Ograničenja za nasljeđivanje – posebna pravila

1 Postoje li prema pravu ove države članice posebna pravila koja zbog ekonomskih, obiteljskih ili socijalnih razloga nameću ograničenja koja se odnose ili utječu na nasljeđivanje nepokretne imovine, određenih poduzeća ili drugih posebnih kategorija imovine koji se u njoj nalaze?

Da, postoje posebne kategorije imovine na koje se primjenjuju posebna pravila, u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju. Slovačka je obavijestila Komisiju o tim kategorijama imovine i zakonodavstvu koje je bilo na snazi u trenutku obavijesti. U ovom se tekstu navode propisi koji su trenutačno na snazi.

Odredbe o posebnim pravilima podijeljene su prema kategorijama imovine koja se nasljeđuje:

A – Poljoprivredno i šumsko zemljište

Članak 23. Zakona br. 180/1995 o određenim mjerama za uređenje prava vlasništva nad zemljištem, kako je izmijenjen

1. Osim ako je ovim Zakonom predviđeno drukčije, pravni akt ili sudska odluka o uređenju suvlasništva ili sudska odluka o nasljeđivanju ne može imati za posljedicu, podjelom postojećeg zemljišta navedenog u članku 21. stavku 1., nastanak čestice poljoprivrednog zemljišta manje od 2000 m² ili čestice šumskog zemljišta manje od 5000 m².

2. Ako korisnici ne sklope nagodbu o nasljeđivanju zemljišta navedenog u članku 21. stavku 1. u skladu s uvjetima iz stavka 1. ili ako zbog tih uvjeta sud ne može potvrditi udio ostavine svakog korisnika, sud će odlučiti da zemljište pripadne korisnicima koji su u najboljem položaju da upravljaju njime. Sud će odlučiti i o dužnosti tih korisnika da sklope nagodbu s drugim korisnicima.

4. Korisnici moraju dati izjavu iz stavka 3. u pisanom obliku i ne mogu je povući.

6. Rok zastare za tražbine korisnika koje proizlaze iz nagodbe o nasljeđivanju u skladu sa stavcima 2. i 3. iznosi deset godina. Kako bi se takve tražbine osigurale, pri upisu dužnikova vlasničkog prava zasniva se založno pravo vjerovnika na imovini, pri čemu se ne primjenjuje nikakvo zakonsko prvenstvo ranije upisanog založnog prava. Vjerovnik ima pravo prvokupa zemljišta osiguranog založnim pravom.

7. Ako je sud odlučio o uređenju suvlasništva, na to se uređenje primjenjuju i stavci od 2. do 5.

B – Zajedničko vlasništvo nad zemljištem

Članak 8. Zakona br. 97/2013 o zajedničkom vlasništvu nad zemljištem, kako je izmijenjen

1. Za potrebe ovog Zakona zajednička nepokretna imovina odnosi se na jednu nekretninu koja se sastoji od više zasebnih zemljišnih čestica. Zajednička nepokretna imovina nije djeljiva osim u slučajevima navedenima u stavku 2. (napomena: stavkom nije obuhvaćeno nasljeđivanje pa se ne primjenjuje nikakvo izuzeće). Suvlasništvo nad zajedničkom nepokretnom imovinom ne može se razvrgnuti i urediti u skladu s općim uvjetima o razvrgnuću i uređenju suvlasništva (Građanski zakonik).

C – Najam stana i prijenos udjela člana u stambenoj zadruzi

Članci 706. – 707. Zakona br. 40/1964 Građanskog zakonika (Občiansky zákonník)

Prijenos najma nije predmet nasljeđivanja pa javni bilježnik samo izdaje potvrdu o dotičnim korisnicima za potrebe članka 706. Građanskog zakonika. Međutim, udio člana čini imovinu te se stoga nasljeđuje u skladu s pravima korisnika.

Članak 706. Građanskog zakonika

1. Ako najmoprimac umre, a stan nije u zajedničkom najmu s bračnim drugom, djeca, unuci, roditelji, braća i sestre, zet i snaha umrloga koji su dijelili kućanstvo na dan njegove smrti, a nemaju vlastiti stan, postaju najmoprimci (sunajmoprimci). Osobe koje su vodile brigu o zajedničkom kućanstvu umrlog najmoprimca ili su ovisile o njemu isto tako postaju najmoprimci (sunajmoprimci) pod uvjetom da su dijelile kućanstvo s umrlim najmanje tri godine do njegove smrti i da nemaju vlastiti stan.

2. […]

3. Ako najmoprimac stana u stambenoj zadruzi umre, a stan nije u zajedničkom najmu s bračnim drugom, nakon smrti najmoprimca njegovo članstvo u zadruzi i najam stana prelaze na korisnika koji je naslijedio udio u članstvu.

Članak 707. Građanskog zakonika

1. Ako jedan od bračnih drugova koji su imali stan u zajedničkom najmu umre, nadživjeli bračni drug postaje jedini najmoprimac.

2. Ako je riječ o stanu u zadruzi, zajednički najam stana bračnih drugova prestaje nakon smrti jednog od bračnih drugova. Ako je pravo na stan u zadruzi stečeno tijekom braka, nadživjeli bračni drug ostaje član zadruge i posjeduje udio u članstvu, što sud uzima u obzir u postupku o nasljeđivanju. Ako bračni drug koji je prije braka stekao pravo na stan u zadruzi umre, nakon smrti tog bračnog druga njegovo članstvo u zadruzi i najam stana u zadruzi prelaze na korisnika koji je naslijedio udio u članstvu. Ako je riječ o više najmova, članstvo umrloga može prijeći na više korisnika.

3. Ako jedan od sunajmoprimaca umre, njegovo pravo prelazi na druge sunajmoprimce.

D – Vlasnički udio u društvu s ograničenom odgovornošću

Članci 116. i 117. Zakona br. 513/1991, kako je izmijenjen – ako je riječ o umrlima nakon 1. siječnja 1992.

Članak 116. Trgovačkog zakonika (Obchodný zákonník)

1. […]

2. Vlasnički je udio nasljedan. Ako nije riječ o društvu s jednim članom, društvenim se ugovorom može isključivati nasljeđivanje vlasničkog udjela. Korisnik koji nije jedini član društva može tražiti povlačenje svojeg udjela ako se od njega ne može s pravom tražiti da bude član […].

Članak 117. Trgovačkog zakonika

1. Podjela vlasničkog udjela moguća je samo pri njegovu ustupu ili prijenosu na korisnika ili pravnog sljednika člana. Podjelu vlasničkog udjela mora odobriti glavna skupština.

2. Društvenim se ugovorom može isključiti podjela vlasničkog udjela.

3. Pri podjeli vlasničkog udjela mora se zadržati iznos ulaganja naveden u članku 109. stavku 1. (vrijednost ulaganja člana mora iznositi barem 750 EUR).

E – Plaća umrloga

Članak 35. Zakona br. 311/2001 Zakonika o radu (Zákonník práce), kako je izmijenjen

Osim ako je posebnim zakonodavstvom propisano drukčije, financijska prava zaposlenika ne prestaju nakon njegove smrti. Zaposlenikova prava na plaću iz radnog odnosa, do četverostrukog iznosa njegovih prosječnih mjesečnih primanja, prelaze izravno na zaposlenikova bračnog druga, djecu i roditelje ako su u trenutku smrti živjeli u njegovu kućanstvu. Ako takvih osoba nema, prava na plaću postaju predmet nasljeđivanja.

F – Mirovine

1. Članak 21. Zakona br. 650/2004 o sustavima dopunskog mirovinskog osiguranja, kako je izmijenjen

Trenutačna vrijednost osobnog računa osiguranika koji prima privremenu dopunsku starosnu mirovinu ili privremenu dopunsku prijevremenu mirovinu nasljeđuje se ako umrli osiguranik koji je primatelj privremene dopunske starosne mirovine ili privremene dopunske prijevremene mirovine u ugovoru o mirovinskom osiguranju nije imenovao drugu fizičku ili pravnu osobu kao korisnika kojem bi trebalo isplatiti trenutačnu vrijednost osobnog računa.

2. Članci 40. – 40.a Zakona br. 43/2004 o sustavima osiguranja za starosnu mirovinu, kako je izmijenjen

Članak 40.

1. Nakon smrti osiguranika osiguranja za starosnu mirovinu, korisnik kojeg je osiguranik imenovao u ugovoru o mirovinskom osiguranju ima pravo na isplatu iznosa koji odgovara trenutačnoj vrijednosti osobnog mirovinskog računa umrloga na dan na koji je mirovinsko osiguravajuće društvo saznalo za smrt osiguranika, umanjenog za obvezne naknade koje je zatražio Zavod za socijalno osiguranje (Sociálna poisťovňa) i koje je umrli nepropisno prenio te za opravdane troškove mirovinskog osiguravajućeg društva pri isplati tog iznosa u gotovini ili njegova prijenosa u zemlju koja nije članica europodručja, i uvećanog za obvezne naknade koje Zavod za socijalno osiguranje treba prenijeti. Ako osiguranik u ugovoru o mirovinskom osiguranju nije imenovao nijednog korisnika ili ako nema nijednog korisnika, ta imovina postaje predmet nasljeđivanja.

2. Korisnik nema pravo na isplatu iznosa u skladu sa stavkom 1. ako je sud pravomoćnom odlukom utvrdio da je ta osoba namjerno prouzročila osiguranikovu smrt.

Članak 40.a

1. Nakon smrti primatelja doživotne mirovine korisnik kojeg je primatelj imenovao u ugovoru o mirovinskom osiguranju ima pravo na isplatu iznosa u skladu s člankom 32. stavkom 2. ili paušalne naknade u skladu s člankom 46.g stavkom 5. od dana na koji je osiguravatelj saznao za primateljevu smrt. Ako primatelj u ugovoru o mirovinskom osiguranju nije imenovao nijednog korisnika ili ako nema nijednog korisnika, iznos utvrđen u prvoj rečenici postaje predmet nasljeđivanja.

2. Korisnik iz stavka 1. nema pravo na isplatu iznosa u skladu s člankom 32. stavkom 2. ili isplatu paušalne naknade u skladu s člankom 46.g stavkom 5. ako je sud pravomoćnom odlukom utvrdio da je ta osoba namjerno prouzročila primateljevu smrt.

Članak 118. Zakona br. 461/2003 o socijalnom osiguranju, kako je izmijenjen

1. Ako fizička osoba koja je ispunila uvjete za ostvarenje prava na naknadu umre nakon što je tražila ostvarenje prava na naknadu i isplatu te naknade, prava te osobe na iznose dospjele na dan njezine smrti prelaze redom na bračnog druga, djecu i roditelje.

2. Ako fizička osoba koja je ispunila uvjete za ostvarenje prava na naknadu za bolest, ozljedu, rehabilitaciju ili prekvalifikaciju, naknadu iz osiguranja jamstva ili naknadu za nezaposlenost umre prije nego što je tražila ostvarenje prava na te naknade, prava te osobe na iznose dospjele na dan njezine smrti prelaze redom na bračnog druga, djecu i roditelje.

3. Ako je naknada dodijeljena prije smrti fizičke osobe koja je ispunila uvjete za ostvarenje prava na naknadu i isplatu te naknade, dospjeli iznosi koji nisu plaćeni do dana smrti te osobe isplaćuju se fizičkim osobama navedenima u stavku 1. (prva rečenica).

4. Prava koja prelaze na fizičke osobe navedene u stavcima od 1. do 3. ne nasljeđuju se, ali postaju predmet nasljeđivanja ako nema takvih fizičkih osoba.

5. Ako nijedna fizička osoba nema pravo na naknade u skladu sa stavcima od 1. do 4., te naknade ulaze u ostali prihod fonda iz kojeg su trebale biti isplaćene.

2 Primjenjuju li se prema pravu ove države članice ta posebna pravila na nasljeđivanje navedene imovine neovisno o pravu mjerodavnom za nasljeđivanje?

Da. Osoba ima pravo navesti osobe kojima će, umjesto zakonskim nasljednicima, pripasti imovina nakon njezine smrti (npr. ugovor o dopunskom mirovinskom osiguranju) ili je riječ o određenoj kategoriji imovine za koju se zakonom određuje na koji bi način njome trebalo raspolagati nakon smrti osobe (npr. mjere za uređenje prava vlasništva nad zemljištem, naknade iz socijalnog osiguranja).

3 Postoje li prema pravu ove države članice posebni postupci kojima se osigurava usklađenost s navedenim posebnim pravilima?

Kad je riječ o nepokretnoj imovini, ako se u postupku o nasljeđivanju ne poštuju propisi iz prvog pitanja, tijelo nadležno za vođenje zemljišnih knjiga ne upisuje novostečeno pravo vlasništva u zemljišne knjige.

U postupcima o nasljeđivanju koji se vode u Slovačkoj javni bilježnik koji provodi postupak o nasljeđivanju primjenjuje, prema uputama suda, propise navedene u prvom pitanju. Taj postupak završava donošenjem rješenja o nasljeđivanju te svaka stranka koja smatra da ono nije u skladu s posebnim pravilima koja su na snazi može to rješenje osporiti.

28/06/2019