Izvorna jezična inačica ove stranice njemački nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.
Swipe to change

Osiguravanje imovine tijekom sudskog postupka u zemljama EU-a

Njemačka
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koje vrste mjera postoje?

Cilj je ovih mjera osigurati prisilno izvršenje privremenim oduzimanjem imovine dužnika ili privremenom odlukom o predmetnoj situaciji. Mjerama kao takvima obično se ne namiruje dugovanje.

Dostupne su mjere navedene u nastavku.

1.1. Oduzimanje prije presude i uhićenje osobe (dinglicher und persönlicher Arrest) (članci 916. i dalje Zakona o parničnom postupku (Zivilprozessordnung – ZPO))

Oduzimanjem se osigurava prisilno izvršenje, obično u odnosu na dužnikovu pokretnu ili nepokretnu imovinu, na temelju novčane tražbine. Oduzimanje na zahtjev nalaže nadležni sud. Osim nekoliko odstupanja, odredbe o prisilnom oduzimanju primjenjuju se na naknadno izvršenje oduzimanja. Oduzimanje se može izvršiti, među ostalim, zapljenom (Pfändung) (pokretnine), prisilnim zasnivanjem založnog prava (Arresthypothek) (nekretnine) ili uhićenjem (Haft) (uhićenje osobe).

1. 2. Privremena mjera (einstweilige Verfügung) (članci 935. i dalje Zakona o parničnom postupku)

Privremenim mjerama privremeno se osigurava nenovčana tražbina. Privremenu mjeru u obliku osiguranja budućeg izvršenja nenovčanih tražbina (Sicherungsverfügung) (članak 935. Zakona o parničnom postupku) ili privremenog sudskog uređenja pravnog odnosa (Regelungsverfügung) (članak 940. Zakona o parničnom postupku) na zahtjev nalaže nadležni sud. Osim toga, u otežanim uvjetima može se naložiti i zaštitna obvezna mjera (Leistungsverfügung). Odredbe o prisilnom izvršenju u načelu se primjenjuju i na naknadno izvršenje (članak 936. u vezi s člankom 928. Zakona o parničnom postupku).

1.3. Nalog za blokadu računa u skladu s pravom EU-a

Člancima 946. i dalje Zakona o parničnom postupku provodi se Uredba (EU) br. 655/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi postupka za europski nalog za blokadu računa kako bi se pojednostavila prekogranična naplata duga u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 189 od 27. lipnja 2014., str. 59.). Nalog za blokadu računa poseban je oblik privremene pomoći.


1.4. Obavijest o hitnom namirenju dugovanja (Vorpfändung) (članak 845. Zakona o parničnom postupku)

Postoji i obavijest o hitnom namirenju dugovanja, a riječ je o posebnoj vrsti osiguranja za vjerovnika. To je vjerovnikova privatna mjera izvršenja u odnosu između dužnika i dužnika koji je treća strana, koja ima učinak oduzimanja (članak 845. stavak 2. Zakona o parničnom postupku).

2 Pod kojim se uvjetima takve mjere mogu naložiti?

2.1 Postupak

Oduzimanje prije presude i uhićenje osobe te privremene mjere (točke 1.1. i 1.2.) određuju se nalogom nadležnog suda na zahtjev tužitelja. Zahtjev mora sadržavati informacije o tražbini koju treba osigurati te hitnosti naloga ili riziku od ugrožavanja izvršenja. Sud je potrebno uvjeriti u oboje, na primjer davanjem izjave pod prisegom.

Zahtjev se može podnijeti u pisanom obliku ili izjaviti usmeno u zapisnik za sudski spis. Nadležni sud je sud koji ima stvarnu nadležnost za predmetni postupak ili lokalni sud (Amtsgericht), u okrugu u kojem se nalazi predmet koji treba osigurati, predmet spora ili osoba koju treba zadržati. U slučaju usmene rasprave, sudska odluka donosi se u obliku presude ili u obliku naloga.

Zastupanje po odvjetniku u postupku za donošenje privremenih mjera potrebno je samo u slučaju usmene rasprave na regionalnom sudu (Landgericht).

Nalog za blokadu računa (točka 1.3.) uređen je Uredbom (EU) br. 655/2014. Članci 946. i dalje Zakona o parničnom postupku sadržavaju potrebne odredbe o podnošenju zahtjeva te o postupku, izvršenju naloga i svim pravnim lijekovima.

Obavijest o hitnom namirenju dugovanja (točka 1.4.) ne izdaje sud (vidjeti prije svega prethodni tekst). U tom slučaju vjerovnik sam preuzima inicijativu (obično imenovanjem sudskog izvršitelja koji će djelovati u njegovo ime). Vjerovnik nastoji izvršiti tražbinu oduzimanjem primitaka ili drugih prava, na temelju pravne snage izvršne pravne isprave, dostavom dužniku koji je treća strana ili glavnom dužniku pisanu izjavu u kojoj je navedeno da je oduzimanje prava ili primitka iz tog odnosa neizbježno (članak 845. stavak 1. Zakona o parničnom postupku). Obavijest dužniku koji je treća strana ima izvršnu snagu u skladu s člankom 930. Zakona o parničnom postupku samo ako se dugovanje stvarno naplati u roku od mjesec dana (članak 845. stavak 2. Zakona).

Zakonom o sudskim pristojbama (Gerichtskostengesetz, GKG) predviđeno je plaćanje iznosa od 150 % pristojbe u postupku povodom zahtjeva za oduzimanje ili uhićenje ili donošenje privremene mjere. Iznos pristojbe ovisi o vrijednosti spora. Sud procjenjuje vrijednost spora za svaki predmet zasebno, ovisno o interesu podnositelja zahtjeva za realizaciju imovine dužnika. Tablica pristojbi za vrijednosti spora do 500 000 EUR navedena je u nastavku.

Zakon o sudskim pristojbama (GKG) Prilog 2. (odnosi se na članak 34. stavak 1. treću rečenicu)

Vrijednost predmeta spora do ... EUR

Pristojba
... EUR


Vrijednost predmeta spora do ... EUR

Pristojba
... EUR

500

35,00


50 000

546,00

1000

53,00


65 000

666,00

1500

71,00


80 000

786,00

2000

89,00


95 000

906,00

3000

108,00


110 000

1026,00

4000

127,00


125 000

1146,00

5000

146,00


140 000

1266,00

6000

165,00


155 000

1386,00

7000

184,00


170 000

1506,00

8000

203,00


185 000

1626,00

9000

222,00


200 000

1746,00

10 000

241,00


230 000

1925,00

13 000

267,00


260 000

2104,00

16 000

293,00


290 000

2283,00

19 000

319,00


320 000

2462,00

22 000

345,00


350 000

2641,00

25 000

371,00


380 000

2820,00

30 000

406,00


410 000

2999,00

35 000

441,00


440 000

3178,00

40 000

476,00


470 000

3357,00

45 000

511,00


500 000

3536,00

Ako zahtjev podliježe usmenom postupku i ako predmet nije okončan povlačenjem zahtjeva za zaštitu prije zaključenja usmene rasprave ili priznanjem dugovanja, odricanjem ili nagodbom (u tim se slučajevima pristojba umanjuje za 50 %), plaća se viši iznos pristojbe u iznosu od 300 %. Troškove u prvom redu snosi stranka kojoj je sud to naložio u svojoj odluci – osim toga, i podnositelj zahtjeva, kao osoba koja je pokrenula postupak, može snositi troškove u svojstvu solidarnog dužnika.

Sudski izvršitelj naplaćuje pristojbu u iznosu od 3 EUR za svaku dostavu obavijesti o hitnom namirenju dugovanja dužniku ili dužniku koji je treća strana navedenom u obavijesti. Osim toga, poštanske naknade i troškovi naplaćuju se za sve potrebne potvrde. Pristojba za osobnu dostavu koju obavlja sudski izvršitelj iznosi 10 EUR i u tom se slučaju plaćaju i putni troškovi sudskog izvršitelja. Ovisno o udaljenosti do mjesta stanovanja adresata ti troškovi iznose od 3,25 EUR do 16,25 EUR. Pristojba koja se plaća sudskom izvršitelju za pripremu obavijesti o izvršenju u ime vjerovnika (članak 845. stavak 1. druga rečenica Zakona) iznosi 16 EUR za obavljanje službene radnje.

Izvršenje sudskog naloga prvenstveno obavlja sudski izvršitelj, a provodi se državnim instrumentima (izvršenje). Odvija se u skladu s propisima koji su trenutačno na snazi za izvršenje sudskih presuda.

Napomena: izvršenje privremeno izvršive presude, kojom se osporava mjera predostrožnosti, u biti se ne razlikuje od izvršenja pravomoćne odluke. Međutim, zakonom su utvrđene različite metode izvršenja ovisno o prirodi tražbine.

Ako je riječ o fiksnom iznosu duga, vjerovnik se često za izvršenje sudske odluke koristi uslugama sudskog izvršitelja. Za izvršenje na pokretnoj imovini koje provodi sudski izvršitelj naplaćuje se pristojba u iznosu od 26,00 EUR. Ako je radno vrijeme sudskog izvršitelja dulje od tri sata, naplaćuje se dodatni iznos od 20,00 EUR za svaki dodatni sat ili za dio sata. Osim toga, naplatit će se i svi nužni troškovi sudskog izvršitelja. Platnim nalogom vjerovniku se može dati i pravo da podnese zahtjev za sudsku zapljenu primitaka dužnika (npr. pravo na isplatu plaće) (članak 829. Zakona o parničnom postupku). Za postupak koji se odnosi na sam zahtjev naplaćuje se pristojba u iznosu od 20,00 EUR, a pristojba za nepredviđene troškove (posebno troškove dostave sudskog naloga) naplaćuje se zasebno.

Ako se izvršenje provodi na nepokretnoj imovini dužnika, može se upisati hipoteka za osiguranje dugovanja ili imovina može postati predmet prisilne prodaje na dražbi ili prisilne uprave. Zakonom o troškovima sudova i javnih bilježnika u slučaju izvanparničnih postupaka (Zakon o troškovima sudova i javnih bilježnika, GNotKG) (Gesetz über Kosten der freiwilligen Gerichtsbarkeit für Gerichte und Notare (Gerichts- und Notarkostengesetz, GNotKG)) za upis hipoteke u zemljišne knjige u svrhu osiguranja dugovanja propisano je plaćanje pune pristojbe razmjerne vrijednosti tog dugovanja. Tablica pristojbi za vrijednosti do 3 milijuna EUR navedena je u nastavku.

Zakon o troškovima sudova i javnih bilježnika u slučaju izvanparničnih postupaka (Zakon o troškovima sudova i javnih bilježnika, Gerichts- und Notarkostengesetz GNotKG)

Prilog 2. (odnosi se na članak 34. stavak 3.)


Vrijednost transakcije do ... EUR

Pristojba
Tablica A
... EUR

Pristojba
Tablica B
... EUR


Vrijednost transakcije do ... EUR

Pristojba
Tablica A
... EUR

Pristojba
Tablica B
... EUR


Vrijednost transakcije do ... EUR

Pristojba
Tablica A
... EUR

Pristojba
Tablica B
... EUR

500

35,00

15,00


200 000

1746,00

435,00


1 550 000

7316,00

2615,00

1000

53,00

19,00


230 000

1925,00

485,00


1 600 000

7496,00

2695,00

1500

71,00

23,00


260 000

2104,00

535,00


1 650 000

7676,00

2775,00

2000

89,00

27,00


290 000

2283,00

585,00


1 700 000

7856,00

2855,00

3000

108,00

33,00


320 000

2462,00

635,00


1 750 000

8036,00

2935,00

4000

127,00

39,00


350 000

2641,00

685,00


1 800 000

8216,00

3015,00

5000

146,00

45,00


380 000

2820,00

735,00


1 850 000

8396,00

3095,00

6000

165,00

51,00


410 000

2999,00

785,00


1 900 000

8576,00

3175,00

7000

184,00

57,00


440 000

3178,00

835,00


1 950 000

8756,00

3255,00

8000

203,00

63,00


470 000

3357,00

885,00


2 000 000

8936,00

3335,00

9000

222,00

69,00


500 000

3536,00

935,00


2 050 000

9116,00

3415,00

10 000

241,00

75,00


550 000

3716,00

1015,00


2 100 000

9296,00

3495,00

13 000

267,00

83,00


600 000

3896,00

1095,00


2 150 000

9476,00

3575,00

16 000

293,00

91,00


650 000

4076,00

1175,00


2 200 000

9656,00

3655,00

19 000

319,00

99,00


700 000

4256,00

1255,00


2 250 000

9836,00

3735,00

22 000

345,00

107,00


750 000

4436,00

1335,00


2 300 000

10016,00

3815,00

25 000

371,00

115,00


800 000

4616,00

1415,00


2 350 000

10 196,00

3895,00

30 000

406,00

125,00


850 000

4796,00

1495,00


2 400 000

10 376,00

3975,00

35 000

441,00

135,00


900 000

4976,00

1575,00


2 450 000

10 556,00

4055,00

40 000

476,00

145,00


950 000

5156,00

1655,00


2 500 000

10 736,00

4135,00

45 000

511,00

155,00


1 000 000

5336,00

1735,00


2 550 000

10 916,00

4215,00

50 000

546,00

165,00


1 050 000

5516,00

1815,00


2 600 000

11 096,00

4295,00

65 000

666,00

192,00


1 100 000

5696,00

1895,00


2 650 000

11 276,00

4375,00

80 000

786,00

219,00


1 150 000

5876,00

1975,00


2 700 000

11 456,00

4455,00

95 000

906,00

246,00


1 200 000

6056,00

2055,00


2 750 000

11 636,00

4535,00

110 000

1026,00

273,00


1 250 000

6236,00

2135,00


2 800 000

11 816,00

4615,00

125 000

1146,00

300,00


1 300 000

6416,00

2215,00


2 850 000

11 996,00

4695,00

140 000

1266,00

327,00


1 350 000

6596,00

2295,00


2 900 000

12 176,00

4775,00

155 000

1386,00

354,00


1 400 000

6776,00

2375,00


2 950 000

12 356,00

4855,00

170 000

1506,00

381,00


1 450 000

6956,00

2455,00


3 000 000

12 536,00

4935,00

185 000

1626,00

408,00


1 500 000

7136,00

2535,00





Za podnošenje zahtjeva za izdavanje naloga za prisilnu prodaju na dražbi ili prisilno upravljanje imovinom plaća se pristojba od 100,00 EUR.

Ako je u presudi određeno da dužnik mora predati pokretnu imovinu, sudski izvršitelj izvršit će sudsku odluku na zahtjev vjerovnika. Za obavljanje službene radnje naplaćuje se iznos od 26,00 EUR. Ako je u presudi određeno da dužnik mora predati nepokretnu imovinu ili mjesto stanovanja, za aktivnosti ispražnjenja imovine naplaćuje se naknada od 98,00 EUR. Osim toga, naplaćuju se i nepredviđeni troškovi sudskog izvršitelja, konkretno oni za rad trećih strana (npr. troškovi preseljenja, naknade bravara itd.). Ako je radno vrijeme sudskog izvršitelja dulje od tri sata, naplaćuje se dodatni iznos od 20,00 EUR za svaki dodatni sat ili za dio sata.

2.2 Glavni uvjeti

Pri izdavanju naloga za oduzimanje imovine ili uhićenje osobe pretpostavlja se da postoji dugovanje i osnova za oduzimanje ili uhićenje. U slučaju oduzimanja sve dužnikove imovine koju je moguće oduzeti, osnova za oduzimanje postoji ako postoji bojazan da će dužnik nepoštenim postupcima ugroziti ili bitno onemogućiti buduće izvršenje sudske odluke, na primjer, uklanjanjem ili skrivanjem imovine. Isto tako, cilj je uhićenja osobe, odnosno samog dužnika, posebno intenzivnom mjerom spriječiti ga da ukloni dostupnu imovinu koju je moguće oduzeti u okviru izvršenja. Međutim, uhićenje osobe može se naložiti samo ako se potrebna razina sigurnosti ne može postići oduzimanjem imovine.

Svrha je privremene mjere (u bilo kojem obliku) spriječiti promjenu postojeće situacije kako ne bi došlo do ugrožavanja ili bitnog onemogućivanja ostvarenja prava ili pravnog odnosa stranke. Predmet privremene mjere mogu biti tražbine za koje je potrebna (privremena) predaja predmeta ili (privremeno) trpljenje ili poduzimanje određene radnje (članci 935., 938. i 940. Zakona o parničnom postupku). Pravila koja se primjenjuju na privremene mjere u osnovi su ista kao ona koja se primjenjuju na oduzimanje i uhićenje (članak 936.) U vrlo iznimnim okolnostima sud može naložiti i provedbu privremenog plaćanja. Tražbinu i osnovu za nalog za oduzimanje koji se izdaje moraju se dokazati na zadovoljstvo suda, na primjer izjavom pod prisegom ili dostavom isprava (članak 920. stavak 2. Zakona o parničnom postupku). U tom pogledu sud mora moći iz predočenoga ocijeniti tražbinu i hitnost kao „vrlo vjerojatne”. Isto se primjenjuje na nalog za provedbu privremene mjere (članak 936. ZPO-a).

U postupcima za oduzimanje ili uhićenje moguće je, ali nije nužno, prethodno saslušati stranke (članak 922. Zakona o parničnom postupku). Mora se održati naknadna rasprava ako dužnik, kojemu se nalog o oduzimanju ili uhićenju mora dostaviti u roku od najviše jednog tjedna nakon izvršenja, podnese prigovor na taj nalog (članak 924.). U postupcima povodom privremene mjere u načelu je obvezno održavanje rasprave. Moguće ju je isključiti samo u hitnim slučajevima ili ako je zahtjev odbijen (članak 937. stavak 2.). Ne postoje vremenska ograničenja za saslušanje stranaka.

3 Predmet i priroda takvih mjera?

3.1 Koja vrsta imovine može podlijegati takvim mjerama?

Mjere predostrožnosti mogu se primijeniti na svu imovinu koja podliježe izvršenju.

3.2 Koji su učinci takvih mjera?

Oduzimanje ima učinak zadržavanja imovine. Glavni dužnik i dužnici koji su treća strana gube pravo na raspolaganje oduzetom imovinom.

Oduzimanje je zaštićeno člankom 136. Kaznenog zakonika (Strafgesetzbuch, StGB), koji se odnosi na uništavanje oduzetih predmeta. Osim toga, u slučaju povrede moguće je pokrenuti postupak za naknadu štete u skladu s građanskim pravom.

Na privremene mjere primjenjuje se sljedeće: sudski izvršitelj izvršava nalog za oduzimanje imovine u skladu s člankom 883. Zakona o parničnom postupku. Sud može izvršiti zahtjev ili zabranu određenih radnji u skladu s člankom 887. (odobrenje suda da vjerovnik poduzme razumne radnje) ili u skladu s člancima 888. i 890. (određivanje novčanih kazni / pritvora ili novčanih kazni / lišavanja slobode radi sprječavanja nerazumnih postupaka ili propusta i trpljenja).

Na zapljenu sredstava na bankovnim računima primjenjuju se posebne odredbe u skladu s člankom 835. stavkom 3. Zakona o parničnom postupku. Novac s računa dužnika koji je fizička osoba ne može se uplatiti vjerovniku do isteka četiri tjedna od dostave naloga za prijenos trećoj strani. Tim se postupkom dužniku daje prilika da podnese zahtjev za zaštitu od zapljene prije plaćanja konačnog iznosa vjerovniku izvršenja.

3.3 Koliko dugo takve mjere vrijede?

Nalog za oduzimanje ili uhićenje ili privremena mjera moraju se izvršiti u roku od jednog mjeseca od datuma izricanja ili dostavljanja odluke.

Mjere su važeće ako postoji osnova za opravdanje sigurnosnih mjera ili mjera predostrožnosti ili do donošenja odluke u glavnom postupku.

4 Je li moguća žalba protiv takve mjere?

Kako je prethodno opisano, sud može naložiti oduzimanje ili uhićenje i privremenu mjeru donošenjem pravomoćne presude (Urteil) (nakon rasprave) ili nalogom (Beschluss) (članci 922. i 936. Zakona o parničnom postupku).

Stranke mogu podnijeti žalbu protiv presude ako je vrijednost predmeta žalbe veća od 600 EUR.

Ako je izdan nalog primjenjuje se sljedeće:

dužnik može podnijeti žalbu protiv naloga za oduzimanje ili uhićenje ili protiv naloga za provedbu privremene mjere (članak 924. Zakona). U tom se slučaju saziva usmena rasprava u cilju donošenja pravomoćne presude o zakonitosti mjere. Potom se u opisanim okolnostima protiv te presude može podnijeti žalba.

Ako je zahtjev odbačen rješenjem, vjerovnik može uložiti neposredni prigovor (sofortige Beschwerde) u roku od dva tjedna od dostave obavijesti. Isto se primjenjuje u slučaju naloga za oduzimanje ili uhićenje ili ako je izdana privremena mjera, ali u tom slučaju vjerovnik mora dati instrument osiguranja.

Osim toga, dužnik može podnijeti zahtjev za ukidanje oduzimanja ili uhićenja ili privremene mjere ako vjerovnik nije uspio dokazati tražbinu u propisanom roku (članak 926. Zakona o parničnom postupku) ili zato što su se promijenile okolnosti (članak 927.).

Kad je riječ o Uredbi (EU) br. 655/2014, članak 953. Zakona o parničnom postupku sadržava pravne lijekove protiv presuda u vezi s nalogom za blokadu računa.

Naposljetku, člankom 945. Zakona o parničnom postupku predviđena je obveza stranke koja je pribavila privremeni nalog da plati naknadu štete, ako se utvrdi da su nalog za oduzimanje ili privremena mjera od početka bili neutemeljeni ili ako se naložena mjera opozove u skladu s člankom 926. stavkom 2. ili člankom 942. stavkom 3. Zakona.

Vjerovnik može u roku od jednog mjeseca zatražiti izvršenje naloga za oduzimanje ili uhićenje ili privremene mjere. U tom se slučaju u načelu primjenjuju opći propisi o izvršenju (članci 928. i 936. Zakona o parničnom postupku). Nalog za oduzimanje izvršava se zapljenom (članak 930.), a dužnik se u načelu uhićuje na temelju uhidbenog naloga (članak 933.).

Posljednji put ažurirano: 02/11/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.