Razvod braka i zakonska rastava

1 Koji su uvjeti za dobivanje razvoda?

Razvod može odobriti matični ured ili javni bilježnik uz suglasnost bračnih drugova na temelju zajedničkog pisanog zahtjeva ili sud na temelju tužbe jednog bračnog druga protiv drugoga. Potonji se scenarij primjenjuje ako se bračni drugovi ne slažu oko razvoda ili okolnosti povezanih s razvodom ili ako matični ured nije nadležan za odobravanje razvoda.

2 Koji su razlozi razvoda?

Matični ured ili javni bilježnik može odobriti razvod uz suglasnost bračnih drugova na temelju zajedničkog pisanog zahtjeva i ako oba bračna druga imaju boravište u Estoniji.

Sud može odobriti razvod na temelju tužbe koju je jedan bračni drug podnio protiv drugoga ako među njima više ne postoje bračni odnosi. Bračni su odnosi prestali ako bračni drugovi više ne žive u bračnoj zajednici i ako se opravdano smatra da neće nastaviti zajednički život. Smatra se da su bračni odnosi prestali ako bračni drugovi žive odvojeno najmanje dvije godine.

3 Koje su pravne posljedice razvoda s obzirom na:

3.1 osobne odnose između supružnika (npr. prezime)

Razvod ne utječe na osobne odnose između bračnih drugova. Nakon razvoda, sud ili matični ured može osobi na temelju zahtjeva vratiti njezino prethodno prezime; u protivnom se zadržava prezime prihvaćeno u trenutku sklapanja braka.

3.2 podjelu imovine supružnika

Nakon razvoda imovina bračnih drugova dijeli se u skladu s odabranim imovinskim režimom. U slučaju zajedničke imovine bračni je drugovi obično dijele među sobom na jednake dijelove u skladu s odredbama o prestanku zajedničkog vlasništva. Sastav imovine utvrđuje se po prestanku imovinskog režima. Bračni drugovi nisu obvezni podijeliti imovinu nakon razvoda. Sve do podjele zajedničke imovine bračni drugovi zajednički ostvaruju prava i izvršavaju obveze povezane s njome. Osim toga, bračni drugovi imaju zajedničko pravo posjedovanja predmeta koji čine dio njihove zajedničke imovine. Nakon prestanka imovinskog režima u okviru kojeg se dijeli uvećana imovina utvrđuje se stečevina obaju bračnih drugova te financijsko potraživanje koje proizlazi iz obveze dijeljenja stečevine.

Ako bračni drugovi žele podijeliti svoju imovinu nakon razvoda, imovina se dijeli u skladu s odabranim imovinskim režimom ili u skladu s ugovorom o bračnoj stečevini. Ako su bračni dugovi potpisali ugovor o bračnoj stečevini, on prestaje vrijediti u trenutku razvoda braka. Nakon raskida ugovora o bračnoj stečevini u slučaju razvoda prestaju sva prava i obveze koji proizlaze iz tog ugovora. Imovina se dijeli u skladu s ugovorom o bračnoj stečevini.

3.3 maloljetnu djecu supružnika

Razvod kao takav ne utječe na roditeljsku odgovornost i roditelji zadržavaju zajedničko skrbništvo.

Roditelji bi se u načelu trebali dogovoriti s kim će dijete živjeti, tko će sudjelovati u odgoju djeteta i u kojoj mjeri te kako i koliko dugo će se plaćati uzdržavanje. Mjesečni iznos naknade za uzdržavanje za jedno dijete ne smije biti niži od polovine minimalne mjesečne plaće koju je utvrdila estonska vlada.

Ako roditelji ne žele ili ne mogu ostvarivati svoje pravo zajedničkog skrbništva, svaki roditelj ima pravo od suda zatražiti da se pravo skrbništva nad djetetom djelomično ili u potpunosti prenese na njega. Promjene u pogledu prava skrbništva ne utječu na postojanje obveze uzdržavanja.

3.4 obvezu plaćanja naknade za uzdržavanje drugom supružniku?

Razvedeni bračni drug ima pravo na naknadu za uzdržavanje:

1. dok dijete ne navrši tri godine ako, nakon razvoda, razvedeni bračni drug ne može uzdržavati sebe zbog brige za dijete bračnog druga;
2. ako se nakon razvoda razvedeni bračni drug ne može uzdržavati zbog svoje dobi ili zdravstvenog stanja i ako je potreba za pomoći zbog starosti ili zdravstvenog stanja postojala u trenutku razvoda. Naknada za uzdržavanje na temelju dobi ili zdravstvenog stanja od drugog se razvedenog bračnog druga može zatražiti i u slučajevima kada je potreba za pomoći zbog dobi ili zdravstvenog stanja već postojala u trenutku u kojem je bračni drug izgubio pravo na primanje naknade za uzdržavanje od drugog bračnog druga na temelju drugih zakonom predviđenih osnova. Naknada za uzdržavanje isplaćuje se sve dok se od osobe koja ima pravo na naknadu za uzdržavanje ne može očekivati da zarađuje.

Otac djeteta mora plaćati naknadu za uzdržavanje majci djeteta osam tjedana prije i dvanaest tjedana nakon rođenja djeteta.

Sud može razvedenog bračnog druga osloboditi obveze plaćanja naknade za uzdržavanje na temelju razloga propisanih zakonom.

Razvedeni bračni drug koji ima pravo na naknadu za uzdržavanje može zatražiti ispunjenje pravne obveze uzdržavanja tek nakon što je podnio tužbu.

4 Što pravni pojam „zakonska rastava” znači u praksi?

Smatra se da su bračni drugovi zakonski rastavljeni ako nemaju zajedničko kućanstvo ili bračnu zajednicu i barem jedan od bračnih drugova jasno ne želi obnoviti ili stvoriti bračnu zajednicu.

5 Koji su uvjeti za zakonsku rastavu?

Bračni drugovi žive odvojeno.

6 Koje su pravne posljedice zakonske rastave?

Ako su bračni drugovi zakonski rastavljeni, svaki od bračnih drugova može:

1. tražiti od drugog bračnog druga sve predmete koji su se upotrebljavali u interesu obitelji ako su bračnom drugu ti predmeti potrebni u odvojenom kućanstvu ili ima legitiman interes da se nastavi njima koristiti. Sav standardni namještaj iz zajedničkog kućanstva koji je u zajedničkom vlasništvu bračnih drugova dijeli se između bračnih drugova na temelju načela jednakosti. Oba bračna druga u načelu mogu predati zahtjev za stjecanje pojedinačnog vlasništva nad osobnim stvarima. Sva zajednička imovina (odnosno imovina u zajedničkom vlasništvu bračnih drugova) dijeli se pravedno i uzimajući u obzir interese svakog bračnog druga i djece;
2. tražiti od drugog bračnog druga da mu prepusti zajednički obiteljski smještaj ili njegov dio na isključivo korištenje kako bi se izbjegli veliki osobni sukobi. Iako bi se to ponajprije trebalo temeljiti na povlaštenim pravima vlasnika kuće ili stana, kuća ili stan mogu se ostaviti na korištenje bračnom drugu koji nije vlasnik ako sud to smatra nužnim kada se uzmu u obzir sredstva za život obaju bračnih drugova i interesi djeteta.

Ako su bračni drugovi zakonski rastavljeni, svaki bračni drug mora osigurati uzdržavanje u obliku redovitih novčanih iznosa za pokrivanje troškova drugog bračnog druga koji su u interesu obitelji.

7 Što izraz „poništenje braka” znači u praksi?

Poništaj braka znači da se brak smatra ništavim od samog početka. Brak se može poništiti samo sudskom presudom.

8 Koji su uvjeti za poništenje braka?

Poništaj braka može se temeljiti samo na osnovi ništavosti braka navedenoj u Obiteljskom zakonu (perekonnaseadus), odnosno sud može poništiti brak na temelju tužbe u sljedećim slučajevima:

1. u trenutku sklapanja braka prekršen je zahtjev koji se odnosi na najnižu dob za stupanje u brak ili na poslovnu sposobnost;
2. u trenutku sklapanja braka prekršena je zabrana braka propisana zakonom;
3. u trenutku sklapanja braka prekršeni su formalni zahtjevi propisani zakonom;
4. u trenutku sklapanja braka barem jedan od bračnih drugova imao je privremeni psihički poremećaj ili nije mogao ostvarivati svoju volju iz nekog drugog razloga;
5. brak je sklopljen na prijevaru ili prisilno, među ostalim prikrivanjem zdravstvenog stanja ili osobnih informacija bračnog druga, ako su te informacije važne za valjanost braka;
6. jedan ili oba bračna druga nisu imali namjeru izvršavati obveze koje proizlaze iz braka, nego je brak sklopljen u druge svrhe, posebno s namjerom dobivanja dozvole boravka u Estoniji (fiktivni brak);
7. bračni su drugovi istog spola uslijed promjene spola izvršene za vrijeme braka.

Osim toga, brak se smatra nevaljanim u sljedećim situacijama:

1. brak je sklopljen između osoba istog spola;
2. činjenicu sklapanja braka potvrdila je osoba koja nema ovlasti matičara ili
3. barem jedna od stranaka nije izrazila želju da stupi u brak.

9 Koje su pravne posljedice poništenja braka?

Nakon poništaja braka smatra se da je brak bio nevaljan od samog početka, osim ako je brak poništen na osnovi sklapanja braka između osoba istog spola, a u tom se slučaju brak poništava stupanjem na snagu sudske presude. Osobe čiji je brak poništen više nemaju jedna prema drugoj prava i obveze koje proizlaze iz braka (uključujući one koje proizlaze iz bračnog ugovora, koji se također smatra nevaljanim).

Ako je brak poništen zato što je jedan od budućih bračnih drugova od drugog budućeg bračnog druga skrivao da je već u braku, ili ako je drugog bračnog druga naveo na brak prijevarom ili prisilom, sud može toj osobi naložiti plaćanje naknade za uzdržavanje osobi s kojom je bila u nevaljanom braku primjenom pravila koja se odnose na plaćanje naknade za uzdržavanje bračnom drugu. Na zahtjev stranke koja je nezakonito navedena na brak, sud može na imovinski režim stranaka primijeniti odredbe koje se odnose na bračnu stečevinu (tj. zajedničku imovinu stranaka).

Djeca iz poništenog braka imaju ista prava i obveze kao i djeca iz braka.

10 Postoje li načini alternativnog izvansudskog rješavanja pitanja povezanih s razvodom bez obraćanja sudu?

Matičar ili javni bilježnik mogu odobriti razvod na temelju dogovora bračnih drugova. Pravne posljedice razvoda (tj. podjela bračne stečevine) mogu se utvrditi ugovorom između uključenih stranaka.

U slučaju neslaganja bračnih drugova oko okolnosti razvoda, ne postoje izvansudski načini za pronalaženje rješenja.

11 Gdje trebam podnijeti zahtjev (molbu) za razvod/zakonsku rastavu/poništenje braka? Koje formalnosti treba poštovati i koje dokumente moram priložiti zahtjevu?

Zahtjev za razvod moguće je podnijeti:

1. matičnom uredu prema mjestu boravišta jednog od bračnih drugova (ako oba bračna druga imaju boravište u Estoniji);
2. javnom bilježniku;
3. prvostupanjskom sudu koji je nadležan prema mjestu boravišta tuženika (pokrajinski sud).

Zahtjev za poništaj braka potrebno je podnijeti prvostupanjskom sudu (pokrajinski sud) prema mjestu boravišta tuženika.

Matični ured odobrava razvod na temelju zajedničkog pisanog zahtjeva bračnih drugova. Bračni drugovi trebaju u zahtjevu potvrditi da nemaju nesuglasice u pogledu djece, podjele zajedničke imovine ili naloga za uzdržavanje. Zahtjevu za razvod braka treba priložiti potvrdu o sklopljenom braku. Ako bračni drug zbog valjanih razloga ne može osobno doći u matični ured radi podnošenja zajedničkog zahtjeva, može podnijeti zaseban zahtjev koji je ovjerio javni bilježnik. Dokumenti na stranom jeziku moraju se dostaviti u matični ured s prijevodom koji je ovjerio javni bilježnik, konzularni službenik ili ovlašteni sudski tumač. Svaki dokument kojim se potvrđuje brak sklopljen u stranoj zemlji mora biti legaliziran ili nositi apostil, osim ako je međunarodnim sporazumom propisano drukčije.

Javni bilježnik odobrava razvod na temelju zajedničkog pisanog zahtjeva bračnih drugova. Zahtjevu za razvod braka treba priložiti potvrdu o sklopljenom braku. Ako bračni drug zbog valjanih razloga ne može osobno doći u ured javnog bilježnika radi podnošenja zajedničkog zahtjeva, može podnijeti zaseban zahtjev koji je ovjerio javni bilježnik. Dokumenti na stranom jeziku moraju se dostaviti u matični ured s prijevodom koji je ovjerio javni bilježnik, konzularni službenik ili ovlašteni sudski tumač. Svaki dokument kojim se potvrđuje brak sklopljen u stranoj zemlji mora biti legaliziran ili nositi apostil, osim ako je međunarodnim sporazumom propisano drukčije.

U bračnim sporovima pred estonskim sudom tužbeni zahtjev podnosi se sudu koji je nadležan prema mjestu zajedničkog boravišta bračnih drugova, ili, ako bračni drugovi nemaju zajedničko boravište, sudu koji je nadležan prema mjestu boravišta tuženika. Ako tuženik nema boravište u Estoniji, tužba se podnosi sudu koji je nadležan prema mjestu boravišta zajedničkog maloljetnog djeteta stranaka ili, ako nemaju zajedničko maloljetno dijete, sudu koji je nadležan prema mjestu boravišta tužitelja. Pri podnošenju tužbe za razvod, zakonsku rastavu ili poništaj braka sudu zahtjev mora ispunjavati sve formalne zahtjeve propisane Zakonom o parničnom postupku (tsiviilkohtumenetluse seadustik) u odnosu na građanske tužbe. Zahtjev i svi dokazi sudu se moraju dostaviti pisanim ili elektroničkim putem, na estonskom jeziku i u formatu A4.

U zahtjevu moraju biti navedeni naziv suda i osobni podaci tužitelja i tuženika (bračnih drugova) te njihove zajedničke maloljetne djece. Potrebno je navesti i tko će uzdržavati dijete, tko će se brinuti o odgoju djeteta i s kime će dijete živjeti, a zahtjev treba sadržavati i prijedlog u pogledu budućeg dogovora o roditeljskim pravima i odgoju djeteta. Osim toga, potrebno je naznačiti činjenice koje predstavljaju osnovu tužbe. Tuženik bi isto tako trebao navesti i iznijeti dokaze koje možda posjeduje.

Osim toga, ako se zajednička imovina dijeli, u zahtjevu je potrebno navesti sastav i lokaciju imovine, potrebno je utvrditi vrijednost tužiteljeve imovine te podnijeti prijedlog o podjeli zajedničke imovine. Ako su bračni drugovi potpisali ugovor o bračnoj stečevini, potrebno ga je priložiti zahtjevu.

Zahtjev mora potpisati tužitelj ili njegov zastupnik. Ako to čini zastupnik, potrebno je uključiti ispravu o ovlaštenju ili neku drugu ispravu kojom se potvrđuju ovlasti zastupanja.

12 Mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Ako osoba koja traži pravnu pomoć ne može platiti troškove postupka zbog vlastite financijske situacije ili ih može platiti samo djelomično ili u obrocima te ako se opravdano smatra da će osoba uspjeti u planiranom postupku, sud tu osobu može u potpunosti ili djelomično osloboditi obveze plaćanja troškova postupka i dodijeliti te troškove državi.

13 Je li moguće uložiti žalbu na odluku povezanu s razvodom/zakonskom rastavom/poništenjem braka?

Protiv presude o razvodu, zakonskoj rastavi ili poništaju braka može se podnijeti žalba u skladu s općim odredbama koje se primjenjuju na žalbene postupke, ako podnositelj zaključi da se presuda prvostupanjskog suda temelji na zabludi o pravu (npr. prvostupanjski sud pogrešno je primijenio zakonsku odredbu materijalnog ili postupovnog prava).

14 Što treba učiniti kako bi se u ovoj državi članici priznala odluka o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici?

U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2201/2003, presuda o razvodu donesena u jednoj državi članici automatski se priznaje u drugim državama članicama Europske unije (osim Danske), a da nije potrebno provoditi poseban postupak.

15 Kojem se sudu moram obratiti kako bih se usprotivio priznavanju odluke o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici? Koji se postupak primjenjuje u takvim slučajevima?

Za osporavanje priznanja odluke o razvodu, zakonskoj rastavi ili poništaju braka potrebno je obratiti se žalbenom sudu države članice navedenom na popisu objavljenom u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2201/2003.

U Estoniji tu zadaću obavlja okružni sud.

Postupak i rok za podnošenje žalbe protiv sudske odluke utvrđuje se sudskom odlukom.

16 Koje zakonodavstvo u vezi s razvodom sud primjenjuje u postupcima između supružnika koji ne žive u ovoj državi članici ili su različitih nacionalnosti?

Na razvod braka primjenjuje se zakonodavstvo države u kojoj se nalazi uobičajeno boravište bračnih drugova. Ako stranke imaju boravište u različitim državama, ali imaju isto državljanstvo, opće pravne posljedice braka definirane su zakonodavstvom države čiji su oni državljani. Ako bračni drugovi žive u različitim državama i imaju različito državljanstvo, opće pravne posljedice braka utvrđuju se na temelju prava države posljednjeg zajedničkog boravišta, pod uvjetom da jedan od bračnih drugova živi u toj državi. Ako na temelju toga nije moguće odrediti prema kojem se pravu utvrđuju opće pravne posljedice braka, primjenjuje se pravo države s kojom bračni drugovi imaju najjače veze.

Ako u skladu s navedenim pravom razvod nije dopušten ili je dopušten samo u skladu s vrlo strogim uvjetima, a jedan od bračnih drugova ima boravište u Estoniji ili estonsko državljanstvo ili je imao boravište u Estoniji ili estonsko državljanstvo u trenutku sklapanja braka, primjenjuje se estonsko pravo.

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.