Eurojust

Vijeće je 2002. osnovalo Eurojust kako bi ojačalo borbu protiv teškog organiziranog kriminala. Europski parlament i Vijeće 2018. ažurirali su mandat Eurojusta za potporu i jačanje koordinacije i suradnje među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s teškim prekograničnim kriminalom. Eurojust je tijelo sastavljeno od tužitelja, sudaca i predstavnika pravosudnih tijela s istovjetnim nadležnostima.

Što je Eurojust?

Eurojust, Agencija Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu, jedinstveno je središte sa sjedištem u Haagu u Nizozemskoj, gdje nacionalna pravosudna tijela blisko surađuju u borbi protiv teških prekograničnih kaznenih djela. Uloga je Eurojusta pomoći Europi da postane sigurnije mjesto koordiniranjem rada nacionalnih tijela – iz država članica EU-a i trećih država – u istragama i kaznenom progonu u vezi s transnacionalnim kriminalom.

Koje su zadaće i nadležnosti Eurojusta?

Eurojust podupire i jača koordinaciju i suradnju među nacionalnim tijelima nadležnima za istragu i kazneni progon u vezi s teškim kaznenim djelima za koja je Eurojust nadležan, ako to kazneno djelo pogađa dvije ili više država članica, ili zahtijeva zajednički kazneni progon, na temelju operacija koje provode i informacija dobivenih od tijela država članica, Europola, EPPO-a i OLAF— a.

Pri obavljanju svojih zadaća Eurojust uzima u obzir sve zahtjeve nadležnog tijela države članice, sve informacije koje su dostavila nadležna tijela, institucije, tijela, uredi i agencije Unije, kao i sve informacije koje je prikupio sam Eurojust.

Eurojust također olakšava izvršavanje zahtjeva za pravosudnu suradnju i odluka o pravosudnoj suradnji, uključujući zahtjeve i odluke koji se temelje na instrumentima kojima se provodi načelo uzajamnog priznavanja.

Eurojust je nadležan za oblike teških kaznenih djela navedene u Uredbi o Eurojustu. Međutim, od datuma na koji EPPO preuzme svoje istražne zadaće i zadaće kaznenog progona Eurojust ne izvršava svoju nadležnost u pogledu kaznenih djela za koja EPPO izvršava svoju nadležnost, osim u slučajevima u kojima su uključene i države članice koje ne sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a te na zahtjev tih država članica ili na zahtjev EPPO-a.

Eurojust izvršava svoju nadležnost za kaznena djela koja utječu na financijske interese Unije u predmetima u koje su uključene države članice koje sudjeluju u pojačanoj suradnji u vezi s osnivanjem EPPO-a, ali u odnosu na koja EPPO nema nadležnost ili odluči ne izvršavati svoju nadležnost.

Kako djeluje Eurojust?

Eurojust pomaže u brojnim istragama i kaznenom progonu. Svaki je slučaj različit i zahtijeva individualan pristup. Istražitelji i tužitelji često moraju odmah djelovati kako bi pronašli i uhitili osumnjičenike. U takvim slučajevima nacionalna tijela mogu se osloniti na Eurojustove jedinstvene usluge na poziv, primjerice olakšavanjem brzog izvršenja europskog uhidbenog naloga (EUN), naloga za zamrzavanje ili prikupljanja dokaza s pomoću Europskog istražnog naloga (EIN). U drugim trenucima istrage se polagano i metodički grade, što uključuje mjesece, pa čak i godine, pažljivo planiranje, koordinaciju i raspravu, pri čemu Eurojust ima koordinacijsku ulogu. Četiri ključne vrste potpore koju pruža Eurojust su zajednički istražni timovi, alati EU-a za pravosudnu suradnju, koordinacijski sastanci i koordinacijski centri.

Predmeti pokrenuti pred Eurojustom uključuju dvije ili više država članica EU-a ili državu članicu i državu koja nije članica EU-a. Slučajevi ponekad uključuju kaznena djela počinjena u jednoj državi članici koja imaju posljedice izvan njezinih granica. Eurojust državama članicama nudi svoje bogato iskustvo i stručnost u pravosudnoj suradnji, uključujući niz alata za rješavanje problema kao što su sukobi nadležnosti, izručenje, prihvatljivost dokaza te zamrzavanje i povrat imovine. Budući da Eurojust prihvaća tijela iz svih država članica i raznih trećih država, može brzo odgovoriti na zahtjeve i ponekad pomoći u rješavanju predmeta u roku od nekoliko sati.

Što je organizacija Eurojusta?

Kolegij Eurojusta sastoji se od nacionalnih članova, po jednog iz svake države članice EU-a (osim Danske, koja na temelju Protokola br. 22 nije obvezana Uredbom o Eurojustu). Nacionalni članovi su suci, tužitelji ili drugi pravosudni stručnjaci s jednakovrijednim kompetencijama. Nacionalne zastupnike podržavaju zamjenici i pomoćnici.

U obavljanju svojih upravljačkih funkcija Kolegij se sastoji i od predstavnika Europske komisije. Kolegij nadzire predsjednik Eurojusta, koji se bira na mandat od četiri godine, s ograničenim trajanjem od dva mandata. Dva potpredsjednika pomažu predsjedniku u obavljanju njegovih dužnosti. Također se biraju na mandat od četiri godine, s ograničenim trajanjem od dva mandata.

Izvršni odbor Eurojusta pomaže Kolegiju Eurojusta u njegovim upravljačkim funkcijama. Nadgleda potreban pripremni rad upravnog direktora o administrativnim pitanjima koje Kolegij treba donijeti te donosi administrativne odluke koje su izričito opisane u članku 16. Uredbe o Eurojustu.

Izvršnim odborom predsjeda predsjednik Eurojusta, a čine ga potpredsjednici Eurojusta i predstavnik Europske komisije. Druga dva člana Kolegija imenuju se u Odbor na temelju dvogodišnjeg sustava rotacije.

Upravni direktor upravlja administracijom Eurojusta, koja pak podupire Kolegij Eurojusta.

Povezane poveznice

Eurojust

Posljednji put ažurirano: 23/12/2020

Ovo je strojni prijevod sadržaja. Vlasnik ove stranice ne prihvaća nikakvu odgovornost ni obvezu u pogledu kvalitete strojno prevedenog teksta.