Europski platni nalog

1 Postojanje platnog naloga

Postupak za platni nalog utvrđen je člancima od 1014. do 1025. novog Zakona o parničnom postupku koji je stupio na snagu 15. veljače 2013.

1.1 Područje primjene postupka

1.1.1 Koje su vrste potraživanja prihvatljive (npr. samo novčana potraživanja, samo ugovorna potraživanja itd.)?

Postupak za platni nalog primjenjuje se na neupitna, likvidirana i dospjela plaćanja koja odgovaraju obvezama plaćanja određenih novčanih iznosa na temelju građanskopravnog sporazuma, uključujući sporazume koje su sklopili stručnjak i javni naručitelj, utvrđene dokumentom ili zakonom, pravilnikom ili drugim dokumentom, koje stranke priznaju svojim potpisom ili drugim zakonski dopuštenim sredstvima. Područje primjene ovog odjeljka ne obuhvaća potraživanja vjerovnikâ u okviru postupka u slučaju nesolventnosti.

1.1.2 Postoji li gornja granica vrijednosti potraživanja?

Ne.

1.1.3 Je li uporaba tog postupka obvezna ili ne?

Postupak za platni nalog nije obvezan, a zainteresirana strana sudu zahtjev može podnijeti u skladu s općim odredbama.

Postupak za platni nalog poseban je postupak, koji je daleko jednostavniji od postupka utvrđenog mjerodavnim pravom i u okviru kojeg se vjerovniku omogućuje pribavljanje izvršne isprave pod uvjetima koji se razlikuju od onih utvrđenih u Zakonu o parničnom postupku.

Isto tako, ako je dužnikov prigovor na zahtjev za platni nalog opravdan, sud može odbiti zahtjev vjerovnika na temelju pravomoćne presude.

Vjerovnik može podnijeti tužbu u skladu s mjerodavnim pravom ako sud odbije zahtjev za platni nalog, ako sud izda platni nalog za plaćanje dijela potraživanja (u tom se slučaju može pokrenuti tužba u skladu s mjerodavnim pravom kako bi se dužnika obvezalo na plaćanje preostalog duga) ili ako je platni nalog poništen.

1.1.4 Je li postupak dostupan ako tuženik živi u drugoj državi članici ili u trećoj zemlji?

Da. U novom Zakonu o parničnom postupku ne postoje odredbe u pogledu boravišta tuženika, odnosno postupak za platni nalog primjenjiv je bez obzira na to živi li tuženik u drugoj državi članici ili trećoj zemlji.

1.2 Nadležni sud

Zahtjev za platni nalog može se podnijeti sudu nadležnom za donošenje prvostupanjske odluke o meritumu predmeta. Kad je riječ o platnom nalogu, sudac na vlastitu inicijativu provjerava nadležnost suda.

Je li taj postupak uređen općim pravilima o nadležnosti sudova (u tom je slučaju potrebno priložiti poveznicu na stranicu s pravilima) ili se na njega primjenjuju drukčija načela?

Nadležnost za rješavanje zahtjeva za platni nalog utvrđuje se u skladu s općim pravilima u pogledu pitanja nadležnosti sudova.

Za zahtjeve čija procijenjena novčana vrijednost iznosi do 200 000 RON nadležni su okružni sudovi. Za zahtjeve čija procijenjena novčana vrijednost iznosi najmanje 200 000 RON nadležni su sudovi posebne nadležnosti.

Pravilo o nadležnosti u posebnom postupku za platne naloge dopunjeno je općim pravilima o nadležnosti s obzirom na vrijednost.

1.3 Formalni zahtjevi

1.3.1 Je li uporaba standardiziranog obrasca obvezna? (Ako jest, gdje se može dobiti taj obrazac?)

Ne postoji određena vrsta obrasca / standardizirani obrazac, međutim, vjerovnik/tužitelj mora svoj zahtjev uskladiti s minimalnim formalnim pravilima te on mora obuhvaćati određenu količinu pojedinosti, konkretno: ime i prebivalište vjerovnika odnosno, prema potrebi, oznaku i registrirano sjedište; ime dužnika i njegovo prebivalište kao fizičke osobe te, ako je dužnik pravna osoba, njegovu oznaku i registrirano sjedište te, prema potrebi, broj potvrde o upisu u trgovačkom registru ili registru pravnih subjekata, porezni broj i bankovni račun; dospjele iznose, činjenice i pravnu osnovu obveze plaćanja, njihovo referentno razdoblje, datum dospijeća plaćanja i sve ostale elemente potrebne za sastavljanje zahtjeva.

Istodobno će zahtjevu biti priložen ugovor ili bilo koji drugi dokument, koji sadržava dospjele iznose, i dokaz o dostavi platnog naloga dužniku. Kad je riječ o dostavi naloga, vjerovnik mora dostaviti nalog dužniku, posredstvom sudskog izvršitelja ili preporučenom poštom, s naznačenim sadržajem i povratnicom, a od dužnika se zahtijeva plaćanje dospjelog iznosa u roku od 15 dana od primitka te obavijesti. Tim se nalogom prekida rok zastare.

Zahtjev i njemu priloženi dokumenti podnose se u broju primjeraka koji odgovara broju stranaka, uz još jedan primjerak za sud.

1.3.2 Mora li me odvjetnik obvezno zastupati?

Zastupanje po odvjetniku nije obvezno, ali se preporučuje.

1.3.3 Koliko detaljno moram obrazložiti potraživanje?

Zakonom je propisana najmanja količina sadržaja podnesenog zahtjeva. Vjerovnik/tužitelj mora navesti sljedeće: iznos koji se potražuje; činjenice i pravnu osnovu obveze plaćanja i njihovo referentno razdoblje; datum dospijeća plaćanja i sve ostale elemente potrebne za utvrđivanje zahtjeva.

Ako stranke nisu utvrdile visinu kamatne stope za zakašnjela plaćanja, primjenjivat će se referentna kamatna stopa koju je odredila Narodna banka Rumunjske. Referentna kamatna stopa koja je na snazi prvog kalendarskog dana semestra primjenjuje se tijekom cijelog semestra. Kamate na potraživanja primjenjuju se na sljedeće:

• ugovore sklopljene između stručnjaka, od datuma kada je potraživanje dospjelo,
• ugovore sklopljene između stručnjakâ i javnog naručitelja, bez potrebe da se dužnik obavijesti da je plaćanje zakašnjelo: ako je datum dospijeća naveden u ugovoru, od dana nakon datuma dospijeća; ako datum dospijeća nije naveden u ugovoru: 30 dana nakon što je dužnik primio račun ili, ako je to upitno, 30 dana nakon što je primio robu ili nakon što su mu pružene usluge ili, ako je platni nalog dostavljen prije nego što je primio robu / prije nego što su mu pružene usluge, po isteku razdoblja od 30 dana nakon što je primio robu / nakon što su mu pružene usluge; ako je zakonom ili ugovorom propisan postupak prihvata ili kontrole, na kojem se temelji potvrda o sukladnosti predmetne robe ili usluga, a dužnik je primio račun ili platni nalog na datum kontrole ili prije tog datuma, po isteku razdoblja od 30 dana od tog datuma,
• u drugim slučajevima, od datuma kada je dužnikovo plaćanje postalo ili zakonito proglašeno zakašnjelim u skladu sa zakonom.

Vjerovnik može zahtijevati dodatnu odštetu za sve troškove nastale za povrat iznosa koji proizlaze iz toga što dužnik nije uspio pravodobno ispuniti svoje obveze.

1.3.4 Je li nužno predočiti pisani dokaz predmetnog potraživanja? Ako jest, koji se dokumenti prihvaćaju kao dokaz?

Da, zahtjevu se prilažu ugovor ili bilo koji drugi dokument kojim se dokazuje postojanje dospjelih iznosa (račun, blagajnički račun, rukom ispisani račun itd.). Zahtjevu se prilaže dokaz o dostavi naloga dužniku, a ako se to ne učini, zahtjev će se smatrati nedopuštenim.

Kad je riječ o rješavanju zahtjeva, sudac poziva stranke u skladu s odredbama o hitnim stvarima kako bi pružio objašnjenja i pojašnjenja te kako bi inzistirao na dužnikovu izvršenju dospjelog plaćanja ili kako bi stranke postigle sporazum u pogledu načina plaćanja. Sudski se poziv predmetnoj stranci dostavlja deset dana prije datuma rasprave. Stoga se dodatni primjerci podnesenog vjerovnikova zahtjeva i dokumenti prilažu sudskom pozivu dužniku kao dokaz o podnesenom zahtjevu. Svrha je sudskog poziva dužnika uputiti u činjenicu da je prigovor potrebno podnijeti barem tri dana prije datuma rasprave te se u njemu navodi da ako se prigovor ne podnese, sud to, s obzirom na okolnosti predmeta, može smatrati priznanjem vjerovnikovih potraživanja. Tužitelj neće biti obaviješten o prigovoru, ali će njegov sadržaj moći provjeriti u spisu predmeta.

Ako vjerovnik izjavi da mu je dospjelo potraživanje plaćeno, sud tu okolnost navodi u pravomoćnoj presudi i proglašava predmet zaključenim. Ako su vjerovnik i dužnik postigli sporazum u pogledu plaćanja, sud tu činjenicu priznaje i izdaje žurnu odluku. Žurni je nalog pravomoćan i smatra se izvršnom ispravom.

Ako je sud, nakon što je usporedio zahtjev te podneske i izjave stranaka, utvrdio da su vjerovnikova potraživanja opravdana, izdat će platni nalog u kojem će navesti iznos i rok plaćanja. Ako je sud, nakon što je preispitao dokaze u predmetu, utvrdio da je samo dio vjerovnikovih potraživanja opravdan, izdat će platni nalog samo za taj dio te odrediti rok za plaćanje. U tom slučaju vjerovnik može podnijeti tužbu u skladu s mjerodavnim pravom kako bi dužnika obvezao na plaćanje preostalog potraživanja. Rok za plaćanje iznosit će barem deset dana i neće biti dulji od 30 dana od dana dostave naloga. Sudac neće odrediti još jedan rok za plaćanje, osim ako stranke nisu na to pristale. Nalog se predaje prisutnim strankama ili dostavlja svakoj stranci što je prije moguće, u skladu sa zakonom.

Ako dužnik ne ospori zahtjev podnošenjem prigovora, platni će se nalog izdati u roku od 45 dana od datuma podnošenja zahtjeva. Taj rok ne obuhvaća razdoblje potrebno za dostavu postupovnih dokumenata i odgodu nastalu zbog vjerovnika, uključujući i onu koja je nastala zbog izmjene ili dovršavanja zahtjeva.

1.4 Odbacivanje zahtjeva

Ako dužnik ospori zahtjev, sud preispituje opravdanost zahtjeva na temelju dokumenata iz spisa te objašnjenja i pojašnjenja koje su dostavile stranke. Ako je obrana dužnika opravdana, sud će donijeti presudu kojom će odbiti zahtjev vjerovnika. Ako argumenti kojima se dužnik brani u pogledu merituma stvari obuhvaćaju postupanje s dokazima osim onih postojećih te bi predmetni dokazi bili zakonom dopušteni u okviru standardnog postupka, sud će donijeti presudu kojom će odbiti zahtjev vjerovnika. Slijedom toga, vjerovnik može podnijeti tužbu u skladu s mjerodavnim pravom.

1.5 Žalba

Dužnik može podnijeti zahtjev za poništenje platnog naloga u roku od 10 dana od datuma kada mu je nalog predan ili dostavljen. U istom roku vjerovnik može podnijeti zahtjev za poništenje presude kojom se odbija nalog i djelomičnog platnog naloga. Zahtjevi za poništenje mogu se temeljiti isključivo na neusklađenosti sa zahtjevima u pogledu izdavanja platnog naloga te, prema potrebi, uzrocima zbog kojih prestaje obveza nakon što je izdan platni nalog. O zahtjevu za poništenje odlučuje sud koji je izdao platni nalog, odnosno vijeće tog suda koje se sastoji od dvaju sudaca. Podnošenjem zahtjeva za poništenje ne obustavlja se izvršenje. Međutim, obustava se može odobriti na zahtjev dužnika, ali samo za garantni polog, čiji iznos određuje sud. Ako nadležni sud djelomično ili u cijelosti prizna zahtjev za poništenje, on će u svojoj pravomoćnoj odluci, prema potrebi, djelomično ili u cijelosti poništiti nalog.

Ako je vjerovnik podnio zahtjev za poništenje, a nadležni je sud taj zahtjev odobrio, predmetni će sud donijeti pravomoćnu odluku kojom će se naložiti izdavanje platnog naloga.

Odluka kojom se odbija zahtjev za poništenje je pravomoćna.

1.6 Prigovor

–

1.7 Učinak prigovora

–

1.8 Učinak izostanka prigovora

1.8.1 Što je potrebno učiniti kako bi se dobila izvršiva odluka?

Platni je nalog izvršan i ako se ospori zahtjevom za poništenje te privremeno poprima snagu res judicata dok se ne donese odluka o zahtjevu za poništenje. Podnošenjem zahtjeva za poništenje ne obustavlja se izvršenje. Međutim, obustava se može odobriti na zahtjev dužnika samo za garantni polog, čiji iznos određuje sud. Platni nalog postaje pravomoćan ako dužnik nije podnio zahtjev za poništenje ili je njegov zahtjev odbijen. Ako nadležni sud odobri zahtjev za poništenje koji je podnio vjerovnik, donijet će pravomoćnu odluku kojom će se naložiti izdavanje platnog naloga.

Zainteresirana strana može osporiti izvršenje platnog naloga u okviru mjerodavnog prava. Prigovor može upućivati samo na nepravilnosti u pogledu postupka izvršenja i na razloge zbog kojih prestaje obveza koja proizlazi nakon što odluka o platnom nalogu postane pravomoćna.

1.8.2 Je li ta odluka konačna ili se tuženik još može žaliti na nju?

Vidjeti odgovor na pitanje 1.8.1.