Osiguravanje imovine tijekom sudskog postupka u zemljama EU-a

1 Koje vrste mjera postoje?

• Sudac koji vodi postupak povodom zahtjeva za donošenje privremene mjere, uvijek može donijeti takve mjere po hitnom postupku (hitni postupak, privremeno plaćanje, deložacija, zabrana činjenja određene radnje uz mogućnost izricanja kazne, osiguravanje dokaza).

Ne postoji popis mogućih privremenih mjera. Zahtjev za donošenje svih hitnih privremenih mjera može se podnijeti sudu ako ne postoji uvjerljivi prigovor ili su one opravdane postojanjem spora (privremeno plaćanje, deložacija nezakonitih stanara, izvještaj vještaka ili obavijest o šteti itd.). Osim toga, sud može po hitnom postupku donijeti sve privremene mjere potrebne za sprječavanje neposredne štete (među ostalim mjere zaštite mjesta) ili za prekid očigledno nezakonitog smetanja.

• Postoji poseban sustav mjera opreza (preventivne blokade i sudski zalog), koje vjerovniku omogućuju da, najčešće uz odobrenje suda, dužniku onemogući raspolaganje dijelom imovine ili cjelokupnom imovinom ili da na tu imovinu upiše posebno založno pravo kako bi osigurao plaćanje duga koji još nije potvrđen presudom, ali čija je naplata ugrožena.

Mjere opreza mogu biti:

• preventivna blokada koja omogućuje preventivnu zapljenu materijalne imovine (namještaj, vozila itd.), nematerijalne imovine (novčani iznos, prava u trgovačkom društvu, dionice i udjeli itd.) ili drugih potraživanja (bankovni računi, najamnina itd.)
• upis sudskog zaloga na nekretnini, goodwillu, udjelima partnera ili vrijednosnim papirima (privremeni upis hipoteke, zalog na dionicama ili vrijednosnim papirima).

2 Pod kojim se uvjetima takve mjere mogu naložiti?

2.1 Postupak

• Privremene mjere: zahtjev se mora podnijeti sudu putem poziva (sudski poziv koji upućuje sudski izvršitelj (huissier de justice)). Radi se o hitnom kontradiktornom postupku. Pod određenim se uvjetima privremene mjere mogu odrediti na temelju zahtjeva, bez prethodne kontradiktorne rasprave.
• Mjere opreza: u načelu je potrebno prethodno odobrenje suda. Međutim, vjerovnik je oslobođen obveze ishođenja odobrenja ako se može pozvati na ovršnu ispravu ili sudsku odluku koja još nije izvršiva. Isto vrijedi u slučaju neplaćanja obveze prihvaćenom mjenicom, zadužnicom, čekom ili neplaćanja najamnine za nekretninu (ako je ugovor sastavljen u pisanom obliku).

Kad je riječ o privremenim mjerama, određivanje nadležnog suda ovisi o naravi zahtjeva. Opću nadležnost ima predsjednik suda (Tribunal judiciaire). Međutim, lokalni sud (Tribunal de proximité) i predsjednici trgovačkog suda (Tribunal de commerce), radnog suda (Conseil des prud’hommes) i suda za poljoprivredno zemljište (Tribunal paritaire des baux ruraux) isto tako mogu donositi odluke o privremenim mjerama u području njihove nadležnosti.

Nadležnost za donošenje mjera opreza je na predsjedniku suda u mjestu izvršenja ili predsjedniku trgovačkog suda ako se zahtjevom traži osiguranje duga u nadležnosti trgovačkog suda prije pokretanja sudskog postupka.

Nadležan je sud mjesta u kojem dužnik ima boravište ako je njegovo mjesto prebivališta u Francuskoj. U drugim slučajevima nadležan je sud u mjestu izvršenja.

Zastupanje po odvjetniku u načelu je obvezujuće u postupku koji se vodi pred sucem povodom zahtjeva za donošenje privremenih mjera i sucem koji je nadležan za izvršenje, osim kad je riječ o određenim zahtjevima, posebice kad se odnose na iznos manji od 10 000 EUR. Preventivne zapljene provodi sudski izvršitelj. Za upis sudskih zaloga nije predviđena ista obveza. Međutim, uzimajući u obzir pravnu složenost upisa zaloga, vjerovnici uvijek imaju pomoć pravnog stručnjaka.

Troškove mjera opreza uvijek snosi dužnik, čak i ako se od vjerovnika zatraži da te troškove predujmi. Troškovi ovrhe podliježu cjeniku kojim je utvrđena naknada za sudske izvršitelje za svaku ovršnu radnju i mjeru opreza.

U skladu s Uredbom br. 96-1080 od 12. prosinca 1996. utvrđena naknada za sudske izvršitelje obuhvaća paušalni iznos koji se kumulativno ili alternativno, ovisno o predmetnom slučaju, izražava u fiksnim ili razmjernim troškovima, kao i upravnu pristojbu, prema potrebi.

Kad je riječ o mjerama opreza, razmjerni troškovi naplate koji se računaju na temelju naplaćenih iznosa naplativi su samo ako sudski izvršitelji dobiju nalog za naplatu dugovanih iznosa. Osim toga, u popisu troškova koji je priložen prethodno navedenoj uredbi isključena je mogućnost dodatne dogovorene naknade, uz iznimku preventivne zapljene prava u trgovačkom društvu, dionica i udjela.

2.2 Glavni uvjeti

Sud ne provodi mjeru opreza, nego je samo odobrava. Mjeru provodi sudski izvršitelj na zahtjev korisnika odobrenja.

Ako je potrebno prethodno odobrenje suca, za dug mora postojati dokaz prima facie.

Za mjere opreza ne postoji izričiti uvjet hitnosti.

Vjerovnik mora dokazati da postoje „okolnosti koje mogu ugroziti naplatu” duga (na primjer, zlonamjerno postupanje dužnika koji skriva svoju imovinu, postojanje više vjerovnika itd.).

3 Predmet i priroda takvih mjera?

3.1 Koja vrsta imovine može podlijegati takvim mjerama?

Sva dužnikova imovina za koju nije propisano zakonom da je „neovršiva” (na primjer, imovina potrebna za život ili obavljanje dužnikova posla) može biti predmet preventivne zapljene. Isto vrijedi i za dugove. Međutim, plaće nikada ne mogu biti predmet mjera opreza (iako mogu biti zaplijenjene na temelju sudske odluke ili drugog ovršnog naslova, u skladu s postupkom ovrhe na plaći).

3.2 Koji su učinci takvih mjera?

Imovina koja je zaplijenjena mjerom opreza je nedostupna. Dužnik ostaje u posjedu imovine i odgovoran je za nju, ali njome ne može raspolagati. Ako dužnik raspolaže zaplijenjenom imovinom, čini kazneno djelo za koje se može izreći novčana kazna ili kazna zatvora.

Zaplijenjeni novčani iznosi drže se na založnom računu.

Dužnik može prodati imovinu na kojoj je upisan sudski zalog, ali vjerovnik ima pravo da o tome bude obaviješten i pravo prvenstva na prodajnu cijenu te imovine.

Imovina koja je zaplijenjena mjerom opreza ostaje u odgovornosti dužnika, koji je njezin „čuvar”. Nije moguće pozvati se na učinak takve zapljene u odnosu na treće strane. S druge strane, sudski zalog, koji mora biti objavljen (u sudskom registru ili u zemljišnim knjigama), primjenjiv je na sve.

Banka (i svaka treća strana koja je dužnik) koja primi zahtjev za određivanje preventivne zapljene u odnosu na svojeg klijenta, ima obvezu bez odgađanja obavijestiti sudskog izvršitelja o svim obvezama prema dužniku (odnosno o svim računima otvorenima na ime dužnika te iznosima na tim računima). Ako banka bez opravdanog razloga odbije dostaviti te informacije, može joj se naložiti plaćanje duga umjesto dužnika.

3.3 Koliko dugo takve mjere vrijede?

Mjera opreza mora biti donesena u roku od tri mjeseca od donošenja odluke kojom ju je sudac odobrio. U suprotnom, odobrenje postaje nevažeće.

Ako vjerovnik još nije pokrenuo postupak za priznavanje potraživanja, to mora učiniti u mjesecu u kojem je donesena mjera. U suprotnom, mjera postaje nevažeća.

Mjera opreza mora biti dostavljena dužniku najkasnije u roku od osam dana. Dužnik može podnijeti žalbu sudu izvršenja kojom osporava mjeru ili njezino odobrenje. Sud isto tako može unaprijed odrediti datum rasprave na koju će stranke biti pozvane kako bi raspravljale o mjeri. Osporavanje dužnika u načelu je prihvatljivo ako preventivna zapljena nije izvršena nakon što je vjerovnik ishodio sudsku odluku koja se odnosi na njegovo potraživanje.

4 Je li moguća žalba protiv takve mjere?

Dužnik može osporiti nalog istodobno kad i samu mjeru.

Sud izvršenja koji je nadležan za davanje odobrenja za mjere opreza isto tako može ispitati osporavanja. Protiv njegovih odluka može se podnijeti žalba žalbenom sudu.

Ako dužnik sazna za odobrenje mjere istodobno kad i za samu mjeru, na osporavanje naloga primjenjuju se ista pravila kao i na osporavanje mjere, tj. dopušteno je ako zaštitna mjera nije izvršena.

Žalba ne obustavlja učinak mjere opreza, koja se izvršava ako sudac nije naredio njezino ukidanje ili ako nije utvrdio njezinu ništavnost.

Nalozi kojima se donose privremene mjere mogu se osporavati žalbom ako su mjere donesene u kontradiktornom postupku, ili privremenim opozivom ako su donesene u nekontradiktornom postupku.

Druge poveznice

Internetske stranice Legifrance

Internetske stranice Ministarstva pravosuđa (Ministère de la Justice)

Internetske stranice francuske Nacionalne komore sudskih izvršitelja (Chambre Nationale des Huissiers de Justice)