Uzajamno priznavanje zaštitnih mjera u građanskim stvarima

---

Članak 17. - Informacije dostupne javnosti

1. Privremene mjere zaštite od nasilja u obitelji temeljem Zakona o posebnim sudskim postupcima

1.1. Relevantno zakonodavstvo

Posebne odredbe za borbu protiv nasilja u obitelji sadržane su u člancima od 751. do 753. Zakona br. 89/2012 (Građanskog zakonika) koji je dostupan ovdje. Postupovna pravila kojima se uređuju postupci privremene zaštite od nasilja u obitelji utvrđena su u člancima od 400. do 414. Zakona br. 292/2013 o posebnim sudskim postupcima, koji je dostupan ovdje.

Ako jednom od bračnih drugova (koji je još u braku ili je razveden) postane nepodnošljivo s drugim bračnim drugom dijeliti kuću ili stan gdje se nalazi obiteljski dom zbog tjelesnog ili psihičkog nasilja nad njim ili nekom drugom osobom koja živi u obiteljskom domu s bračnim drugovima, sud može na zahtjev tog bračnog druga ograničiti ili čak oduzeti pravo drugog bračnog druga na stanovanje u navedenoj kući ili stanu na određeno vrijeme.

Uzimajući u obzir njezinu prirodu i sadržaj, kao i uvjete za njezino donošenje, privremena mjera zaštite od nasilja u obitelji spada u područje primjene Uredbe (EU) br. 606/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

1.2. Nositelji prava

(a) bračni drugovi: nasilje ne mora nužno biti usmjereno samo na bračnog druga, već može biti usmjereno i na neku drugu osobu koja živi u obiteljskom domu s bračnim drugovima

(b) razvedeni bračni drugovi koji dijele obiteljski dom

(c) druge osobe koje žive u obiteljskom domu s bračnim drugovima ili razvedenim bračnim drugovima bez obzira na to je li nasilje usmjereno na te druge osobe ili na neke druge osobe koje žive u njihovom kućanstvu.

1.3. Sadržaj

Tuženiku se prije svega može naložiti sljedeće:

(a) da napusti zajedničko kućanstvo i njegovu neposrednu okolinu i da ne smije boraviti u zajedničkom kućanstvu ili mu pristupati

(b) da se ne smije približavati zajedničkom kućanstvu ili podnositelju zahtjeva i boraviti u blizini

(c) da se ne smije susretati s podnositeljem zahtjeva ili

(d) da ni na koji način ne smije uhoditi i uznemirivati podnositelja zahtjeva.

1.4. Trajanje

Privremena mjera traje mjesec dana od datuma izvršivosti. Relevantna odluka postaje izvršiva nakon donošenja, tj. njezina izvršivost ne ovisi o dostavi ili pravomoćnosti odluke.

Odluka se može izvršiti u više navrata za vrijeme razdoblja za koje je donesena privremena mjera. Ako stranka obveznica povrijedi svoju obvezu suzdržavanja od ulaska ili boravka u zajedničkom kućanstvu nakon donošenja odluke iz članka 493. Zakona o posebnim sudskim postupcima, sud će u bilo kojem trenutku i bez odgode ponovno izvršiti odluku iseljavanjem stranke obveznice iz zajedničkog kućanstva na zahtjev nositelja prava. U drugim će slučajevima sud postupiti u skladu s člankom 351. Zakona o parničnom postupku i stranci obveznici izreći novčanu kaznu do 100 000 CZK zbog povrede obveze.

1.5. Produljenje

Privremena mjera vrijedi mjesec dana od datuma izvršnosti odluke te se može produljiti. Sud će je produljiti samo na zahtjev.

Podnošenjem odgovarajućeg zahtjeva za produljenje automatski se produljuje trajanje privremene mjere do donošenja odluke suda o zahtjevu.

Najdulje je ukupno trajanje privremene mjere šest mjeseci od dana njezine izvršnosti.

1.6. Postupovna pravila

Nadležan je redovni sud podnositelja zahtjeva. Sud će odlučiti o relevantnom zahtjevu u roku od 48 sati bez održavanja rasprave. Na odluku je dopuštena žalba. U Češkoj ne postoji javni registar privremenih mjera.

1.6.1. Ključni elementi zahtjeva

Zahtjev za privremenu mjeru zaštite od nasilja u obitelji mora sadržavati opće elemente propisane u zahtjevu i opis činjeničnog stanja kojim se dokazuje da je suživot podnositelja zahtjeva i tuženika u kući ili stanu gdje dijele kućanstvo podnositelju zahtjeva nepodnošljiv zbog fizičkog ili psihičkog nasilja usmjerenog na navedenog podnositelja zahtjeva ili opis činjeničnog stanja kojim se dokazuje da se podnositelja zahtjeva uhodi ili uznemirava.

1.6.2. Sudska pristojba

Podnositelj zahtjeva za zaštitu od nasilja u obitelji oslobođen je plaćanja sudske pristojbe.

1.7. Povreda

Tijelo nadležno za primanje pritužbi povezanih s povredom privremene mjere je policija Češke Republike.

2. Privremene mjere na temelju Zakona o parničnom postupku

2.1. Relevantno zakonodavstvo

Članci od 74. do 77.a Zakona br. 99/1963 (Zakon o građanskom postupku), koji je dostupan ovdje. Ako sud odobri zahtjev za mjeru zaštite, u svakom slučaju mora podnositelju zahtjeva naložiti da u određenom vremenskom roku podnese zahtjev za pokretanje postupka o osnovanosti predmeta jer je privremena mjera samo privremeno rješenje dok se predmet ne riješi konačnom odlukom o njegovoj osnovanosti.

2.2. Nositelji prava

Stranke u postupku u vezi sa zahtjevom za privremenu mjeru u svakom su slučaju podnositelj zahtjeva i osobe koje bi bile stranke u postupku o osnovanosti predmeta (članak 74. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

2.3. Sadržaj

Primjeri obveza koje sud može nametnuti privremenom mjerom navedeni su u članku 76. stavku 1. Zakona o parničnom postupku. Članak 76. stavak 1. točka (e) posebno je relevantan za potrebe izdavanja potvrda u skladu s Uredbom (EU) br. 606/2013 Europskog parlamenta i Vijeća s obzirom na to da se njime propisuje da privremenom mjerom sud može stranci naložiti određenu radnju, suzdržavanje od određene radnje ili prihvaćanje nečega.

2.4. Trajanje

Rješenje kojim se izriče privremena mjera izvršivo je po objavi. Ako nema objave, izvršivo je po dostavi obvezniku.

Privremena mjera prestaje vrijediti u sljedećim slučajevima:

(a)      ako podnositelj zahtjeva ne podnese zahtjev za pokretanje postupka o osnovanosti predmeta u vremenskom roku koji je utvrđen zakonom ili koji je propisao sud

(b)      ako zahtjev u pogledu osnovanosti predmeta nije odobren

(c)      ako je zahtjev u pogledu osnovanosti predmeta odobren i ako je prošlo 15 dana od izvršenja odluke o tom predmetu

(d)      ako je trajanje mjere isteklo.

Sud može produljiti trajanje privremene mjere.

2.5. Postupovna pravila

Za odobrenje privremene mjere u načelu je nadležan sud koji je nadležan i za osnovanost predmeta. O zahtjevu za privremenu mjeru sud će odlučiti bez odgode i bez održavanja rasprave, a najkasnije u roku od sedam dana od podnošenja zahtjeva. Na odluku je dopuštena žalba. U Češkoj ne postoji javni registar privremenih mjera.

2.5.1. Ključni elementi zahtjeva

Zahtjev za privremenu mjeru mora sadržavati opće elemente koji se zahtijevaju u zahtjevu te imena, prezimena i boravišta stranaka i, ako je primjenjivo, njihovih zastupnika, opis činjeničnog stanja kojim se dokazuje da je odnos između stranaka potrebno privremeno riješiti ili da postoji zabrinutost da bi izvršenje sudske odluke moglo biti ugroženo, kao i opis činjeničnog stanja kojim se opravdava privremena mjera. U zahtjevu je potrebno jasno naznačiti kakvu privremenu mjeru traži podnositelj zahtjeva.

2.5.2. Sudska pristojba

Pristojba za podnošenje zahtjeva iznosi 1000 CZK.

2.6. Povreda

Ništava je svaka pravna radnja obveznika iz izreke izvršivog rješenja o odobrenju privremene mjere, kojom se krši obveza nametnuta izvršivim rješenjem o odobrenju privremene mjere. Sud će ništavost uzeti u obzir po službenoj dužnosti.

 3. Privremene mjere na temelju Zakona o kaznenom postupku

3.1. Relevantno zakonodavstvo

Pravne odredbe kojima se uređuju privremene mjere sadržane su u člancima od 88.b do 88.o Zakona br. 141/1961 o kaznenom postupku (Zakon o kaznenom postupku) koji je dostupan ovdje.

Uzimajući u obzir njihovu prirodu i sadržaj, može se smatrati da privremene mjere na temelju članka 88.d Zakona o kaznenom postupku (zabrana kontakta s određenim osobama) i članka 88.e Zakona o kaznenom postupku (zabrana pristupa domu) spadaju u područje primjene Uredbe (EU) br. 606/2013 Europskog parlamenta i Vijeća.

3.2. Korisnici zaštite

Žrtva, bliska osoba ili neka druga osoba (npr. svjedok).

3.3. Sadržaj

3.3.1. Zabrana kontakta s određenim osobama

Zabrana kontakta s određenim osobama znači da obveznik ne smije ni na koji način kontaktirati sa žrtvom, osobama bliskima žrtvi ili nekim drugim osobama ili ih tražiti (a posebno kad je riječ o svjedocima), među ostalim ni putem elektroničke komunikacijske mreže ili na neki drugi sličan način.

3.3.2. Zabrana pristupa domu

Zabrana pristupa domu znači da okrivljenik ne smije pristupati i približavati se zajedničkom kućanstvu koje dijeli sa žrtvom niti u njemu boraviti.

3.4. Trajanje

Privremena mjera traje sve dok je potrebna u svrhu za koju je donesena, a najdulje do pravomoćnosti presude ili neke druge odluke kojom se postupak obustavlja.

Ako razlog za izricanje privremene mjere i dalje postoji, a okrivljenik se ne pridržava uvjeta privremene mjere, tijelo nadležno za provedbu kaznenog zakona može odlučiti da će okrivljeniku izreći upravnu novčanu kaznu, neku drugu vrstu privremene mjere ili odrediti pritvor.

3.5. Postupovna pravila

Relevantne pravne odredbe sadržane su u članku 88.b stavku 2. Zakona o kaznenom postupku. Na odluku je dopuštena žalba. U Češkoj ne postoji javni registar privremenih mjera.

3.5.1. Ključni elementi zahtjeva

Ovlast za izricanje privremenih mjera u kaznenom postupku ima sudac, a ponekad i javni tužitelj (vidjeti članak 88.m Zakona o kaznenom postupku).

3.5.2. Sudska pristojba

Zahtjevi za privremene mjere ne podliježu plaćanju sudske pristojbe.

3.6. Povreda

Tijela nadležna za primanje pritužbi povezanih s povredom privremene mjere su tijela za izvršavanje kaznenog zakonodavstva, konkretno policija Češke Republike.

Članak 18. točka (a)(i) - tijela koja su nadležna za određivanje zaštitnih mjera i izdavanje potvrda u skladu s člankom 5.

Okružni sudovi (okresní soudy)

Članak 18. točka (a)(ii) - tijela pred kojima se na zaštitnu mjeru određenu u drugoj državi članici potrebno pozivati i/ili koja su nadležna za izvršenje te mjere

Okružni sudovi (okresní soudy) Na temelju članka 513.a stavka 1. Zakona br. 292/2013 o posebnim sudskim postupcima mjesnu nadležnost ima redovni sud podnositelja zahtjeva. Ako to nije primjenjivo, mjesnu nadležnost ima sud na čijem području treba biti odobrena zaštita. To je obično okružni sud područja na kojem boravi podnositelj zahtjeva.

Članak 18. točka (a)(iii) - tijela koja su nadležna za provedbu prilagodbe zaštitnih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 1.

Okružni sudovi (okresní soudy) Na temelju članka 513.a stavka 2. Zakona br. 292/2013 o posebnim sudskim postupcima mjesnu nadležnost ima redovni sud podnositelja zahtjeva. Ako to nije primjenjivo, mjesnu nadležnost ima sud na čijem području treba biti odobrena zaštita. To je obično okružni sud područja na kojem boravi podnositelj zahtjeva.

Članak 18. točka (a)(iv) - sudovi kojima treba podnijeti zahtjev za odbijanje priznavanja i, ako je to potrebno, izvršenja u skladu s člankom 13.

Okružni sudovi (okresní soudy)

Članak 18. točka (b) - jezik ili jezici koji su prihvaćeni za prijevode, kako je navedeno u članku 16. stavku 1

Češki ili slovački