinom gospodarskom ili profesionalnom djelatnosti.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

U pojednostavnjenom postupku sud može odstupiti od odredbi zakona koje se odnose na formalne zahtjeve za podnošenje i izvođenje dokaza te prihvatiti i dokaze koji nisu predviđeni zakonom (npr. iskaz stranke u postupku koji nije dan pod zakletvom). Za razliku od redovnog postupka, u pojednostavnjenom postupku sud može izvesti dokaze i na vlastitu inicijativu. Međutim, mora osigurati da se postupcima suda ne ugrožava jednakost stranaka pred sudom. Činjenice za koje sud izvede dokaze moraju se unaprijed dostaviti sudu.

Pravila o izvođenju dokaza utvrđena su u poglavlju 25. Zakona o parničnom postupku. U tužbama svaka stranka mora dokazati činjenice na kojima se temelje njezini zahtjevi i prigovori, osim ako je zakonom propisano drukčije. Stranke se mogu dogovoriti da će teret dokazivanja podijeliti drukčije od načina predviđenog zakonom te se mogu dogovoriti o prirodi dokaza kojima se određena činjenica može dokazati, osim ako je zakonom propisano drukčije. Dokaze podnose stranke u postupku. Sud može strankama u postupku predložiti da podnesu dodatne dokaze. Ako stranka u postupku koja želi dostaviti dokaze to ne može učiniti, ta stranka može zatražiti da sud izvede dokaze. Stranka u postupku koja podnosi dokaze ili zahtijeva izvođenje dokaza mora obrazložiti koje činjenice relevantne za predmet želi dokazati podnošenjem dokaza ili zahtjeva za izvođenje dokaza. U zahtjevu za izvođenje dokaza moraju se utvrditi i sve informacije na temelju kojih se mogu izvesti dokazi. Tijekom prethodnog postupka sud strankama u postupku određuje rok za podnošenje dokaza i zahtjeva za njihovo izvođenje. Ako se zahtjev za izvođenje dokaza stranke u postupku odbije jer ona, neovisno o zahtjevu suda, nije unaprijed platila troškove izvođenja dokaza, ta stranka neće imati pravo zatražiti izvođenje dokaza kasnije ako bi odobrenje zahtjeva tada dovelo do odgode saslušanja u predmetu.

Ako se dokazi trebaju izvesti izvan mjesne nadležnosti suda koji odlučuje o predmetu, potonji može zatražiti izvođenje te postupovne radnje od strane suda u čijoj se mjesnoj nadležnosti mogu izvesti dokazi. Zahtjev se sastavlja u skladu s pravilima utvrđenima za izvođenje zatražene postupovne radnje. Stranke u postupku obavješćuje se o vremenu i mjestu izvođenja postupovne radnje; međutim, zahtjev se mora ispuniti čak i ako neka stranka u postupku nije prisutna. Zapisnik o postupovnim radnjama i dokazima izvedenima u skladu sa zahtjevom odmah se šalje sudu koji odlučuje o predmetu. Ako tijekom izvođenja dokaza koje izvršava sud koji taj postupak vodi na temelju zahtjeva nastane spor koji taj sud ne može riješiti, ali o čijem razrješenju ovisi nastavak izvođenja dokaza, sud koji odlučuje u glavnom postupku razriješit će taj spor. Ako sud koji postupa u skladu sa zahtjevom utvrdi da bi u svrhu boljeg odlučivanja u predmetu bilo razumno obvezu izvođenja dokaza prenijeti na drugi sud, takav će zahtjev dostaviti tom drugom sudu te će o tome obavijestiti stranke u postupku.

Dokazi izvedeni u stranoj državi u skladu sa zakonodavstvom te države mogu se upotrebljavati pred građanskim sudovima u Estoniji, osim ako su postupovne radnje izvršene u cilju dobivanja dokaza protivne načelima estonskog parničnog postupka. Sudsko vijeće koje je zatražilo izvođenje dokaza u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1206/2001 o suradnji između sudova država članica u izvođenju dokaza u građanskim ili trgovačkim stvarima ili sudac koji postupa na temelju naloga može, u skladu s navedenom Uredbom, prisustvovati izvođenju dokaza koje izvršava sud druge države i sudjelovati u njemu. Stranke u postupku, njihovi zastupnici i vještaci mogu sudjelovati u tom izvođenju dokaza jednako kao što mogu sudjelovati u izvođenju dokaza u Estoniji. Sudsko vijeće koje odlučuje o predmetu, sudac koji postupa na temelju naloga ili vještak kojeg je imenovao sud mogu sudjelovati u neposrednom izvođenju dokaza koje estonski sud obavlja u drugoj državi članici EU-a, što je dopušteno člankom 17. stavkom 3. Uredbe.

Ako se dokazi moraju izvesti izvan država članica EU-a, sud će izvođenje dokaza zatražiti preko nadležnog tijela u skladu s Konvencijom o izvođenju dokaza u inozemstvu u građanskim ili trgovačkim stvarima. Sud dokaze u stranoj državi može izvesti i posredstvom veleposlanika Republike Estonije u toj državi ili nadležnog konzularnog službenika, osim ako je to zabranjeno zakonom te strane države.

Stranka koja je dostavila dokaze ili zatražila njihovo izvođenje može odustati od toga ili povući dokaze samo uz pristanak suprotne stranke, osim ako je zakonom propisano drukčije.

1.6 Pisani postupak

Pojednostavnjeni postupak može se preispitati u pisanom postupku. Sudovi će tada jamčiti poštovanje temeljnih prava i sloboda i bitnih postupovnih prava stranaka u postupku te saslušanje stranaka ako one to zatraže. Za to nije potrebna sudska rasprava. Sud može odustati od prethodnog pisanog postupka ili sudske rasprave.

1.7 Sadržaj presude

Presuda se sastoji od uvoda, zaključka, opisnog dijela i obrazloženja.

U uvodu presude utvrđuju se:

  • naziv suda koji je donio presudu
  • ime suca koji je donio presudu
  • vrijeme i mjesto objavljivanja presude
  • broj parničnog predmeta
  • predmet tužbe
  • vrijednost predmeta spora u parničnom postupku
  • imena i osobni identifikacijski brojevi ili registarski brojevi stranaka u postupku
  • adrese stranaka u postupku ako je to očito nužno za izvršenje ili priznavanje presude
  • imena zastupnika stranaka u postupku i, ako su oni zamijenjeni, imena posljednjih zastupnika
  • vrijeme posljednje sudske rasprave ili upućivanje na predmet koji se preispituje u pisanom postupku.

U opisnom dijelu presude navodi se, sažeto i logičkim redoslijedom, relevantan sadržaj podnesenih tužbenih zahtjeva i iznesenih tvrdnji, dostavljenih protutužbi i dokaza dostavljenih u potporu tim zahtjevima.

U obrazloženju presude navode se činjenice koje je utvrdio sud, zaključci doneseni na temelju njih, dokazi na kojima se temelje zaključci suda te zakoni koje je primijenio sud. U presudi sud mora obrazložiti razloge zbog kojih se nije složio s činjeničnim utvrđenjem tužitelja ili tuženika. Sud u presudi mora analizirati sve dokaze. Ako sud ne uzme u obzir neke dokaze, to mora obrazložiti u presudi. Ako se prihvati jedan od zahtjeva, ne mora se obrazložiti odbijanje drugog.

U pojednostavnjenom postupku sud može donijeti presudu bez opisnog dijela i obrazloženja ili u obrazloženju može navesti samo pravno razmatranje i dokaze na kojima se temelje zaključci suda.

U zaključku presude sud jasno i nedvosmisleno odlučuje o tvrdnjama stranaka i svim njihovim zahtjevima koji još nisu riješeni te o svim pitanjima povezanima s primijenjenim mjerama osiguranja. Zaključak mora biti jasno razumljiv i izvršiv, čak i bez teksta ostatka presude.

U zaključku se utvrđuju i postupak i rok podnošenja žalbe na presudu te se, među ostalim, određuje sud kojem treba podnijeti žalbu i upućuje na činjenicu da se žalba može preispitati u pisanom postupku, osim ako se zatraži preispitivanje predmeta u usmenom postupku pred žalbenim sudom. U presudi zbog ogluhe utvrđuje se pravo na podnošenje prijedloga za ukidanje presude zbog ogluhe. U zaključku se objašnjava i da se, ako bi podnositelj žalbe htio zatražiti postupovnu pomoć za podnošenje žalbe (npr. žalba za oslobođenje od plaćanja državne pristojbe), relevantna postupovna radnja, tj. podnošenje žalbe, mora izvršiti u žalbenom roku kako bi se poštovalo vremensko ograničenje postupka.

1.8 Povrat troškova

Opća načela:

  • Troškove tužbe snosi stranka koja je izgubila spor.
  • Stranka koja je izgubila spor mora drugoj stranci nadoknaditi sudske i sve nužne izvansudske troškove koji su proizašli iz postupka pred sudom.
  • Sudski troškovi uključuju državnu pristojbu, jamstvo i troškove nužne za postupak. Troškovi nužni za postupak uključuju: (a) troškove koji se odnose na svjedoke, vještake, tumače i prevoditelje te troškove osoba koje nisu stranke u postupku, a koji su nastali u vezi s ispitivanjima koja se plaćaju u skladu sa Zakonom o forenzičkim ispitivanjima (kohtuekspertiisiseadus); (b) troškove povezane s ishođenjem dokumentacijskih i fizičkih dokaza; (c) troškove povezane s inspekcijom, uključujući nužne putne troškove suda; (d) troškove dostave i slanja postupovnih dokumenata preko sudskog izvršitelja, u stranoj državi ili državljanima Republike Estonije izvan zemlje; (e) troškove izdavanja postupovnih dokumenata; (f) troškove povezane s određivanjem vrijednosti predmeta spora u parničnom postupku. Izvansudske troškove, među ostalim, čine: (a) troškovi povezani sa zastupanjem stranaka u postupku; (b) putni i poštanski troškovi, troškovi komunikacije i smještaja te ostali troškovi stranaka u postupku koji nastanu u vezi s postupkom; (c) neisplaćene plaće ili nadnice ili drugi neisplaćeni stalni prihod stranaka u postupku; (d) troškovi prethodnog postupka predviđeni zakonom, osim ako se tužba podnosi više od šest mjeseci nakon dovršetka prethodnog postupka; (e) pristojba sudskog izvršitelja za poduzete mjere osiguranja te troškovi povezani s izvršenjem rješenja o mjeri osiguranja; (f) pristojba sudskog izvršitelja za dostavu postupovnih dokumenata; (g) pristojba sudskog izvršitelja za izvršenje europskog naloga za blokadu računa donesenog na temelju Uredbe (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća i troškovi povezani s izvršenjem europskog naloga za blokadu računa te pristojba Komore sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja (Kohtutäiturite ja Pankrotihaldurite Koda) za preispitivanje zahtjeva za dobivanje informacija dostavljenog na temelju tog naloga; (h) troškovi povezani s obradom zahtjeva za postupovnu pomoć u pogledu plaćanja troškova postupka; (i) troškovi sudjelovanja u postupku mirenja ako je sud strankama nametnuo obvezu sudjelovanja u tom postupku.
  • Troškovi pravnog zastupnika stranke u postupku plaćaju se u skladu s istim pravilima koja se primjenjuju na naknadu troškova stranke u postupku.
  • Ako se tužba prihvati djelomično, stranke će troškove postupka pokriti u jednakoj mjeri, osim ako sud troškove postupka podijeli razmjerno prihvaćenoj tužbi ili odluči da ih stranke djelomično ili u cijelosti moraju snositi same.

Podjela troškova postupka navodi se u konačnoj odluci. U skladu s pravilima o određivanju troškova postupka iznosi troškova određuju se u konačnoj odluci o predmetu spora ili u zasebnom rješenju koje se donosi nakon što konačna odluka o predmetu spora postane pravomoćna.

1.9 Mogućnost žalbe

U presudi donesenoj u pojednostavnjenom postupku pokrajinski sud može odobriti podnošenje žalbe na presudu. Pokrajinski sud može izdati odobrenje ako je, prema njegovu mišljenju, odluka žalbenog suda nužna u svrhu dobivanja njegova mišljenja o nekoj zakonskoj odredbi. Odobrenje podnošenja žalbe ne mora se obrazložiti u presudi.

U zaključku presude donesene u pojednostavnjenom postupku sud utvrđuje i postupak i rok podnošenja žalbe na presudu. Okružni sud može odlučivati o žalbi podnesenoj u pojednostavnjenom postupku neovisno o odobrenju pokrajinskog suda te se i žalba može podnijeti neovisno o tome je li pokrajinski sud izdao odobrenje. Ako pokrajinski sud nije odobrio podnošenje žalbe, okružni sud može odlučivati o žalbi ako je na presudu pokrajinskog suda mogla utjecati očita pogreška u primjeni zakona ili utvrđivanju činjenica. Međutim, okružni sud može odbiti odlučivati o žalbi manje vrijednosti, ali samo ako je odluka pokrajinskog suda vjerojatno točna i ako bi daljnje saslušanje u žalbenom postupku samo dovelo do nepotrebnog trošenja vremena i novca. Okružni sud ne može odbiti žalbu samo zato što je riječ o pojednostavnjenom postupku. Stranka ili treća strana s neovisnim zahtjevom žalbu na presudu prvostupanjskog suda donesenu u europskom postupku za sporove male vrijednosti može podnijeti okružnom sudu u jurisdikciji u kojoj se nalazi pokrajinski sud koji je donio presudu na koju se odnosi žalba. Treća strana bez neovisnog zahtjeva može podnijeti žalbu ako ona nije u suprotnosti sa žalbom tužitelja ili tuženika kojem ta treća strana pruža potporu u postupku. Rok za podnošenje žalbe ili izvršenje drugih postupovnih radnji jednak je za treću stranu kao i za tužitelja ili tuženika kojem ta treća strana pruža potporu u postupku.

Žalba se ne može podnijeti ako su se, u prijedlogu podnesenom sudu, obje stranke odrekle svojeg prava na žalbu.

Rok je za žalbu 30 dana od dostave presude podnositelju žalbe, ali ne više od pet mjeseci od objave presude prvostupanjskog suda.

Ako se tijekom žalbenog roka u predmetu donese dopunska presuda, žalbeni rok za početnu presudu ponovno će početi teći od datuma dostave dopunske presude. Ako se presuda bez opisnog dijela ili obrazloženja dopunjuje ispuštenim dijelom, žalbeni rok ponovno će početi teći od dostave potpune presude.

Žalbeni rok može se skratiti ili produljiti za najviše pet mjeseci od objavljivanja presude ako stranke postignu odgovarajući sporazum i o tome obavijeste sud.

U žalbi se može samo navesti da se presuda prvostupanjskog suda temelji na povredi pravnog pravila ili da bi, u skladu s okolnostima i dokazima koji se moraju uzeti u obzir u žalbenom postupku, trebalo donijeti drukčiju presudu od presude prvostupanjskog suda.

U žalbi se, među ostalim, navode: 1. naziv suda koji je donio presudu protiv koje se podnosi žalba, datum presude i broj parničnog predmeta; 2. jasno izražen zahtjev podnositelja žalbe u kojem se objašnjava u kojoj mjeri podnositelj žalbe osporava presudu prvostupanjskog suda i utvrđuje odluka okružnog suda koju zahtijeva podnositelj žalbe; 3. obrazloženje žalbe; 4. vrijeme dostave presude protiv koje se podnosi žalba.

U obrazloženju žalbe moraju se navesti: 1. pravno pravilo koje je prvostupanjski sud prekršio u presudi ili donošenjem presude ili činjenica koju je prvostupanjski sud netočno ili nedostatno utvrdio; 2. razlog povrede pravnog pravila ili netočnog ili nedostatnog utvrđenja činjenice; 3. upućivanje na dokaze koje podnositelj žalbe želi dostaviti kako bi potkrijepio svako činjenično utvrđenje.

Dokumentacijski dokazi koji nisu dostavljeni prvostupanjskom sudu i za koje podnositelj žalbe zahtijeva od suda da ih prihvati prilažu se žalbi. Ako se kao razlog podnošenja žalbe navedu nove činjenice i dokazi, u žalbi se mora navesti razlog nepodnošenja tih činjenica i dokaza prvostupanjskom sudu.

Ako bi podnositelj žalbe htio da sud sasluša svjedoka, dobije iskaz stranke u postupku pod zakletvom, naloži vještačenje ili inspekciju, to se u žalbi mora navesti i obrazložiti. U tom se slučaju imena i adrese svjedoka ili vještaka te njihovi brojevi za kontakt, ako su poznati, moraju navesti u žalbi.

Ako bi podnositelj žalbe htio da se žalba razmatra u usmenom postupku, to mora navesti u toj žalbi. U suprotnom se smatra da je podnositelj žalbe suglasan da se o njoj odlučuje u pisanom postupku.

Ako je sud donio presudu bez opisnog dijela ili obrazloženja, pokrajinski sud mora se u roku od deset dana od dostave presude obavijestiti o namjeri podnošenja žalbe na presudu. Sud će tada ispuštene dijelove u presudu dodati u pisanom postupku. Ako se u presudu dodaju ispušteni dijelovi, rok za podnošenje žalbe ponovno će početi nakon dostave dopunske presude. Stranka u žalbenom postupku može žalbu na presudu okružnog suda podnijeti Vrhovnom sudu ako je okružni sud materijalno prekršio odredbu postupovnog prava ili netočno primijenio odredbu materijalnog prava. Treća strana bez neovisnog zahtjeva može podnijeti kasacijsku žalbu pod uvjetima predviđenima u Zakonu o parničnom postupku.

Kasacijska žalba ne može se podnijeti ako su se, u prijedlogu podnesenom sudu, obje stranke odrekle svojeg prava na žalbu.

Kasacijska žalba može se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostave presude podnositelju kasacijske žalbe, ali ne više od pet mjeseci od objave presude okružnog suda.

U svrhu podnošenja zahtjeva za reviziju presude na temelju članka 18. prijedlog za ukidanje presude zbog ogluhe mora se podnijeti pokrajinskom sudu koji je odlučivao o prijedlogu. Prijedlog za ukidanje presude zbog ogluhe treba podnijeti pokrajinskom sudu koji je donio tu presudu u roku od 30 dana od dostave presude zbog ogluhe. Ako se presuda zbog ogluhe dostavlja javnom objavom, prijedlog za ukidanje presude zbog ogluhe može se podnijeti u roku od 30 dana od dana kad je tuženik saznao za tu presudu ili od pokretanja postupka za njezino izvršenje.

Posljednji put ažurirano: 16/12/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice engleski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Sporovi male vrijednosti - Irska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Da, takav postupak postoji u irskom pravu kao alternativna metoda pokretanja spora male vrijednosti privatnom tužbom. (Vidjeti Poveznica se otvara u novom prozoruPravila Okružnog suda (sporovi male vrijednosti) 1997. i 1999.). Tu uslugu pružaju uredi Okružnog suda i osmišljena je u svrhu jeftinog rješavanja potrošačkih sporova bez potrebe za angažiranjem odvjetnika. Isto tako, postupak koji se odnosi na spor male vrijednosti (tj. određene postupke u vrijednosti od najviše 2 000 EUR) moguće je pokrenuti putem interneta.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Sporovima male vrijednosti obuhvaćeno je sljedeće:

i. sporovi koji se odnose na robu ili usluge za osobne potrebe kupljene od trgovca (potrošački spor);

ii. sporovi koji se odnose na malo oštećenje imovine (ne uključujući osobne ozljede);

iii. sporovi koji se odnose na nevraćanje pologa za najamninu kad je riječ o određenim vrstama unajmljene imovine. Primjerice, kuća za odmor ili soba/stan u prostoru u kojemu živi i vlasnik, uz uvjet da potraživanje ne premašuje 2 000 EUR.

Sporovi koji se odnose na potraživanja najmodavca/najmoprimca ili na unajmljeni smještaj, a koji nisu obuhvaćeni sporovima male vrijednosti mogu se podnijeti Odboru za najam privatnog stambenog prostora na sljedeću adresu: Private Residential Tenancies Board, 2nd Floor, O’Connell Bridge House, D’Olier Street, Dublin 2. Internetska stranica: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.rtb.ie

Sporovima male vrijednosti nisu obuhvaćeni sporovi koji proizlaze iz:

i. ugovora o najmu s pravom kupnje;

ii. povrede ugovora o leasingu;

iii. dugova.

1.2 Prijava postupka

Potrošač ima pravo koristiti se postupkom ako je od trgovca kupio robu ili usluge za osobne potrebe. Od siječnja 2010. postupak može pokrenuti i poslovni subjekt protiv drugog poslovnog subjekta. Sporove male vrijednosti obrađuje službenik Okružnog suda, koji se naziva tajnikom Suda za sporove male vrijednosti. Po mogućnosti, tajnik vodi pregovore između stranaka bez potrebe za sudskom raspravom. Ako se stranke ne dogovore, tajnik upućuje zahtjev Okružnom sudu radi pokretanja rasprave.

Podnositelj zahtjeva mora biti siguran u ime i adresu osobe ili trgovačkog društva protiv kojeg želi pokrenuti postupak. Ako je riječ o trgovačkom društvu, mora navesti točan pravni naziv. Ovi detalji moraju biti točni kako bi sudski ovršitelj mogao provesti odluku suda (nalog).

Ako tajnik Suda za sporove male vrijednosti primi obavijest kojom tuženik osporava tužbu ili podnosi protutužbu, tajnik Suda stupit će u kontakt s tužiteljem i dostaviti mu primjerak tuženikova odgovora na tužbu. Tajnik Suda za sporove male vrijednosti može razgovarati ili pregovarati s obje stranke radi postizanja dogovora.

Ako tuženik prihvati tužbu, mora o tome obavijestiti ured tajnika Suda slanjem popunjenog obrasca pod nazivom Obavijest o prihvaćanju odgovornosti. Ako tuženik ne odgovori, tužba će se automatski smatrati neosporenom. U tom slučaju Okružni sud donosi odluku u korist tužitelja (pri čemu tužitelj ne mora biti prisutan na Sudu) i nalaže plaćanje potraživanog iznosa u kratkom utvrđenom roku.

1.3 Obrasci

Tajnik Suda za sporove male vrijednosti dostavlja tužitelju obrazac za podnošenje zahtjeva, koji je dostupan i na internetskoj stranici Sudske službe na adresi Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.courts.ie

1.4 Pomoć

Budući da je svrha sporova male vrijednosti jeftino rješavanje potrošačkih sporova bez uključivanja odvjetnika, za te vrste sporova najčešće nisu potrebni pravni savjeti ili pravna pomoć.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Ako se pokrene sudski spor, stranke moraju nazočiti raspravi Okružnog suda. Sudska rasprava je javna i dio je uobičajenog zasjedanja Okružnog suda. Kad predmet dođe na red, tajnik Suda za sporove male vrijednosti poziva tužitelja na mjesto za svjedoke radi iznošenja dokaza. Dokazi se iznose pod prisegom, a tuženik može unakrsno ispitati tužitelja u pogledu pitanja koja se odnose na spor. Tuženik će isto tako imati priliku za iznošenje dokaza. Suprotstavljena stranka ili njezin pravni zastupnik, ako je prisutan, može unakrsno ispitati svakog svjedoka. Stranke ujedno imaju pravo pozvati svjedoke ili podnijeti izvješća svjedoka, ali neće moći dobiti povrat tako nastalih troškova jer postupak nije namijenjen pokrivanju tih troškova, nego razmjerno jeftinom rješavanju sporova male vrijednosti.

1.6 Pisani postupak

Ako predmet ne riješi tajnik Suda za sporove male vrijednosti, tuženik na dan rasprave mora donijeti pisane dokaze u prilog tužbi, kao što su relevantni dopisi, računi ili potvrde. Osim toga, obje će stranke imati priliku iznijeti usmene dokaze, a mogu biti i unakrsno ispitane.

1.7 Sadržaj presude

Ako se postupak okonča u korist tužitelja, Okružni sud donosi odluku u njegovu korist i nalaže plaćanje potraživanog iznosa u kratkom utvrđenom roku.

1.8 Povrat troškova

Iako stranke mogu zatražiti usluge pravnog savjetnika, neće imati pravo na povrat tako nastalih troškova od druge stranke, čak i ako se postupak okonča u njihovu korist. Svrha sporova male vrijednosti je rješavanje spora bez potrebe za odvjetnikom.

1.9 Mogućnost žalbe

Tužitelj i tuženik imaju pravo žalbe na odluku Okružnog suda pred Oblasnim sudom. Oblasni sud može dosuditi troškove, ali o tome odlučuje pojedinačni sudac tog Suda.

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.courts.ie

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.courts.ie/small-claims

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.citizensinformation.ie/en/justice/courts_system/small_claims_court.html

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.courts.ie/small-claims

Posljednji put ažurirano: 26/04/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice grčki nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.

Sporovi male vrijednosti - Grčka

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Postoji li u Grčkoj postupak za sporove male vrijednosti (odnosno poseban postupak koji je pojednostavnjen u odnosu na uobičajeni postupak i koji se primjenjuje u sporovima čija je vrijednost ispod određenog novčanog praga ili u određenim vrstama parničnih sporova bez obzira na novčani prag)?

Posebne odredbe u pogledu postupka u sporovima male vrijednosti utvrđene su u Zakonu o parničnom postupku (poglavlje XIII., odjeljci 466. – 472.).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Posebne odredbe o sporovima male vrijednosti primjenjuju se: (1) ako je predmet spora u nadležnosti okružnog građanskog suda (eirinodikeío) i odnosi se na potraživanja ili prava na pokretnoj imovini ili posjed pokretne imovine čija vrijednost veća od 5000,00 EUR; ili (2) ako je vrijednost spora veća od 5000,00 EUR, ali tužitelj izjavi da pristaje primiti određeni novčani iznos koji nije veći od 5000,00 EUR za zadovoljenje potraživanja ili prava koje je predmet tužbe. U tom će se slučaju tuženiku koji je izgubio spor naložiti da zadovolji potraživanje ili pravo koje je predmet tužbe ili da plati iznos u visini procjene vrijednosti koju je prihvatio sud.

1.2 Prijava postupka

Postupak je obavezan.

Sud ili stranke u sporu nemaju mogućnost primjene uobičajenog postupka umjesto postupka za sporove male vrijednosti.

1.3 Obrasci

Ne postoje obrasci.

1.4 Pomoć

Je li za stranke koje ne zastupa odvjetnik predviđena pomoć u postupovnim pitanjima (koju primjerice pruža sudski službenik ili sudac)? Ako da, od čega se sastoji?

Stranke pred sudom mogu zastupati same sebe. Stranku može zastupati njegov ili njezin bračni drug, srodnik u uzlaznoj ili silaznoj liniji, krvni srodnik do drugog stupnja ili srodnik po tazbini do drugog stupnja ili plaćeni zaposlenik stranke. Uvijek se pretpostavlja da bračni drug može djelovati u ime drugog bračnog druga te može odrediti druge zastupnike. Ne postoji odredba prema kojoj bi sudski službenik ili sudac bio obvezan pomoći stranki ili zastupnicima koji nisu odvjetnici.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Jesu li određena pravila koja se odnose na izvođenje dokaza blaža u usporedbi s uobičajenim postupkom? Ako da, koja pravila i u kojoj mjeri?

Kad odlučuju o sporovima male vrijednosti na temelju postupka u sporovima male vrijednosti, suci okružnih građanskih sudova mogu odstupiti od uobičajenih postupovnih pravila: mogu uzimati u obzir dokaze koje ne ispunjavaju zakonske zahtjeve i imaju diskrecijsko pravo primijeniti postupak koji u danim okolnostima smatraju najsigurnijim, najbržim i najjeftinijim načinom za utvrđivanje činjenica.

1.6 Pisani postupak

Zahtjev se može u pisanom obliku podnijeti u pisarnici okružnog građanskog suda, ili se može podnijeti usmeno pred sucem okružnog građanskog suda pri čemu se o tome sastavlja zapisnik. Zahtjev mora sadržavati: (a) točan opis činjenica na kojima se temelji zahtjev u skladu sa zakonom te kojim se opravdava tužiteljevo pokretanje tužbe protiv tuženika; (b) točan opis predmeta spora; (c) poseban oblik naloga koji se zahtijeva; i (d) sve oblike dostupnih dokaza.

1.7 Sadržaj presude

Presude se izriču javno usmenim putem, obično odmah nakon rasprave, dok sud još uvijek zasjeda i prije nego što sudac prijeđe na sljedeći predmet. Presuda se ne dostavlja strankama ako je u sudskom zapisniku potvrđeno da je presuda izrečena u prisutnosti stranaka ili osoba koje ih zastupaju u predmetu, ili njihovih ovlaštenih odvjetnika.

1.8 Povrat troškova

Nema povrata troškova.

1.9 Mogućnost žalbe

Presude u sporovima male vrijednosti ne podliježu žalbi.

Posljednji put ažurirano: 17/07/2017

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice španjolski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

Sporovi male vrijednosti - Španjolska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Da, za zahtjeve vrijednosti do 6 000 EUR propisan je usmeni postupak, ne dovodeći u pitanje moguću primjenu europskog postupka za sporove male vrijednosti u skladu s Poveznica se otvara u novom prozoruUredbom (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća za iznose koji su obuhvaćeni njezinim područjem primjene.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Za zahtjeve vrijednosti do 6000 EUR propisan je usmeni postupak.

1.2 Prijava postupka

Podnošenjem zahtjeva u pisanom obliku.

1.3 Obrasci

Ne postoje standardni obvezni obrasci. Međutim, uredi viših sudaca (Decanatos) pružaju standardne obrasce za zahtjeve vrijednosti do 2 000 EUR koje tužitelji mogu upotrebljavati za podnošenje zahtjeva, a tuženici za odgovor.

Mogu se preuzeti na stranicama Glavnog sudbenog vijeća (Poveznica se otvara u novom prozoruConsejo General del Poder Judicial).

Ako je vrijednost zahtjeva veća od 2 000 EUR, obvezno je sudjelovanje odvjetnika (abogado) i predstavnika suda (procurador). Zahtjev se ne može izvršiti ili osporiti bez pravnog zastupanja.

Ako tuženik ne osporava zahtjev, to ne znači da će se priznati njegova vrijednost već samo činjenica da tuženik nije ispunio obvezu te će se postupak nastaviti.

1.4 Pomoć

U usmenom postupku tužitelji mogu zastupati sami sebe pred sudom, ali ako je vrijednost zahtjeva veća od 2 000 EUR, obvezno je sudjelovanje odvjetnika i predstavnika suda.

Ako se tužitelj ne pojavi na raspravi, zastupan po odvjetniku ili predstavniku suda ili osobo, ako pravno zastupanje nije obvezno, smatra se da je zahtjev povučen, osim ako tuženik ima legitimni interes u sporu i zatraži da se postupak nastavi do donošenja konačne presude o meritumu.

Ako se tuženik ne pojavi osobno, postupak se nastavlja.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Primjenjuju se opća pravila o dokazima: dopuštaju se sve vrste dokaza te je moguće zatražiti i dostaviti dokaze prije rasprave.

1.6 Pisani postupak

Tužbeni zahtjev i obrana podnose se u pisanom obliku. Postupovna pitanja rješavaju se na raspravi. Slično tome, dokazi se izvode usmeno i prvenstveno na raspravi.

1.7 Sadržaj presude

Presuda se objavljuje u pisanom obliku uz obrazloženje kao i u svim drugim postupcima.

1.8 Povrat troškova

Ako je obvezno sudjelovanje odvjetnika i predstavnika suda te postoji nalog za plaćanje troškova, stranki u čiju su korist dosuđeni troškovi mogu se, nakon procjene, nadoknaditi troškovi, pod uvjetom da nisu viši od jedne trećine iznosa troškova postupka za svaku stranku u sporu koja je ishodila nalog.

Ako stranka u čiju su korist dosuđeni troškovi živi izvan mjesta suđenja, mogu joj se nadoknaditi troškovi predstavnika suda, čak i ako njegovo sudjelovanje nije obvezno.

1.9 Mogućnost žalbe

Žalba protiv presude je moguća ako je vrijednost zahtjeva viša od 3 000 EUR. Žalba se podnosi istom sudu, u pisanom obliku i roku od najkasnije 20 dana.

O žalbama odlučuje Pokrajinski sud (Audiencia Provincial), u kojem zasjeda sudac pojedinac, a na njegove odluke nisu dopuštene žalbe. Međutim, u nekim je autonomnim zajednicama moguća žalba na te odluke u skladu s njihovim građanskim pravom.

Posljednji put ažurirano: 10/03/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Francuska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Postupci za sporove male vrijednosti mogu se pokrenuti podnošenjem zahtjeva lokalnim sudovima (chambres de proximité des tribunaux judiciaires) i sucima za sporove u vezi sa zaštitom (juges des contentieux de la protection), u skladu s člankom 756. i dalje Zakona o parničnom postupku.

Riječ je o usmenom postupku, ali stranke mogu, ako to žele, podnijeti pisane zaključke.

U zahtjevu se može navesti suglasnost podnositelja zahtjeva za provođenje postupka bez održavanja rasprave (članak 757. Zakona o parničnom postupku). Člankom 828. Zakona o parničnom postupku strankama se dopušta i da daju svoj izričiti pristanak u bilo kojoj fazi postupka kako bi se postupak proveo bez održavanja rasprave. Postupak bez održavanja rasprave na snazi je od 1. siječnja 2020. po uzoru na europski postupak za sporove male vrijednosti.

Pisarnica poziva stranke na raspravu preporučenim pismom s potvrdom o primitku. Ako ga tuženik nije primio, sudac može zatražiti od tužitelja da poziv dostavi sudski izvršitelj (huissier de justice).

Sudskom postupku mora prethoditi pokušaj mirenja pod vodstvom izmiritelja, pokušaj posredovanja ili pokušaj sudjelovanja, po izboru stranaka. U suprotnom sudac može po službenoj dužnosti odlučiti da je zahtjev nedopušten.

Pravno zastupanje nije obvezno. Stranku može zastupati njezin supružnik, partner, osoba s kojom je sklopila civilni pakt o solidarnosti, krvni srodnik ili srodnik po tazbini, u izravnoj liniji ili pobočnoj liniji, ili zaposlenik.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Zahtjev ne smije premašivati 5 000 EUR i mora biti u nadležnosti lokalnog suda ili suca za sporove u vezi sa zaštitom.

1.2 Prijava postupka

1.3 Obrasci

Postoji obrazac za upućivanje predmeta sudu.

Radi se o obrascu CERFA br.°11764*08, koji je dostupan na internetskim stranicama francuske vlade te u službama sudova za primanje stranaka (Services d'Accueil Unique du Justiciable) i na www.justice.fr.

1.4 Pomoć

Budući da je riječ o jednostavnom postupku koji se odnosi na iznose niže od 5 000 EUR i da stranke saslušava sudac, osim ako pristanu na provođenje postupka bez održavanja rasprave, propisima nije predviđena nikakva pomoć. Međutim, stranke može zastupati odvjetnik ili im pružati savjete, uključujući nakon podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Pravila koja se odnose na dokaze slična su onima koja se primjenjuju u redovnom postupku.

1.6 Pisani postupak

Osim u slučajevima u kojima stranke pristanu na provođenje postupka bez održavanja rasprave, ne postoji isključivo pisani postupak u kontekstu takvog postupka koji se pokreće na temelju zahtjeva.

1.7 Sadržaj presude

Pravila koja se primjenjuju na presudu ista su kao i ona koja se primjenjuju u redovnom postupku.

1.8 Povrat troškova

Pravila koja se primjenjuju ista su kao i ona koja se primjenjuju u drugim postupcima. Međutim, s obzirom na to da za ovaj postupak u načelu nije nužno imenovanje odvjetnika ni pravno zastupanje, povezani su troškovi niži.

1.9 Mogućnost žalbe

S obzirom na vrijednost predmeta spora ne postoji mogućnost podnošenja žalbe. Presuda može samo biti predmet prigovora (ako tuženik nije dobio poziv na raspravu) ili žalbe u kasacijskom postupku (ako je tuženik dobio poziv na raspravu).

Druge poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruInternetske stranice Ministarstva pravosuđa (Ministère de la Justice)

Poveznica se otvara u novom prozoruInternetske stranice Legifrance

Posljednji put ažurirano: 12/01/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Hrvatska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U Republici Hrvatskoj sporovi male vrijednosti uređeni su odredbama članaka 457. – 467.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP), dok je europski postupak za sporove male vrijednosti prema Uredbi (EZ) br. 861/2007. Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (u daljnjem tekstu: Uredba br. 861/2007) uređen odredbama članaka 507.o – 507.ž ZPP-a.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 1320,00 eura.

U postupku pred trgovačkim sudovima sporovi male vrijednosti jesu sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 50.000,00 kuna.

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužitelj je u tužbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja određenom zahtjevu primi određeni novčani iznos koji ne prelazi svotu od 1320,00 eura.

Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tužbenog zahtjeva nije novčana svota, već predaja pokretne stvari čija vrijednost, koju je tužitelj u tužbi naveo, ne prelazi svotu od 1320,00 eura.

S druge strane, kod europskih postupaka u sporovima male vrijednosti, prema sadašnjem uređenju, Uredba br. 861/2007 primjenjuje se ako vrijednost zahtjeva ne prelazi 2 000 eura u vrijeme kada je obrazac tužbenog zahtjeva zaprimljen od strane nadležnog suda, isključujući sve kamate, troškove i naknade.

Postupak u sporovima male vrijednosti provodit će se i u povodu prigovora protiv platnog naloga ako vrijednost osporenog dijela platnog naloga ne prelazi svotu od 1320,00 eura.

U postupku u sporovima male vrijednosti postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u razumnom roku, a svakako u roku kraćem od godine dana od podnošenja tužbe.

1.2 Prijava postupka

Sporovi male vrijednosti vode se pred općinskim ili trgovačkim sudovima prema pravilima o stvarnoj nadležnosti koja su propisana člancima 34. i 34.b ZPP-a. Sporovi male vrijednosti pokreću se podnošenjem tužbe nadležnom sudu, odnosno podnošenjem prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave javnom bilježniku kada je protiv rješenja o ovrsi podnesen je pravodoban i dopušten prigovor.

1.3 Obrasci

Obrasci, drugi zahtjevi ili izjave podnose se u obliku podnesaka, telefaksom ili elektroničkim putem, a koriste se samo kod europskih postupaka za sporove male vrijednosti prema Uredbi br. 861/2007.

Osim toga, ne postoje drugi unaprijed pripremljeni obrasci za pokretanje postupaka u sporovima male vrijednosti.

1.4 Pomoć

U ZPP-u ne postoje posebne odredbe o pravnoj pomoći u sporovima male vrijednosti , a stranku može u sporu male vrijednosti zastupati odvjetnik.

Ako su ispunjene pretpostavke propisane Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći („Narodne novine“, br. 143/13 i 98/19) stranke imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć.

Informacije o sustavu besplatne pravne pomoći u Republici Hrvatskoj dostupne su na mrežnoj stranici: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://pravosudje.gov.hr/besplatna-pravna-pomoc/6184.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

U postupku u sporovima male vrijednosti stranke su dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznijetih činjenica.

U postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga tužitelj je dužan najkasnije u podnesku predanom sudu u roku od 15 dana od primitka rješenja kojim je ukinut platni nalog, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica.

U postupku u sporovima male vrijednosti u povodu prigovora protiv platnog naloga tuženik je dužan najkasnije u roku od 15 dana od primitka tužiteljevog podneska u kojem isti iznosi sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predlaže dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica, iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica

Stranke mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu ili u podnescima iz gore navedenih odredbi u kojima iznose sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica.

Nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile na pripremnom ročištu protivno gore navedenim odredbama sud neće uzeti u obzir.

U odnosu na samo izvođenje dokaza primjenjuju se opće odredbe ZPP-a. U skladu s time, u sporovima male vrijednosti dokazi mogu biti uviđaj, isprave, iskazi svjedoka, nalaz i mišljenje vještaka, iskaz stranaka, a sud odlučuje o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica.

Više o dokazima i izvođenju dokaza vidjeti informativni paket pod nazivom „Izvođenje dokaza – Republika Hrvatska“.

1.6 Pisani postupak

Postupak u sporovima male vrijednosti provodi se pisanim putem.

Sud će u postupcima u sporovima male vrijednosti održati ročište ako to smatra potrebnim radi provođenja dokaznog postupka ili ako barem jedna od stranaka podnese takav obrazloženi prijedlog. Sud će rješenjem odbiti prijedlog stranke za održavanje ročišta ako smatra, s obzirom na okolnosti slučaja, da se pravično vođenje postupka može osigurati i bez održavanja ročišta. Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog stranke za održavanje ročišta nije dopuštena posebna žalba.

1.7 Sadržaj presude

S obzirom da ne postoje posebne odredbe o sadržaju presude u sporovima male vrijednosti, to se primjenjuju opće odredbe ZPP-a, odnosno članak 338. ZPP-a kojim je propisano da pismeno izrađena presuda mora imati uvod, izreku i obrazloženje.

Uvod presude sadrži: naznaku da se presuda izriče u ime Republike Hrvatske, naziv suda, ime i prezime suca pojedinca, odnosno predsjednika vijeća, suca izvjestitelja i članova vijeća, ime i prezime ili naziv,osobni identifikacijski broj te prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika, kratku oznaku predmeta spora, dan zaključenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika koji su toj raspravi prisustvovali te dan kad je presuda donesena.

Izreka presude sadrži odluku suda o prihvaćanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se tiču glavne stvari i sporednih traženja te odluku o postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja (članak 333. ZPP-a).

U obrazloženju sud će sumarno izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile. Sud će posebno navesti i obrazložiti koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio; sud će posebno navesti koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka.

U obrazloženju presude zbog ogluhe, presude zbog izostanka, presude na temelju priznanja ili presude na temelju odricanja iznijet će se samo razlozi koji opravdavaju donošenje takvih presuda.

1.8 Povrat troškova

Odluka o naknadi troškova postupka u sporovima male vrijednosti donosi se na temelju općih pravila ZPP-a, pri čemu je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci i njezinu umješaču nadoknaditi troškove.

Ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

Neovisno o navedenom, sud može odrediti da jedna stranka naknadi drugoj stranci pojedine troškove primjenom članka 156. stavka 1. ZPP-a prema kojoj je stranka dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio.

Ako su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima, sud može odrediti da svaka stranka snosi svoje troškove ili da jedna stranka naknadi drugoj stranci samo pojedine troškove primjenom gore navedenog članka 156. stavka 1. ZPP-a.

Sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje su protivna stranka i njezin umješač imali ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

S druge strane, stranka je dužna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troškove koje je uzrokovala svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio.

1.9 Mogućnost žalbe

U postupku u sporovima male vrijednosti dopuštena je posebna žalba samo protiv rješenja kojim se završava postupak.

Ostala rješenja protiv kojih je po ovom Zakonu dopuštena žalba mogu se pobijati samo žalbom protiv odluke kojom se postupak završava.

U ostalome u odnosu na podnošenje žalbe, primjenjuju se opće odredbe ZPP-a. Prema tome, protiv prvostupanjske presude odnosno rješenja u sporovima male vrijednosti, stranke mogu podnijeti žalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude odnosno rješenja.

Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2.ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.

Posljednji put ažurirano: 16/03/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Italija

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti. O sporovima male vrijednosti odlučuje sudac pojedinac (giudice di pace).

Opće je pravilo da sudac pojedinac odlučuje u jednostavnim postupcima (članci 316. – 318. Zakona o parničnom postupku).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Suci pojedinci nadležni su za sporove u vezi s pokretnom imovinom u vrijednosti od 5 000 EUR ili manje, osim ako je zakonom posebno propisano drukčije.

Sudac pojedinac rješava i predmete povodom naknade štete u vezi s prometnim nesrećama na kopnu i vodi, pod uvjetom da vrijednost spora ne premašuje 20 000 EUR.

Bez obzira na vrijednost spora, sudac pojedinac odlučuje u svim predmetima koji se odnose na:

  • utvrđivanje granica i poštovanje udaljenosti za sadnju drveća i živica utvrđenu zakonom, propisima ili običajima;
  • opseg i uporabu usluga izgradnje stanova;
  • odnose između vlasnika i stanara u vezi s dimom, parama, vrućinom, bukom, vibracijama i sličnim smetnjama koje premašuju uobičajene granice;
  • kamate ili nepredviđene troškove zbog kašnjenja u isplati mirovine ili davanja iz socijalnog osiguranja.

Zakonom br. 57 od 28. travnja 2016. talijanski parlament ovlastio je vladu da provede reformu sustava počasnih sudaca. Nadležnost počasnih sudaca proširena je tako što je povišena granica vrijednosti predmeta o kojima odlučuju s 5 000 EUR na 30 000 EUR te na 50 000 EUR u slučaju nadoknade štete uzrokovane prometnom nesrećom. Ovlaštenje nije još provedeno pa se nova pravila još ne primjenjuju.

1.2 Prijava postupka

Postupci pred sucem pojedincem pokreću se sudskim pozivom (citazione) na zakazanu raspravu. Tužbu je moguće podnijeti i usmeno i u tom slučaju sudac tužbu bilježi u obliku dokumenta koji tužitelj dostavlja tuženiku zajedno sa sudskim pozivom na zakazanu raspravu (članak 316. Zakona o parničnom postupku). U zahtjevu moraju biti navedeni sud i stranke kao i činjenice i sadržaj predmeta. Vremenski rok od datuma dostave poziva do dolaska na sud upola je kraći u odnosu na postupke pred općim sudom (tribunale), odnosno 45 dana (članak 318. Zakona o parničnom postupku). Sudac pojedinac na prvoj raspravi saslušava stranke po vlastitom nahođenju i pokušava postići mirenje: ako je mirenje uspješno, bilježi se postignuta nagodba. U slučaju nemogućnosti nagodbe, sudac pojedinac zatražit će od stranaka da detaljno opišu činjenice u potporu svojih navoda, obranu i prigovore i da dostave isprave i ostale dokaze. Ako se to čini nužnim za vođenje postupka u prvom stupnju, sudac pojedinac samo jednom saziva novu raspravu kako bi omogućio dostavljanje i izvođenje dodatnih dokaza. Isprave koje su stranke dostavile mogu biti uključene u spis i tamo se čuvaju do okončanja postupka.

1.3 Obrasci

Ne postoje utvrđeni obrasci.

1.4 Pomoć

Ako vrijednost spora ne premašuje 1 100 EUR, stranke se mogu pred sucem pojedincem zastupati same (članak 82. Zakona o parničnom postupku; vidjeti informativni listić „Kako pokrenuti sudski postupak?”).

U svim ostalim slučajevima stranke mora zastupati odvjetnik. Međutim, sudac pojedinac može, ovisno o prirodi i opsegu predmeta, stranci dopustiti da se sama zastupa na njezin usmeni ili drukčiji zahtjev.

Sudac provjerava jesu li stranke poduzele sve potrebne korake za dolazak na sud i, ako je potrebno, traži od njih da dopune ili isprave isprave koje sudac smatra nedostatnima.

Ako sudac pronađe nedostatak u punomoći koja je dana odvjetniku, odredit će rok unutar kojeg ga stranke moraju ukloniti. Ako se nedostatak ispravi u roku, zahtjeve se smatra ispravljenim i njegovi se materijalni i postupovni učinci primjenjuju od datuma prve obavijesti (odjeljak 182. Zakona o parničnom postupku).

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Primjenjuju se ista pravila za izvođenje dokaza kao u redovnim sudskim postupcima (vidjeti informativni listić o „Izvođenje dokaza”).

1.6 Pisani postupak

Nije predviđen isključivo pisani postupak jer su suci obvezni saslušati stranke i pokušati postići nagodbu.

1.7 Sadržaj presude

Obično se primjenjuju pravila redovnog postupka.

Ovlaštenjem za reformu sustava predviđeno je da redovni suci mogu odlučivati pravično (ex aequo et bono) bez izričitog upućivanja na propise u predmetima do 2 500 EUR vrijednosti.

Tu mogućnost trenutačno imaju suci u predmetima do 1 100 EUR vrijednosti.

1.8 Povrat troškova

Postoje li ograničenja u vezi s nadoknadom troškova? Ako postoje, kakva?

Odluke o nadoknadi troškova donose se na temelju uobičajenih pravila, pri čemu stranka koja je izgubila spor plaća troškove. Međutim, ako niti jedna stranka ne dobije spor ili iz nekog drugog opravdanog razloga, svaka stranka plaća vlastite troškove.

1.9 Mogućnost žalbe

Pravila o presudama na temelju pravičnosti (sentenze di equità, u sporovima čija vrijednost ne prelazi 1 100 EUR) izmijenjena su 2006. Na takve se presude moguće žaliti samo u slučaju povrede pravila postupka, ustavnog prava ili prava Zajednice, ili načela koja se primjenjuju na predmet spora.

Te se odredbe primjenjuju na sve presude donesene nakon 2. ožujka 2006. (članak 27. Zakonodavne uredbe br. 2006/40).

Protiv presuda na temelju pravičnosti koje su donesene prije tog datuma moguće je žaliti se Kasacijskom sudu (unutar zakonom propisanih rokova) samo zbog povrede ustavnih pravila, pravila Zajednice ili postupovnih pravila, povrede načela kojima se uređuje predmet, ili nedostatka odgovarajućeg obrazloženja osnove u izvornoj presudi. Presude koje je donio sudac pojedinac o administrativnim naknadama moguće je osporavati samo putem izvanrednog pravnog lijeka pred Kasacijskim sudom.

Protiv svih ostalih presuda suca pojedinca moguća je žalba.

Vidjeti informativni listić o pravosudnom sustavu, nadležnosti i pokretanju postupka.

Povezani prilozi

Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o parničnom postupku

Posljednji put ažurirano: 21/07/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Cipar

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U ciparskom pravnom sustavu ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti osim onog predviđenog u Uredbi 861/2007 koji se primjenjuje na temelju postupovnog propisa.

1.1 Područje primjene postupka, prag

1.2 Prijava postupka

1.3 Obrasci

1.4 Pomoć

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

1.6 Pisani postupak

1.7 Sadržaj presude

1.8 Povrat troškova

1.9 Mogućnost žalbe

Posljednji put ažurirano: 11/03/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice latvijski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.

Sporovi male vrijednosti - Latvija

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U Latviji ne postoje posebni postupci za sporove male vrijednosti ako se zahtjev odnosi na potraživanje u novcu ili potraživanje uzdržavanja i ukupan iznos potraživanja ne premašuje 2100 EUR.

Na tužbene zahtjeve male vrijednosti primjenjuje se poglavlje 30.3: odjeljci 250.18 – 250.27 i poglavlje 54.1: odjeljci 449.1–449.12 Zakona o parničnom postupku.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Postupci za sporove male vrijednosti primjenjuju se samo na potraživanje u novcu ili potraživanje uzdržavanja (odjeljak 35. pododjeljak 1. točke 1. i 3. Zakona o parničnom postupku).

U postupcima za sporove male vrijednosti glavnica iznosa dugovanja ili, u slučaju tužbenog zahtjeva za naplatu uzdržavanja, ukupna plaćanja ne smiju premašivati 2100 EUR na dan podnošenja tužbenog zahtjeva. U slučaju tužbenih zahtjeva za naplatu uzdržavanja gornja granica ukupnog iznosa plaćanja primjenjuje se na svako dijete zasebno, a ukupan iznos je ukupan iznos koji treba platiti u roku od godine dana.

Odredbe o sporovima male vrijednosti u nacionalnom zakonodavstvu ne primjenjuju se na postupak za sporove male vrijednosti iz Uredbe (EZ) br.  Poveznica se otvara u novom prozoru861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti, osim u odnosu na postupak za podnošenje žalbe protiv odluka prvostupanjskog suda. Na tužbene zahtjeve za naplatu uzdržavanja u prekograničnim stvarima primjenjuje se Uredba Vijeća (EZ) br. Poveznica se otvara u novom prozoru4/2009 od 18. prosinca 2008. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja.

Državna pristojba (valsts nodeva) koja se naplaćuje za podnošenje zahtjeva iznosi 15 % traženog iznosa, ali najmanje 71,41 EUR. Ako se podnosi zahtjev za naplatu uzdržavanja djeteta ili roditelja, ne treba platiti državnu pristojbu.

1.2 Prijava postupka

Sudac odlučuje o sporovima male vrijednosti u redovnom sudskom postupku, a za sporove male vrijednosti propisane su određene iznimke.

Sud neće pokrenuti postupak na temelju tužbenog zahtjeva ako zahtjev nije sastavljen u skladu s odjeljkom Poveznica se otvara u novom prozoru250.20 Zakona o parničnom postupku – tužitelj nije upotrijebio predložak za zahtjev za sporove male vrijednosti ili nije naveo traži li sudsku raspravu.

U tom slučaju sudac donosi obrazloženu odluku da neće pokrenuti postupak na temelju zahtjeva, šalje ga tužitelju i određuje rok za ispravak nedostataka. Taj rok ne može biti kraći od 20 dana počevši od dana slanja odluke. Protiv odluke suca može se podnijeti žalba u roku od 10 dana ili u roku od 15 dana, ako je mjesto prebivališta osobe izvan Latvije.

1.3 Obrasci

Tužbeni zahtjev i primjedbe tuženika moraju se sastaviti na obrascima utvrđenima u Uredbi Kabineta (Ministru kabinets) br. 783 od 11. listopada 2011. o obrascima koje treba upotrebljavati za sporove male vrijednosti. U prilozima Uredbi nalaze se sljedeći obrasci:

  1. tužbeni zahtjev za spor male vrijednosti za naplatu potraživanja u novcu,
  2. tužbeni zahtjev za spor male vrijednosti za naplatu uzdržavanja,
  3. primjedbe u vezi s tužbenim zahtjevom za spor male vrijednosti za naplatu potraživanja u novcu,
  4. primjedbe u vezi s tužbenim zahtjevom za spor male vrijednosti za naplatu uzdržavanja.

Uredba je dostupna na portalu za zakonodavstvo službenog lista, Latvijas Vēstnesis: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://likumi.lv/doc.php?id=237849.

Osim podataka o tužitelju i tuženiku, na obrascu tužbenog zahtjeva za spor male vrijednosti navode se sljedeći podaci:

  1. Naziv okružnog ili gradskog suda (rajona (pilsētas) tiesa) kojem se podnosi tužbeni zahtjev: osim ako su stranke ugovorom odredile da će se spor rješavati u nekom drugom mjestu, tužbeni zahtjev protiv osobe podnosi se sudu u prijavljenom mjestu prebivališta te osobe, ili u slučaju pravne osobe, u mjestu registriranog sjedišta (ako se tužbeni zahtjev odnosi na rad podružnice ili agencije pravne osobe, moguće ga je podnijeti u mjestu gdje se nalazi podružnica ili agencija).
    Podaci o nadležnom sudu i sudu koji mora biti naveden na obrascu nalaze se na internetskom portalu Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://tiesas.lv, odjeljak Tiesas („sudovi”), Tiesu darbības teritorijas („mjesna nadležnost sudova”).
  2. Zastupnik tužitelja navodi se ako tužitelj želi da njegove interese na sudu zastupa druga osoba. Da bi mogla postupati kao zastupnik na sudu, druga osoba mora imati punomoć (pilnvara) koju je ovjerio javni bilježnik i ta punomoć mora biti navedena u stupcu u kojem je navedena osnova za zastupanje. Ako je zastupnik ovlašteni odvjetnik (zvērināts advokāts), zastupanje se mora potvrditi ugovorom (orderis), i ako odvjetnik treba postupati u ime stranke, mora postojati pisana punomoć (koju u ovom slučaju ne mora potpisati javni bilježnik).
  3. Predmet spora: na obrascu moraju biti navedena osporena prava i pravni odnosi između tužitelja i tuženika za čije postojanje ili nepostojanje tužitelj traži potvrdu suda i traži od suda da zaštiti njegova ili njezina prava i interese zaštićene zakonom.
  4. Način izračuna traženog potraživanja: u obrascu za sporove male vrijednosti mora biti naveden iznos glavnice duga, odnosno, iznos prije kamata i ugovornih kazni, iznos ugovornih kazni, kamate koje se duguju u skladu s ugovorom ili zakonom i zbroj svih tih stavaka.
  5. Na obrascu bi trebale biti navedene činjenice na kojima tužitelj temelji svoje potraživanje i dokazi, posebne odredbe zakona na kojem se temelji potraživanje i, naposljetku, mjera čije poduzimanje tužitelj traži od suda.
  6. Tužbeni zahtjev mora potpisati tužitelj ili njegov zastupnik ili tužitelj zajedno sa zastupnikom, ako to traži sud. Tužbenom zahtjevu treba priložiti dokumente iz kojih se vidi da su izvršeni svi postupci koji se odnose na prethodno izvansudsko ispitivanje stvari koji su propisani zakonom i u kojima su potvrđene činjenice na kojima se temelji potraživanje.

1.4 Pomoć

U Zakonu o parničnom postupku ne postoje posebne odredbe o pravnoj pomoći u sporovima male vrijednosti. Osoba može imati zastupnika u sporovima male vrijednosti.

Ako tužitelj želi da njegove interese na sudu zastupa druga osoba i tužbeni zahtjev podnosi zastupnik, u zahtjevu moraju biti navedeni ime, prezime, osobni identifikacijski broj i adresa zastupnika ili, ako je zastupnik pravna osoba, matični broj i registrirano sjedište. Zastupnik u parničnom postupku može biti svaka fizička osoba koja je punoljetna, koja nije pod skrbništvom i na koju se ne primjenjuju ograničenja iz odjeljka 84. Zakona o parničnom postupku. Ako će osobu na sudu zastupati druga osoba, predmetna stranka mora ju za to ovlastiti putem punomoći koju je ovjerio javni bilježnik. Osoba koju će zastupati zastupnik može dati usmeno odobrenje na sudu ovlašćujući drugu osobu da djeluje u njezino ime i to mora biti zabilježeno u zapisniku s rasprave. Zastupnik pravne osobe mora imati pisanu punomoć ili dokumente kojima se potvrđuje da je osoba službenik ovlašten za zastupanje pravne osobe bez posebnog ovlaštenja. Ako je zastupnik ovlašteni odvjetnik, zastupanje se mora potvrditi ugovorom (orderis), i ako odvjetnik treba postupati u ime stranke, mora postojati pisana punomoć (koju u ovom slučaju ne mora potpisati javni bilježnik). Ako osobu zastupa zastupnik, sudu treba dostaviti nužne dokumente koje je potpisao zastupnik koji djeluje u ime te osobe na temelju punomoći.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Na izvođenje dokaza primjenjuju se opće odredbe Zakona o parničnom postupku. U skladu s time, u sporovima male vrijednosti dokazi mogu biti u obliku primjedbi stranaka ili trećih stranaka, izjava svjedoka, pisanih izjava i stručnih mišljenja.

1.6 Pisani postupak

Sudac pokreće spor male vrijednosti na temelju pisanog tužbenog zahtjeva. Tuženiku se zajedno s tužbenim zahtjevom šalje obrazac s primjedbama tužitelja i preslike dokumenata priloženih zahtjevu: u njemu je naveden rok unutar kojeg tuženik može poslati primjedbe na zahtjev, a koji iznosi 30 dana od datuma slanja zahtjeva tuženiku. Sud također obavješćuje tuženika da će presuda svejedno biti donesena i ako on ne dostavi nikakve primjedbe te da može tražiti održavanje sudske rasprave. Kada sud šalje dokumente strankama, objasnit će im njihova postupovna prava, obavijestiti ih o sastavu suda koji će razmatrati predmet i objasniti kako stranka može podnijeti prigovor sucu. Zakonom o parničnom postupku strankama se daju prava u postupku u vezi s pripremom predmeta za raspravu, koja oni mogu ostvarivati najkasnije sedam dana prije datuma određenog za odlučivanje o stvari.

Tuženik može dostaviti svoje primjedbe na obrascu koji je odobrio Kabinet. Obrazac je jedan od onih iz Priloga Uredbi Kabineta br. 783 od 11. listopada 2011. o obrascima koje treba upotrebljavati za sporove male vrijednosti. Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://likumi.lv/doc.php?id=237849). Tuženik u svojim primjedbama mora navesti sljedeće informacije:

  1. naziv suda kojem se podnose primjedbe;
  2. ime, prezime, osobni identifikacijski broj, prijavljeno mjesto prebivališta ili, ako nije poznato, de facto mjesto prebivališta, ili, u slučaju pravne osobe, naziv, matični broj i sjedište,
  3. ime, prezime, osobni identifikacijski broj i prijavljeno mjesto prebivališta tuženika s dodatnim adresama koje je naveo tuženik, ili, ako tuženik  nema prijavljeno prebivalište, njegovo de facto prebivalište; u slučaju pravne osobe, naziv, matični broj i sjedište; tuženik može također navesti drugu adresu za dostavu sudskih pismena,
  4. broj predmeta i predmet potraživanja,
  5. priznaje li potraživanje u cijelosti ili djelomično,
  6. svoje prigovore u odnosu na potraživanje, temelj za prigovore i pravne odredbe na kojima se oni temelje,
  7. dokaze kojim se potvrđuju njegovi ili njezini prigovori protiv potraživanja,
  8. podneske kojima se od suda traži prikupljanje dokaza,
  9. želi li tuženik povrat sudskih troškova,
  10. želi li tuženik povrat troškova vođenja rasprave, navodeći iznos i prilažući dokumente kojima se potvrđuje iznos,
  11. traži li tuženik održavanje sudske rasprave,
  12. sve ostale okolnosti koje tuženik smatra važnima za odlučivanje u predmetu,
  13. ostale zahtjeve,
  14. popis dokumenata priloženih zahtjevu,
  15. vrijeme i mjesto sastavljanja primjedbi.

Tuženik ima pravo podnijeti protutužbu u roku od 30 dana od datuma kada mu je poslan tužbeni zahtjev u sljedećim slučajevima: 1) moguće je uzajamno pobijanje tvrdnji u izvornoj tužbi i protutužbi; 2) dopuštanjem protutužbe sud bi se spriječio da odobri sva ili dio potraživanja u izvornoj tužbi; 3) protutužba i izvorna tužba uzajamno su povezane i stvar se može brže i točnije riješiti ako se razmatraju zajedno. Spor se rješava u skladu s postupkom za sporove male vrijednosti ako je sama protutužba spor male vrijednosti, odnosno, ako je u okvirima dopuštene gornje granice i ako je tako sastavljena.

Ako je iznos koji se traži u protutužbi iznad gornje granice za sporove male vrijednosti ili se protutužba ne odnosi na naplatu potraživanja u novcu ili uzdržavanja, sud odlučuje o predmetu u okviru redovnog sudskog postupka.

Ako stranke ne zatraže sudsku raspravu i sud smatra da rasprava nije nužna, sporovi male vrijednosti rješavaju se pisanim postupkom i stranke se pravovremeno obavješćuju o datumu kada u tajništvu suda mogu preuzeti presudu. Taj se datum onda smatra datumom donošenja presude.

Sud će rješavati predmet na raspravi u skladu s redovnim sudskim postupkom ako je to zatražila jedna od stranaka ili ako sud smatra da je rasprava nužna.

Ako prebivalište ili boravište stranke nije u Latviji i njezina je adresa poznata, dostava i uručenje sudskih pismena obavlja se u skladu s međunarodnim propisima koji obvezuju Latviju i sa zakonodavstvom Europske unije, posebno s postupkom iz članka 13. Uredbe (EZ) br. Poveznica se otvara u novom prozoru861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti.

1.7 Sadržaj presude

Sudska presuda objavljuje se dostavljanjem primjerka presude strankama odmah nakon donošenja.

Primjerak presude može se poslati poštom ili, ako je moguće, na neki drugi način u skladu s postupcima za dostavu i uručenje sudskih pismena propisanim u Zakonu o parničnom postupku. Primjerak presude mora se poslati odmah nakon datuma sastavljanja cijele presude. Datum primitka presude ne utječe na rokove.

Presuda u sporu male vrijednosti mora biti u skladu s redovnim odredbama Zakona o parničnom postupku u vezi sa sadržajem presuda. Presuda se sastoji od četiri dijela:

  1. U uvodnom dijelu navodi se da se presuda donosi u ime Republike Latvije i navodi se datum kada je donesena, naziv suda koji je donio presudu, sastav suda, ime sudskog službenika koji je bio nazočan na zasjedanju suda, stranke u predmetu i predmet spora.
  2. U opisnom dijelu navodi se tužbeni zahtjev tužitelja, protutužba tuženika, prigovori i bit primjedbi koje su stranke dostavile.
  3. U obrazloženju se navode činjenice utvrđene u predmetu, dokazi na kojima se temelji sudska odluka i razlozi zašto su neki dokazi odbačeni. U tom su dijelu također navedeni zakoni i propisi koje je sud primijenio, sudska ocjena činjenica i nalazi suda u pogledu valjanosti ili nevaljanosti potraživanja. Ako je tuženik u potpunosti prihvatio potraživanje, u obrazloženju se navode samo zakoni i propisi koje je sud primijenio.
  4. U izreci se navodi prihvaća li sud tužbeni zahtjev, u cijelosti ili djelomično, ili ga odbacuje, u cijelosti ili djelomično, i navodi se bit presude. Navodi se i  kome se plaćaju sudski troškovi i u kojem omjeru, rokovi za dobrovoljno postupanje u skladu s presudom, rokovi i postupci za podnošenje žalbe i datum donošenja presude.

Stranke u predmetu mogu se također žaliti protiv presude o sporu male vrijednosti na temelju osnova za žalbu navedenih u Zakonu o parničnom postupku.

1.8 Povrat troškova

Na sporove male vrijednosti primjenjuju se opća pravila o plaćanju sudskih troškova.

U presudi se nalaže stranci koja nije bila uspješna u postupku da plati sve sudske troškove uspješne stranke. Ako je tužbeni zahtjev samo djelomično prihvaćen, tuženiku se nalaže da plati tužiteljeve sudske troškove razmjerno prihvaćenim potraživanjima, a tužitelj će morati platiti sudske troškove tuženika razmjerno odbačenim potraživanjima. Nema povratka državne pristojbe (valsts nodeva) za dodatni prigovor (blakus sūdzība) protiv sudske odluke ili, ako je presuda prethodno donesena u odsutnosti, za zahtjev za ponovno pokretanje postupka i novo suđenje.

Ako tužitelj povuče tužbu, on ili ona moraju tuženiku nadoknaditi nastale troškove. U tom slučaju tuženik ne nadoknađuje sudske troškove koje je platio tužitelj, ali ako tužitelj povuče tužbu jer je tuženik dobrovoljno platio potraživanje nakon podnošenja tužbenog zahtjeva, sud može, na zahtjev tužitelja, odrediti tuženiku plaćanje tužiteljevih sudskih troškova.

Slično tome, ako tužbeni zahtjev nije riješen, sud može na zahtjev tuženika naložiti tužitelju plaćanje tuženikovih sudskih troškova.

Ako je tužitelj oslobođen sudskih troškova, tuženiku se može naložiti plaćanje sudskih troškova državi razmjerno prihvaćenom dijelu tužbenog zahtjeva.

1.9 Mogućnost žalbe

Žalbu (apelācija) protiv presude prvostupanjskog suda moguće je podnijeti u sljedećim slučajevima:

  • ako je sud netočno primijenio ili protumačio pravilo iz materijalnog prava i zbog toga nije donio ispravnu odluku u sporu;
  • ako je sud prekršio pravilo iz materijalnog prava i zbog toga nije donio ispravnu odluku u sporu;
  • sud je donio netočne zaključne ili je netočno ocijenio dokaze ili je dao netočnu pravnu ocjenu okolnosti predmeta i zato nije donio ispravnu odluku u sporu.

Ako je u sporu male vrijednosti donesena odluka u pisanom postupku, rok za žalbu protiv presude počinje teći od datuma sastavljanja presude.

Pored točaka navedenih u Zakonu o parničnom postupku, u žalbi u kojoj se tvrdi da je presuda neispravna mora biti navedeno sljedeće:

  • koje je pravilo materijalnog prava prvostupanjski sud neispravno primijenio ili protumačio ili koje je pravilo postupovnog prava povrijedio te kako je to utjecalo na rješavanje predmeta;
  • koje su činjenice koje je utvrdio prvostupanjski sud netočne, koji su dokazi netočno ocijenjeni, kako se može uočiti da je pravna ocjena okolnosti predmeta nedostatna i kako je to utjecalo na rješavanje predmeta.

Sudac prvostupanjskog suda odlučuje o prihvaćanju žalbe: ako žalba nije u skladu sa zahtjevima Zakona o parničnom postupku ili žalbi nisu priložene sve nužne preslike i prijevodi i nisu dostavljene preslike priloženih dokumenata tamo gdje je to nužno, sudac će odrediti rok za ispravak nedostataka.

Ako su nedostaci ispravljeni u dopuštenom roku, žalba se smatra podnesenom na dan kada je prvi puta podnesena. U protivnom se smatra da nikada nije podnesena i vraća se podnositelju.

Žalba koja nije potpisana ili koju je podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe, ili za koju nije plaćena državna pristojba, neće biti prihvaćena i vratit će se podnositelju. Odluku o odbijanju prihvaćanja žalbe nije moguće osporiti.

Kada se uvjerio da su postupci za podnošenje žalbe zadovoljeni, sudac žalbenog suda donosi odluku o pokretanju žalbenog postupka u roku od 30 dana od primitka žalbe. U nekim slučajevima odluku donosi vijeće od tri suca.

Ako postoji barem jedna od mogućih osnova na žalbu, sudac donosi odluku o pokretanju žalbenog postupka i odmah o tome obavješćuje stranke navodeći rok za podnošenje pisanih primjedbi.

Ako sudac imenovan za donošenje odluke o žalbi smatra da ne treba pokrenuti žalbeni postupak, o tome pitanju odlučuje vijeće od tri suca.

Ako barem jedan od tri suca smatra da postoji najmanje jedna od mogućih osnova za pokretanje žalbenog postupka, suci donose odluku o pokretanju žalbenog postupka i odmah o tome obavješćuju stranke.

Ako suci jednoglasno odluče da ne postoji niti jedna od osnova za pokretanje žalbenog postupka, oni donose odluku o odbacivanju žalbe i odmah o tome obavješćuju stranke. Odluka je u obliku rezolucije (rezolūcija) i ne može se osporavati.

U roku od 20 dana otkad je žalbeni sud obavijestio stranke o pokretanju postupka, stranke mogu dostaviti pisane primjedbe o žalbi u onoliko primjeraka koliko ima stranaka.

Po primitku obavijesti o pokretanju žalbenog postupka, stranka ima 20 dana za podnošenje protužalbe. Ako primi protužalbu, sud će poslati preslike drugim strankama.

O žalbama u sporovima male vrijednosti obično se odlučuje u pisanom postupku. Stranke se pravovremeno obavješćuju o datumu kada se u tajništvu suda može preuzeti primjerak presude te o sastavu suda i o njihovim pravima na prigovor na izbor suca. Presuda se smatra donesenom na dan kada se iz tajništva može preuzeti njezin primjerak. Ako sud to smatra nužnim, o žalbi u vezi sa sporom male vrijednosti može se odlučivati u sudskoj raspravi.

Protiv presude žalbenog suda nije se moguće žaliti na zakonsku osnovu i ona počinje proizvoditi učinke u trenutku objave ili, ako je donesena u pisanom postupku, od datuma donošenja.

Posljednji put ažurirano: 04/10/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Litva

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U dijelu IV. poglavlju XXIV. Zakona o parničnom postupku (Civilinio proceso kodeksas) Republike Litve utvrđuje se nacionalni postupak za sporove male vrijednosti.

Europski sporovi male vrijednosti rješavaju se u skladu s Uredbom (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti, a predmeti koji se odnose na europske sporove male vrijednosti vode se u skladu s općim pravilima za postupke rješavanja sporova, uz iznimke utvrđene Zakonom Republike Litve o provedbi zakonodavstva Europske unije i međunarodnog zakonodavstva kojima se uređuju parnični postupci (Civilinį procesą reglamentuojančių Europos Sąjungos ir tarptautinės teisės aktų įgyvendinimo įstatymas).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Nacionalni postupak za sporove male vrijednosti i europski postupak za sporove male vrijednosti primjenjuju se na novčane tražbine čija vrijednost nije viša od 2000 EUR.

Europski postupak za sporove male vrijednosti primjenjuje se na građanskopravne zahtjeve čija vrijednost nije viša od 2000 EUR. Postupak se ne primjenjuje na predmete koji se odnose na: status ili pravnu sposobnost fizičkih osoba; imovinska prava koja proizlaze iz bračnih odnosa, obveze uzdržavanja, oporuke i nasljedstva; stečaj, postupke u vezi s likvidacijom nesolventnih društava ili drugih pravnih osoba; socijalno osiguranje; arbitražu; radno pravo; najam nepokretne imovine, osim tužbi u vezi s novčanim tražbinama, te kršenje privatnosti i prava osobnosti, uključujući klevetu.

1.2 Prijava postupka

Postupak se primjenjuje od 1. siječnja 2009. Europski postupci za sporove male vrijednosti vode se na okružnim sudovima u skladu s pravilima o mjesnoj nadležnosti utvrđenima u Zakonu o parničnom postupku Republike Litve, odnosno na okružnim sudovima gradova ili okruga.

U slučajevima navedenima u članku 4. stavku 3. i članku 5. stavku 7. Uredbe (EZ) br. 861/2007 sud mora obavijestiti podnositelja zahtjeva/tuženika da ima pravo podnijeti tužbeni zahtjev/protutužbu najkasnije u roku od 14 dana od primitka obavijesti suda u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Zakona o parničnom postupku Republike Litve. Ako podnositelj zahtjeva/tuženik sudu ne podnese tužbeni zahtjev/protutužbu na propisani način u roku utvrđenom u stavku 1. ovog članka, smatra se da zahtjev nije podnesen te se sudskim nalogom vraća podnositelju zahtjeva/tuženiku. Protiv tog se naloga može uložiti zasebna žalba.

1.3 Obrasci

Sudovi osiguravaju obrasce ili se oni mogu preuzeti s Poveznica se otvara u novom prozoruportala litavskih sudova.

1.4 Pomoć

Prisutnost pravnog zastupnika/pravnika nije potrebna. Na sudovima se pruža pomoć pri ispunjavanju obrazaca, ali se ne daju savjeti u pogledu merituma zahtjeva. U članku 11. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 861/2007 predviđa se pružanje praktične pomoći te informacije koje strankama u postupku pružaju tijela zadužena za primarnu pravnu pomoć koju jamči država.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Prikupljanje dokaza uređeno je dijelom II. poglavljem XIII. Zakona o parničnom postupku.

1.6 Pisani postupak

U skladu s nacionalnim postupkom za sporove male vrijednosti, sud na kojemu se vodi predmet može samostalno odlučiti o obliku i postupku vođenja predmeta. Usmena se rasprava može održati ako je barem jedna stranka podnijela takav zahtjev. U okviru pisanog postupka osobe uključene u predmet ne pozivaju se i nisu prisutne na raspravi. Osobe uključene u predmet obavješćuju se o pisanom postupku u skladu s člankom 133. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku. Ako se predmet vodi o meritumu u okviru pisanog postupka, datum, vrijeme i mjesto rasprave, kao i sastav suda, objavljuju se na Poveznica se otvara u novom prozoruposebnoj internetskoj stranici najmanje sedam dana prije datuma rasprave, osim u slučajevima navedenima u Zakonu kada se stranke obavješćuje primjenom drukčijeg postupka. Navedene informacije daje i sudski ured.

1.7 Sadržaj presude

U skladu s nacionalnim postupkom za sporove male vrijednosti, odluka suda mora imati uvod i izreku te kratko obrazloženje.

1.8 Povrat troškova

Za sporove male vrijednosti naplaćuje se sudska pristojba (žyminis mokestis) u iznosu utvrđenom u članku 80. stavku 1. točki 1. Zakona o parničnom postupku Republike Litve. Iznosi jednu četvrtinu pristojbe za zahtjev i najmanje 10 EUR.

1.9 Mogućnost žalbe

Člankom 29. Zakona propisano je da se protiv odluka litavskih sudova donesenih u okviru europskog postupka za sporove male vrijednosti dopušta žalba. Žalbeni postupak uređen je člancima 301. do 333. litavskog Zakona o parničnom postupku. U skladu s člankom 307. stavkom 1. Zakonika, u slučaju da postoje razlozi za žalbu, ona se može uložiti u roku od 30 dana nakon datuma odluke suda.

Posljednji put ažurirano: 22/03/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Luksemburg

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Uz europski postupak za sporove male vrijednosti utvrđen Uredbom (EZ) br. 861/2007 od 11. srpnja 2007, luksemburškim pravom omogućuje se pojednostavnjen postupak naplate potraživanja do 15 000 EUR glavnice (bez kamata i troškova), tzv. platni nalog (ordonnance de paiement).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Potraživanja prema postupku platnog naloga mogu biti naplaćena u slučaju novčanih potraživanja do iznosa od 15 000 EUR i pod uvjetom da dužnik ima prebivalište u Velikom Vojvodstvu Luksemburgu.

1.2 Prijava postupka

Vjerovnik ne mora za naplatu duga koristiti postupak platnog naloga, nego može uputiti predmet sucu nižeg suda.

Jedna od razlika između postupka platnog naloga pred sucem nižeg suda i postupka platnog naloga na zahtjev jest da postupak pred sucem nižeg suda kao posljedicu može imati izricanje presude (jugement), dok okružni sud može samo izdati nalog (ordonnance).

1.3 Obrasci

Zahtjev za izdavanje platnog naloga može se podnijeti u pisarnici nižeg suda jednostavnom usmenom ili pisanom izjavom.

Da bi bio valjan, zahtjev mora sadržavati ime, prezime, zanimanje i prebivalište ili boravište tužitelja i tuženika te razloge i iznos potraživanja te se njime treba tražiti izdavanje uvjetnog platnog naloga.

Vjerovnik mora priložiti ili podnijeti sve dokumente koji potkrepljuju postojanje i iznos potraživanja te njihovu utemeljenost.

Usporedba zakona pokazuje da se kod zahtjeva pred sucem nižeg suda traži manje u pogledu potkrijepljenosti zahtjeva jer je dovoljno navesti visinu iznosa i razlog potraživanja.

1.4 Pomoć

Sudski izvršitelji i sudovi nemaju nikakvu zakonsku obvezu pružanja pravne pomoći strankama.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Primjenjuju se opća pravila o pribavljanju dokaza. Vidjeti „Izvođenje dokaza – Luksemburg”.

1.6 Pisani postupak

Ako dužnik uloži prigovor i vjerovnik želi nastaviti postupak, obvezna je rasprava otvorena za javnost.

1.7 Sadržaj presude

Presude donesene u vezi s platnim nalogom podliježu istim pravilima i načelima kao i presude donesene prema redovnom postupku.

1.8 Povrat troškova

Prema luksemburškom pravu obično se stranci koja izgubi parnicu dosuđuje plaćanje troškova, osim ako sud posebnom i obrazloženom odlukom dosudi da druga stranka plati sve ili dio troškova. Ako je stranka koja je dobila spor pretrpjela troškove povezane s postupkom, ona može obvezati drugu stranku da joj ih nadoknadi.

Za razliku od pravila u drugim državama, troškovi odvjetnika ne nadoknađuju se sustavno. Prema luksemburškom pravu troškovi navedeni u članku 238. novog Zakona o parničnom postupku obuhvaćaju troškove sudskog izvršitelja, troškove vještaka, eventualne naknade isplaćene svjedocima, troškove prijevoda itd., ali ne i troškove odvjetnika.

Sudac može stranci koja dobije spor dodijeliti paušalnu naknadu za troškove koje je pretrpjela u postupku, uključujući troškove odvjetnika. Tomu je osobito tako ako se čini nepravednim samo jednoj stranci u sporu dosuditi troškove koji su joj nastali, a koji nisu obuhvaćeni sudskim troškovima; u tom slučaju sudac može drugoj stranci dosuditi da joj plati iznos koji on odredi.

O nadoknadi troškova, kao i njezinu iznosu odlučuje sudac.

1.9 Mogućnost žalbe

U postupku platnog naloga primjenjuju se opća pravila. Protiv presude suca nižeg suda može se podnijeti žalba ako je vrijednost spora viša od 2000 EUR.

Poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruLEGILUX

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://justice.public.lu/fr.html

Posljednji put ažurirano: 06/04/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Mađarska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Osim postupka navedenog u Poveznica se otvara u novom prozoruUredbi (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (i u člancima od 598. do 602. Poveznica se otvara u novom prozoruZakona CXXX iz 2016. o Zakoniku o parničnom postupku, kojima se rješavaju pitanja koja nisu uređena tom Uredbom), u važećem mađarskom pravu ne postoji poseban postupak primjenjiv na sporove male vrijednosti od 1. siječnja 2018. Sporovi male vrijednosti bili su uređeni Poveznica se otvara u novom prozoruZakonom III. iz 1952. o Zakoniku o parničnom postupku, no taj je zakon stavljen izvan snage Zakonom CXXX. iz 2016. o Zakoniku o parničnom postupku s učinkom od 1. siječnja 2018. To znači da od 1. siječnja 2018. ne postoje posebna pravila primjenjiva na sporove male vrijednosti u okviru mađarskog parničnog postupka. Posljedično, na te se sporove primjenjuju opća pravila. Međutim, postupci započeti prije 1. siječnja 2018. rješavaju se u skladu s prethodnim Zakonom III. iz 1952. o Zakoniku o parničnom postupku. Sljedeće su informacije relevantne samo za postupke koji su još u tijeku, a započeti su prije 1. siječnja 2018.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Postupak za sporove male vrijednosti može se pokrenuti u okviru postupka za naplatu potraživanja koje ne premašuje 1 milijun HUF ako je pokrenut parnični postupak nakon što je uložen prigovor na platni nalog ili ako je spor obuhvaćen postupkom za platni nalog, odnosno u sljedećim slučajevima:

a) zahtjev za izdavanje platnog naloga odbija javni bilježnik ex officio, a tužitelj naknadno pokreće postupak pred sudom radi izvršenja potraživanja;

b) postupak za platni nalog okončan je odlukom javnog bilježnika, a tužitelj naknadno pokreće postupak pred sudom radi izvršenja potraživanja.

1.2 Prijava postupka

Postupak primjenjuju okružni sudovi.

1.3 Obrasci

Za podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka ne postoji nikakav obrazac, ali obrazac za postupke za platni nalog koji prethode takvim zahtjevima, a u nadležnosti su javnih bilježnika, dostupan je na Poveznica se otvara u novom prozoruinternetskim stranicama Mađarske javnobilježničke komore te u uredima javnih bilježnika.

1.4 Pomoć

Pomoć je dostupna. Fizičke osobe koje zbog svojeg dohotka i financijskog stanja ne mogu snositi troškove postupka na vlastiti se zahtjev u cijelosti ili djelomično oslobađaju plaćanja tih troškova kako bi im se olakšalo ostvarivanje prava. U skladu sa Zakonom o pristojbama stranke mogu imati pravo i na smanjenje sudske pristojbe (izuzeće od plaćanja pristojbe ili pravo na odgodu plaćanja), a osobe slabijeg imovinskog stanja isto tako imaju pravo angažirati pravnog pomoćnika ili odvjetnika na temelju odredbi Zakona o pravnoj pomoći ako na taj način mogu učinkovito ostvariti svoja prava.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

U parničnim postupcima pokrenutima nakon što je uložen prigovor na platni nalog sud obavješćuje tuženika o činjenicama i dokazima koje je iznio tužitelj najkasnije u pozivu na glavnu raspravu. Stranka može predložiti dokaze najkasnije prvog dana glavne rasprave. Iznimno, stranka može priložiti dokaze u bilo kojem trenutku tijekom postupka ako se s time složi protivna stranka ili ako se stranka pozove na činjenice ili dokaze, pravomoćne sudske odluke ili druga upravna rješenja tijekom svojeg iznošenja dokaza za koje je, zbog razloga koji se ne mogu pripisati toj stranci, doznala nakon standardnog roka određenog za prilaganje dokaza ili ako je stranka o njima obaviještena nakon isteka takvog roka zbog razloga koji se ne mogu pripisati toj stranci, i nakon što stranka osigura dostatne dokaze kojima potkrepljuje taj tužbeni zahtjev.

U slučaju promjena zahtjeva ili podnošenja protuzahtjeva, stranka može priložiti odgovarajuće dokaze kada se promjene izvrše ili kada se podnese protuzahtjev, dok se u slučaju prigovora na zahtjeve za prijeboj dokazi koji se odnose na tužbeni zahtjev za prijeboj mogu priložiti istodobno s podnošenjem prigovora. Sud mora odbaciti sve dokaze koji nisu predloženi u skladu s tim odredbama. U svim ostalim slučajevima primjenjuju se opća pravila o dokazima.

1.6 Pisani postupak

Sud isto tako provodi raspravu.

1.7 Sadržaj presude

Sadržaj presuda uređen je opće primjenjivim pravilima, uz uvjet da se strankama nakon izricanja presude moraju pružiti informacije o elementima koji se moraju uključiti u žalbu i pravnim posljedicama izostavljanja tih elemenata.

1.8 Povrat troškova

Općenito se primjenjuje načelo da „gubitnik plaća”.

1.9 Mogućnost žalbe

Mogućnost žalbe ograničena je u nekoliko aspekata, od kojih je najvažnije ograničenje to da se žalba može podnijeti samo zbog povrede postupovnih pravila u prvom stupnju ili nepravilne primjene zakonodavstva koje je osnova za odlučivanje o glavnoj stvari. Opća pravila primjenjuju se na podnošenje žalbi te na rok koji je određen za žalbe, tj. moraju se podnijeti sudu koji odlučuje u prvom stupnju u roku od 15 dana od dostave presude i o njima odlučuje nadležni regionalni sud.

Posljednji put ažurirano: 15/01/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Malta

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Posebni postupak za sporove male vrijednosti uređen je poglavljem 380. Zakona Malte (Zakon o Sudu za sporove male vrijednosti), kao i podzakonskim aktima 380.01, 380.02 i 380.03.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Ovaj Sud (Tribunal għal Talbiet Żgħar) nadležan je samo za odlučivanje o novčanim sporovima čija vrijednost ne premašuje 5 000 EUR.

1.2 Prijava postupka

Postupak započinje kada stranka koja podnosi tužbeni zahtjev ispuni potrebni obrazac, preda svoj zahtjev u pisarnicu suda, plati pristojbu i zatraži od Suda da tuženiku dostavi njezin zahtjev. Tuženik tada ima 18 dana od dostave obavijesti o tužbenom zahtjevu za dostavu svojeg odgovora. Protutužba je isto tako dopuštena. Ako tuženik smatra da neka druga osoba treba platiti iznos iz tužiteljeva zahtjeva, trebao bi navesti tu osobu. Upisničar suda potom obavješćuje stranke o datumu i vremenu održavanja ročišta. Sudac vodi postupak na Sudu na način koji se smatra primjerenim u skladu s temeljnim načelima pravde. On je dužan osigurati da se o predmetu, koliko god je to moguće, raspravi i odluči brzo, istoga dana kada je održana rasprava te da Sud zasjeda samo jednom. Sudac je dužan prikupiti podatke na sve načine koje smatra primjerenima i ne obvezuju ga pravila o najboljim dokazima ili pravila koja se odnose na svjedočenje po čuvenju ako smatra da su dokazi koje ima dovoljno pouzdani za donošenje zaključka o predmetu o kojem odlučuje. Sudac je dužan suzdržati se, koliko god je to moguće, od imenovanja vještaka za iznošenje vještačenja. On ima jednake ovlasti kao sudac Magistratskog suda građanske nadležnosti, a posebno je ovlašten pozivati svjedoke i od njih zahtijevati davanje prisege.

1.3 Obrasci

Stranka koja podnosi tužbeni zahtjev dužna je ispuniti obrazac tužbenog zahtjeva sadržan u Prvom dodatku Podzakonskom aktu 380.01 (Pravilnik Suda za sporove male vrijednosti). Tuženik je dužan odgovoriti na tužbeni zahtjev ispunjavanjem obrasca, koji se isto tako nalazi u Prvom dodatku prethodno navedenog Podzakonskog akta.

1.4 Pomoć

Strankama može pomoći svatko: to ne mora nužno biti odvjetnik ili zakonski opunomoćenik.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Stranke mogu iznijeti dokaze usmeno, u obliku isprava ili na oba načina. Svjedoku se može dostaviti poziv (najkasnije tri dana prije datuma kada treba svjedočiti) da dođe na Sud na točno određeni datum i u točno određeno vrijeme kako bi dao svoj iskaz ili dostavio dokumentaciju. Ako se uredno pozvani svjedok ne pojavi na ročištu, Sud može naložiti da ga se, pod prijetnjom uhićenja, privede na ročište koje će se održati na neki drugi datum.

1.6 Pisani postupak

Tužbeni zahtjev i odgovor na njega podnose se u pisanom obliku. Dokazi se mogu temeljiti na ispravama. Međutim, obvezatan je dolazak na Sud na datume koje on odredi.

1.7 Sadržaj presude

Sudac je u presudi dužan navesti glavne podatke na kojima temelji svoju odluku. U presudi je dužan iznijeti i odluku o troškovima.

1.8 Povrat troškova

U svakoj presudi sudac odlučuje o troškovima koje će snositi jedna od stranaka. Osim ako posebne okolnosti to opravdavaju, stranci koja je izgubila spor nalaže se da plati troškove stranci u čiju je korist presuda donesena. Troškovi se ograničavaju na stvarne troškove nastale izravno u vezi s predmetom za stranku u čiju je korist donesena odluka o troškovima. U slučaju neosnovanog ili zlonamjernog tužbenog zahtjeva Sud tužitelju može naložiti da plati novčanu kaznu tuženiku u iznosu koji nije niži od 250 EUR i nije viši od 1 250 EUR te se ta novčana kazna plaća kao građanski dug.

1.9 Mogućnost žalbe

Sve žalbe protiv odluke Suda moraju se podnijeti u pisarnici Suda upućivanjem zahtjeva Žalbenom sudu niže nadležnosti, i to u roku od 20 dana od datuma odluke koju je donio sudac.

Posljednji put ažurirano: 14/12/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Nizozemska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Uobičajeni postupak za sporove male vrijednosti je postupak s pozivom na područnom sudu (sector kanton van de rechtbank). Riječ je o redovnom postupku s pozivom koji se provodi uz postupovna pojednostavnjenja. Ako se predmet vodi na područnom sudu, niste obvezni angažirati odvjetnika, već se možete sami zastupati.

Na prekogranične predmete na području EU-a može se primjenjivati europski postupak za sporove male vrijednosti. Taj se postupak može primijeniti i ako vam novac duguje:

  • drugo društvo,
  • organizacija
  • ili stranka.

U nizozemskom pravu postoji Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o provedbi Uredbe uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti (Zakon od 29. svibnja 2009. o provedbi Uredbe (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Pred područnim sudom pokreću se:

  • postupci u kojima je vrijednost predmeta spora do 25 000 EUR,
  • postupci u kojima nije utvrđena vrijednost predmeta spora ako nije vjerojatno da će biti veća od 25 000 EUR.

Osim toga, područni sud odlučuje u predmetima koji uključuju radno pravo, najmove, potrošačke kupoprodajne ugovore i ugovore o kupnji na otplatu, žalbe na prometne novčane kazne i prekršaje. Rješava i predmete koji se odnose na upravljanje, skrbništvo te odricanje ili prihvaćanje nasljedstva. Kliknite Poveznica se otvara u novom prozoruovdje za dodatne informacije o postupku s pozivom na područnom sudu.

Područni sud rješava i predmete koji se odnose na europski postupak za sporove male vrijednosti. Najviša vrijednost za europski postupak za sporove male vrijednosti u skladu s Poveznica se otvara u novom prozoruUredbom (EZ) br. 861/2007 iznosi 5000 EUR.

1.2 Prijava postupka

Ne postoji poseban postupak na područnom sudu. U načelu se pravila postupka uz poziv primjenjuju za okružni sud i područni sud. Važna razlika je u tome da u predmetima na područnom sudu stranke imaju pravo na samostalnu raspravu u svojem predmetu, dok u drugim predmetima (na okružnom sudu) stranke mora zastupati odvjetnik. Vidjeti pod 1.4. Osim toga, u predmetima na područnom sudu obično odlučuje sudac pojedinac.

Pravila o postupku s predstavkama primjenjuju se na europske sporove male vrijednosti.

1.3 Obrasci

Postupci na područnom sudu obično se pokreću pozivom. Najvažnije izjave u pozivu su tužba (tužbeni zahtjev) i njezine osnove (činjenice i prava na kojima se tužbeni zahtjev temelji).

Posebnosti su postupaka na područnom sudu sljedeće:

  1. tuženik je pozvan na okružni sud A, ali dolazi pred suca područnog suda koji zasjeda na nadležnom sudu A ili na određenom područnom mjestu suđenja suda A;
  2. ako tužitelja zastupa ovlašteni zastupnik u postupku, u pozivu se moraju navesti ime i adresa ovlaštenog zastupnika.

Tužbeni zahtjev u okviru europskog postupka za sporove male vrijednosti iznosi se na Poveznica se otvara u novom prozoruobrascu A. Zahtjev se mora podnijeti nadležnom sudu.

1.4 Pomoć

U predmetima na područnom sudu stranke se mogu same zastupati. To znači da pravno zastupanje odvjetnika nije obvezno. Dopuštena je i pomoć koju pruža ovlašteni zastupnik, koji ne mora biti odvjetnik. O naknadama troškova za pravnu pomoć odvjetnika pročitajte u točki 1.8.

Ni u europskom postupku stranke ne mora zastupati odvjetnik ili drugi pravni savjetnik.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Primjenjuju se uobičajena pravila dokaznog prava. U skladu s nizozemskim dokaznim pravom, sudac u načelu može ocijeniti izvedene dokaze. Člankom 9. Uredbe (EZ) br. 861/2007 uređuje se izvođenje dokaza u europskom postupku.

1.6 Pisani postupak

Poveznica se otvara u novom prozoruNacionalna postupovna pravila uređuju postupanje područnih odjela u građanskim predmetima (Landelijk Procesreglement voor rolzaken kanton). Pisani dokumenti mogu se podnijeti pisarnici okružnog suda prije datuma navedenog na dnevnom redu suda, ali i na raspravi. Izjave i odgovori mogu se iznijeti usmeno tijekom postupka na područnom sudu. Europski postupak je pisani postupak, iako se može održati i rasprava ako sudac to smatra potrebnim ili ako to stranka zatraži.

1.7 Sadržaj presude

Presuda mora sadržavati:

  • imena i adrese stranaka i njihovih ovlaštenih zastupnika ili odvjetnika,
  • stajališta stranaka,
  • tijek postupka,
  • tužbeni zahtjev i izjave stranaka,
  • obrazloženje odluke, s navođenjem činjenica i razmatranja suca,
  • konačnu odluku suca,
  • ime suca,
  • raspodjelu troškova
  • i datum izricanja presude.

Presudu potpisuje sudac.

1.8 Povrat troškova

Ako je predmet iznesen pred područnim sudom, mogu nastati sljedeći troškovi: pristojba za upis u sudski registar, raspodjela troškova koje je sud dosudio i troškovi pravne pomoći.

Pristojba za upis u sudski registar plaća se nakon što sud pokrene postupak. Iznos ovisi o prirodi predmeta. U praksi vaš će odvjetnik platiti predujam, a vama taj iznos naplatiti naknadno. Sudac može stranci koja ne uspije u postupku naložiti da plati troškove druge stranke. Ako niti jedna od stranaka nije u potpunosti uspjela u postupku, svaka plaća svoje troškove. Poveznica se otvara u novom prozoruRaspodjela troškova koje je sud dosudio može obuhvaćati i troškove pravne pomoći, ali i troškove svjedoka, vještaka, putne troškove i dnevnice, troškove izvadaka i ostale izvansudske troškove.

Prema nizozemskom pravu, osobama slabijeg imovinskog stanja ponekad se pomaže u plaćanju troškova pravne pomoći. Subvencionirana pravna pomoć nije predviđena za sve predmete pred područnim sudovima. Ako je subvencionirana pravna pomoć moguća, stranka plaća svoj udio u troškovima pravne pomoći, ovisno o svojem financijskom stanju. Zahtjev za subvencioniranu pravnu pomoć odvjetnik dostavlja Poveznica se otvara u novom prozoruOdboru za pravnu pomoć (Raad voor rechtsbijstand). To je uređeno Zakonom o pravnoj pomoći (Wet op de Rechtsbijstand). U poglavlju III. A tog Zakona utvrđena su pravila u pogledu odobravanja pravne pomoći u prekograničnim postupcima u EU-u.

1.9 Mogućnost žalbe

Žalba na presude područnog odjela suda može se podnijeti žalbenom sudu. Žalba je moguća samo ako zahtjev premašuje 1750 EUR. Žalba se može podnijeti u roku od tri mjeseca od datuma donošenja presude. U europskom postupku za sporove male vrijednosti žalba na odluku područnog suda nije dopuštena.

Posljednji put ažurirano: 02/02/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Austrija

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

1.1 Područje primjene postupka, prag

U austrijskom nacionalnom pravu ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti. Međutim, austrijskim Zakonom o parničnom postupku predviđen je pojednostavnjeni postupak ili posebna postupovna pravila u određenim predmetima koji su pokrenuti na okružnim sudovima.

Neka od tih posebnih postupovnih pravila primjenjuju se samo na sporove male vrijednosti do 1 000 EUR (vidjeti pod točkom 1.5) odnosno 2 700 EUR (vidjeti pod točkom 1.9).

1.2 Prijava postupka

Posebna pravila za sporove male vrijednosti u austrijskom su postupovnom pravu obvezujuća i stranke ih ne mogu isključiti.

Time je isključena mogućnost da sud ili stranke postupak pretvore u „redovan”.

1.3 Obrasci

Budući da u Austriji ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti, ne postoje ni posebni obrasci za takav postupak.

1.4 Pomoć

Za sporove vrijednosti do 5 000 EUR u Austriji ne postoji obveza zastupanja stranke preko odvjetnika. Sudac mora strankama koje nemaju zastupnika u načelu pružiti pomoć, tj. upoznati ih s njihovim postupovnim pravima i obvezama te posljedicama njihovih postupanja i propusta. Stranka bez pravnog zastupnika također ima mogućnost pred nadležnim okružnim sudom odnosno sudom u svojem mjestu stanovanja usmeno izjaviti tužbu u zapisnik. Ako je pisana tužba stranke koja nema zastupnika manjkava, sudac stranki mora dati odgovarajuća pojašnjenja i upute. To ne smije utjecati na nepristranost suca.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

U slučaju zahtjeva čija vrijednost ne premašuje 1 000 EUR, sud može zanemariti dokaze koje je predložila stranka ako bi puno razjašnjenje relevantnih okolnosti zahtijevalo nerazmjerno puno truda. No i u tom slučaju sudac mora donijeti odluku u dobroj vjeri i na temelju ishoda cijelog postupka, a ta odluka ne smije biti proizvoljna. Odluka se može preispitati u žalbenom postupku.

1.6 Pisani postupak

Prema austrijskom pravu nije dopušteno vođenje postupka isključivo pisanim putem. Primjerice, u Zakonu o parničnom postupku na temelju načela neposrednosti (sachlicher Unmittelbarkeitsgrundsatz: izravni dokazi neke činjenice imaju prednost pred neizravnim izvorima dokaza) pisane izjave svjedoka nisu dopuštene kao dokumentirani dokazi.

1.7 Sadržaj presude

U skladu s austrijskim Zakonom o parničnom postupku u slučaju usmene objave presude predviđena su pojednostavnjenja izdavanja pisanih otpravaka presude neovisno o vrijednosti predmeta spora. Ako je presuda izrečena usmeno u prisutnosti obiju stranaka i nijedna stranka nije pravovremeno najavila žalbu protiv presude, tada sud može izdati tzv. „skraćeni otpravak presude” koji je ograničen na bitne točke odluke.

1.8 Povrat troškova

U skladu s austrijskim pravom, u parničnom postupku troškovi se načelno nadoknađuju razmjerno stupnju uspješnosti u postupku. Sudske pristojbe i pravni troškovi izravno ovise o vrijednosti predmeta spora tako da u sporovima male vrijednosti u pravilu nastaju niski sudski odnosno pravni troškovi. Budući da su troškovi utvrđeni u obliku tarifa u zakonima i propisima, troškovi u sporovima male vrijednosti obično nisu visoki. Međutim, ne postoje posebne odredbe o troškovima za takve sporove.

1.9 Mogućnost žalbe

Prema austrijskom pravu, u postupcima za sporove male vrijednosti mogućnosti pravnog lijeka su ograničene. U sporovima vrijednosti do 2700 EUR žalba je u prvom stupnju moguća samo zbog pogrešno utvrđene pravne osnove te radi utvrđivanja ništavnosti (najteže postupovne pogreške). Isključeno je pobijanje zbog drugih ozbiljnih postupovnih pogrešaka. Ne mogu se pobijati ni sadržajno netočna činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda (npr. ona koja se temelje na netočnoj procjeni dokaza). U ostalim slučajevima primjenjuju se pravila za „redovni” postupak.

Posljednji put ažurirano: 05/06/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Poljska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U poljskom pravu postoji pojednostavnjeni postupak. Uređen je člancima od 505.1 do 505.14 Zakona o parničnom postupku.

Taj pojednostavnjeni postupak obuhvaća racionalizaciju i optimizaciju dokaznih i žalbenih postupaka ubrzavanjem i pojednostavnjenjem sudskih postupaka te uvođenjem strožih formalnih zahtjeva za stranke koje se na taj način obvezuju na disciplinirano djelovanje pri poduzimanju radnji.

Poljskim Zakonom o parničnom postupku obuhvaćen je europski postupak za sporove male vrijednosti. Postupak je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 861/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. srpnja 2007. o uvođenju europskog postupka za sporove male vrijednosti radi racionalizacije i pojednostavnjenja građanskih i trgovačkih postupaka. Uredba se primjenjuje u svim državama članicama EU-a osim u Danskoj. U poljsko je pravo prenesena člancima od 505.21 do 505.27.a Zakona o parničnom postupku.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Pojednostavnjeni postupak primjenjuje se u sljedećim predmetima za koje su nadležni okružni sudovi (sądy rejonowe):

  • zahtjevi na temelju ugovora, ako njihova vrijednost nije veća od 20 000 PLN, te zahtjevi povezani s garancijom ili jamstvom kvalitete ili zahtjevi koji proizlaze iz neusklađenosti robe široke potrošnje s potrošačkim kupoprodajnim ugovorom, ako vrijednost predmeta ugovora nije veća od tog iznosa,
  • zahtjevi u vezi s plaćanjem najma stanova te naknadama koje plaćaju najmoprimci i naknadama za korištenje stanom u stambenoj zadruzi, neovisno o vrijednosti zahtjeva.

U skladu sa sudskom praksom Vrhovnog suda (Sąd Najwyższy) zahtjevi zbog neizvršenja ili neprimjerenog izvršenja obveze trebali bi se razmatrati u pojednostavnjenom postupku ako vrijednost zahtjeva nije veća od 20 000 PLN. U slučaju da tužitelj potražuje iznos manji od 20 000 PLN, koji predstavlja preostali dio zahtjeva koji je već ispunjen u iznosu većem od 20 000 PLN, taj će se zahtjev isto tako razmatrati u pojednostavnjenom postupku. Fraza „na temelju ugovora” znači da se zahtjevi koji proizlaze iz nezakonitih akata, neopravdanog bogaćenja i postojanja prava vlasništva, suvlasništva ili zajedničkog prava ili postojanja drugog prava vlasništva čije stjecanje ili korištenje dovodi do obveze plaćanja ne mogu voditi u pojednostavnjenom postupku. Zahtjevi koji proizlaze iz pravnih akata koji nisu ugovori isto se tako ne mogu voditi u skladu s ovim postupkom: jednostrani pravni akti, zastupanja bez ovlaštenja, legitima portio i obveze koje proizlaze iz upravne odluke ili izravno iz odredbi prava.

Pojednostavnjeni postupak može se primijeniti u predmetima koji uključuju fizičke osobe te pravne osobe ili poduzeća, zaposlenike i poslodavce. Kao takva, primjena postupka nije ograničena na vrstu subjekta. To znači da se pitanja povezana s osobljem ili poslovanjem mogu razmatrati u pojednostavnjenom postupku.

Europski postupak za sporove male vrijednosti spada u nadležnost okružnih i regionalnih sudova (sądy okręgowe) te pravosudnih službenika u skladu s mjesnom nadležnošću kako je navedena u Zakonu o parničnom postupku (članak 16. Zakona o parničnom postupku, u vezi s njegovim člankom 17. i člankom 505. stavkom 22.).

U skladu s prethodno navedenom Uredbom, sporovi male vrijednosti sporovi su u građanskim i trgovačkim stvarima (uključujući potrošačke stvari) te predmeti u kojima vrijednost zahtjeva, bez kamata i troškova, nije veća od 5000 EUR (u trenutku kada nadležni sud zaprimi obrazac zahtjeva).

1.2 Prijava postupka

Na temelju članka 505.3 svi se postupci u pojednostavnjenom postupku mogu odnositi samo na jedan zahtjev. Nekoliko se zahtjeva može spojiti u jedan zahtjev samo ako proizlaze iz istog ugovora ili iz ugovora iste vrste. U slučaju nedopuštenog spajanja nekoliko zahtjeva u jedan zahtjev predsjedavajući će sudac naložiti vraćanje zahtjeva na temelju članka 130.1 Zakona o parničnom postupku ako se ne prihvati zahtjev za ispravkom te formalne nepravilnosti. Ako tužitelj podnosi zahtjev samo za jedan njegov dio, predmet će se razmatrati u pojednostavnjenom postupku ako bi taj postupak bio primjeren za cjelokupni zahtjev koji proizlazi iz činjenica na koje se tužitelj poziva. Zahtjevi se u pojednostavnjenom postupku ne mogu mijenjati. Protutužbe i prijeboji dopušteni su ako su zahtjevi prihvatljivi za razmatranje u pojednostavnjenom postupku. Primarno interveniranje, sekundarno interveniranje, obavijesti trećih strana i promjene stranaka nisu dopušteni.

Predmeti se razmatraju u pojednostavnjenom postupku bez obzira na želje stranaka, što znači da je taj postupak obvezan.

1.3 Obrasci

Na temelju Zakona o parničnom postupku (članak 505.2 u vezi s člankom 125. stavkom 2.) sve podneske, uključujući tužbene zahtjeve, odgovore na tužbu, prigovore protiv presude zbog ogluhe ili podneske koji sadržavaju dokaze ponuđene tijekom pojednostavnjenog postupka, trebalo bi dostaviti na službenim obrascima.

Službeni obrasci dostupni su u mjesnim uredima, uredima tajništva suda i na stranicama Ministarstva pravosuđa ( Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://bip.ms.gov.pl/pl/formularze ). Propust u pogledu upotrebe obveznog obrasca predstavlja formalnu nepravilnost.

U skladu s općim odredbama Zakona o parničnom postupku (članak 130.), ako je podnesak koji je trebao biti dostavljen na službenom obrascu dostavljen na drugi način ili se ne može obraditi jer nisu ispunjeni drugi formalni uvjeti, predsjedavajući sudac zahtijeva od stranke da ispravi nepravilnosti u roku od tjedan dana te šalje podnesak toj stranci. U zahtjevu za ispravljanje nepravilnosti trebalo bi navesti sve nepravilnosti na koje se u podnesku naišlo. Ako stranka ne ispuni zahtjev do isteka roka ili ponovo dostavi nepravilan podnesak, predsjedavajući sudac naložit će vraćanje podneska.

U skladu s europskim postupkom za sporove male vrijednosti postoje četiri standardna obrasca priložena kao prilozi prethodno navedenoj Uredbi. Ti su obrasci: obrazac tužbenog zahtjeva, obrazac zahtjeva suda ili sudskog vijeća za ispunjavanje ili ispravljanje obrasca tužbenog zahtjeva, obrazac za odgovore i potvrda koja se odnosi na presude donesene u europskom postupku za sporove male vrijednosti.

1.4 Pomoć

U pojednostavnjenom postupku primjenjuje se načelo koncentracije dokaza. Sud neće uzeti u obzir tvrdnje i navode stranaka te prijedloge za dokaze koje su stranke dostavile nakon što se podnese tužbeni zahtjev, protutužba ili prigovor protiv presude zbog ogluhe ili nakon što je završilo prvo ročište određeno za raspravu (prekluzija), osim ako stranka dokaže da dokazi nisu mogli, ili nisu trebali, biti prije podneseni (sučeva slobodna odluka). Razlog tomu je brzina pojednostavnjenog postupka. Ako zaključi da je nemoguće ili vrlo teško nepobitno dokazati iznos zahtjeva, sud može odrediti primjeren iznos u presudi prema svojoj diskrecijskoj odluci nakon razmatranja činjenica u predmetu. Ako sud zaključi da je predmet vrlo složen ili da je za njegovo rješavanje potrebno posebno znanje, predmet će se ispitati u okviru uobičajenog postupka. Sud može pozvati svjedoke i druge osobe na način koji smatra najprimjerenijim u smislu što većeg smanjenja troškova pojednostavnjenog postupka. Radi ubrzavanja pojednostavnjenog postupka, mišljenja vještaka ne smatraju se prihvatljivima (članak 505.6). Radi ubrzavanja pojednostavnjenog postupka, mišljenja vještaka ne smatraju se prihvatljivima (članak 505.6 Zakona o parničnom postupku).

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

U pojednostavnjenom postupku primjenjuje se načelo koncentracije dokaza. Sud neće uzeti u obzir tvrdnje i navode stranaka te prijedloge za dokaze koje su stranke dostavile nakon što se podnese tužbeni zahtjev, protutužba ili prigovor protiv presude zbog ogluhe ili nakon što je završilo prvo ročište određeno za raspravu (prekluzija), osim ako stranka dokaže da dokazi nisu mogli, ili nisu trebali, biti prije podneseni (sučeva slobodna odluka). Razlog tomu je brzina pojednostavnjenog postupka. Ako zaključi da je nemoguće ili vrlo teško nepobitno dokazati iznos zahtjeva, sud može odrediti primjeren iznos u presudi prema svojoj diskrecijskoj odluci nakon razmatranja činjenica u predmetu. Ako sud zaključi da je predmet vrlo složen ili da je za njegovo rješavanje potrebno posebno znanje, predmet će se ispitati u okviru uobičajenog postupka. Sud može pozvati svjedoke i druge osobe na način koji smatra najprimjerenijim u smislu što većeg smanjenja troškova pojednostavnjenog postupka. Radi ubrzavanja pojednostavnjenog postupka, mišljenja vještaka ne smatraju se prihvatljivima (članak 505.6).

1.6 Pisani postupak

Pojednostavnjeni je postupak u pravilu pisani postupak. Većinu zahtjeva stranaka trebalo bi dostaviti na posebnim službenim obrascima. Međutim, u pojednostavnjenom postupku zahtjevi se mogu podnijeti i usmeno. Stranka može podnijeti zahtjev da se obrazloženje presude navede odmah nakon donošenja presude (članak 505.8). Stranka koja je nazočna na ročištu tijekom kojeg se donese presuda može se odreći svojeg prava na žalbu s pomoću izjave podnesene nakon donošenja presude. Ako se sve stranke koje ispunjavaju uvjete odreknu prava na žalbu, presuda postaje pravomoćna i obvezujuća.

Europski postupak za sporove male vrijednosti pisani je postupak (članak 125. stavak 2., u vezi s člankom 505. stavkom 21. Zakona o parničnom postupku).

1.7 Sadržaj presude

Ako sud zaključi da se radi o vrlo složenom predmetu ili da je za njegovo rješavanje potrebno posebno znanje, tada ga, u skladu s člankom 505.7 Zakona o parničnom postupku, može razmatrati u uobičajenom postupku. U tom se slučaju ne naplaćuje dodatna naknada. Predmet razmatra sud pred kojim je održana prva rasprava u okviru odgovarajućeg postupka, s izuzetkom pojednostavnjenog postupka. Odluku suda u skladu s člankom 505.7 treba donijeti tijekom rasprave kao odluku koju se ne može pobijati.

1.8 Povrat troškova

Tužiteljima se naplaćuje pristojba za podnošenje zahtjeva u pojednostavnjenom postupku, kao što je to slučaj u primjeni uobičajenog postupka. Međutim, pristojbe za zahtjeve u okviru pojednostavnjenog postupka uređene su drukčijim pravilima, točnije člankom 28. Zakona o sudskim pristojbama (građanski predmeti) od 28. srpnja 2005. Tim se člankom predviđa paušalna pristojba, ovisno o iznosu zahtjeva ili predmetu ugovora. Sljedeće se pristojbe naplaćuju za sljedeće iznose:

  • do 2000 PLN: pristojba od 30 PLN,
  • između 2000 i 5000 PLN: pristojba od 100 PLN,
  • između 5000 i 7500 PLN: pristojba od 250 PLN,
  • više od 7500 PLN: pristojba od 300 PLN.

U pojednostavnjenom postupku troškove podmiruju stranke u skladu s općim pravilima utvrđenima u člancima od 98. do 110. Zakona o parničnom postupku. U skladu s člankom 98. Zakona o parničnom postupku stranka koja je izgubila spor mora drugoj stranci nadoknaditi troškove povezane s ostvarivanjem prava i obranom na njezin zahtjev. Sud dosuđuje troškove u svakoj presudi kojom se zaključuje predmet u određenom stupnju.

1.9 Mogućnost žalbe

Protiv presuda donesenih na temelju Uredbe može se podnijeti žalba žalbenom sudu. Ako je presudu donio okružni sud, žalba se podnosi putem tog suda regionalnom sudu, a ako je presudu donio regionalni sud, žalba se podnosi putem tog suda žalbenom sudu (sąd apelacyjny) (članci 367. i 369. Zakona o parničnom postupku, u vezi s člankom 505. stavcima 26. i 27.).

Ako su uvjeti utvrđeni člankom 7. stavkom 3. Uredbe ispunjeni, sud donosi presudu zbog ogluhe. Tuženik se može žaliti protiv presude zbog ogluhe sudu koji je donio tu presudu. Ako je ishod predmeta nepovoljan, tužitelj se može žaliti na temelju općih pravila (članak 339. stavak 1., članak 342. i članak 344. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

Posljednji put ažurirano: 11/03/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice portugalski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.

Sporovi male vrijednosti - Portugal

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Postoje dva posebna postupka u nacionalnom pravu koja se primjenjuju na sporove male vrijednosti (propisana Uredbom sa zakonskom snagom br. 269/98):

  • posebna tužba kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora i koja se sastoji od brzog i pojednostavnjenog deklaratornog postupka
  • platni nalog, odnosno mjera kojom zahtjev povezan s neispunjenjem obveza podmirivanja duga male vrijednosti dobiva snagu naloga za izvršenje.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Oba prethodno navedena posebna postupka primjenjuju se kad se ispune sljedeći zahtjevi:

  • postoji novčana obveza (obveza koju je potrebno namiriti u novcu)
  • ta obveza proizlazi iz ugovora
  • iznos ne premašuje 15 000 EUR.

1.2 Prijava postupka

Podnositelj pritužbe može odabrati jedan od postupaka utvrđenih u odgovoru na pitanje 1.

1.3 Obrasci

Kad je riječ o posebnoj tužbi kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora, zahtjev i obrana ne moraju se iznijeti u postupovnim dokumentima. Drugim riječima, podnesci se ne moraju označiti po brojevima članaka. Kad ih podnosi pravni zastupnik, moraju se poslati elektroničkim putem upotrebom posebnih obrazaca koji se u tu svrhu mogu pronaći u računalnom sustavu za potporu sudovima, osim ako pravni zastupnik navede opravdane razloge za neupotrebljavanje tog sustava. Kad ih podnose stranke osobno, posebni obrazac nije potreban i mogu se dostaviti sudu preporučenom poštom ili faksom.

Platni nalog mora se podnijeti na posebnom obrascu koji se nalazi na poveznici Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.citius.mj.pt/Portal/consultas/Injuncoes/Injuncoes.aspx. Upotreba tog obrasca obvezna je, neovisno o tome podnosi li ga stranka osobno ili preko zastupnika.

Kad ga podnosi pravni zastupnik, obrazac platnog naloga mora se poslati elektronički, putem računalnog sustava za potporu suda (osim ako zastupnik navede opravdane razloge za neupotrebljavanje sustava). Ako ga stranka podnosi osobno, obrazac platnog naloga može se podnijeti u papirnatom obliku.

1.4 Pomoć

Mehanizam pravne pomoći primjenjuje se na oba postupka (npr. imenovanje pravnog zastupnika, plaćanje troškova pravnog zastupnika, plaćanje sudskih pristojbi i drugih povezanih troškova).

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Kad je riječ o posebnoj tužbi kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora, izvođenje dokaza provodi se kako je navedeno u nastavku.

  • Dokazi se izvode na raspravi.
  • Ako vrijednost zahtjeva ne premašuje 5000 EUR, svaka stranka može pozvati najviše tri svjedoka. U svim ostalim slučajevima može se pozvati najviše pet svjedoka. Ni u jednom od prethodno navedenih slučajeva stranka ne može pozvati više od tri svjedoka za svaku od predmetnih činjenica.
  • Kad je riječ o zahtjevima čija vrijednost ne premašuje 5000 EUR i stranke nemaju pravne zastupnike ili se zastupnik ne pojavi, svjedoke će ispitati sudac.
  • Vještačenje uvijek obavlja jedan vještak.
  • Sudac može zahtijevati dodatne dokaze koje smatra nužnima za donošenje odgovarajuće odluke. U takvim slučajevima rasprava se može prekinuti u trenutku kada sudac to smatra prihvatljivim te će se dogovoriti datum za nastavak. Presuda se mora donijeti u roku od 30 dana.

Platni nalozi:

  • Ako obaviješteni tuženik ne ospori platni nalog, dokazi se ne moraju izvesti te će službenik nadležnog suda na platnom nalogu navesti sljedeće– „Ovaj dokument ima pravnu snagu”.
  • Ako se platni nalog ospori, bit će u skladu s obrascem posebne tužbe kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora te će se primjenjivati povezani postupak za izvođenje dokaza.
  • Ako nije moguće obavijestiti tuženika, s platnim nalogom postupa se kao s uobičajenim predmetom ako je tužitelj izrazio takvu želju; u suprotnom će službenik vratiti platni nalog tužitelju.

1.6 Pisani postupak

Ako se tuženika obavijesti i on ne ospori platni nalog, cijeli se postupak odvija pisanim putem.

Kad je riječ o posebnoj tužbi kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora i u okviru koje svjedoci moraju izvoditi dokaze, mogu to učiniti pisanim putem ako su saznali za činjenicu obavljajući svoje dužnosti.

U takvim slučajevima svjedok zapisuje, datira i potpisuje iskaz, naznačuje radnju na koju se odnosi, činjenice kako su mu poznate i razloge zbog kojih navedeni svjedok ima ta saznanja.

1.7 Sadržaj presude

Kad je riječ o posebnoj tužbi kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora i u okviru koje se saziva rasprava, presuda se donosi usmeno i diktira u zapisnik, a obrazloženje se iznosi na sažet način.

Ako se platni nalog prihvati, ne postoji odluka kao takva, nego samo nalog za izvršenje koji prilaže sudski službenik.

1.8 Povrat troškova

Sudske troškove uspješne stranke plaća stranka koja je izgubila spor, u skladu s kliznom ljestvicom koja se temelji na teretu gubitka. Uspješna stranka mogla bi dobiti potpun ili djelomičan povrat sljedećih troškova: već plaćenih sudskih troškova, troškova stranke nastalih zbog podnošenja dokaza ako navedena stranka nije zatražila te dokaze ili se takvi dokazi nisu upotrijebili, naknade plaćene sudskom izvršitelju i troškova za rad sudskog izvršitelja (npr. ako sudski izvršitelj dostavlja tuženiku sudski poziv), nagrada i naknada troškova za rad odvjetnika.

Iznosi za koje se plaća povrat troškova moraju se navesti u obrazloženju. Stranka kojoj je odobren povrat troškova mora poslati to obrazloženje sudu, stranci koja je izgubila spor i sudskom izvršitelju, prema potrebi, u roku od pet dana nakon što odluka postane pravomoćna.

Obrazloženje će sadržavati sljedeće informacije:

  • ime stranke, broj predmeta i ime pravnog zastupnika ili sudskog izvršitelja
  • iznose koje stranka plaća kao sudske troškove
  • iznose koje stranka plaća za prethodno nastale troškove za rad sudskog izvršitelja
  • iznose koje stranka plaća za nagradu pravnog zastupnika ili naknadu sudskog izvršitelja
  • iznos koji treba primiti.

Opće je pravilo da stranka koja je izgubila spor izravno plaća troškove uspješne stranke, osim ako je zakonom propisano drukčije.

1.9 Mogućnost žalbe

Odluke donesene u okviru posebne tužbe kojom se traži ispunjenje novčanih obveza koje proizlaze iz ugovora mogu se osporiti žalbom koja se podnosi žalbenom sudu ako predmetni iznos premašuje 5000 EUR i ako je pobijana odluka nepovoljna za podnositelja zahtjeva u iznosu većem od 2500 EUR.

To je oblik redovne žalbe. Postoje i pravila kojima se uređuju izvanredne žalbe i koja su propisana u nacionalnom zakonodavstvu.

U pogledu platnog naloga, pritužbe se moraju podnijeti sucu kad je riječ o odbacivanju zahtjeva za platni nalog i odbacivanju spajanja naloga za izvršenje koje je proveo sudski službenik.

Korisne poveznice:

Uredba sa zakonskom snagom br. 269/98 od 1. rujna 1998. dostupna je na Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.pgdlisboa.pt/leis/lei_mostra_articulado.php?nid=574&tabela=leis

Portal Citius Ministarstva pravosuđa dostupan je na Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.citius.mj.pt/.

Napomena

Informacije iz ovog informativnog članka nisu obvezujuće za kontaktnu točku Europske pravosudne mreže u građanskim stvarima, sudove, druge subjekte ni tijela. Isto tako, relevantni se važeći pravni tekstovi moraju pročitati u cijelosti jer možda postoje izmjene koje još nisu uključene u ovaj informativni članak.

Posljednji put ažurirano: 05/01/2024

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Izvorna jezična inačica ove stranice rumunjski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.

Sporovi male vrijednosti - Rumunjska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Člancima 1026. – 1033. novog Zakona o parničnom postupku, koji je stupio na snagu 15. veljače 2013., uređuje se postupak za sporove male vrijednosti.

1.1 Područje primjene postupka, prag

U članku 1025. novog Zakona o parničnom postupku navodi se da vrijednost zahtjeva, bez kamata, parničnih troškova i ostalih dodatnih iznosa, ne smije biti veća od 10 000 RON na datum upućivanja sudu.

Što se tiče područja primjene (ratione materiae), postupak za sporove male vrijednosti ne može se primijeniti u fiskalnim, carinskim ili upravnim predmetima ili u pogledu odgovornosti države za radnje ili propuste povezane s izvršavanjem javne ovlasti. Isto tako, taj se postupak ne primjenjuje na zahtjeve koji se odnose na: bračno stanje ili svojstvo fizičkih osoba; prava vlasništva koja proizlaze iz obiteljskih odnosa; nasljedstvo; nesolventnost, nagodbu s vjerovnicima, postupke koji uključuju likvidaciju nesolventnih društava ili drugih pravnih osoba ili druge slične postupke; socijalno osiguranje; radno pravo; najam nekretnina, osim za postupke koji uključuju dugovanja i isplatu novca; arbitražu; povredu prava na privatnost ili prava koja se tiču osobnosti.

1.2 Prijava postupka

U novom Zakonu o parničnom postupku postupak za sporove male vrijednosti alternativne je prirode. Tužitelj može birati između postupka za sporove male vrijednosti i redovitog sudskog postupka. Ako je tužitelj pokrenuo sudski postupak podnošenjem zahtjeva, on se rješava u redovitom postupku osim ako tužitelj, najkasnije do prvog ročišta, izričito zahtijeva primjenu posebnog postupka. U slučaju kada se zahtjev ne može riješiti u skladu s postupkom za sporove male vrijednosti, sud o tome tužitelju šalje obavijest, a ako tužitelj ne povuče svoj zahtjev, on će se rješavati u okviru općeg prava. Prvostupanjski sud nadležan za rješavanje zahtjeva je okružni sud. Mjesna nadležnost utvrđuje se u skladu s općim pravom.

1.3 Obrasci

Nalogom br. 359/C od 29. siječnja 2013. ministra pravosuđa o odobrenju obrazaca koji se upotrebljavaju u postupku za sporove male vrijednosti predviđenima člancima 1025. – 1032. Zakona br. 134/2010 o Zakonu o parničnom postupku predviđa se obvezan standardni obrazac za postupak za sporove male vrijednosti. Standardni su obrasci: obrazac zahtjeva, obrazac za izmjenu ili/i ispravak obrasca zahtjeva te obrazac za odgovor.

1.4 Aide

Osigurava se u granicama aktivne uloge koju provodi sudac, nije posebna za ovu vrstu predmeta.

1.5 Obrasci

Sud može isto tako prihvatiti druge elemente dokaza osim podnesaka stranaka. Međutim, ne prihvaćaju se elementi dokaza koji su nerazmjerno skupi za izvođenje u usporedbi s vrijednošću podnesenog tužbenog zahtjeva ili protutužbe.

1.6 Pomoć

U članku 1028. i dalje novog Zakona o parničnom postupku navodi se da tužitelj pokreće postupak za sporove male vrijednosti ispunjavanjem obrasca zahtjeva te njegovim podnošenjem ili slanjem nadležnom sudu poštom ili drugim sredstvom kojim se osigurava prijenos i potvrda o primitku. Preslike podnesaka koje tužitelj namjerava upotrijebiti isto se tako podnose ili šalju s obrascem zahtjeva. Ako informacije koje tužitelj pruži nisu dovoljno jasne ili su neprimjerene ili ako obrazac zahtjeva nije točno ispunjen, sud tužitelju nudi mogućnost da ispuni ili ispravi obrazac ili da pošalje dodatne informacije ili dokumente, osim u slučajevima kada je tužbeni zahtjev očito neutemeljen ili nedopušten. Zahtjev se odbija ako je očito neutemeljen ili nedopušten. Ako tužitelj ne ispuni ili ne ispravi obrazac zahtjeva u roku koji je sud odredio, zahtjev se odbacuje.

Postupak za sporove male vrijednosti pisani je postupak i u potpunosti se vodi pred sudskim vijećem. Sud može strankama naložiti da dođu na sud ako smatra da je njihova nazočnost potrebna ili na zahtjev bilo koje od stranaka. Sud takav zahtjev može odbiti kada ocijeni da usmena rasprava nije nužna s obzirom na okolnosti predmeta. Razlozi za odbijanje daju se u pisanom obliku i na njih se ne može uložiti žalba.

Nakon zaprimanja točno ispunjenog obrasca zahtjeva sud će tuženiku poslati obrazac za odgovor zajedno s preslikom obrasca zahtjeva i preslikama tužiteljevih podnesaka. Tuženik mora poslati uredno ispunjen obrazac za odgovor u roku od 30 dana od uručenja dokumenata, kao i preslike dokumenata koje namjerava upotrijebiti. Tuženik može odgovoriti bilo kojim drugim primjerenim sredstvom, a da ne upotrijebi obrazac za odgovor. Sud će tužitelju odmah dostaviti preslike tuženikova odgovora, protutužbu, ako je primjenjivo, i tuženikove podneske. Ako je tuženik podnio protutužbu, tužitelj mora predati uredno ispunjen obrazac s odgovorom ili odgovoriti bilo kojim drugim sredstvom u roku od 30 dana od datuma uručenja protutužbe. Protutužba, koja se u ovom postupku ne može rješavati, bit će odvojena i rješavat će se u skladu s općim pravom. Sud može zatražiti da stranke dostave dodatne informacije u roku određenom u ovu svrhu koji ne smije biti dulji od 30 dana od primitka tuženikova ili, ako je primjenjivo, tužiteljeva odgovora. Ako je sud odredio rok za dolazak stranaka na sud, mora im se uručiti sudski poziv. Kad god sud odredi rok za završetak postupovnog koraka, obavješćuje zainteresiranu stranu o posljedicama u slučaju nepridržavanja tog roka.

Sud će donijeti svoju presudu u roku od 30 dana od primitka svih potrebnih informacija ili, ako je primjenjivo, nakon usmene rasprave. Ako od zainteresirane strane ne dobije odgovor u roku, sud donosi presudu o glavnom zahtjevu ili protutužbi povezanoj s aktima priloženima predmetnom spisu. Presuda koju donosi prvostupanjski sud izvršiva je od datuma njezina donošenja te se uručuje strankama.

1.7 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Ne.

1.8 Povrat troškova

U članku 1031. novog Zakona o parničnom postupku navodi se da se stranka koja izgubi spor smatra odgovornom za plaćanje parničnih troškova na zahtjev druge stranke. Međutim, sud neće stranci koja je dobila spor odobriti nepotrebne troškove niti troškove koji su nerazmjerni vrijednosti zahtjeva.

1.9 Mogućnost žalbe

Člankom 1032. novog Zakona o parničnom postupku predviđa se da je na sudsku presudu dopuštena žalba samo u roku od 30 dana od uručenja presude. Ako postoje osnove, žalbeni sud može odgoditi izvršenje pod uvjetom da je određena jamčevina u iznosu od 10 % sporne vrijednosti. Odluka žalbenog suda uručuje se strankama i pravomoćna je.

Posljednji put ažurirano: 29/03/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Slovenija

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U slovenskom zakonodavstvu postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti koji je uređen poglavljem 30. Zakona o parničnom postupku (Zakon o pravdnem postopku, ZPP).

1.1 Područje primjene postupka, prag

U skladu s odredbama ZPP-a, spor male vrijednosti spor je u kojem iznos potraživanja nije veći od 2000 EUR. U trgovačkim sporovima spor male vrijednosti spor je u kojem iznos potraživanja nije veći od 4000 EUR. Sporovi male vrijednosti obuhvaćaju i sporove u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu i u kojima je tužitelj izjavio da pristaje primiti određeni novčani iznos koji nije veći od 2000 EUR (4000 EUR u trgovačkim sporovima) umjesto namirenja potraživanja te sporove u kojima je predmet zahtjeva izručenje pokretne imovine, pri čemu iznos koji je prijavio tužitelj nije veći od 2000 EUR (4000 EUR u trgovačkim sporovima). Sporovima male vrijednosti nisu obuhvaćeni sporovi u pogledu imovine, sporovi koji se odnose na autorska prava, sporovi koji se odnose na zaštitu ili uporabu izuma i žigova ili prava na uporabu trgovačkog naziva, sporovi koji se odnose na zaštitu tržišnog natjecanja i oni koji se odnose na ometanje posjeda.

1.2 Prijava postupka

Primjena postupka opisana je u točki 1.1. Spor male vrijednosti vodi se pred lokalnim sudom (okrajno sodišče), osim u slučaju trgovačkog spora, o kojem odlučuje okružni sud (okrožno sodišče).

1.3 Obrasci

Izrađeni su obrasci samo za sporove male vrijednosti koje pokreće stranka na temelju vjerodostojne isprave. Popunjeni obrazac može se dostaviti elektroničkim putem na sljedeću adresu: Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://evlozisce.sodisce.si/esodstvo/index.html. To uključuje postupak izvršenja na temelju vjerodostojne isprave koji se, nakon podnošenja propisno obrazloženog prigovora, nastavlja kao u slučaju prigovora na platni nalog. Osim toga, ne postoje drugi unaprijed pripremljeni obrasci za sporove male vrijednosti kao pomoć strankama u pokretanju spora.

Za više pojedinosti o mogućnostima podnošenja zahtjeva elektroničkim putem vidjeti odjeljak „Automatska obrada”.

1.4 Pomoć

Stranke mogu tražiti pravnu pomoć koja im se dodjeljuje ako ispunjuju uvjete utvrđene u Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći (Zakon o brezplačni pravni pomoči, ZBPP).

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

U postupcima u sporovima male vrijednosti tužitelj mora navesti sve činjenice i dostaviti sve dokaze u postupku, a tuženik mora to učiniti u svojoj obrani. Svaka stranka zatim može dostaviti jedan pripremni podnesak. Činjenice i dokazi koji su kasnije navedeni u pisanim podnescima zanemaruju se. Rok za dostavu obrane i pripremnih podnesaka iznosi osam dana.

1.6 Pisani postupak

Postupak u sporovima male vrijednosti provodi se pisanim putem. Sud može ograničiti vrijeme i opseg postupka izvođenja dokaza i provoditi taj postupak po vlastitom nahođenju kako bi se uspostavila ravnoteža između osiguravanja odgovarajuće zaštite prava stranaka i cilja ubrzanja postupaka i osiguravanja niskih troškova.

1.7 Sadržaj presude

Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti objavljuje se odmah nakon zaključenja glavne rasprave. Pisana presuda mora sadržavati uvodni dio, izreku, obrazloženje i uputu o pravnom lijeku. Sudac može donijeti pisanu presudu s dugim ili skraćenim obrazloženjem.

1.8 Povrat troškova

O troškovima postupka odlučuje se ovisno o uspjehu jedne od stranaka u postupku, odnosno stranka koja nije uspjela u postupku mora nadoknaditi troškove drugoj stranci.

1.9 Mogućnost žalbe

Protiv prvostupanjske presude ili odluke kojom se završava postupak u sporu male vrijednosti stranke mogu podnijeti žalbu u roku od osam dana. Presuda i odluka mogu se osporiti samo na osnovi teške povrede odredbi parničnog postupka iz članka 339. drugog stavka ZPP-a i povrede materijalnog prava. U trgovačkim sporovima male vrijednosti žalbu na odluku može podnijeti samo stranka koja je najavila da se planira žaliti. U postupcima u sporovima male vrijednosti ne postoji mogućnost revizije, a razlozi na temelju kojih je moguće zatražiti ponavljanje postupka ograničeni su.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/preciscenaBesedilaZakonov

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.sodisce.si/

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.pisrs.si/Pis.web/

Posljednji put ažurirano: 08/01/2020

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Slovačka

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Ne postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti, koji su uređeni općim odredbama o parničnim postupcima. Za potraživanja u iznosu do 2000 EUR ne održavaju se rasprave te je za njih predviđena samo jednostavna procjena.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Postupak je uređen općim odredbama o parničnim postupcima.

1.2 Prijava postupka

Postupak se pokreće podnošenjem zahtjeva u okviru uobičajenog postupka za bilo koju vrstu zahtjeva za pokretanje postupka.

1.3 Obrasci

Nisu predviđeni posebni obrasci.

1.4 Pomoć

Stranke imaju pravo na pomoć u skladu s općom obvezom sudova da stranke u svakom trenutku obavješćuju o njihovim postupovnim pravima i obvezama te o mogućnosti odabira odvjetnika ili kontaktiranja Centra za pravnu pomoć (Centrum právnej pomoci).

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.centrumpravnejpomoci.sk

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Postupak je uređen općim odredbama o parničnim postupcima.

1.6 Pisani postupak

Taj je postupak obično isti kao u drugim parničnim postupcima.

1.7 Sadržaj presude

Taj je postupak obično isti kao u drugim parničnim postupcima.

1.8 Povrat troškova

Taj je postupak obično isti kao u drugim parničnim postupcima.

Sud će odrediti nadoknadu troškova postupka ovisno o uspjehu stranaka u postupku. Ako je stranka bila samo djelomično uspješna, sud će proporcionalno dodijeliti sudske troškove ili će odlučiti da nijedna stranka nema pravo na naknadu sudskih troškova. Ako je jedna stranka postupovno odgovorna za prekid postupka, sud će joj naložiti da nadoknadi troškove druge stranke. Ako je jedna stranka odgovorna za troškove postupka koji inače ne bi nastali, sud će joj naložiti da te troškove nadoknadi drugoj stranki. U iznimnim okolnostima te zbog posebnih razloga sud neće odrediti nadoknadu troškova strankama.

1.9 Mogućnost žalbe

Stranka ima mogućnost podnošenja žalbe protiv presude na način uobičajen za parnični postupak. Žalba se može podnijeti sudu čija se odluka osporava u roku od 15 dana nakon primitka odluke.

Posljednji put ažurirano: 22/04/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Finska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Trenutačno finsko zakonodavstvo ne uključuje uredbe o postupku koje ovise o novčanom iznosu koji tužitelj potražuje. Međutim, može se naložiti prikladan oblik postupka za neki predmet na temelju njegove prirode. Predmet će proći kroz sve različite faze potpunog pravnog postupka samo ako za to postoji osnova i zainteresirane stranke to žele. Neki predmet može, na primjer, rješavati samo jedan sudac, bez usmenog pripremnog ročišta ili u cijelosti pisanim postupkom. Izvanparnični građanski predmeti također imaju svoj vlastiti poseban postupak. Za pokretanje neospornih tužbi vidjeti „Postupak za platni nalog– Finska” i „Automatsko pokretanje postupka – Finska”).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Kako je prethodno navedeno, novčana vrijednost tužbe nije bitna. Vrsta postupka ovisi o kvalitativnom sadržaju predmeta.

1.2 Prijava postupka

Postupci u građanskim predmetima pokreću se podnošenjem pisanog tužbenog zahtjeva pri okružnom sudu (käräjäoikeus). Neosporne tužbe mogu se podnijeti i putem elektroničkog zahtjeva (vidjeti „Postupak za platni nalog – Finska”).

1.3 Obrasci

Na nacionalnoj razini ne postoje drugi obrasci osim obrasca za davanje obavijesti o namjeri podnošenja žalbe na odluku okružnog suda. Neki okružni sudovi izradili su obrasce za posebne vrste korespondencije; to su obično obrasci zahtjeva ili obrasci odgovora. Ne postoji obveza korištenja obrazaca.

Neosporne tužbe mogu se podnijeti pomoću obrasca elektroničkog zahtjeva (vidjeti „Postupak za platni nalog – Finska”).

1.4 Pomoć

Sudske pisarnice pružaju savjete o postupcima, ako je potrebno.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Ako je tužba neosporna, nikakvi dokazi nisu potrebni. Ako se koristi u potpunosti pisani postupak, samo pisani dokazi će se ispitati. Ne postoje posebne odredbe koje bi govorile da bi se posebna pravila primjenjivala na uzimanje dokaza u predmetima sporova male vrijednosti.

1.6 Pisani postupak

Predmet može biti riješen bez usmenog saslušanja samo na temelju pisanih dokaza. Izvanparnični predmeti uvijek se rješavaju na ovaj način. Osporene tužbe mogu se rješavati samo na temelju pisanih dokaza ako je priroda predmeta takva da glavna rasprava nije potrebna i niti jedna od zainteresiranih stranaka ne protivi se korištenju pisanog postupka.

1.7 Sadržaj presude

Ne postoje posebne odredbe o sadržaju presuda u sporovima male vrijednosti.

1.8 Povrat troškova

U pravilu, stranci gubitnici naložit će se plaćanje svih razumnih sudskih troškova koji su nastali njezinom protivniku pri poduzimanju svih potrebnih koraka u tom predmetu. Međutim, određene su gornje granice za iznos troškova koje treba nadoknaditi u slučaju neospornih tužbi i u predmetima koji uključuju najamninu za stanovanje. U tim predmetima, najviši iznos troškova koji se može naložiti neuspješnom tuženiku da plati tužitelju uzima se iz tablice troškova.

1.9 Mogućnost žalbe

Priroda predmeta ne utječe na pravo na žalbu. Žalbeni postupak isti je za sve predmete. Obavijest o namjeri podnošenja žalbe na odluku okružnog suda mora se dostaviti u roku, a žalbu rješava žalbeni sud (hovioikeus).

Posljednji put ažurirano: 10/05/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Švedska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Da, postoji poseban postupak za sporove male vrijednosti.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Posebne postupke za sporove male vrijednosti provodi redovni prvostupanjski sud (okružni sud, tingsrätt) ako je potraživanje tužitelja ispod određenog praga. Prag trenutačno (od 2019.) iznosi 23 250 SEK. Vrijednost praga nije iznos propisan zakonom već je povezana s osnovnim cjenovnim iznosom, što znači da se vrijednost praga izračunava s obzirom na cjenovne trendove.

1.2 Prijava postupka

Taj postupak nije ograničen samo na određene vrste predmeta, kao što su potrošački sporovi. Primjenjivi su kriteriji da predmet mora biti građanski predmet i da vrijednost spora mora biti ispod vrijednosti praga. Postupak se ne može koristiti u obiteljskim sporovima.

1.3 Obrasci

Obrazac zahtjeva za pokretanje europskog postupka za sporove male vrijednosti dostupan je na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozorušvedske Nacionalne sudske uprave (Domstolsverket).

1.4 Pomoć

Pomoć za pokretanje postupka dostupna je na okružnom sudu. Državna tijela imaju opću obvezu pružanja usluge koja je propisana zakonom. Ta obveza znači da osobe mogu nazvati ili posjetiti okružni sud, na primjer, i dobiti opći savjet o postupku i o pravilima koja se primjenjuju na postupak. Predsjedavajući sudac obavezan je osigurati da se sporna pitanja objasne te da stranke navedu na što se planiraju pozivati u tom predmetu, za vrijeme priprema za predmet i ovisno o prirodi predmeta. U praksi sudac izvršava svoje dužnosti putem dodatnih pitanja i primjedbi.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Ne postoje posebna pravila za predmete u sporovima male vrijednosti. Drugim riječima, potrebno je dostaviti usmene i pisane dokaze. Pisane izjave svjedoka dopuštene su samo u posebnim situacijama. Više informacija o pravilima za izvođenje dokaza u građanskim predmetima u skladu sa švedskim pravom možete pronaći ovdje.

1.6 Pisani postupak

Sud može donijeti presudu samo na osnovi pisanog postupka. Ta se mogućnost koristi ako usmeni postupak nije potreban u vezi s istragom u predmetu ili ga nije zatražila nijedna stranka.

1.7 Sadržaj presude

Ne postoje posebna pravila o sadržaju presude u sporovima male vrijednosti. Sljedeća se pravila primjenjuju na sve građanske predmete, uključujući presude u sporovima male vrijednosti. Presuda se donosi u pisanom obliku i u njoj su navedeni sljedeći podaci u zasebnim odjeljcima: naziv suda i datum i mjesto donošenja presude, stranke i njihovi zastupnici ili odvjetnici, izreka presude, potraživanja i navodi stranaka i okolnosti na kojima se temelje i osnova za presudu, uključujući podatke o onome što je dokazano u predmetu.

1.8 Povrat troškova

Posebna pravila o troškovima najvažnija su posebna značajka sporova male vrijednosti. Stranka koja je bila uspješna u postupku ima pravo na jednokratnu nadoknadu sat vremena pravne pomoći na svakom sudu te na nadoknadu sudskih pristojbi, putnih troškova i dnevnica povezanih s dolaskom na rasprave, troškova izvođenja dokaza svjedoka i troškova prijevoda dokumenata. Naknada se dodjeljuje ako se potražuje razuman iznos troškova kako bi uspješna stranka mogla ostvariti svoje pravo. Prema tome, ne dobiva se naknada troškova zastupnika koji su iznad iznosa koji odgovara iznosu savjetovanja u trajanju od sat vremena.

1.9 Mogućnost žalbe

Protiv presude koju je donio nižestupanjski sud moguća je žalba višestupanjskom sudu.

Žalbeni sud (hovrätt) može preispitati odluku okružnog suda na temelju odobrenja za podnošenje žalbe. Odobrenje za podnošenje žalbe može se dati samo ako je preispitivanje žalbe na višem sudu važno za primjenu zakona, ako postoje osnove za promjenu odluke koju je donio okružni sud ili ako postoji drugi posebni razlozi za žalbu. Stranka koja se želi žaliti protiv presude okružnog suda mora to učiniti pisanim putem i okružni sud mora zaprimiti žalbu u roku od tri tjedna od datuma donošenja presude.

Posljednji put ažurirano: 22/03/2022

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Engleska i Wales

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

1.1 Područje primjene postupka, prag

Primjenjuje se novčani prag od 10 000 GBP ispod kojeg je dostupan postupak za sporove male vrijednosti. Međutim, vrijednost predmeta spora nije jedini čimbenik koji se uzima u obzir. U obzir se uzimaju i vrsta potraživanja te količina i vrsta pripreme potrebne za pravedno odlučivanje u predmetu. U određenim se okolnostima jednostavni predmeti čija je vrijednost veća od 10 000 GBP mogu razmatrati u okviru postupka za sporove male vrijednosti pod uvjetom da tužitelj i tuženik pristanu na to.

Osim što će u obzir uzeti mišljenja tužitelja i tuženika, sudac će pri odlučivanju o tome hoće li predmet razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti (small claims track) ili će o njemu odlučivati u okviru redovnog sudskog postupka u obzir uzeti sljedeće čimbenike:

  • vrijednost predmeta spora – koja u pravilu ne bi trebala biti veća od 10 000 GBP
  • vrstu spora – u pravilu je riječ o potrošačkim sporovima (npr. prodana roba, neispravna roba ili manjkava izrada), sporovima za naknadu štete zbog nesreće, sporovima o vlasništvu robe i sporovima između najmodavaca i najmoprimaca o popravcima, polozima, dospjelim najamninama itd., ali ne o posjedovanju.

Sudac će pri odlučivanju o tome treba li predmet razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti u obzir uzeti količinu i vrstu pripreme potrebne za pravedno odlučivanje u predmetu. Sudac će imati na umu da bi taj postupak trebao biti dovoljno jednostavan kako bi stranke, ako to žele, mogle upravljati vlastitim predmetom bez pomoći odvjetnika. Na primjer, predmet bi trebao zahtijevati tek minimalnu pripremu za završnu raspravu. Predmeti u sporovima male vrijednosti u pravilu ne uključuju velik broj svjedoka ili složena pravna pitanja.

Ako je potraživani iznos manji od 10 000 GBP, ali je riječ o potraživanju povezanom s osobnom ozljedom ili zapuštenim stambenim prostorom i štetom nastalom zbog zapuštenosti, predmet se neće razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti, osim ako svaki od potraživanih iznosa koji se odnose na osobne ozljede, zapuštenost i štetu nije veći od 1000 GBP.

Ako se predmeti u vrijednosti većoj od 10 000 GBP razmatraju u postupku za sporove male vrijednosti, primjenjuju se različita pravila o troškovima. U tom će slučaju stranka koja je dobila spor od stranke koja je izgubila spor moći tražiti naknadu troškova, uključujući odvjetničke troškove. Međutim, troškovi koji se nadoknađuju ne mogu biti veći nego što bi bili da se predmet razmatralo u ubrzanom postupku. Više informacija o troškovima dostupno je u nastavku. Više informacija o različitim vrstama postupaka dostupno je na stranici Poveznica se otvara u novom prozoruKako postupiti.

1.2 Prijava postupka

Iako se većina predmeta u vrijednosti do 10 000 GBP razmatra u postupku za sporove male vrijednosti, takav odabir postupka nije automatski. Sudac pri odabiru postupka u okviru kojeg će se predmet razmatrati u obzir uzima mišljenja stranaka u sporu. Čak i ako je vrijednost predmeta spora manja od 10 000 GBP, sudac može odlučiti da se predmet razmatra u okviru redovnog sudskog postupka, a ne postupka za sporove male vrijednosti.

Ako je potraživanje osporeno, tužitelju će se poslati primjerak odgovora tuženika, a strankama koje se same zastupaju primjerak obrasca 180 (upitnik o uputama). Informacije koje stranke pruže u upitnicima pomoći će sucu da odluči koji je postupak najprikladniji za taj predmet. Ako tužitelj smatra da bi se predmet trebao razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti, trebao bi to navesti u upitniku. Međutim, iako će se mišljenja tužitelja i tuženika uzeti u obzir, sudac donosi konačnu odluku o postupku u okviru kojeg će se predmet razmatrati.

Kako je prethodno opisano, sudac može odlučiti da predmet čija je vrijednost manja od 10 000 GBP razmatra u redovnom postupku. Ta se odluka donosi na početku postupka.

Ako to smatra prikladnim, sudac ima diskrecijsko pravo prenijeti predmet iz postupka za sporove male vrijednosti na redovni postupak. Ako se predmet razmatra u okviru postupka za sporove male vrijednosti i naknadno se prenese na drugi postupak, pravila koja se odnose na troškove u postupku za sporove male vrijednosti prestat će se primjenjivati nakon prijenosa predmeta. Pravila o troškovima u ubrzanom postupku ili složenom postupku (multi-track) primjenjivat će se od datuma prijenosa.

1.3 Obrasci

Postoje posebni obrasci koji se upotrebljavaju u postupku za sporove male vrijednosti i njihova je upotreba obvezna.

Kako bi prijavio potraživanje, tužitelj će morati ispuniti Poveznica se otvara u novom prozoruobrazac N1, uz koji se mogu pronaći smjernice za ispunjavanje. Nakon što tužitelj ispuni obrazac, jedan primjerak trebao bi izraditi za sebe, jedan za sud i po jedan za svakog tuženika. Sud će primjerak poslati svakom od tuženika. Više informacija dostupno je na stranici Poveznica se otvara u novom prozoruKako postupiti.

Kako je prethodno navedeno, ako se potraživanje osporava, sud će tužitelju poslati primjerak odgovora tuženika, a strankama koje se same zastupaju, tužitelju i tuženiku (tuženicima) primjerak obrasca N180Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://formfinder.hmctsformfinder.justice.gov.uk/n180-eng.pdf.

Ako sudac odluči predmet razmotriti u postupku za sporove male vrijednosti, sud će strankama poslati obrazac N157 (obavijest o dodjeli predmeta sudu za sporove male vrijednosti) u kojemu se navode informacije o tome kad se održava rasprava i koje korake treba poduzeti pri pripremi za raspravu.

Ako je vrijednost predmeta spora veća od 10 000 GBP, ali su se obje stranke složile da se o predmetu odlučuje u postupku za sporove male vrijednosti, sud šalje obrazac N160 (obavijest o dodjeli predmeta postupku za sporove male vrijednosti (uz pristanak stranaka)). U obavijesti se navode i informacije o tome kad se održava rasprava i koje korake treba poduzeti pri pripremi za raspravu.

Ako sudac odluči da se predmet može razmotriti samo na temelju pisanih dokaza i da nema potrebe za održavanjem rasprave, sud strankama šalje obrazac N159 (obavijest o dodjeli predmeta postupku za sporove male vrijednosti (bez rasprave)). U obavijesti se navodi datum do kojeg tužitelj ili tuženik moraju obavijestiti sud ako se protive donošenju odluke samo na temelju pisanih dokaza. Ako se bilo koja od stranaka protivi, o predmetu će se odlučivati na raspravi. Sudac može izostanak odgovora smatrati pristankom.

Ako se na raspravi presudi protiv stranke, ali nijedna od stranaka nije prisustvovala toj raspravi niti je bila zastupana na njoj, za traženje ukidanja presude upotrebljava se Poveznica se otvara u novom prozoruobrazac N244 (obavijest o prijedlogu).

1.4 Pomoć

Postupak za sporove male vrijednosti osmišljen je kao postupak dovoljno jednostavan da ga osobe koje se same zastupaju (litigants-in-person) mogu lako razumjeti. Ako se tužitelj ili tuženik sâm zastupa, sudac će to uzeti u obzir i voditi postupak na način kojim se strankama koje se same zastupaju omogućuje da razumiju tijek postupka i što se u postupku od njih zahtijeva.

Ako tužitelj ili tuženik odluči da neće angažirati odvjetnika, raspravi može prisustvovati u pratnji osobe koja može govoriti u njegovo ime. Ta se osoba naziva „zastupnik laik” (lay representative) i može biti bilo koja osoba koju stranka u sporu odabere, kao što je bračni drug, srodnik, prijatelj ili savjetnik (advice worker). Ako je moguće, zastupnik laik ne bi trebao biti svjedok. Zastupnik laik ne može prisustvovati sudskoj raspravi ako nije u pratnji osobe koju zastupa, osim ako je stranka u sporu dobila dopuštenje suda kojim se zastupniku laiku omogućuje da zastupa stranku u sporu u njezinoj odsutnosti.

Savjetodavne agencije mogu imati poteškoća s upućivanjem zaposlenika da na raspravama djeluju u svojstvu zastupnika laika te se stoga stranci preporučuje da se što prije obrati agenciji ako joj je potrebna pomoć. Savjetodavne agencije obavijestit će stranke o tome mogu li pružiti pomoć. Moguće je da će neki zastupnici laici htjeti da im se plati naknada za rad, a stranka u sporu mora se pobrinuti da zna točan iznos koji će se morati platiti. Sudac može zastupniku laiku koji se neprimjereno ponaša reći da napusti raspravu.

Stranka u sporu bit će odgovorna za plaćanje naknade za rad zastupnika laika kojeg imenuje, čak i ako dobije spor. Stoga bi trebala razmisliti o vrijednosti predmeta uzimajući u obzir takav trošak. Osim toga, moguće je da zastupnik laik koji naplaćuje pružanje pomoći ne bude član strukovne organizacije, i ako stranka u sporu nije zadovoljna njegovom pomoći, ne postoji regulatorno tijelo ili organizacija kojoj se može žaliti.

Strankama u sporu pomoć bi mogao pružiti i Poveznica se otvara u novom prozoruUred za savjetovanje građana (Citizens' Advice Bureau) ili centri za savjetovanje potrošača.

Potraživanje se može prijaviti putem interneta s pomoću usluge Poveznica se otvara u novom prozoruNovčana potraživanja putem interneta (Money Claim Online). Ako je potrebna dodatna pomoć, u okviru te usluge djeluje i služba za korisničku podršku.

Strankama s invaliditetom dostupna je dodatna pomoć. Stranka u sporu s invaliditetom koji otežava dolazak na sud ili komunikaciju trebala bi se obratiti predmetnom sudu koji će joj možda moći pružiti dodatnu pomoć.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Postupak za sporove male vrijednosti mnogo je neformalniji te se na njega ne primjenjuju stroga pravila o izvođenju dokaza. Taj postupak uključuje jednostavnije predmete manje vrijednosti. U skladu s tim, sud može raspravu voditi na bilo koji način koji smatra pravednim. Sud nije obvezan izvoditi dokaze pod prisegom, a sudac može odlučiti da se postupak unakrsnog ispitivanja ograniči ako to smatra primjerenim. Međutim, sudac je obvezan obrazložiti svoju odluku o ograničavanju postupka unakrsnog ispitivanja. Sudac može odlučiti da postavlja pitanja bilo kojem od svjedoka prije nego što dopusti bilo kojoj drugoj osobi da to učini.

1.6 Pisani postupak

Ako sudac smatra da se predmet može razmotriti bez održavanja rasprave, samo na temelju pisanih dokaza, sud će stranke u sporu uputiti na upotrebu obrasca N159 (vidjeti prethodni tekst). U obavijesti će se navesti datum do kojeg tužitelj ili tuženik moraju obavijestiti sud ako se protive donošenju odluke samo na temelju pisanih dokaza. Ako se bilo koja od stranaka protivi, o predmetu će se odlučivati na raspravi. Sudac može izostanak odgovora smatrati pristankom. Ako se nijedna stranka ne protivi odluci suca da se ne održi rasprava, predmet se može razmatrati u cijelosti u okviru pisanog postupka.

1.7 Sadržaj presude

Sudske presude u Engleskoj i Walesu obično sadržavaju samo odluku suca i bilo koji nalog koji se izdaje stranci. Međutim, sudac je obvezan zabilježiti glavne razloge donošenja te presude, osim ako se presuda izriče usmeno te je sud tonski snima. Sudac svoje razloge može iznijeti što kraće i jednostavnije, ovisno o prirodi predmeta. U pravilu će to učiniti usmeno na raspravi, ali razloge može iznijeti i kasnije u pisanom obliku ili na za to predviđenoj raspravi. Ako sudac donese odluku o predmetu bez održavanja rasprave, obvezan je zabilježiti obrazloženje svoje odluke, a sud će svakoj stranci poslati primjerak tog obrazloženja.

1.8 Povrat troškova

Na povrat troškova primjenjuju se ograničenja. Stranka koja dobije spor trenutačno može zatražiti povrat sljedećih troškova:

  • sudskih pristojbi koje je platila
  • iznosa od najviše 260 GBP za pravno savjetovanje ako je predmet uključivao zahtjev za izdavanje naloga kojim se nekomu nalaže da prestane nešto činiti (injunction) ili naloga za izvršenje određene činidbe (naloga kojim se nekomu nalaže da nešto učini, na primjer najmodavcu da izvede popravke); ne mogu se nadoknaditi drugi sudski troškovi osim u okviru tih kategorija
  • iznosa od najviše 95 GBP po danu za stranku koja dobije spor i svakog njezinog svjedoka kao naknade za izgubljenu zaradu zbog prisustvovanja raspravi
  • opravdanih troškova za namirenje dodatnih putnih troškova i troškova za noćenje koje snosi stranka ili svjedoci
  • ako je sudac stranci dao dopuštenje za angažiranje vještaka i ta stranka kasnije dobije spor, sudac može stranci koja je izgubila spor reći da plati određeni dio troškova vještačenja; međutim, sudac ne može dopustiti plaćanje više od 750 GBP po vještaku; to možda neće pokriti puni iznos troškova vještačenja, posebno ako vještak sastavlja izvješće i prisustvuje sudskoj raspravi
  • sudac može stranci koja se ponašala nerazumno naložiti plaćanje dodatnih troškova
  • ako financijska vrijednost spora prelazi granicu za postupke za sporove male vrijednosti, ali je sudac predmet dodijelio postupku za sporove male vrijednosti, troškovi će se procijeniti u skladu s tim postupkom, osim ako se stranke slože da bi se trebale primjenjivati odredbe o troškovima u ubrzanim postupcima.

Više informacija može se pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstva pravosuđa.

1.9 Mogućnost žalbe

Ako stranka koja izgubi spor želi podnijeti žalbu na odluku suca, za to će trebati dopuštenje. Ako ta stranka / stranka u sporu prisustvuje raspravi na kojoj se donijela odluka, dopuštenje suca može zatražiti na kraju rasprave.

Stranka u sporu koja želi podnijeti žalbu mora za to imati opravdanu osnovu (ili razloge). Ne može se protiviti odluci suca jer jednostavno smatra da je donesena pogrešna odluka.

Ako stranka u sporu želi podnijeti žalbu, mora brzo djelovati. Razdoblje u kojem stranka u sporu mora podnijeti svoju žalbu je ograničeno.

Ako stranka koja je izgubila spor nije prisustvovala raspravi niti je bila zastupana na njoj, ona može zatražiti da se ukine presuda donesena na toj raspravi i predmet ponovno razmotri.

Stranka mora podnijeti prijedlog najkasnije 14 dana nakon donošenja presude. Kako bi podnijela prijedlog, stranka bi od suda trebala zatražiti Poveznica se otvara u novom prozoruobrazac N244 (obavijest o prijedlogu).

Sud će strankama reći kad moraju doći na sud kako bi prisustvovale raspravi o prijedlogu koja se održava pred sucem.

Sudac će odobriti prijedlog za ukidanje presude samo:

ako je stranka u sporu / stranka imala opravdani razlog da

  • ne prisustvuje raspravi ili ne bude zastupana na njoj ili
  • ne dostavi sudu pisanu obavijest,

a stranka ima razumne izglede da dobije spor na ponovnoj raspravi.

Ako je prijedlog stranke odobren i presuda se ukine, sud će zakazati novu raspravu o predmetu. U jednostavnom sporu sudac može odlučiti o predmetu odmah nakon održavanja rasprave o prijedlogu.

Ostale poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruMinistarstvo pravosuđa

Poveznica se otvara u novom prozoruAdrese sudova

Poveznica se otvara u novom prozoruMirenje u sporovima male vrijednosti

Posljednji put ažurirano: 07/12/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Sjeverna Irska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

U Sjevernoj Irskoj postoji postupak za sporove male vrijednosti. Sudovi za sporove male vrijednosti osmišljeni su kako bi se omogućilo neformalno odlučivanje o određenim vrstama sporova male vrijednosti na regionalnom sudu, obično bez potrebe za pravnim zastupanjem.

1.1 Područje primjene postupka, prag

Općenito, postupak za sporove male vrijednosti može se primijeniti ako novčani iznos ili vrijednost robe nisu veći od 3000 GBP. Međutim, neke su vrste potraživanja isključene, na primjer potraživanja koja se odnose na osobne ozljede, uvredu ili klevetu, legat ili rentnu naknadu, vlasništvo nad zemljištem, bračnu stečevinu i prometne nezgode.

1.2 Prijava postupka

Uporaba tog postupka nije obvezna i sudac je u određenim okolnostima ovlašten odrediti da se zahtjev prenese na regionalni sud.

1.3 Obrasci

Pravilnik regionalnih sudova (Sjeverna Irska) iz 1981. [Zakonska pravila iz 1981. br. 225] sadržava obrasce koji bi se trebali upotrebljavati u postupku za sporove male vrijednosti. Propisani su obrasci za pokretanje postupka, osporavanje potraživanja i prihvaćanje odgovornosti. Postoji i obrazac kojim se zahtijeva donošenje presude zbog ogluhe te obrazac za ukidanje presude.

1.4 Pomoć

Postupak za sporove male vrijednosti osmišljen je kao neformalni postupak. Sudsko osoblje moći će pružiti pomoć u ispunjavanju potrebnih obrazaca i objašnjavanju postupka. Međutim, ono ne može davati pravne savjete.

Strankama u sporu pomoć bi mogao pružiti i Ured za savjetovanje građana (Citizens' Advice Bureau) ili centri za savjetovanje potrošača.

Stranka u sporu s invaliditetom koji otežava dolazak na sud ili komunikaciju trebala bi se obratiti djelatniku službe za korisnike predmetnog suda koji će joj možda moći pružiti dodatnu pomoć.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Sud za sporove male vrijednosti neformalan je te se na njega ne primjenjuju stroga pravila o izvođenju dokaza. U skladu s tim, sud može raspravu voditi na bilo koji način koji smatra pravednim. Sve stranke moraju se, podložno mogućem pravnom prigovoru, složiti da će ih sudac ispitati pod prisegom.

1.6 Pisani postupak

Ako se predmet ne osporava i odnosi se na točno utvrđeni iznos, predmetno potraživanje može se razmotriti bez održavanja rasprave, samo na temelju pisanih dokaza. Taj je postupak poznat kao donošenje presude zbog ogluhe.

1.7 Sadržaj presude

Sudac u pravilu donosi usmenu odluku u kojoj navodi razloge donošenja te odluke. Međutim, može odlučiti donijeti pisanu presudu.

1.8 Povrat troškova

Na povrat troškova primjenjuju se ograničenja. Sudac trenutačno može naložiti plaćanje sljedećih troškova:

  • sudskih pristojbi; i
  • troškova vještačenja.

U slučaju nerazumnog postupanja jedne od stranaka, sudac toj stranci može naložiti snošenje troškova. Ako je postupak pravilno pokrenut na regionalnom sudu, sudac može nadoknaditi odgovarajuće troškove.

1.9 Mogućnost žalbe

Stranka koja je izgubila spor te je prisustvovala raspravi ili je bila zastupana na njoj može podnijeti žalbu samo na način da od suca zatraži da obrazloži svoju odluku te Visokom sudu podnese zahtjev za utvrđivanje je li ta odluka suca bila u skladu sa zakonom.

Ako se stranka koja je izgubila spor nije prisustvovala raspravi niti je bila zastupana na njoj nakon donošenja odluke ili presude obrati uredu za sporove male vrijednosti i izjavi da nije primila zahtjev ili da ga nije primila pravodobno kako bi imala dovoljno vremena za podnošenje odgovora, ili da iz bilo kojeg drugog razloga nije pravodobno odgovorila, tada će joj se savjetovati da podnese zahtjev za ukidanje odluke. Stranci koja je dobila spor poslat će se primjerak zahtjeva i bit će pozvana da podnese svoj pisani odgovor u roku od 14 dana. Nakon što razmotri zahtjev i mogući odgovor sudac može:

  • odlučiti da postoji valjani razlog za nepodnošenje odgovora te može ukinuti presudu bez održavanja rasprave i dati uputu o načinu daljnjeg postupanja u postupku; ured za sporove male vrijednosti obavijestit će stranke o svakom nalogu koji sudac izda ili
  • odrediti datum održavanja rasprave o zahtjevu za ukidanje te odluke; stranke će biti obaviještene o tom datumu i pozvane da prisustvuju raspravi; ured za sporove male vrijednosti isto će tako strankama poslati primjerak naloga koji sudac može donijeti nakon razmatranja zahtjeva te vrste.

Isto tako, ako poštanski ured vrati dokumentaciju stranke koja je izgubila spor uredu za sporove male vrijednosti i ako je jasno da stranka nije imala saznanja o prijavi potraživanja, ured će od suca zatražiti da opozove donesenu odluku i stupit će u kontakt sa strankom koja je dobila spor kako bi joj dala dodatne informacije, npr. novu adresu tuženika.

Ostale poveznice

Dodatne informacije o postupcima mogu se pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruSudske službe Sjeverne Irske (Northern Ireland Courts and Tribunals Service).

Pomoć za stranke s invaliditetom

Na određenim sudovima pomoć mogu pružiti djelatnici službe za korisnike. Ako oni ne mogu pomoći, stranka s invaliditetom može se obratiti informacijskom centru sudske službe na broj +44 300 200 7812.

Posljednji put ažurirano: 23/11/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Škotska

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

Grofovijski sudovi u Škotskoj do 28. studenoga 2016. primjenjivali su postupak za sporove male vrijednosti, koji je bio pojednostavnjeni postupak za odlučivanje o novčanim potraživanjima do praga od 3000 GBP.

Od 28. studenoga 2016. primjenjuje se novi oblik prijave potraživanja poznat kao jednostavni postupak (Simple Procedure).

Postupak koji je sljedeći po redu naziva se skraćeni postupak (Summary Cause), a obuhvaća potraživanja u iznosu do 5000 GBP i nešto je složeniji od jednostavnog postupka.

Jednostavni postupak

Svatko tko 28. studenoga 2016. ili nakon tog datuma prijavi potraživanje čija je novčana vrijednost 5000 GBP ili manje, a kojim se traži isplata, predaja, povrat pokretne imovine, ili se nekomu nalaže da izvrši određenu činidbu, trebao bi se koristiti Poveznica se otvara u novom prozorujednostavnim postupkom.

Jednostavni postupak sudski je postupak osmišljen kao brz, jeftin i neformalan način rješavanja sporova čija novčana vrijednost nije veća od 5000 GBP.

Potraživanje grofovijskom sudu prijavljuje tužitelj. Stranka protiv koje se potraživanje prijavljuje naziva se tuženik. Konačnu odluku u okviru prijave potraživanja donosi grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku (summary sheriff). Za korištenje jednostavnim postupkom ne morate angažirati odvjetnika, ali možete to učiniti ako želite.

Dodatne informacije o jednostavnom postupku mogu se pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotske sudske službe (Scottish Courts and Tribunals Service).

1.1 Područje primjene postupka, prag

Jednostavnim postupkom zamijenjen je prijašnji postupak za sporove male vrijednosti. Jednostavnim postupkom zamijenjen je i skraćeni postupak, ali samo kad je riječ o tužbama radi isplate, predaje ili povrata pokretne imovine ili tužbama kojima se nekomu nalaže da izvrši određenu činidbu.

Tužbe se u skraćenom postupku mogu podnijeti kao tužbe za povrat novca ili imovine (furthcoming), tužbe radi isplate iznosa koji se tek treba utvrditi (count, reckoning and payment), tužbe za povrat nepokretne imovine, predaju te privremeno uzdržavanje. Ako se prijavljuje neka druga vrsta potraživanja, potraživani iznos trebao bi biti manji od 5000 GBP.

1.2 Prijava postupka

Tužba podnesena u okviru jednostavnog ili skraćenog postupka mora biti u skladu s pravilima suda, koja se moraju slijediti. Ta se pravila mogu pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotske sudske službe.

1.3 Obrasci

Postoje posebni obrasci za svaku fazu jednostavnog i skraćenog postupka, npr. obrazac prijave potraživanja/tužbe, obrazac odluke (decision form / extract decree). Obrasci se moraju upotrebljavati, a utvrđeni su u pravilima o jednostavnom postupku iz 2016. i pravilima o skraćenom postupku iz 2002. Ti su obrasci dostupni na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotske sudske službe.

1.4 Pomoć

Za pomoć pri ispunjavanju obrasca prijave potraživanja (obrazac 3A) može se obratiti službeniku grofovijskog suda (sheriff clerk) te raznim savjetodavnim agencijama kao što je Ured za savjetovanje građana (Citizens Advice Bureau). Za dodatne informacije o jednostavnom postupku potrebno je obratiti se grofovijskom sudu mjesno nadležnom za tužitelja.

Informacije o grofovijskim sudovima u Škotskoj mogu se pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotske sudske službe.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Rasprave u okviru jednostavnog postupka održavaju se što neformalnije s obzirom na okolnosti potraživanja. Grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku objašnjava sve pravne pojmove ili izraze koji se upotrebljavaju. Sudu se mogu podnijeti isprave i drugi dokazi i to u skladu s pravilima o jednostavnom postupku, uključujući pravila o onom što se treba poslati tužitelju ili tuženiku i svim primjenjivim rokovima za podnošenje isprava ili drugih dokaza.

1.6 Pisani postupak

Ako se tužba ne osporava, primjenjuje se isključivo pisani postupak. Međutim, ako se osporava, može se zahtijevati održavanje rasprave ili pak grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku može donijeti odluku bez održavanja rasprave.

Grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku isto tako može donijeti odluku da se održi rasprava o upravljanju predmetom. Rasprava o upravljanju predmetom održava se u sudnici ili na bilo kojem drugom mjestu koje odredi grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku. Grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku odlučit će i o načinu na koji će se održati rasprava, na primjer putem videokonferencije, konferencijskog poziva ili na bilo koji drugi način koji odredi sudac.

1.7 Sadržaj presude

Grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku može donijeti odluku odmah nakon održavanja rasprave ili može temeljitije razmotriti predmet prije nego što donese odluku. Ako grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku odluči temeljitije razmotriti predmet, odluku mora donijeti u roku od četiri tjedana od datuma održavanja rasprave.

Grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku mora obrazložiti odluku koju je donio u prisutnosti stranaka. Ako sudac donosi odluku nakon što temeljitije razmotriti predmet, mora se sastaviti bilješka u kojoj se navode razlozi donošenja te odluke.

1.8 Povrat troškova

Troškovi se u pravilu ne nadoknađuju kad je riječ o potraživanjima u jednostavnom postupku u vrijednosti manjoj od 300 GBP ili jednakoj tom iznosu.

Ako je vrijednost potraživanja veća od 300 GBP, ali manja od 1500 GBP ili jednaka tom iznosu, iznos troškova koje sud u pravilu može nadoknaditi stranci koja dobije spor ne smije biti veći od 150 GBP.

Ako je vrijednost potraživanja veća od 1500 GBP, ali manja od 3000 GBP ili jednaka tom iznosu, iznos troškova koje sud u pravilu može nadoknaditi stranci koja dobije spor ne smije biti veći od 10 % vrijednosti potraživanja.

Na potraživanja u vrijednosti od 3001 GBP do 5000 GBP na sličan se način primjenjuje opće pravilo kojim stranka koja izgubi spor plaća troškove stranke koja je dobila spor. Ako stranku zastupa odvjetnik, ti bi troškovi mogli biti veći. Dodatne informacije o troškovima mogu se pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotske sudske službe.

Na tužbe u skraćenom postupku ne primjenjuju se ista ograničenja, a račun troškova u pravilu procjenjuje službenik grofovijskog suda, koji zatim odobrava grofovijski sudac ili grofovijski sudac u skraćenom postupku.

1.9 Mogućnost žalbe

Protiv odluke donesene u jednostavnom postupku može se podnijeti žalba. Žalba Grofovijskom žalbenom sudu mora se putem obavijesti o žalbi u obrascu 16A podnijeti sudu koji je odlučivao o potraživanju u jednostavnom postupku i to u roku od četiri tjedna od trenutka kad službenik grofovijskog suda pošalje obrazac odluke stranci koja je dobila spor. Na skraćeni postupak primjenjuju se posebne odredbe o podnošenju žalbi, a dodatne informacije mogu se pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotske sudske službe.

Međutim, kad je riječ o neosporenim potraživanjima u jednostavnom postupku, sudu se može podnijeti zahtjev za opoziv odluke grofovijskog suca ili grofovijskog suca u skraćenom postupku. To se može učiniti u određenim okolnostima, a zahtjev se mora podnijeti putem obrasca 13B. Dodatne informacije o postupku opoziva odluke mogu se pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotske sudske službe.

Ostale poveznice

Na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruŠkotske sudske službe nalaze se pravila o redovnom, skraćenom i jednostavnom postupku.

Grofovijski sudac u skraćenom postupku

Radno mjesto grofovijskog suca u skraćenom postupku utvrđeno je Zakonom o reformi sudova (Škotska) iz 2014.  Više informacija može se pronaći na internetskim stranicama Poveznica se otvara u novom prozoruSudstva Škotske (Judiciary of Scotland).

Posljednji put ažurirano: 24/11/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Sporovi male vrijednosti - Gibraltar

1 Postojanje posebnog postupka za sporove male vrijednosti

1.1 Područje primjene postupka, prag

U Gibraltaru je za sporove male vrijednosti nadležan Vrhovni sud u okviru postupka za sporove male vrijednosti (small claims track).  Primjenjuje se novčani prag od 10 000 GBP ispod kojeg je dostupan postupak za sporove male vrijednosti. Međutim, vrijednost predmeta spora nije jedini čimbenik koji se uzima u obzir. U obzir se uzimaju i vrsta potraživanja te količina i vrsta pripreme potrebne za pravedno odlučivanje u predmetu. U određenim se okolnostima jednostavni predmeti čija je vrijednost veća od 10 000 GBP mogu razmatrati u okviru postupka za sporove male vrijednosti pod uvjetom da tužitelj i tuženik pristanu na to.

Osim što će u obzir uzeti mišljenja tužitelja i tuženika, sudac će pri odlučivanju o tome hoće li predmet razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti ili će o njemu odlučivati u okviru redovnog sudskog postupka u obzir uzeti sljedeće čimbenike:

  • vrijednost predmeta spora – koja u pravilu ne bi trebala biti veća od 10 000 GBP
  • vrstu spora – u pravilu je riječ o potrošačkim sporovima (npr. prodana roba, neispravna roba ili manjkava izrada), sporovima za naknadu štete zbog nesreće, sporovima o vlasništvu robe i sporovima između najmodavaca i najmoprimaca o popravcima, polozima, dospjelim najamninama itd., ali ne o posjedovanju.

Sudac će pri odlučivanju o tome treba li predmet razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti u obzir uzeti količinu i vrstu pripreme potrebne za pravedno odlučivanje u predmetu. Sudac će imati na umu da bi taj postupak trebao biti dovoljno jednostavan kako bi stranke, ako to žele, mogle upravljati vlastitim predmetom bez pomoći pravnog savjetnika. Na primjer, predmet bi trebao zahtijevati tek minimalnu pripremu za završnu raspravu. Predmeti u sporovima male vrijednosti u pravilu ne uključuju velik broj svjedoka ili složena pravna pitanja.

Ako je potraživani iznos manji od 10 000 GBP, ali je riječ o potraživanju povezanom s osobnom ozljedom ili zapuštenim stambenim prostorom i štetom nastalom zbog zapuštenosti, predmet se neće razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti, osim ako svaki od potraživanih iznosa koji se odnose na osobne ozljede, zapuštenost i štetu nije veći od 1000 GBP.

Ako se predmeti u vrijednosti većoj od 10 000 GBP razmatraju u postupku za sporove male vrijednosti, primjenjuju se različita pravila o troškovima. U tom će slučaju stranka koja je dobila spor od stranke koja je izgubila spor moći tražiti naknadu troškova, uključujući troškove angažiranja pravnog savjetnika. Međutim, troškovi koji se nadoknađuju ne mogu biti veći nego što bi bili da se predmet razmatralo u ubrzanom postupku. Više informacija o troškovima dostupno je u nastavku.

1.2 Prijava postupka

Iako se većina predmeta u vrijednosti do 10 000 GBP razmatra u postupku za sporove male vrijednosti, takav odabir postupka nije automatski. Sudac pri odabiru postupka u okviru kojeg će se predmet razmatrati u obzir uzima mišljenja stranaka u sporu. Čak i ako je vrijednost predmeta spora manja od 10 000 GBP, sudac može odlučiti da se predmet razmatra u okviru redovnog sudskog postupka, a ne postupka za sporove male vrijednosti.

Ako je potraživanje osporeno, tužitelju će se poslati primjerak odgovora tuženika. Stranke će trebati podnijeti i upitnik o dodjeli predmeta (Allocation Questionnaire). Informacije koje stranke pruže u upitniku pomoći će sucu da odluči koji je postupak najprikladniji za taj predmet. Ako stranke smatraju da bi se predmet trebao razmatrati u postupku za sporove male vrijednosti, trebale bi to navesti u upitniku. Međutim, iako će se mišljenja tužitelja i tuženika uzeti u obzir, sudac donosi konačnu odluku o postupku u okviru kojeg će se predmet razmatrati.

Kako je prethodno opisano, sudac može odlučiti da predmet čija je vrijednost manja od 10 000 GBP razmatra u redovnom postupku. Ta se odluka donosi na početku postupka.

Ako to smatra prikladnim, sudac ima diskrecijsko pravo prenijeti predmet iz postupka za sporove male vrijednosti na redovni postupak. Ako se predmet razmatra u okviru postupka za sporove male vrijednosti i naknadno se prenese na drugi postupak, pravila koja se odnose na troškove u postupku za sporove male vrijednosti prestat će se primjenjivati nakon prijenosa predmeta. Pravila o troškovima u ubrzanom postupku ili složenom postupku (multi-track) primjenjivat će se od datuma prijenosa.

1.3 Obrasci

Postoje posebni obrasci koji se upotrebljavaju u postupku za sporove male vrijednosti i njihova je upotreba obvezna.

Kako bi prijavio potraživanje, tužitelj će morati ispuniti obrazac N1, uz koji se mogu pronaći smjernice za ispunjavanje namijenjene tužitelju i tuženiku. Nakon što tužitelj ispuni obrazac, jedan primjerak trebao bi izraditi za sebe, jedan za sud i po jedan za svakog tuženika. Sud će primjerak poslati svakom od tuženika. Više informacija dostupno je na stranici „Pokretanje sudskog postupka”.

Kako je prethodno navedeno, ako se potraživanje osporava, sud će tužitelju poslati primjerak odgovora tuženika, a objema strankama upitnike o dodjeli predmeta.

Ako sudac odluči predmet razmotriti u postupku za sporove male vrijednosti, sud će strankama poslati obrazac N157 (obavijest o dodjeli predmeta sudu za sporove male vrijednosti) u kojemu se navode informacije o tome kad se održava rasprava i koje korake treba poduzeti pri pripremi za raspravu.

Ako je vrijednost predmeta spora veća od 10 000 GBP, ali su se obje stranke složile da se o predmetu odlučuje u postupku za sporove male vrijednosti, sud šalje obrazac N160 (obavijest o dodjeli predmeta postupku za sporove male vrijednosti (uz pristanak stranaka)). U obavijesti se navode i informacije o tome kad se održava rasprava i koje korake treba poduzeti pri pripremi za raspravu.

Ako sudac odluči da se predmet može razmotriti samo na temelju pisanih dokaza i da nema potrebe za održavanjem rasprave, sud strankama šalje obrazac N159 (obavijest o dodjeli predmeta postupku za sporove male vrijednosti (bez rasprave)). U obavijesti se navodi datum do kojeg tužitelj ili tuženik moraju obavijestiti sud ako se protive donošenju odluke samo na temelju pisanih dokaza. Ako se bilo koja od stranaka protivi, o predmetu će se odlučivati na raspravi. Sudac može izostanak odgovora smatrati pristankom.

Ako se na raspravi presudi protiv stranke, ali nijedna od stranaka nije prisustvovala toj raspravi niti je bila zastupana na njoj, za traženje ukidanja presude upotrebljava se obrazac N244 (obavijest o prijedlogu).

1.4 Pomoć

Postupak za sporove male vrijednosti osmišljen je kao postupak dovoljno jednostavan da ga osobe koje se same zastupaju (litigants-in-person) mogu lako razumjeti. Ako se tužitelj ili tuženik sâm zastupa, sudac će to uzeti u obzir i voditi postupak na način kojim se strankama koje se same zastupaju omogućuje da razumiju tijek postupka i što se u postupku od njih zahtijeva.

Ako tužitelj ili tuženik odluči da neće angažirati odvjetnika, raspravi može prisustvovati u pratnji osobe koja može govoriti u njegovo ime. Ta se osoba naziva „zastupnik laik” (lay representative) i može biti bilo koja osoba koju stranka u sporu odabere, kao što je bračni drug, srodnik, prijatelj ili savjetnik (advice worker). Ako je moguće, zastupnik laik ne bi trebao biti svjedok. Zastupnik laik ne može prisustvovati sudskoj raspravi ako nije u pratnji osobe koju zastupa, osim ako je stranka u sporu dobila dopuštenje suda kojim se zastupniku laiku omogućuje da zastupa stranku u sporu u njezinoj odsutnosti.

Savjetodavne agencije mogu imati poteškoća s upućivanjem zaposlenika da na raspravama djeluju u svojstvu zastupnika laika te se stoga stranci preporučuje da se što prije obrati agenciji ako joj je potrebna pomoć. Savjetodavne agencije obavijestit će stranke o tome mogu li pružiti pomoć. Moguće je da će neki zastupnici laici htjeti da im se plati naknada za rad, a stranka u sporu mora se pobrinuti da zna točan iznos koji će se morati platiti. Sudac može zastupniku laiku koji se neprimjereno ponaša reći da napusti raspravu.

Stranka u sporu bit će odgovorna za plaćanje naknade za rad zastupnika laika kojeg imenuje, čak i ako dobije spor. Stoga bi trebala razmisliti o vrijednosti predmeta uzimajući u obzir takav trošak. Osim toga, moguće je da zastupnik laik koji naplaćuje pružanje pomoći ne bude član strukovne organizacije, i ako stranka u sporu nije zadovoljna njegovom pomoći, ne postoji regulatorno tijelo ili organizacija kojoj se može žaliti.

Strankama s invaliditetom dostupna je dodatna pomoć. Stranka u sporu s invaliditetom koji otežava dolazak na sud ili komunikaciju trebala bi se obratiti predmetnom sudu koji će joj možda moći pružiti dodatnu pomoć.

1.5 Pravila koja se odnose na izvođenje dokaza

Postupak za sporove male vrijednosti mnogo je neformalniji te se na njega ne primjenjuju stroga pravila o izvođenju dokaza. Taj postupak uključuje jednostavnije predmete manje vrijednosti. U skladu s tim, sud može raspravu voditi na bilo koji način koji smatra pravednim. Sud nije obvezan izvoditi dokaze pod prisegom, a sudac može odlučiti da se postupak unakrsnog ispitivanja ograniči ako to smatra primjerenim. Međutim, sudac je obvezan obrazložiti svoju odluku o ograničavanju postupka unakrsnog ispitivanja. Sudac može odlučiti da postavlja pitanja bilo kojem od svjedoka prije nego što dopusti bilo kojoj drugoj osobi da to učini.

1.6 Pisani postupak

Ako sudac smatra da se predmet može razmotriti bez održavanja rasprave, samo na temelju pisanih dokaza, sud će stranke u sporu uputiti na upotrebu obrasca N159 (vidjeti prethodni tekst). U obavijesti će se navesti datum do kojeg tužitelj ili tuženik moraju obavijestiti sud ako se protive donošenju odluke samo na temelju pisanih dokaza. Ako se bilo koja od stranaka protivi, o predmetu će se odlučivati na raspravi. Sudac može izostanak odgovora smatrati pristankom. Ako se nijedna stranka ne protivi odluci suca da se ne održi rasprava, predmet se može razmatrati u cijelosti u okviru pisanog postupka.

1.7 Sadržaj presude

Sudske presude u Gibraltaru obično sadržavaju samo odluku suca i bilo koji nalog koji se izdaje stranci. Međutim, sudac je obvezan zabilježiti glavne razloge donošenja te presude, osim ako se presuda izriče usmeno te je sud tonski snima. Sudac svoje razloge može iznijeti što kraće i jednostavnije, ovisno o prirodi predmeta. U pravilu će to učiniti usmeno na raspravi, ali razloge može iznijeti i kasnije u pisanom obliku ili na za to predviđenoj raspravi. Ako sudac donese odluku o predmetu bez održavanja rasprave, obvezan je zabilježiti obrazloženje svoje odluke, a sud će svakoj stranci poslati primjerak tog obrazloženja.

1.8 Povrat troškova

Na povrat troškova primjenjuju se ograničenja. Stranka koja dobije spor trenutačno može zatražiti povrat sljedećih troškova:

  • sudskih pristojbi koje je platila
  • iznosa od najviše 260 GBP za pravno savjetovanje ako je predmet uključivao zahtjev za izdavanje naloga kojim se nekomu nalaže da prestane nešto činiti (injunction) ili naloga za izvršenje određene činidbe (naloga kojim se nekomu nalaže da nešto učini, na primjer najmodavcu da izvede popravke); ne mogu se nadoknaditi drugi sudski troškovi osim u okviru tih kategorija
  • iznosa od najviše 90 GBP po danu za stranku koja dobije spor i svakog njezinog svjedoka kao naknade za izgubljenu zaradu zbog prisustvovanja raspravi
  • opravdanih troškova za namirenje dodatnih putnih troškova i troškova za noćenje koje snosi stranka ili svjedoci
  • ako je sudac stranci dao dopuštenje za angažiranje vještaka i ta stranka kasnije dobije spor, sudac može stranci koja je izgubila spor reći da plati određeni dio troškova vještačenja; međutim, sudac ne može dopustiti plaćanje više od 200 GBP po vještaku; to možda neće pokriti puni iznos troškova vještačenja, posebno ako vještak sastavlja izvješće i prisustvuje sudskoj raspravi
  • sudac može stranci koja se ponašala nerazumno naložiti plaćanje dodatnih troškova
  • ako financijska vrijednost spora prelazi granicu za postupke za sporove male vrijednosti, ali je sudac predmet dodijelio postupku za sporove male vrijednosti, troškovi će se procijeniti u skladu s tim postupkom, osim ako se stranke slože da bi se trebale primjenjivati odredbe o troškovima u ubrzanim postupcima.

1.9 Mogućnost žalbe

Ako stranka koja izgubi spor želi podnijeti žalbu na odluku suca, za to će trebati dopuštenje. Ako ta stranka / stranka u sporu prisustvuje raspravi na kojoj se donijela odluka, dopuštenje suca može zatražiti na kraju rasprave.

Stranka u sporu koja želi podnijeti žalbu mora za to imati opravdanu osnovu (ili razloge). Ne može se protiviti odluci suca jer jednostavno smatra da je donesena pogrešna odluka.

Ako stranka u sporu želi podnijeti žalbu, mora brzo djelovati. Razdoblje u kojem stranka u sporu mora podnijeti svoju žalbu je ograničeno.

Ako stranka koja je izgubila spor nije prisustvovala raspravi niti je bila zastupana na njoj, ona može zatražiti da se ukine presuda donesena na toj raspravi i predmet ponovno razmotri.

Stranka mora podnijeti prijedlog najkasnije 14 dana nakon donošenja presude. Kako bi podnijela prijedlog, stranka bi od suda trebala zatražiti obrazac N244 (obavijest o prijedlogu).

Sud će strankama reći kad moraju doći na sud kako bi prisustvovale raspravi o prijedlogu koja se održava pred sucem.

Sudac će odobriti prijedlog za ukidanje presude samo:

ako je stranka u sporu / stranka imala opravdani razlog da

  • ne prisustvuje raspravi ili ne bude zastupana na njoj ili
  • ne dostavi sudu pisanu obavijest,

a stranka ima razumne izglede da dobije spor na ponovnoj raspravi.

Ako je prijedlog stranke odobren i presuda se ukine, sud će zakazati novu raspravu o predmetu. U jednostavnom sporu sudac može odlučiti o predmetu odmah nakon održavanja rasprave o prijedlogu.

Posljednji put ažurirano: 01/12/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.