Pravni izvori

Vrste pravnih instrumenata – opis

Austrijsko pravo prvenstveno je sastavljeno (predatztes) pravo.

U skladu s austrijskim saveznim ustavom, osim saveznog (ustavnog) zakona, u devet saveznih zemalja postoji i zaseban (ustavni) zakon savezne zemlje. Pokrajinsko ustavno pravo ne smije biti u sukobu sa saveznim ustavnim pravom i stoga mu je podređeno. Međutim, u načelu ne postoji takav redoslijed prvenstva između saveznih zakona i zakona pokrajina. Od 1988. savezne pokrajine mogu sklapati međunarodne ugovore u pogledu pitanja koja su u njihovoj nadležnosti. Međutim, kad je riječ o vanjskim poslovima, savezna vlada i dalje ima prednost.

Status običajnog prava i sudske prakse

Običajno pravo ima vrlo ograničenu ulogu.

Presude najviših sudova pružaju vrijedne smjernice za primjenu prava i od velike su važnosti, Međutim, pravo pravosuđa nije službeno priznato kao izvor prava.

Pravni akti nadležnih tijela

Država u načelu obuhvaća akte suvereniteta – akte javnih tijela koja izdaju naloge – zakone (zakonodavne akte), upravne akte (akti izvršne vlasti) i sudske odluke (sudske akte).

Zakonima se utvrđuju upravni akti za koje su upravna tijela ovlaštena. To može biti, na primjer, izdavanje obavijesti (pojedinačni akti) ili donošenje uredbi (opće pravne odredbe). Postupci izravnog upravnog tijela i prisile mogu se razmotriti i ako je, na primjer, u slučaju policijskih operacija potrebna neposredna službena intervencija kako bi se spriječile opasnosti.

Međunarodni izvori prava i pravo Europske unije

Austrijskim Ustavom utvrđeno je da općeprihvaćena pravila međunarodnog prava čine dio austrijskog saveznog prava te je predviđeno uključivanje međunarodnih ugovora u austrijski pravni sustav (posebnim zakonodavstvom ili bez njega). Odredbe ugovora u nacionalnom pravnom sustavu rangiraju se prema njihovu sadržaju.

Kako bi ih odobrio Nationalrat (donji dom austrijskog parlamenta), međunarodni ugovori kojima se mijenja ili dopunjuje Ustav moraju dobiti istu posebnu većinu glasova kao i savezni ustavni zakoni. Ugovori kojima se mijenja ili dopunjuje zakonodavstvo zahtijevaju iste kvorume kao i zakoni.

U načelu, savezni predsjednik sklapa državne ugovore na zahtjev savezne vlade ili na zahtjev saveznog ministra kojeg je ona ovlastila. Za političke ugovore i ugovore kojima se izmjenjuje ili dopunjuje zakonodavstvo potrebna je prethodna suglasnost Nationalrata. Savezni predsjednik može ovlastiti saveznu vladu ili odgovarajuće članove savezne vlade za sklapanje određenih kategorija međunarodnih ugovora koji nisu političke prirode i kojima se ne mijenja ili dopunjuje zakonodavstvo.

Od pristupanja Austrije Europskoj uniji 1. siječnja 1995. austrijsko ustavno pravo više ne određuje relevantni temeljni pravni poredak, nego i pravo Europske unije (ustavizam). Prema prevladavajućem mišljenju, pravo Unije ima prednost pred nacionalnim pravom, a time i nad jednostavnim saveznim ustavnim pravom, ali ne i temeljnim načelima saveznog ustava.

Temeljni akti

Građansko pravo

U građanskim stvarima nadležnost u prvom stupnju obično imaju okružni sudovi i regionalni sudovi. Izvan Beča, okružni sudovi i regionalni sudovi također odlučuju u trgovačkim predmetima. Osim toga, regionalni sudovi primaju naknadu za predmete u području rada i socijalne sigurnosti. Samo Beč ima vlastiti okružni sud za trgovačke stvari, vlastiti trgovački sud i vlastiti radni i socijalni sud.

Nadležnost je u načelu podijeljena između sudova u skladu s prirodom postupka (objektivna nadležnost) i određuje se na temelju iznosa spora za sva pitanja koja nisu tako odvojena od okružnih ili regionalnih sudova. Vrsta predmeta uvijek ima prednost pred kriterijem vrijednosti.

Okružni sudovi nadležni su na temelju prirode zahtjeva, npr. u većini obiteljskih sporova ili sporova o najmu. Regionalni sudovi nadležni su prema prirodi zahtjeva, kao što su sporovi na temelju Zakona o odgovornosti za atomsku energiju, Zakona o službenoj odgovornosti, Zakona o zaštiti podataka, prava tržišnog natjecanja i autorskog prava. Okružni sudovi nadležni su za predmete u kojima vrijednost spora iznosi do 15 000 EUR, a regionalni sudovi nadležni su u predmetima u kojima je vrijednost spora veća od 15 000 EUR.

Svatko ima opću nadležnost zbog svoje osobne povezanosti sa sudskim okrugom. Tužbe se obično podnose na redovnom sudu tuženika. Uobičajena nadležnost fizičke osobe obično se određuje prema mjestu u kojem ta fizička osoba ima domicil ili uobičajeno boravište; osoba može imati više uobičajenih foruma. Uobičajeno mjesto nadležnosti pravne osobe obično se određuje prema mjestu u kojem ona ima registrirano sjedište.

Trgovačko pravo

Samo Beč ima specijalizirane građanske sudove u trgovačkim stvarima, odnosno Bezirksgericht für Handelssachen (Općinski trgovački sud) i Handelsgericht Wien (Trgovački sud u Beču) te specijalizirani građanski sud za radne i socijalne predmete, odnosno Arbeit- und Sozialgericht Wien (Radni i socijalni sud u Beču). U svim drugim okruzima, trgovačkim predmetima i predmetima koji se odnose na radno pravo i pravo o socijalnoj sigurnosti odlučuju redovni sudovi. Mjesna nadležnost u trgovačkim stvarima i u predmetima koji se odnose na radno pravo i pravo socijalne sigurnosti obično je uređena općim pravilima građanskog postupka.

Upravno pravo

Upravno pravo u širem smislu uređuje kao „javno” pravo, ustroj upravnih tijela i postupovno pravo upravnih tijela, ali i odnose između države i njezinih građana, obveze postupanja adresata zakonodavstva i materijalnopravne kriterije javne uprave. U velikom broju posebnih područja upravnog prava primjeri uključuju državljanstvo i strane državljane, policiju i građevinsko pravo.

Osim postupanja kažnjivog na sudu, upravnim kaznenim pravom uređuje se što čini upravni prekršaj u okviru upravnog kaznenog prava.

Ostala potpodručja upravnog prava uključuju odredbe o upravnom postupku i (administrativnoj) pravnoj zaštiti. Odluke upravnih tijela, npr. odluke, mogu se osporiti pred upravnim sudovima žalbom na žalbu.

Hijerarhija normi

Za Savezni ustavni standard potrebna je dvotrećinska većina glasova u Nacionalnom vijeću, pri čemu je nazočna najmanje polovina članova.

Osim toga, tako stvoreno zakonodavstvo mora biti izričito označeno kao „ustavni akt” ili „ustavna odredba”.

S druge strane, za donošenje valjane odluke o odredbi koja se temelji na saveznom pravu mora biti prisutna barem jedna trećina zastupnika Nationalrata te je potrebna apsolutna većina danih glasova.

1. Temeljna načela Ustava

Vodeća načela (temeljna načela) austrijskog Ustava glavni su temelji austrijskog pravnog poretka:

• demokratsko načelo
• načelo diobe vlasti
• načelo vladavine prava
• republičko načelo
• federalno načelo i
• liberalno načelo.

Ta vodeća načela u cjelini čine ustavni poredak.

Ona su od velike ustavne važnosti. Ako se izmjenom saveznog ustava odustane od jednog od vodećih načela ili ako se odnos između tih načela bitno mijenja, to se smatra općom promjenom i zahtijeva referendum.

2. Primarno i sekundarno zakonodavstvo EU-a

Pristupanje Austrije Europskoj uniji 1. siječnja 1995. uključivalo je sveobuhvatnu reviziju austrijskog Ustava. Od pristupanja austrijskom ustavnom pravu više se ne određuje relevantni temeljni pravni poredak, nego i pravo Europske unije (ustavnost). Prema prevladavajućem mišljenju, pravo Unije ima prednost pred nacionalnim pravom, a time i nad jednostavnim saveznim ustavnim pravom, ali ne i temeljnim načelima saveznog ustava.

3. „Redovno” savezno ustavno pravo

Ustavnim pravom utvrđuju se pravila političke igre, kako je određeno:

• zakonodavni postupak
• status najviših tijela unutar države
• odnos između savezne vlade i pokrajina u zakonodavnom postupku te primjena prava i
• kontrola djelovanja vlade koju vrše sudovi javnog prava.

4. Savezni zakoni

Temeljno načelo vladavine prava utvrđeno Ustavom zahtijeva da se primjena prava u javnoj upravi i sudovima provodi u skladu sa zakonom. Ustavom su zakonodavne ovlasti raspodijeljene između savezne vlade i pokrajina.

Propisi

Uredbe (Verordnungen) opće su zakonske odredbe upravnih tijela koje su obvezujuće za sve osobe na koje se primjenjuje zakon. Ustavom se dodjeljuje opće odobrenje za donošenje provedbenih uredbi kojima se konkretiziraju pravila utvrđena u općenitijim odredbama, obično zakonima. Propisi o izmjeni ili dopuni zakona zahtijevaju izričito ustavno odobrenje.

6. Odluke

Odluke (Bescheide) prvenstveno su upravni akti kojima se primjenjuje pravo i koji se odnose samo na osobe navedene u tim odlukama.

Zakonodavni postupci

Zakonodavna inicijativa

Prijedloge zakona Nationalratu mogu podnijeti:

Osim toga, građanska inicijativa mora se podnijeti Nationalratu na raspravu ako je potpiše 100000 glasača ili jedna šestina glasača u trima pokrajinama.

U praksi većina zakonodavnih inicijativa potječe od savezne vlade. Prijedloge zakona savezne vlade mora jednoglasno odobriti savezna vlada (u okviru vijeća ministara). Prije toga nacrt zakona koji je sastavio nadležni savezni ministar objavljuje se na razmatranje drugim tijelima (Länder, interesne skupine).

Donošenje zakona

Nakon što ih prihvati Nationalrat, Bundesrat mora dati svoju suglasnost za prijedlog zakona. (Prijedlozi saveznih zakona o financijama ne moraju se podnijeti Bundesratu – savezni suverenitet Nationalrata.) Kancelar tada podnosi prijedloge zakona predsjedniku na potvrđivanje.

Nationalrat može odlučiti da će se o prijedlogu zakona održati referendum. Referendum se može zatražiti i većinom glasova zastupnika u Nationalratu. U tom slučaju prijedlog zakona koji je Nationalrat već prihvatio mora se odobriti referendumom prije nego što se potvrdi.

Referendum se zahtijeva i za svaku sveobuhvatnu reviziju Ustava.

Predsjednik svojim potpisom potvrđuje da je akt donesen u skladu s Ustavom. Tu autentifikaciju zatim mora supotpisati kancelar.

Akt se može staviti izvan snage izričito (formalno odstupanje) ili donošenjem novog propisa čiji sadržaj nije u skladu s prethodnom odredbom (materijalno odstupanje), a da se pritom formalno ne odredi da ranija odredba više nije na snazi (lex posterior derogat legi priori). Posebna pravila imaju prednost pred općim pravilima (lex specialis derogat legi generali). Osim toga, valjanost zakona može se od samog početka ograničiti.

Objava, objava i stupanje na snagu

Nakon što ga potpiše savezni predsjednik (kako bi ovjerio Ustav) i supotpis saveznog kancelara, Savezni zakon objavljuje se u Saveznom službenom listu.

Osim ako je drukčije predviđeno Zakonom (retroaktivnost ili Legisvakanz), zakon stupa na snagu na kraju dana objave u Saveznom službenom listu.

Načini rješavanja sukoba između različitih pravnih izvora

Ustavni sud, kao izraz temeljnog načela vladavine prava, ovlašten je preispitivati ustavnost zakona i zakonitost propisa (tzv. sudsko preispitivanje).

Ustavni sud odlučuje i o „sukobima nadležnosti”, npr. između sudova i upravnih tijela, pokrajinskih i saveznih tijela koja zahtijevaju nadležnost ili odbijaju nadležnost u istom predmetu.

U kontekstu svoje „nadležnosti za utvrđivanje nadležnosti” Ustavni sud također donosi obvezujuću odluku o tome jesu li zakonodavni ili izvršni akti u nadležnosti savezne vlade ili saveznih zemalja.

Ne postoji prioritet za primjenu nadređenog prava u svakom pojedinom slučaju.

Pravne baze podataka (s odgovarajućim poveznicama)

Je li savjetovanje besplatno?

Hoće. Zakonodavstvo i sudska praksa dostupni su besplatno na internetu putem Saveznog sustava pravnih informacija (RIS) na https://www.ris.bka.gv.at/.

Na kojim je jezicima baza podataka dostupna?

Baza podataka u načelu je dostupna samo na njemačkom jeziku. Neke opće informacije i odabrani zakonodavni akti dostupni su na engleskom jeziku na stranici za unos na engleskom jeziku (vidjeti poveznicu: RIS Pravni informacijski sustav (bka.gv.at)).

Koji su kriteriji pretraživanja dostupni?

Baza podataka na kojoj se temelji Savezni sustav pravnih informacija (RIS) podijeljena je na različite aplikacije, npr. „Savezni konsolidirani zakon”, „pročišćeni savezni zakon”, „Savezni službeni list vjerodostojan od 2004.”,„Staat- und Bundesgesetzblatt 1945. – 2003.” i druge. Osim pružanja informacija o pravu Republike Austrije (npr. konsolidirano savezno i regionalno pravo, sudska praksa), RIS služi i kao pravno obvezujuća objava, među ostalim, Saveznih službenih listova (od 2004.) i pokrajinskih službenih listova (od 2014./15.).

Za svaku aplikaciju postoji zaseban obrazac za pretraživanje s mogućnostima pretraživanja prilagođenima predmetnoj aplikaciji. Primjerice, u najčešće korištenoj aplikaciji „Savezni zakon konsolidiran” pretraživanje se može ograničiti upućivanjem, među ostalim, na kriterije „pretraživanje riječi”, „naslov, kratica”, „tijelo za objavljivanje”, „vrsta zakonodavstva”, „broj indeksa”, datum valjanosti i vremenski doseg. Moguće je i pretraživati cijeli tekst u cjelokupnom skupu podataka (pod uvjetom da je na njemačkom jeziku).

Različiti priručnici za podaplikacije dostupni su u odjeljku „Pomaganje/kontakt”. Na primjer, priručnik za upite RIS-a (vidjeti poveznicu HandbuchBgblAuth.pdf (bka.gv.at))podržava pretraživanje Saveznih službenih lista u njihovoj pravno obvezujućoj („vjerodostojnoj”) verziji.