Početno osposobljavanje sudaca i tužitelja u Europskoj uniji

Opći opis

U Grčkoj obvezno početno osposobljavanje sudaca i tužitelja provodi Nacionalna škola za pravosudne dužnosnike, koja je osnovana 1995. u Solunu kao javno tijelo pod nadzorom ministra pravosuđa. Vježbenici se dijele u četiri kategorije:

1. upravni suci (Državno vijeće, Revizorski sud, upravni sudovi)
2. građanski/kazneni suci
3. tužitelji
4. mirovni suci.

Trenutačno su zakonska osnova za osposobljavanje članak 88. Ustava i nedavno (10. prosinca 2021.) doneseni Zakon br. 4871/2021 o izmjeni prijašnjeg zakonodavstva. Broj vježbenika u svakoj kategoriji (jedna godišnje) ovisi o broju sudaca koji bi se dogodine trebali umiroviti. Obično se u generaciji (godini) osposobljava 130 – 200 vježbenika svih kategorija.

Pristup početnom osposobljavanju

Svake se godine organiziraju tri prijamna ispita: po jedan za upravne suce, tužitelje i redovne suce (zajednički ispit za građanske, kaznene i mirovne suce). Na ispit se mogu prijaviti:

1. pravnici koji imaju najmanje 2 godine staža (međutim, ako su doktorirali pravo, mogu imati samo godinu dana staža)
2. članovi pravosudnog osoblja s diplomom prava koji su najmanje 3 godine radili na sudovima
3. članovi državne pravne službe
4. mirovni suci (za bilo koju drugu kategoriju).

Svi kandidati moraju imati 28 – 40 godina (te godine koje se održava ispit) i ne smiju biti kažnjavani.

Svi se ispiti sastoje od pisanog i usmenog dijela, a polažu se pred peteročlanim ispitnim povjerenstvom (šesteročlanim za upravne suce) koje se većinom sastoji od viših sudaca i tužitelja. Pisani ispiti provode se u dvije faze. U prvoj fazi kandidati polažu ispit iz stranog jezika (mogu odabrati engleski, francuski, njemački i talijanski). Kandidati koji prođu prvu fazu sudjeluju u drugoj fazi, koja se sastoji od četiri ispita iz grana nacionalnog prava relevantnih za svaku kategoriju. Svi se pisani ispiti održavaju u Solunu. Kandidati koji su položili pisane ispite polažu javno pred povjerenstvom usmene ispite, koji obuhvaćaju isto gradivo kao i pisani (uz pravo EU-a). Usmeni ispiti održavaju se u zgradi Državnog vijeća (za upravne suce) i na Vrhovnom građanskom i kaznenom sudu (za sve ostale kategorije).

Pravosuđu se trenutačno ne može drukčije pristupiti.

Struktura i sadržaj početnog osposobljavanja

Osposobljavanje traje 16 mjeseci i podijeljeno je na dvije faze. U prvoj fazi (koja traje 10 mjeseci) vježbenici pohađaju uglavnom teorijsko osposobljavanje u Nacionalnoj školi za suce. To se razdoblje dijeli na još dva dijela. Prvih 5 mjeseci vježbenici pohađaju opće osposobljavanje, dok se drugih 5 mjeseci po kategorijama specijaliziraju za područja nadležnosti sudova na kojima će raditi (na temelju ocjene na prijamnom ispitu i prosječne ocjene u prvom dijelu prve faze) te polažu završni ispit. U drugoj fazi (koja traje 6 mjeseci) pohađaju praktično osposobljavanje na određenim sudovima u skladu sa svojom kategorijom.

Ciljevi osposobljavanja uključuju ovladavanje vođenjem predmeta i organizacijom vremenom, upoznatost s (nacionalnim i EU-ovim) pravom i sudskom praksom te informatičkim temama (uključujući umjetnu inteligenciju), sposobnost rada u međunarodnoj okolini i razvoj važnih mekih vještina, kao što su samostalnost i poštovanje temeljnih načela republike i pravosudne etike, primjereno ponašanje prema kolegama, sudskom osoblju, odvjetnicima i strankama, vještine komunikacije i suradnje itd. Ti se ciljevi postižu jezičnim osposobljavanjem i sudjelovanjem na simuliranim suđenjima i vijećanjima pod vodstvom iskusnih voditelja osposobljavanja, radionicama, radnim skupinama, obrazovnim posjetima, aktivnostima u organizaciji Europske mreža za pravosudno osposobljavanje i Akademije za europsko pravo, programima razmjene itd. Osposobljavanje uglavnom vode suci, ali ovisno o temi mogu sudjelovati i pripadnici akademske zajednice i stručnjaci. U drugoj fazi osposobljavanja (praktično osposobljavanje) voditelji su suci koji rade na odgovarajućim sudovima, a nadgleda ih viši sudac.

Završetak početnog osposobljavanja i postupak kvalifikacije

U prvoj fazi početnog osposobljavanja vježbenike ocjenjuje sedam voditelja osposobljavanja. Na kraju prve faze uspješni vježbenici (s prosječnim rezultatom 8/15) polažu završni pisani ispit pred tročlanim sudačkim ispitnim povjerenstvom. Ispit se sastoji od tri testa za tri hipotetska slučaja (prolazna ocjena: prosječni rezultat 8/15).

Na kraju prve faze poredak u svakoj kategoriji temelji se na:

1. ocjeni na prijamnom ispitu, koja čini 30 % konačne ocjene
2. ocjeni iz prve faze, koja čini 30 % konačne ocjene
3. ocjeni na završnom ispitu, koja čini 40 % konačne ocjene.

Poredak u prvoj fazi posebno je važan za upravne suce jer se vježbenici raspoređuju po sudovima za drugu fazu početnog osposobljavanja (praktično osposobljavanje) ovisno o njihovu poretku, slobodnim radnim mjestima na sudovima (Državnom vijeću i upravnim sudovima) i njihovim željama.

U drugoj fazi osposobljavanja vježbenici se ocjenjuju razvrstavanjem u jedan od četiri razreda prema postignutom uspjehu. Vježbenicima u prvom razredu ocjena iz prve faze povećava se za 1,2; u drugom za 1,15; u trećem za 1,1; a u četvrtom ostaje ista.

Tako se izračunava konačna ocjena i određuje konačni poredak.

Konačni poredak važan je za kasnije imenovanje sudaca upravnih sudova, redovnih sudaca i tužitelja na prvostupanjskim i mirovnim sudovima u cijeloj zemlji na probni rok od 10 mjeseci (prije doživotnog imenovanja). Sva se imenovanja službeno provode predsjedničkim dekretom na temelju odluke Vrhovnog sudskog vijeća (članak 90. Ustava, članci 67. i 78. Zakona br. 1756/1988). Vijeće pri imenovanju sudaca i tužitelja obvezuje spomenuti poredak.