Pravna struka – uvod

Pravni stručnjaci u Estoniji su:

• tužitelji
• suci
• suci porotnici
• pomoćnici sudaca i sudski službenici
• odvjetnici
• javni bilježnici
• sudski izvršitelji i
• stečajni upravitelji.

Tužitelji

Organizacija

Državno odvjetništvo je vladino tijelo u nadležnosti Ministarstva pravosuđa. Sastoji se od dvije razine: Ureda državnog odvjetnika i četiri ureda okružnih tužitelja.

Nadležnost Ureda državnog odvjetnika obuhvaća cijelu Estoniju, a nadležnost svakog ureda okružnog tužitelja odgovara onoj policijskih prefektura. Na čelu Državnog odvjetništva je državni odvjetnik, kojeg estonska vlada imenuje na mandat od pet godina na prijedlog ministra pravosuđa i nakon razmatranja mišljenja Odbora za pravna pitanja Estonskog parlamenta.

Svake godine na proljetnom zasjedanju Parlamenta državni odvjetnik predstavlja parlamentarnom Odboru za Ustav pregled izvršenih obveza u prethodnoj kalendarskoj godini, koje su mu zakonski dodijeljene.

Na čelu Ureda okružnog tužitelja je glavni tužitelj, kojeg ministar pravosuđa isto tako imenuje na mandat od pet godina na prijedlog državnog odvjetnika.

U Estoniji postoji ukupno osam vrsta tužitelja: državni odvjetnik, glavni državni tužitelji, državni tužitelji i pomoćnici tužitelja u Uredu državnog odvjetnika te glavni tužitelji, viši tužitelji, posebni tužitelji, okružni tužitelji i pomoćnici tužitelja u uredima okružnih tužitelja.

Vidjeti i Zakon o državnom odvjetništvu.

Uloga i dužnosti

U skladu sa Zakonom o državnom odvjetništvu Ured državnog odvjetnika:

• sudjeluje u planiranju nadzora potrebnog za sprečavanje i otkrivanje kaznenih djela;
• vodi predraspravne kaznene postupke te osigurava njihovu zakonitost i djelotvornost;
• zastupa javno tužiteljstvo na sudu;
• ispunjava ostale zadaće koje su zakonom propisane Uredu državnog odvjetnika.

Državno odvjetništvo neovisno izvršava svoje zadaće na temelju Zakona o državnom odvjetništvu.

Kao voditelj kaznenih postupaka, tužitelj vodi istražno tijelo u prikupljanju dokaza i odlučuje hoće li na temelju utvrđenih činjenica podnijeti tužbu protiv neke osobe.

Prema statutu državnog odvjetništva:
Ured državnog odvjetnika:

• osigurava zakonitost i djelotvornost predraspravnih kaznenih postupaka i zastupa javno tužiteljstvo na sudovima svih stupnjeva u slučajevima nepropisnog ponašanja iz nehata, gospodarskog kriminala, prekršaja povezanih sa služenjem u obrambenim snagama, kaznenih djela protiv okoliša, prekršaja protiv sudovanja i kaznenih djela povezanih s organiziranim kriminalom, prekogranične prirode ili onih koja privlače velik interes javnosti, kao i kaznenih djela protiv čovječnosti i međunarodne sigurnosti, težih kaznenih djela protiv države, kaznenih djela koja su počinili tužitelji i drugih kaznenih djela koja je utvrdio glavni javni tužitelj;
• analizira i nadzire aktivnosti uredâ okružnog tužitelja i savjetuje o tim aktivnostima te analizira i donosi općenite zaključke o sudskoj praksi i praksi državnog odvjetništva;
• izvršava obveze koje proizlaze iz međunarodne suradnje, uključujući sudjelovanje u radu Eurojusta;
• sudjeluje u izradi akata, pravilnika vlade Republike i upravnih rješenja te pravilnika i naloga ministra pravosuđa koji se odnose na aktivnosti državnog odvjetništva;
• sudjeluje u izradi razvojnih planova u vezi s državnim odvjetništvom i njegovim funkcijama;
• organizira aktivnosti državnog odvjetništva u odnosima s javnošću i informira javnost o radu državnog odvjetništva;
• organizira rad u području ljudskih resursa i osposobljavanja u državnom odvjetništvu, bavi se pitanjima povezanima sa zdravljem i sigurnošću na radu dužnosnika i zaposlenika te vodi evidenciju o osoblju;
• organizira administrativne zadaće povjerenstva za odabir tužitelja;
• priprema nacrt proračuna državnog odvjetništva i osigurava namjensku uporabu sredstava;
• organizira upravljanje državnom imovinom u posjedu državnog odvjetništva;
• obnaša druge dužnosti koje su mu dodijeljene Zakonom, odlukom Riigikogua, odlukom predsjednika Republike, uredbom ili nalogom vlade Republike odnosno uredbom ili nalogom ministra pravosuđa.

Suci

Organizacija

Sudac mora biti estonski građanin koji je stekao državno priznatu diplomu magistra prava, jednakovrijednu kvalifikaciju u smislu članka 28. stavka 2.² Zakona o obrazovanju Republike Estonije ili jednakovrijednu inozemnu kvalifikaciju, napredno vlada estonskim jezikom, izraženih je moralnih osobina i posjeduje sposobnosti i karakterne osobine potrebne za posao suca. Suci se na dužnost imenuju doživotno. Ministar pravosuđa nema pravo davati naredbe sucima niti ima stegovne ovlasti nad njima. Sudac može biti smijenjen samo na temelju sudske presude koja je stupila na snagu. Suci mogu služiti do 67. godine života, no ta se granica može produžiti.

Sljedeće osobe ne mogu biti izabrane za suca:

• svatko tko je osuđen za kazneno djelo;
• svatko tko je razriješen dužnosti suca, javnog bilježnika ili sudskog izvršitelja;
• svatko tko je izbačen iz Estonske odvjetničke komore;
• svatko tko je otpušten iz javne službe zbog stegovne povrede;
• svatko tko je u stečaju;
• svatko čije su profesionalne aktivnosti revizora prekinute, osim ako se to dogodilo na temelju zahtjeva revizora;
• svatko kome je oduzeto pravo na rad kao patentnog zastupnika, osim ako je to učinjeno na temelju zahtjeva patentnog zastupnika;
• svatko kome je na temelju članka 28. stavka 3. točke 3. Zakona o zaprisegnutim pismenim prevoditeljima oduzeto pravo na rad kao zaprisegnuti prevoditelj.

Za suca županijskog ili upravnog suda može se imenovati osoba koja je nakon stjecanja odgovarajuće kvalifikacije stekla najmanje pet godina radnog iskustva u području prava ili je radila kao sudski službenik najmanje tri godine te je položila sudački ispit ili je izuzeta od toga.

Svatko tko je iskusan i priznati odvjetnik i položio je sudački ispit može biti imenovan sucem okružnog suda. Svatko tko je radio kao sudac neposredno prije imenovanja ne mora polagati sudački ispit.

Iskusni i priznati branitelji mogu biti imenovani na dužnost suca Vrhovnog suda.

Suci se imenuju otvorenim natječajem.

Sudac smije biti zaposlen samo u uredu suca, osim u nastavnom ili istraživačkom svojstvu. Sudac mora obavijestiti predsjednika suda o svim zaposlenjima izvan ureda suca. Niti jedno zaposlenje izvan ureda suca ne smije ugrožavati učinkovitost sučevih službenih dužnosti ili sučevu nepristranost u sudovanju. Sudac ne može biti član Riigikogua ili član općinskog ili gradskog vijeća, član političke stranke, osnivač, rukovodeći partner ili član upravnog odbora ili nadzornog odbora društva, direktor podružnice stranog društva, stečajni upravitelj, član stečajnog odbora, obvezni upravitelj nepokretne imovine ili arbitar kojeg je odabrala jedna od stranaka u sporu.

Sudac može biti smijenjen s dužnosti samo sudskom presudom. Kaznena prijava protiv suca prvostupanjskog ili drugostupanjskog suda može se podići tijekom njegova ili njezina mandata samo na prijedlog Vrhovnog suda en banc uz pristanak predsjednika Republike. Kaznena prijava protiv suca Vrhovnog suda može se podići tijekom njegova ili njezina mandata samo na prijedlog državnog odvjetnika uz pristanak većine u Estonskom parlamentu.

Zahtjevi koji se odnose na suce, njihova pripremna služba i njihove obveze utvrđeni su u Zakonu o sudovima.

Uloga i dužnosti

Sudačka profesija regulirana je zakonom. Etički kodeks donijeli su svi estonski suci u vijeću (en banc). Više informacija dostupno je na internetskim stranicama sudova Estonije i na internetskim stranicama Vrhovnog suda.

Sudac je dužan suditi u skladu s Ustavom i pravnim aktima, na temelju kojih sudac odlučuje o pravednom rješenju za stranke u sporu. Sudac razvija zakon tumačenjem pravnih akata i istraživanjem.

Sudac provodi svoje službene dužnosti nepristrano i bez vlastitog interesa te uzima u obzir interese službe čak i izvan djelokruga svojih profesionalnih aktivnosti. Sudac se uvijek mora ponašati besprijekorno dok obavlja profesionalne aktivnosti, ali i u slobodno vrijeme te se suzdržavati od radnji koje bi mogle naštetiti ugledu suda. Sudac ne smije otkrivati informacije za koje sazna na zatvorenom sudskom zasjedanju ili tijekom rasprava koje se održavaju prilikom postizanja nagodbe. Obveza povjerljivosti vrijedi u svakom trenutku, čak i nakon što sudac ode u mirovinu. Sudac mora nadzirati prvostupanjske suce s manje od tri godine iskustva, one koji su u pripremnoj službi kako bi postali pomoćnici suca i studente pripravnike. Sudac ne smije istodobno imati više od dvije osobe pod svojim nadzorom. Sudac mora redovito razvijati svoje stručno znanje i vještine te sudjelovati u osposobljavanju.

Socijalne pogodnosti sudaca

Suci prema zakonu ostvaruju razne socijalne pogodnosti, uključujući službenu plaću, dodatne naknade, sudačku mirovinu, dopust, službene halje i drugo.

Službene plaće sudaca utvrđene su u Zakonu o plaćama viših državnih službenika.

Osnove za utvrđivanje sudačke mirovine utvrđene su u Zakonu o sudovima.

Sudačka mirovina sastoji se od starosne mirovine, posebne starosne imovine, invalidske mirovine i obiteljske mirovine za sučeve članove obitelji. Sudačka mirovina ne isplaćuje se tijekom sučeva zaposlenja. Ako je umirovljeni sudac zaposlen negdje drugdje, prima cijelu sudačku mirovinu, bez obzira na zaradu. Sudačka mirovina ne isplaćuje se nikome tko je izbačen iz službe zbog stegovne povrede ili tko je optužen za namjerno počinjeno kazneno djelo. Sudačka mirovina oduzima se svakome tko je osuđen za prekršaj protiv sudovanja.

Sudac ima pravo na godišnji odmor. Godišnji odmor traje 35 kalendarskih dana, a dodatni odmor od najviše sedam kalendarskih dana dodjeljuje se za vrijeme provedeno u obnašanju dužnosti suca, u skladu s uvjetima utvrđenima u Zakonu o sudovima.

Suci porotnici

Suci porotnici sudjeluju u postupku sudovanja na pokrajinskim sudovima samo u kaznenim predmetima koji uključuju kazneno djelo s predumišljajem. Kada sudi, sudac porotnik ima isti status, prava i obveze kao i sudac. Sudac porotnik može biti imenovan na najviše četiri godine i mora biti estonski državljanin s aktivnom pravnom sposobnošću, u dobi od 25 do 70 godina, s domicilom u Estoniji, mora napredno vladati estonskim jezikom na razini C1 kako je utvrđeno u Zakonu o jeziku ili na jednakovrijednoj razini i biti izraženih moralnih osobina da bi mogao izvršavati dužnost suca porotnika. Sudac porotnik ne smije biti imenovan na više od dva uzastopna mandata.

Sljedeće se osobe ne smiju imenovati sucem porotnikom: svatko tko je osuđen za kazneno djelo, tko je u stečaju, tko je neprikladan zbog zdravstvenog stanja, tko prebiva (prema adresi unesenoj u registar stanovništva) na području lokalne vlasti koja je tu osobu istaknula kao kandidata za suca porotnika kraće od godine dana, tko radi za sudove, državno odvjetništvo ili Službu za unutarnju sigurnost, tko je pripadnik obrambenih snaga, tko je odvjetnik, javni bilježnik ili sudski izvršitelj, tko je član vlade Estonije odnosno općinske ili gradske vlasti, tko obnaša dužnost predsjednika Republike ili je član Riigikogua. Svatko tko je optužen za kazneno djelo ne smije biti imenovan sucem porotnikom tijekom kaznenog postupka.

Sudac porotnik u osnovi je pri sudovanju dužan predstavljati stav obične osobe koja pravne postupke promatra više s ljudskog nego s pravnog gledišta. Vijeća lokalne vlasti odgovorna su za odabir kandidata za suce porotnike.

Pomoćnici sudaca i sudski službenici

Pomoćnik suca sudski je službenik koji provodi dužnosti propisane zakonom. Pomoćnik suca je neovisan, ali mora poštovati upute suca u mjeri u kojoj je to propisano zakonom. Pomoćnik suca odgovoran je za unose u registre (npr. zemljišne knjige, trgovački registar) i izdavanje propisa o vođenju registara, uključujući naloge kojima se izriče kazna. Pomoćnik suca može provesti ubrzani postupak za platne naloge. Ograničenja obnašanja sudačke dužnosti primjenjuju se i na pomoćnike sudaca.

Pomoćnikom suca može biti imenovan svatko tko je stekao nacionalno priznatu diplomu magistra prava, jednakovrijednu kvalifikaciju u smislu članka 28. stavka 2.² Zakona o obrazovanju Republike Estonije ili jednakovrijednu stranu kvalifikaciju, napredno vlada estonskim jezikom na razini C1, kako je utvrđeno Zakonom o jeziku, ili jednakovrijednoj razini, izraženih je moralnih osobina te je završio pripremnu službu za pomoćnika suca, osim ako je povjerenstvo za odabir tu osobu izuzelo iz pripremne službe. Svatko tko je položio je sudački ispit isto tako može biti imenovan pomoćnikom suca.

Sljedeće se osobe ne smiju imenovati pomoćnikom suca: svatko tko je osuđen za kazneno djelo; svatko tko je razriješen dužnosti suca, javnog bilježnika ili sudskog izvršitelja; svatko tko je izbačen iz Estonske odvjetničke komore; svatko tko je otpušten iz javne službe zbog stegovne povrede; svatko tko je u stečaju; svatko čije su profesionalne aktivnosti revizora prekinute, osim ako se to dogodilo na temelju zahtjeva revizora; svatko kome je oduzeto pravo na rad kao patentnog zastupnika, osim ako je to učinjeno na temelju zahtjeva patentnog zastupnika, svatko kome je na temelju članka 28. stavka 3. točke 3. Zakona o zaprisegnutim pismenim prevoditeljima oduzeto pravo na rad kao zaprisegnuti pismeni prevoditelj, svatko tko je razriješen dužnosti suca zbog svoje neprikladnosti za tu dužnost – tri godine nakon imenovanja na dužnost.

Pomoćnici sudaca imenuju se otvorenim natječajem.

Uvjeti za pomoćnike sudaca utvrđeni su Zakonom o sudovima.

Sudski službenik djelatnik je suda koji sudjeluje (neovisno ili pod nadzorom suca) u pripremi i rješavanju predmeta u mjeri u kojoj je to propisano Zakonom o sudskom postupku. Sudski službenik ima ovlast izvršavati iste dužnosti i donositi iste odluke kao pomoćnik suca ili druga službena osoba na sudu u skladu sa Zakonom o sudskom postupku. Sudski službenik neovisan je u izvršavanju svojih dužnosti, ali mora poštovati upute suca u mjeri u kojoj je to propisano zakonom.

Zahtjevi koje moraju ispunjavati sudski službenici jednaki su onima koje moraju ispunjavati pomoćnici sudaca. Upražnjeno mjesto sudskog službenika popunjava se javnim natječajem.

Sljedeće se osobe ne mogu imenovati sudskim službenikom: svatko tko je kažnjen za namjerno počinjeno kazneno djelo; svatko tko je kažnjen za namjerno počinjeni prekršaj protiv države, neovisno o tome jesu li pojedinosti osude izbrisane; svatko čije je pravo na rad u zanimanju sudskog službenika opozvano na temelju sudske presude s pravnom snagom; svatko tko je najbliži rođak ili partner osobe koja izravno nadgleda sudskog službenika.

Osim sudskih službenika   (521 Kb)  i pomoćnika sudaca   (373 Kb) , drugi sudski službenici uključuju predsjednike suda   (367 Kb)  i tajnike   (364 Kb) .

Branitelji

Branitelji obuhvaćaju odvjetnike i njihove pomoćnike.

Branitelji su članovi Estonske odvjetničke komore te su regulirani Zakonom o odvjetničkoj komori. Svatko tko zadovoljava uvjete navedene u Zakonu o odvjetničkoj komori i tko je položio pravosudni ispit može biti član Estonske odvjetničke komore.

Estonska odvjetnička komora je samoupravno strukovno udruženje osnovano s ciljem pružanja pravnih usluga u privatnom i javnom interesu te zaštite profesionalnih prava branitelja. Estonska odvjetnička komora nadzire profesionalne aktivnosti svojih članova i njihovu usklađenost sa zahtjevima profesionalne etike. Isto tako, Estonska odvjetnička komora organizira stručno osposobljavanje uz rad za branitelje i pruža državnu pravnu pomoć. Odvjetnička komora putem svojih članova osigurava pružanje državne pravne pomoći.

Estonska odvjetnička komora djeluje preko svojih tijela. Ona obuhvaćaju opću skupštinu, odbor, predsjednika/predsjednicu, revizijski odbor, sud časti i odbor za procjenu stručne podobnosti.

Odvjetnici imaju ovlasti za:

• zastupanje i obranu klijenata na sudu i u predraspravnim i ostalim postupcima u Estoniji i u inozemstvu;
• prikupljanje dokaza;
• slobodan odabir zakonskih sredstava i mjera i korištenje njima pri pružanju pravnih usluga;
• dobivanje informacija od tijela državne i lokalne vlasti, potrebnih za pružanje pravnih usluga, ovlasti za pristup dokumentima i njihovih preslika i izvadaka, osim ako braniteljima zakon brani dobivanje tih informacija i dokumentacije;
• obradu osobnih podataka osoba koje nisu njihovi klijenti, a koji su dobiveni u skladu s ugovorom ili pravnim aktom, uključujući posebne kategorije osobnih podataka, bez pristanka tih osoba ako je to potrebno za pružanje pravnih usluga;
• provjeru potpisa i preslika dokumenata koji se podnose sudu i drugim službenim tijelima kao dio pravnih usluga koje se pružaju klijentu;
• pružanje usluga osobe za kontakt;
• djelovanje u svojstvu izmiritelja u postupku utvrđenom u Zakonu o mirenju;
• djelovanje u svojstvu stečajnog upravitelja ako su članovi Komore.

Pomoćnici odvjetnika imaju ovlasti odvjetnika u mjeri u kojoj to propisuje zakon.

Pomoćnici odvjetnika nisu ovlašteni da djeluju kao izmiritelji u postupku utvrđenom u Zakonu o mirenju. Nemaju ovlasti za zastupanje ili obranu stranaka na Vrhovnom sudu, osim ako je drukčije propisano zakonom. Pomoćnici odvjetnika nemaju ovlasti da djeluju kao stečajni upravitelji.

Pomoćnik odvjetnika može pružati pravne usluge samo pod nadzorom svojeg nadređenog, koji je odvjetnik.

Pri pružanju pravnih usluga, branitelj djeluje neovisno i u skladu sa zakonom, pravnim aktima i odlukama koje donose tijela Estonske odvjetničke komore, zahtjevima profesionalne etike branitelja, dobrom praksom i svojom savješću.

Informacije koje se otkrivaju branitelju povjerljive su. Branitelja ili zaposlenika Estonske odvjetničke komore ili odvjetničkog ureda koji se saslušava kao svjedok ne smije se ispitivati ili se od njega ne smije tražiti objašnjenje o pitanjima za koja sazna prilikom pružanja pravnih usluga.

Podatkovni mediji povezani s braniteljevim pružanjem pravnih usluga nepovredivi su.

Braniteljevo izvršenje profesionalnih obveza ne smije dovesti do toga da ga se identificira s klijentom ili sudskim predmetom klijenta.

Branitelj se ne smije zadržavati u pritvoru, pretraživati ili privoditi iz razloga povezanih s njegovim profesionalnim aktivnostima, osim na temelju odluke pokrajinskog suda. Odvjetnički ured u kojem branitelj pruža pravne usluge ne smije se pretraživati zbog razloga povezanih s profesionalnim aktivnostima branitelja.

Popis branitelja i odvjetničkih ureda te druge korisne informacije možete pronaći na internetskim stranicama Estonske odvjetničke komore. Međutim, funkcija „Pronađi odvjetnika” omogućuje pronalaženje odvjetnika diljem Europske unije.

Pravne baze podataka

Ne postoje baze podataka osim prethodno navedenih.

Pravni savjetnici

Profesionalne aktivnosti pravnih savjetnika u Estoniji nisu zakonski regulirane.

Javni bilježnici

Organizacija

Svi javni bilježnici u Estoniji imaju iste ovlasti. Javnobilježnička profesija regulirana je Zakonom o javnom bilježništvu. Ministarstvo pravosuđa i Javnobilježnička komora odgovorni su za reguliranje i upravljanje profesionalnim aktivnostima javnih bilježnika. Javnobilježnička komora pravno je tijelo regulirano javnim pravom, a svi javni bilježnici imenovani na dužnost njezini su članovi. Zadaće su joj među ostalim da nadzire obavljaju li javni bilježnici svoje profesionalne aktivnosti ispravno i savjesno, kao i usklađivanje profesionalnih aktivnosti javnih bilježnika, organizacija osposobljavanja za javne bilježnike, organizacija službe za kandidate, administracija i razvoj elektroničkog informacijskog sustava za javne bilježnike, pružanje pomoći ministru pravosuđa u nadzornim aktivnostima itd. Internetske stranice Javnobilježničke komore pružaju informacije o javnim bilježnicima i njihovim dužnostima.

Uloga i dužnosti

Javni bilježnik obnaša dužnost prema javnom zakonu. Država ga je ovlastila da na nečiji zahtjev potvrđuje činjenice i događaje koji imaju pravno značenje te da obavlja druge javnobilježničke radnje kako bi se osigurala pravna sigurnost.

Javni bilježnici u svojim aktivnostima moraju biti nepristrani, vjerodostojni i neovisni. Obvezni su procijeniti stvarne namjere stranaka u transakciji i okolnosti potrebne za ispravnu transakciju koju treba izvršiti, te strankama objasniti različite načine izvršenja transakcije i posljedice transakcije.

Javni bilježnici na zahtjev provode sljedeće javnobilježničke radnje:

• daju javnobilježničke ovjere (razni ugovori, punomoći, oporuke) te javnobilježničke potvrde (preslike, potpisi, ispisi itd.);
• rješavaju pitanja nasljeđivanja;
• izdaju potvrde o pripremi javnobilježničkih isprava koje treba izvršiti u Estoniji na temelju članka 60. ili Priloga II. Uredbi (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima (SL L 351, 20.12.2012., str. 1.);
• izdaju potvrde o pravnoj snazi javnobilježničkih isprava u Estoniji na temelju članka 59. stavka 1. i Priloga II. Uredbi (EU) br. 650/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršavanju odluka i prihvaćanju i izvršavanju javnih isprava u nasljednim stvarima i o uspostavi Europske potvrde o nasljeđivanju (SL L 201, 27.7.2012., str. 107.) i izdaju potvrde o pripremi javnobilježničkih isprava koje se izvršavaju u Estoniji, na temelju članka 60. stavka 2. i Priloga II.;
• izdaju izvatke o pripremi javnobilježničkih isprava koje treba izvršiti u Estoniji na temelju članka 48. stavka 3. i priloga III. i IV. Uredbi Vijeća (EZ) br. 4/2009 o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznavanju i izvršenju sudskih odluka te suradnji u stvarima koje se odnose na obvezu uzdržavanja (SL L 7, 10.1.2009., str. 1.);
• proglašavaju punomoći nevaljanima u skladu sa Zakonom o javnom bilježništvu;
• proglašavaju izvršivima ugovore sklopljene putem branitelja koji djeluju u svojstvu izmiritelja ili putem drugog javnog bilježnika;
• izdaju potvrde (apostile);
• na zahtjev pravnih osoba, podnose svoje godišnje financijske izvještaje sudu koji vodi registar;
• potvrđuju brakove i razvode te pripremaju upise činjenica sklapanja braka i razvoda u matičnu knjigu vjenčanih;
• prihvaćaju novčane pologe, pologe vrijednosnih papira i dokumenata;
• omogućavaju pristup podacima upisanima u zemljišne knjige ili registarsku službu ili dokumentu koji se vodi u registru;
• podnose obavijesti i zahtjeve gospodarskim upravnim tijelima na zahtjev poduzeća, primaju dokumente ili druge podatke od gospodarskih upravnih tijela i dostavljaju poduzeću upravni akt;
• unose podatke u registar na zahtjev poduzeća;
• na zahtjev pravne osobe ili povjerenika dostavljaju informacije o stvarnom vlasniku.

Klijent mora za te transakcije javnom bilježniku platiti pristojbu propisanu zakonom.

Javni bilježnici mogu nuditi sljedeće službene usluge:

• pravno savjetovanje izvan postupka potvrđivanja;
• savjetovanje o poreznom zakonu i inozemnim zakonima, neovisno o tome je li to dio postupka potvrđivanja;
• mirenje u skladu sa Zakonom o mirenju;
• usluge arbitra na temelju Zakonika o parničnom postupku;
• provođenje dražbi, glasovanja, lutrija i izvlačenja ždrijeba te provjera rezultata;
• vođenje postupka davanja prisege i potvrđivanje vjerodostojnosti ovjerenih potvrda;
• prosljeđivanje predstavki i obavijesti koje se ne odnose na službene dužnosti te izdavanje potvrda o prosljeđivanju ili nemogućnosti prosljeđivanja takvih predstavki i/ili obavijesti;
• pružanje usluga osobe za kontakt;
• prihvaćanje novčanih pologa – osim gotovine – obveznica, dokumenata i drugih predmeta ako to nije javnobilježnički akt ili službena dužnost koja proizlazi iz javnobilježničkog akta;
• odgovaraju na zahtjev za objašnjenje koji je podnio poduzetnik.

Informacije o službenim uslugama koje pružaju javni bilježnici mogu se pronaći na internetskim stranicama Javnobilježničke komore. Pristojbe za javnobilježničke usluge dogovaraju su između klijenta i javnog bilježnika prije pružanja usluge.

Ostale pravne struke

Sudski izvršitelji

U Estoniji, to je slobodna pravna struka: sudski izvršitelji djeluju u vlastito ime i odgovorni su za vlastito postupanje. Sudski izvršitelj mora biti nepristran i odgovoran pri obavljanju svojih dužnosti. Službene aktivnosti sudskih izvršitelja uređene su Zakonom o sudskim izvršiteljima.

Zajednička strukovna organizacija za sudske izvršitelje i stečajne upravitelje, Komora sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja (dalje u tekstu Komora), djeluje od siječnja 2010. Službene aktivnosti sudskih izvršitelja, njihov nadzor, stegovna odgovornost i aktivnosti strukovnog udruženja uređene su Zakonom o sudskim izvršiteljima. Uloga Komore razviti je i promicati slobodne pravne struke, uključujući razvoj i praćenje usklađenosti s dobrom službenom i profesionalnom praksom, izraditi preporuke za usklađivanje profesionalnih aktivnosti, organizirati osposobljavanje, razviti informacijske sustave itd. Komora ima i sud časti. Dodatne informacije o aktivnostima Komore dostupne su na njezinim internetskim stranicama.

Profesionalne dužnosti sudskih izvršitelja su sljedeće:

1. provođenje postupaka izvršenja u skladu sa Zakonom o postupku izvršenja;
2. dostavljanje dokumenata u skladu s postupovnim kodeksom;
3. popisivanje imovine i upravljanje imovinom u skladu sa Zakonom o nasljeđivanju;
4. provođenje dražbe, u slučajevima propisanima zakonom i u skladu sa zakonom propisanim postupkom, na zahtjev suda ili upravnog tijela izvan ovršnog postupka;
5. posredovanje u pogledu naknade za uzdržavanje primljene iz inozemstva, na temelju Zakona o obiteljskim davanjima;
6. sastavljanje profila izvršenja dužnikâ.

Naknada sudskog izvršitelja za obavljanje tih službenih dužnosti utvrđena je Zakonom o sudskim izvršiteljima.

Na zahtjev osobe, sudski izvršitelj može pružati sljedeće profesionalne usluge:

1. provoditi dražbe pokretnina i nekretnina;
2. vršiti dostavu dokumenata;
3. davati pravne savjete i sastavljati pravne dokumente ako njegovo obrazovanje odgovara odredbama članka 47. stavka 1. točke 1. Zakona o sudovima;
4. pružati usluge utvrđivanja pravne činjenice izvan sudskog postupka;
5. djelovati kao izmiritelj u skladu sa Zakonom o mirenju;
6. djelovati kao arbitar na temelju Zakona o parničnom postupku.

Sudski izvršitelji imaju pravo odbiti pružanje profesionalne usluge.

Uvjeti pružanja profesionalnih usluga i postupak za naknadu dogovaraju se u pisanom obliku s podnositeljem zahtjeva za uslugu prije pružanja usluge. Dogovoreni uvjeti i naknada moraju biti u skladu s dobrom profesionalnom praksom.

Pri pružanju profesionalnih usluga, sudski izvršitelji ne mogu ostvarivati prava koja su im zakonom dodijeljena za obavljanje njihovih profesionalnih dužnosti ili dužnosti koje proizlaze iz njihova mandata.

Informacije o uslugama koje pružaju sudski izvršitelji dostupne su na internetskim stranicama Komore.

Državni nadzor službenih dužnosti sudskih izvršitelja provode Ministarstvo pravosuđa i Komora.

Sudski izvršitelji odgovorni su za štetu uzrokovanu pogreškom tijekom izvršavanja svojih profesionalnih aktivnosti, među ostalim ako je štetu uzrokovao zaposlenik njihova ureda. Ako zahtjevi za naknadu štete prouzročene profesionalnim djelovanjem sudskog izvršitelja ne mogu biti ispunjeni iz imovine sudskog izvršitelja ili bilo koje druge osobe koja je odgovorna za štetu ili ako se takvi zahtjevi ne mogu ispuniti u potpunosti, za prouzročenu štetu odgovorna je Komora. Država snosi konačnu odgovornost za postupke sudskih izvršitelja. Komora i država imaju pravo na podnošenje pravnog lijeka protiv osobe odgovorne za štetu; država ima i pravo na podnošenje pravnog lijeka protiv Komore.

Stečajni upravitelji

Stečajni upravitelj je osoba koju imenuje sud, a koja na temelju svoje uloge izvršava transakcije i ostale radnje u vezi sa stečajnom masom i predstavlja dužnika na sudu u sporovima koji se odnose na stečajnu masu. Glavna obveza stečajnog upravitelja jest braniti prava i interese svih vjerovnika i dužnika te osigurati zakonit, brz i financijski prihvatljiv stečajni postupak. Stečajni upravitelj izvršava svoje dužnosti osobno. Stečajni upravitelji mogu biti: fizičke osobe kojima je Komora dodijelila ovlast da djeluju kao stečajni upravitelji, odvjetnici, ovlašteni revizori i sudski izvršitelji. Komora vodi popis stečajnih upravitelja. Popis obuhvaća podatke o svim osobama koje imaju pravo djelovati u svojstvu stečajnih upravitelja, a javnost može pristupiti popisu na internetskim stanicama Komore. Stečajni upravitelj naveden na popisu mora osigurati točnost unesenih podataka.

Glavne zadaće stečajnog upravitelja su:

1. utvrđivanje potraživanja vjerovnika, upravljanje stečajnom masom, organiziranje formiranja i prodaje mase i zadovoljenje potraživanja vjerovnika izvan mase;
2. utvrđivanje razloga i datuma nelikvidnosti dužnika;
3. prema potrebi osiguravanje nastavka poslovanja dužnika;
4. prema potrebi provođenje stečaja dužnika ako je dužnik pravna osoba;
5. pružanje informacija vjerovnicima i dužniku u slučajevima propisanima zakonom;
6. izvješćivanje o svojim aktivnostima i pružanje informacija o stečajnom postupku sudu, nadzornom službeniku i stečajnom odboru.

Upravni nadzor aktivnosti stečajnih upravitelja provodi Ministarstvo pravosuđa na temelju pritužbi ili drugih podataka koji su mu poslani u vezi sa stečajnim upraviteljem, zbog kojih se smatra da stečajni upravitelj nije ispunio svoje obveze. Kada nadzire aktivnosti stečajnog upravitelja, Ministarstvo pravosuđa ima pravo provjeravati prikladnost i zakonitost profesionalnih aktivnosti stečajnih upravitelja. Ministar pravosuđa može poduzeti disciplinske mjere protiv stečajnog upravitelja koji ne ispuni obveze koje proizlaze iz pravnih akata koji utvrđuju profesionalne aktivnosti stečajnih upravitelja. Ministar pravosuđa ne smije poduzimati disciplinske mjere protiv odvjetnika koji djeluju u svojstvu stečajnih upravitelja. No ministar ima pravo pokretati postupke pred Sudom časti Odvjetničke komore.

Uz upravni nadzor, aktivnosti stečajnih upravitelja nadzire i stečajni odbor, opća skupština vjerovnika, sud i Komora u svojem području nadležnosti.

Druge poveznice

Ministarstvo pravosuđa

Neprofitna organizacija Udruženje odvjetnika

Ured za pravnu pomoć

Estonska odvjetnička komora

Državno odvjetništvo

Javnobilježnička komora

Komora sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja