Obiteljsko pravo – razvod

Obiteljsko pravo – skrb nad djecom

Obiteljsko pravo – naknada za uzdržavanje

Trgovačko pravo – ugovori

Trgovačko pravo – odgovornost

Regulatorni okvir kojim se uređuju naknade pravnih stručnjaka

Odvjetnici

U Španjolskoj postoji samo jedna kategorija odvjetnika (abogado) koji, nakon što postanu članovi okružne odvjetničke komore (Colegio de Abogados), mogu sudjelovati u svim vrstama postupaka i nastupati pred svim vrstama sudova.

Odvjetnici određuju svoje naknade prema smjernicama koje objavljuje njihova odvjetnička komora. Te se smjernice temelje na općim kriterijima za sastavljanje odvjetničkih računa poput složenosti predmeta, proporcionalnosti itd., a svi ih odvjetnici moraju slijediti pri izdavanju računa.

U tim se smjernicama uvijek uzima u obzir razlika između sudova pred kojima se vodi postupak.

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u građanskim postupcima

Člankom 241. stavkom 1. podstavkom 1. Zakona o parničnom postupku (Ley de Enjuiciamiento Civil) posebno su obuhvaćene naknade koje odvjetnici i pravni zastupnici (procuradores) naplaćuju za predmete u kojima je njihova pomoć obvezna. Te se naknade uključuju kao stavke u izračun troškova.

Zakonom o parničnom postupku propisuje se da odvjetnici određuju svoje naknade podložno pravilima kojima se uređuje njihova profesija.

Faza građanskog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Stranke uvijek moraju platiti naknade svojim odvjetnicima i predujmove naknada svojim pravnim zastupnicima. Stranke na početku postupka približno znaju o kojem se iznosu radi, ali točan iznos računa utvrđuje se nakon okončanja sudskog postupka. Odvjetnici i pravni zastupnici mogu od stranaka potraživati naknadu, uključujući posebnim postupcima poput predujma naknade (provisión de fondos, za vrijeme postupka) ili konačnim računom (jura de cuentas, nakon okončanja postupka).

U praksi stranke obično plate predujam naknade i potom čekaju odluku o troškovima. U slučajevima kada druga stranka mora platiti naknade, odvjetnici i pravni zastupnici predočuju svoje naknade sudu, a nakon što on odobri te naknade, plaća ih protustranka.

Od stupanja na snagu Zakona 10/2012 mora se platiti sudska pristojba.

Što je sudska pristojba?

Sudska pristojba nacionalni je porez koji u određenim slučajevima moraju platiti pravni subjekti zbog pokretanja sudskog postupka i upotrebe javne usluge pravosuđa. Ministarstvo financija i javne uprave odgovorno je za upravljanje tim porezom. Obveza plaćanja te pristojbe uvedena je 1. travnja 2003. Trenutačno je uređena Zakonom 10/2012 od 20. studenoga 2012. o određenim naknadama u području pravosuđa i Nacionalnog instituta za toksikologiju i forenziku. Zakon 10/2012 izmijenjen je dvaput, prvo Kraljevskom uredbom sa zakonskom snagom 3/2013 od 22. veljače 2013., a kasnije Kraljevskom uredbom sa zakonskom snagom 1/2015 od 27. veljače 2015. Glavna promjena uvedena drugom izmjenom bilo je ukidanje sudskih pristojbi za fizičke osobe u svim vrstama postupaka pred svim sudovima i tijelima – fizičke osobe bile su dužne plaćati sudske pristojbe od stupanja na snagu Zakona 10/2012.

Predmeti u kojima je plaćanje te pristojbe obvezno (naplativi događaj)

Na temelju članka 1. Zakona 10/2012, pristojba za izvršavanje sudske ovlasti u parničnim, upravnim (contencioso-administrativo) i radnim sporovima nacionalna je pristojba koja se jedinstveno naplaćuje na cijelom području Španjolske u okolnostima propisanima tim zakonom, ne dovodeći u pitanje pristojbe i druge poreze koje naplaćuju autonomne zajednice u izvršavanju svojih financijskih ovlasti. Te se pristojbe ne mogu ubirati na isti naplativi događaj.

Na temelju članka 2. naplativi događaj za pristojbu jest izvršavanje sudske ovlasti uslijed sljedećih postupaka:

• podnošenja tužbe u bilo kojoj vrsti postupka za deklaratornu presudu te u postupcima za izvršenje izvršivih izvansudskih instrumenata u parničnim postupcima, podnošenja protuzahtjeva te početnog zahtjeva za postupak naplate novčanih potraživanja i postupak europskog platnog naloga;
• podnošenja zahtjeva za likvidaciju i povezanih zahtjeva u stečajnom postupku;
• pokretanja postupka u predmetima pred upravnim sudovima;
• podnošenja izvanredne žalbe zbog povrede postupka u parničnom postupku;
• podnošenja žalbi (apelación ili casación) u predmetima pred građanskim i upravnim sudovima;
• podnošenja žalbi (suplicación ili casación) u radnim sporovima;
• prigovora na izvršenje sudskih instrumenata.

Tko je obvezan platiti sudsku pristojbu?

U članku 3. navodi se da je svatko tko pokrene izvršavanje sudske ovlasti koje rezultira naplativim događajem obvezan platiti pristojbu.

Za potrebe prethodnog stavka smatra se da je pojedinačni naplativi događaj nastao kada dokument kojim se pokreće postupak koji predstavlja naplativi događaj obuhvaća nekoliko glavnih pravnih radnji koje ne proizlaze iz istog instrumenta. U tom slučaju iznos pristojbe izračunava se zbrajanjem iznosa svih objedinjenih pravnih radnji.

Pristojbu može platiti pravni zastupnik (procurador) ili odvjetnik (abogado) u ime i za račun poreznog obveznika, posebno ako potonji nema boravište u Španjolskoj. Nerezident ne mora pribaviti porezni identifikacijski broj radi samoprocjene. Ni pravni zastupnik ni odvjetnik ne snose poreznu obvezu za to plaćanje.

Iznimke:

• Iznimke za kategorije pravnih radnji:
  • podnošenje tužbe i podnošenje kasnijih žalbi koje uključuju postupke posebno utvrđene za zaštitu temeljnih prava i javnih sloboda te podnošenje žalbi protiv postupanja izbornog povjerenstva;
  • dobrovoljno dužnikovo podnošenje zahtjeva za stečaj;
  • podnošenje početnog zahtjeva za postupak za platni nalog i zahtjeva za presudu u vezi s potraživanjem predmetnog iznosa, ako taj iznos ne premašuje 2000 EUR. Ta se iznimka ne primjenjuje kada se zahtjev u tim postupcima temelji na dokumentu koji ima oblik izvansudskog naloga za izvršenje na temelju članka 517. Zakona o parničnom postupku (Zakon 1/2000 od 7. siječnja 2000.);
  • pokretanje postupka pred upravnim sudom zbog propusta uprave da odgovori ili njezina nedjelovanja;
  • podnošenje tužbe za izvršenje odluka Potrošačkog arbitražnog odbora (Juntas Arbitrales de Consumo);
  • tužbe koje, podložno odobrenju Trgovačkog suda (Juez de lo Mercantil), podnosi stečajni upravitelj u interesu stečajne imovine;
  • postupci za sudsku podjelu imovine, osim u slučajevima kada se izjavi prigovor ili postoji spor u vezi s uključivanjem ili isključivanjem imovine. Pristojbu plaća protustranka za raspravu te za iznos koji je predmet spora ili za iznos koji proizlazi iz raspodjele imovine; ako obje stranke izjave prigovor, svakoj se naplaćuje njihov iznos.
• Iznimke za kategorije osoba:
  • fizičke osobe;
  • pravni subjekti koji imaju pravo na pravnu pomoć i mogu dokazati da ispunjavaju zakonske zahtjeve;
  • Ured javnog tužitelja (Ministerio Fiscal);
  • opća državna uprava te opća uprava autonomnih zajednica, lokalna tijela i sva javna tijela u njihovoj nadležnosti;
  • Španjolski parlament i zakonodavne skupštine autonomnih zajednica.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

To je pitanje uređeno Zakonom o parničnom postupku.

Svaka osoba optužena za počinjenje kažnjivog djela, uhićena osoba ili osoba na koju se primjenjuje bilo kakva druga mjera predostrožnosti ili osoba kojoj se sudi može ostvariti pravo na obranu u postupku, neovisno o vrsti postupka, čim dozna za taj postupak i bude na odgovarajući način obaviještena o tom pravu.

Kako bi ostvarile to pravo, stranke mora zastupati pravni zastupnik (procurador) i braniti odvjetnik (abogado), kojeg imenuje sud ako ga dotične stranke nisu same imenovale i to zatražile, a u svakom slučaju ako stranke nisu pravno sposobne to učiniti.

Osobe koje su stranke u postupku, a čije pravo na pravnu pomoć nije priznato, moraju platiti naknade pravnim zastupnicima koji ih zastupaju, naknade odvjetnicima koji ih brane, naknade vještacima koji svjedoče na njihov zahtjev te troškove svjedoka koji se pojave na sudu ako su vještaci i svjedoci zbog svjedočenja podnijeli zahtjev za naknadu troškova, a sud je takav zahtjev odobrio.

Nisu dužne platiti druge troškove postupka tijekom postupka ili nakon njegova okončanja, osim ako im to naloži sud.

Svaki pravni zastupnik kojeg imenuju stranke u postupku i koji ih pristane zastupati dužan je platiti naknade odvjetnicima koje su stranke imenovale da ih brane.

Stranke koje imaju pravo na pravnu pomoć isto tako mogu prema vlastitom odabiru imenovati odvjetnika i pravnog zastupnika. Međutim, u tom slučaju stranke su dužne platiti njihove naknade, kao i u slučaju stranaka koje nemaju pravo na pravnu pomoć, osim ako se slobodno imenovani pravni stručnjaci odreknu svojih naknada kako je predviđeno u članku 27. Zakona o pravnoj pomoći (Ley de Asistencia Jurídica Gratuita).

Faza kaznenog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Stranke su uvijek dužne platiti račune koji su izdani nakon okončanja postupka. Troškovi se ne plaćaju unaprijed kad su uključeni odvjetnici koje je imenovao sud jer se troškovi pokrivaju u okviru pravne pomoći.

Treba napomenuti da se vrlo često upotrebljavaju odvjetnici koje imenuje sud. Stoga, ako stranke imaju pravo na pravnu pomoć, odvjetničke naknade ne plaćaju one, nego država, osim ako se njihovo financijsko stanje poboljša u razdoblju od tri godine (stranke obično ništa ne plaćaju).

Prethodne informacije koje su pravni zastupnici obvezni pružiti

Prava i obveze stranaka

Kao zastupnik stranke, pravni zastupnik (procurador) obvezan je obavijestiti stranku o svim koracima u postupku.

Odvjetnik i pravni zastupnik obvezni su obavješćivati stranku toliko često koliko to stranka zatraži.

Troškovi

Gdje mogu pronaći informacije o troškovima u Španjolskoj?

Ne postoje posebne internetske stranice na kojima se mogu pronaći informacije o troškovima pravnih postupaka u Španjolskoj. Ipak, postoje internetske stranice, poput internetskih stranica odvjetničkih komora, na kojima se nalaze informacije o naknadama njihovim članovima.

Na kojim su jezicima dostupne informacije o troškovima u Španjolskoj?

Informacije su obično dostupne na španjolskom. Isto je tako moguće pronaći informacije na službenim jezicima autonomnih zajednica.

Na nekim se internetskim stranicama određene informacije pružaju i na engleskom jeziku.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Registar izmiritelja i ustanova za mirenje (Registro de Mediadores e Instituciones de Mediación) baza je podataka koja je besplatno dostupna javnosti na internetskim stranicama Ministarstva pravosuđa. U registru se objavljuju podaci o profesionalnim izmiriteljima i ustanovama za mirenje kako bi se javnosti olakšao pristup tom obliku rješavanja sporova.

Njegovim pretraživačima možete pristupiti putem sljedećih poveznica:

https://remediabuscador.mjusticia.gob.es/remediabuscador/RegistroMediador

https://remediabuscador.mjusticia.gob.es/remediabuscador/RegistroInstitucion

Mirenje

Bez obzira kako ga nazvali, mirenje je oblik rješavanja sporova u kojem dvije ili više stranaka dobrovoljno pokušavaju postići dogovor, uz pomoć izmiritelja.

Izmiritelj

Izmiritelji mogu biti fizičke osobe ako u potpunosti ostvaruju svoja građanska prava, pod uvjetom da to nije isključeno zakonodavstvom kojemu mogu podlijegati pri obavljanju svoje profesije.

Pravni subjekti koji pružaju usluge mirenja, bez obzira na to jesu li profesionalna društva ili bilo koja druga vrsta pravnog subjekta propisana zakonom, moraju za izmiritelja odrediti fizičku osobu koja ispunjava sve zakonom utvrđene kriterije.

Kako postati izmiritelj?

Izmiritelj mora imati službenu sveučilišnu diplomu ili završeno napredno strukovno osposobljavanje, kao i posebno osposobljavanje stečeno na temelju jednog ili više posebnih tečajeva završenih u odgovarajućoj akreditiranoj ustanovi, koji će vrijediti za provođenje postupaka mirenja bilo gdje u zemlji.

Izmiritelji moraju ugovoriti osiguranje ili jednakovrijedno jamstvo koje pokriva građanskopravnu odgovornost proizašlu iz njihove intervencije u sukobe koji se nastoje riješiti mirenjem.

Stečajni izmiritelj

Stečajni izmiritelj (mediador concursal) fizička je osoba koja ispunjava uvjete za izmiritelja i one koji su utvrđeni u članku 27. stavku 1. Stečajnog zakona 22/2003 (Ley Concursal) od 9. srpnja 2003. za stečajne upravitelje. Stečajne izmiritelje mogu imenovati javni bilježnici ili voditelji registara trgovačkih društava u sporazumima o izvansudskom plaćanju iz glave X. Stečajnog zakona. Pravni subjekti mogu isto tako biti stečajni izmiritelji pod uvjetom da u stečajnom postupku sudjeluju putem fizičke osobe koja ispunjava prethodno navedene uvjete.

Ustanova za mirenje

Ustanove za mirenje španjolski su ili strani javni ili privatni subjekti i društva javnog prava čija je svrha promicanje mirenja. Te ustanove olakšavaju pristup mirenju i upravljanje njime, što uključuje imenovanje izmiritelja, koje se mora provesti transparentno. Ako njihova svrha uključuje i arbitražu, moraju donijeti mjere kojima se osigurava odvojenost tih dviju aktivnosti.

Ustanove za mirenje ne mogu izravno pružati uslugu mirenja, niti njihovo sudjelovanje u mirenju može biti veće od onoga što je predviđeno zakonom.

Porez na dodanu vrijednost

Gdje se mogu dobiti te informacije?

Španjolska porezna uprava (Agencia Tributaria) pruža te informacije na svojim internetskim stranicama.

Koje su primjenjive stope?

Španjolska porezna uprava pruža te informacije na svojim internetskim stranicama.

Pravna pomoć

Što je pravna pomoć?

Na temelju članka 119. španjolskog Ustava, pravna pomoć jest postupak kojim se osobama koje mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva dodjeljuje niz pogodnosti koje se uglavnom sastoje od oslobađanja plaćanja naknada odvjetnicima i pravnim zastupnicima te troškova koji proizlaze iz svjedočenja vještaka, jamstava itd.

Općenito, pravo na pravnu pomoć uključuje sljedeće pogodnosti:

besplatno savjetovanje i upute prije početka postupka;

pristup uhićene osobe ili zatvorenika odvjetniku;

besplatnu obranu i zastupanje po odvjetniku i pravnom zastupniku tijekom sudskog postupka;

besplatnu objavu obavijesti i oglasa koje se mora objaviti u službenim glasilima tijekom postupka;

oslobođenje od plaćanja pologa za podnošenje žalbi;

besplatnu pomoć vještaka tijekom postupka;

besplatnu nabavu preslika, svjedočenja, instrumenata i javnobilježničkih potvrda;

80 % smanjenja naknada za određene javnobilježničke radnje;

80 % smanjenja naknada za određene radnje izvršene u vezi sa zemljišno-knjižnim i trgovačkim registrom.

Samo za prekogranične sporove (nakon izmjene Zakona o pravnoj pomoći Zakonom 16/2005 od 18. srpnja 2005., čime je usklađen s Direktivom 2003/8/EZ) prethodno navedenim pravima dodane su sljedeće stavke:

1. usluge usmenog prevođenja;
2. prevođenje dokumenata;
3. putni troškovi ako se zahtijeva osobna nazočnost osobe;
4. odvjetnička obrana i zastupanje po pravnom zastupniku čak i kad to nije potrebno ako sud to zahtijeva kako bi se zajamčila jednakost stranaka.

Tko može zatražiti pravnu pomoć?

Općenito, pravnu pomoć mogu zatražiti građani koji su uključeni ili će pokrenuti bilo kakvu vrstu pravnog postupka i koji ne posjeduju dostatna financijska sredstva za vođenje spora.

Smatra se da fizičke osobe ne posjeduju dostatna sredstva kada mogu dokazati da sve stavke njihovih godišnjih sredstava i prihoda, izračunane po domaćinstvu, ne premašuju dvostruku vrijednost javnog indeksa prihoda (Indicador Público de Renta de Efectos Múltiples, IPREM) koji se primjenjuje u trenutku podnošenja zahtjeva.

Kako bi pravni subjekti ispunili uvjete za pravnu pomoć, njihova oporeziva osnovica za porez na dobit mora biti niža od iznosa koji je jednak trostrukoj vrijednosti godišnjeg izračuna za IPREM.

U svakom slučaju, u obzir će se uzeti svi vanjski znakovi kojima se dokazuje stvarna financijska sposobnost podnositelja zahtjeva.

Postoje iznimke za fizičke osobe na temelju invaliditeta i/ili drugih obiteljskih okolnosti kojima se omogućuje povećanje prethodno navedenih ograničenja prihoda. (Na temelju dvadeset i osme dodatne odredbe Zakona o općem državnom proračunu (Ley de Presupuestos Generales del Estado) za 2009., indeks IPREM za 2009. iznosio je 7381,33 EUR godišnje).

Konkretno, pravo na pravnu pomoć imaju sljedeći subjekti:

1. španjolski građani, državljani drugih država članica Europske unije i svi stranci s boravištem u Španjolskoj ako mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva za vođenje spora;
2. upravna tijela i zajedničke službe sustava socijalnog osiguranja;
3. sljedeći pravni subjekti ako mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva za vođenje spora:

neprofitne organizacije;

zaklade upisane u odgovarajućem upravnom registru;

1. u radnim sporovima: sve zaposlene osobe i korisnici sustava socijalnog osiguranja;
2. u kaznenim postupcima: svi građani, uključujući strance, koji mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva za vođenje spora, čak i ako nezakonito borave u Španjolskoj, imaju pravo na pravnu pomoć te besplatnu obranu i zastupanje;
3. u postupcima pred upravnim sudom: svi strani državljani koji mogu dokazati da ne posjeduju dostatna financijska sredstva za vođenje spora, čak i ako nezakonito borave u Španjolskoj, imaju pravo na pravnu pomoć u svim postupcima koji se odnose na zahtjeve za azil i Zakon o stranim državljanima (Ley de la Extranjería) (uključujući prethodni upravni postupak).

Dodatne informacije

Uvjeti za dobivanje pravne pomoći

Fizičke osobe

Sve stavke godišnjih sredstava i prihoda dotične fizičke osobe, izračunane po domaćinstvu, ne smiju premašivati dvostruku vrijednost javnog indeksa prihoda (IPREM) koji se primjenjuje u trenutku podnošenja zahtjeva.

Povjerenstvo za pravnu pomoć (Comisión de Asistencia Jurídica Gratuita) može iznimno odlučiti dodijeliti pravo na pravnu pomoć ako sredstva premašuju dvostruku vrijednost indeksa IPREM, ali ne premašuju četverostruku vrijednost tog indeksa, te, uzimajući u obzir okolnosti u obitelji podnositelja zahtjeva, broj uzdržavane djece ili članova obitelji, zdravstveno stanje, invaliditet, financijske obveze, troškove koji nastanu zbog pokretanja postupka ili druge okolnosti, a u svakom slučaju ako je podnositelj zahtjeva odgovoran za veliku obitelj posebne kategorije.

Stranka u sporu mora braniti svoja prava i interese.

Pravni subjekti

Pravni subjekt mora biti neprofitna organizacija ili zaklada upisana u odgovarajući upravni registar.

Oporeziva osnovica za porez na dobit mora biti niža od iznosa koji je jednak trostrukoj vrijednosti godišnjeg izračuna za IPREM.

Stupanjem na snagu Organskog zakona 1/2004 od 28. prosinca 2004. o sveobuhvatnim zaštitnim mjerama protiv rodno uvjetovanog nasilja (Ley Orgánica 1/2004 de Medidas de Protección Integral contra la Violencia de Género), ženama koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja odmah se dodjeljuje puna pravna pomoć, ne samo u svim sudskim postupcima nego i u upravnim postupcima (policijske istrage stoga su uključene) pokrenutima zbog rodno uvjetovanog nasilja, i to sve do donošenja presude, bez potrebe prethodnog podnošenja zahtjeva za pravnu pomoć. To znači da postojanje pravne pomoći nikada ne ometa pravo na obranu i učinkovitu sudsku zaštitu, koji se žrtvi nude bez obzira na to je li zahtjev za pravnu pomoć podnesen. Međutim, navedeno se temelji na shvaćanju da se takva pravna pomoć pruža samo ako dotična stranka može dokazati, naknadno ili tijekom pravnog postupka, da okolnosti na temelju kojih ima pravo na pravnu pomoć stvarno postoje, u skladu s općim pravilima sadržanima u Zakonu o pravnoj pomoći i pratećim propisima, kako je u tu svrhu izmijenjen šestom završnom odredbom Organskog zakona 1/2004.

Kada stranka koja je izgubila spor mora platiti troškove postupka?

Člancima od 394. do 398. Zakona o parničnom postupku obuhvaćeno je plaćanje troškova u parničnim postupcima.

U postupcima za deklaratornu presudu troškove u prvom stupnju plaća stranka čiji su tužbeni zahtjevi u cijelosti odbačeni, osim ako u dotičnom predmetu treba razjasniti ozbiljne stvarne ili pravne dvojbe.

Ako se tužbeni zahtjevi prihvate ili djelomično odbace, svaka stranka plaća svoje troškove i polovinu zajedničkih troškova, osim ako postoje razlozi da ih mora platiti jedna od stranaka zbog obijesnog parničenja.

Ako troškove mora platiti stranka koja je izgubila spor, ta je stranka dužna platiti, za dio troškova odvjetnika i drugih pravnika koji ne podliježu naknadama ili tarifama, samo ukupan iznos od najviše jedne trećine predmetnog iznosa za svaku stranku u postupku u čiju je korist odlučeno. Samo u tu svrhu zahtjevi čija se vrijednost ne može odrediti vrednuju se na iznos od 18 000 EUR, osim ako sud odredi drukčije zbog složenosti predmeta.

Odredbe iz prethodnog stavka ne primjenjuju se ako sud smatra da je stranka u postupku kojoj je naloženo plaćanje troškova kriva za obijesno parničenje.

Ako stranka kojoj je naloženo plaćanje troškova ima pravo na pravnu pomoć, obvezna je platiti troškove obrane protustranke samo u slučajevima posebno određenima u Zakonu o pravnoj pomoći.

Troškove ni u kojem slučaju ne snosi Ured javnog tužitelja u postupcima u kojima je stranka u postupku.

Naknade vještacima

Vještaci čije se usluge upotrebljavaju u sudskim postupcima nazivaju se peritos. Registar pravnih vještaka (Registro de Peritos Judiciales) dostupan je na svakom Visokom sudu (Tribunal Superior de Justicia).

Člankom 241. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o parničnom postupku obuhvaćene su, kao posebna stavka koju treba uključiti u obračun troškova, „naknade vještacima i druga plaćanja koja je eventualno potrebno izvršiti osobama koje sudjeluju u postupku”. To se odnosi na troškove osoba koje, iako nisu stranka u postupku, imaju određene izdatke zbog pojavljivanja u postupku kako bi pružile neke usluge.

Člankom 243. Zakona o parničnom postupku propisano je da u svim postupcima i pravnim radnjama troškove izračunava službenik suda koji je odlučivao u predmetu ili o žalbi. U izračun se ne uključuju sve pristojbe za naloge i dokumenti u vezi s postupkom koji su nepotrebni, suvišni ili nezakoniti ili stavke u naknadama odvjetnicima koje nisu detaljno navedene ili koje se odnose na naknade koje nisu zarađene u pravnom postupku.

Sudski službenik smanjit će iznos naknada odvjetnicima i drugim pravnicima koji ne podliježu naknadama ili tarifama ako tražene naknade premašuju trećinu predmetnog iznosa i ako nije utvrđeno da je stranka u postupku kojoj je naloženo plaćanje troškova kriva za obijesno parničenje.

Ne uzimaju se u obzir ni troškovi pravnih radnji ili drugih postupaka za koje je stranci koja je dobila spor naloženo da ih plati u odluci o troškovima u glavnom postupku.

Naknade usmenim i pismenim prevoditeljima

Ne postoji službena tarifa koja se primjenjuje na usluge usmenih i pismenih prevoditelja. Usmeni prevoditelji mogu sami odrediti naknade koje naplaćuju za svoje usluge, ali su obvezni o svojim tarifama obavijestiti ured za usmeno prevođenje i odgovarajuću vladinu poddelegaciju. Te se informacije moraju dostaviti u siječnju svake godine.

Relevantne poveznice

Španjolska nacionalna porezna uprava / PDV

Povezani dokumenti

Španjolsko izvješće o Studiji o transparentnosti troškova   (640 Kb)