Nacionalno zakonodavstvo

Németország

Savezna Republika Njemačka demokratska je, savezna i socijalna ustavna država. Zajedno s temeljnim pravima, načela demokratske, savezne i socijalne ustavne države čine nepovredivu jezgru njemačkog Ustava, čije poštovanje osigurava Savezni ustavni sud.

Tartalomszolgáltató:
Németország

Izvori prava

Temeljni zakon (Grundgesetz) njemački je Ustav, koji osigurava okvir za pravni sustav i vrijednosti Savezne Republike Njemačke. Konkretno, njime se utvrđuje sljedeće:

  • temeljna prava kao osnovna vodeća načela
  • temeljni ustroj i osnovna ustrojstvena načela države i njezinih upravnih tijela
  • načela na temelju kojih se provode izbori za Bundestag (donji dom njemačkog parlamenta)
  • osnova za status i prava slobodno izabranih članova Bundestaga
  • ustrojstvo i način djelovanja Bundestaga
  • odgovornosti i ustroj Bundesrata (gornji dom njemačkog parlamenta, preko kojeg savezne zemlje sudjeluju u zakonodavnom postupku na saveznoj razini)
  • raspodjela zakonodavnih i upravnih nadležnosti između savezne vlade i saveznih zemalja
  • temeljna načela na kojima se temelji ustroj sudova.

Vrste pravnih instrumenata – opis

Glavni pisani izvori njemačkog prava su Temeljni zakon, zakonodavni aktizakonski instrumentipodzakonski akti.

Zakonodavstvo

Zakonodavni akt je u materijalnom smislu apstraktan i općenit, s vanjskim učinkom, dok je u formalnom smislu riječ o pravnom aktu koji su donijela nadležna zakonodavna tijela u skladu s ustavnim postupkom.

Njemačka je savezna država koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (Länder). Sukladno tomu, postoje savezni zakoni koji se primjenjuju na cijelom području Savezne Republike i zakoni saveznih zemalja koji su valjani samo u predmetnoj saveznoj zemlji. Svaka savezna zemlja ima vlastiti Ustav te unutar pravnog okvira uspostavljenog Temeljnim zakonom ima i ovlast za donošenje zakonodavstva i zakonskih instrumenata te podzakonskih akata.

Zakonodavne nadležnosti savezne vlade i saveznih zemalja detaljno su uređene Temeljnim zakonom. Savezne zemlje imaju zakonodavne ovlasti pod uvjetom da te ovlasti nisu prenesene na saveznu vladu u skladu s Temeljnim zakonom. Ključne zakonodavne ovlasti savezne vlade utvrđene su člancima od 71. do 74. Temeljnog zakona. Osim toga, daljnje zakonodavne ovlasti savezne vlade utvrđene su u različitim točkama Temeljnog zakona.

Isključiva zakonodavna ovlast savezne vlade

U područjima u kojima isključivu zakonodavnu ovlast ima savezna vlada, savezne zemlje imaju pravo donošenja zakonodavstva samo ako su za to izričito ovlaštene saveznim zakonom (članak 71. Temeljnog zakona).

U skladu s člankom 73. Temeljnog zakona savezna vlada ima isključivu zakonodavnu ovlast u (među ostalim) sljedećim područjima: sva pitanja vanjske politike, obrana (uključujući zaštitu civilnog stanovništva), državljanstvo, sloboda kretanja, putovnice, prijava boravišta i osobne iskaznice, imigracija, emigracija i izručenje, valuta i novac, jedinstvo carinskog i trgovinskog područja, zračni promet, suradnja između savezne vlade i saveznih zemalja u pogledu rada kriminalističke policije te pravo o oružju i eksplozivima.

Usporedne zakonodavne ovlasti

U područjima koja podliježu usporednom zakonodavstvu savezne zemlje imaju pravo donošenja zakonodavstva ako i u mjeri u kojoj savezna vlada ne ostvaruje svoje zakonodavne ovlasti u istom području (članak 72. Temeljnog zakona). Pravna područja koja podliježu usporednom zakonodavstvu obuhvaćaju građansko pravo, kazneno pravo i propise o cestovnom prometu te zakon o udruživanju, zakon koji se odnosi na boravište i poslovni nastan stranih državljana, zakon koji se odnosi na gospodarska pitanja, radno pravo, socijalno pravo i određene aspekte zaštite potrošača. Kad je riječ o određenim pitanjima za koja se u članku 74. Temeljnog zakona navodi da su obuhvaćena područjem primjene usporednog zakonodavstva, savezna vlada ima pravo donošenja zakonodavstva samo ako i u mjeri u kojoj uspostavljanje jednakih životnih uvjeta na cijelom području Njemačke ili održavanje pravnog ili gospodarskog jedinstva čini regulaciju na saveznoj razini neophodnom u nacionalnom interesu.

Zakonski instrument

Zakonski instrument je propis apstraktne, opće primjene s vanjskim učinkom koji donosi izvršna vlast na temelju odgovarajućeg zakonskog ovlaštenja.

Podzakonski akt

Podzakonski akt je pravna odredba apstraktne, opće primjene koju može donijeti pravna osoba ustrojena u skladu s javnim pravom unutar okvira autonomije koja joj je zakonski dodijeljena i obuhvaća osobe na koje se primjenjuju pravila navedene pravne osobe.

Položaj običajnog prava i sudske prakse

Osim pisanih izvora prava postoje nepisani izvori prava koji uključuju opća načela utvrđena u međunarodnom pravu i običajnom pravu. Sudska praksa u načelu nije izvor prava, iako u praksi ima važnu ulogu. Samo određene odluke Saveznog ustavnog suda (Bundesverfassungsgericht) imaju snagu zakona.

Međunarodni izvori prava i pravo Unije

Na temelju članka 25. Temeljnog zakona opća pravila međunarodnog prava imaju posebnu ulogu u okviru hijerarhije nacionalnih pravnih normi: u skladu s prvom rečenicom članka 25. Temeljnog zakona sastavni su dio saveznog prava, dok se drugom rečenicom članka 25. propisuje njihova prednost pred zakonodavstvom pa se stoga opća pravila međunarodnog prava u hijerarhiji nacionalnih pravnih normi nalaze između Ustava i zakonodavstva.

U skladu s člankom 59. stavkom 2. točkom 1. Temeljnog zakona međunarodne ugovore koji se odnose na pitanja saveznog zakonodavstva nadležna tijela moraju odobriti u obliku saveznog zakona kako bi se mogli primjenjivati lokalno. Stoga su u okviru hijerarhije nacionalnih pravnih normi rangirani na istoj razini kao savezno pravo.

Pravo Unije

Posebne ustavne odredbe primjenjuju se na članstvo Njemačke u Uniji (članak 23. Temeljnog zakona) i na druge situacije u kojima se državne ovlasti prenose međunarodnim organizacijama (članak 24. Temeljnog zakona) sklapanjem međunarodnih ugovora.

U skladu s uvjetima iz članka 23. Temeljnog zakona primarno zakonodavstvo EU-a primjenjuje se u Njemačkoj na temelju akta koji je potreban u tu svrhu (što isto tako zahtijeva suglasnost Bundesrata). Izravno primjenjivo sekundarno zakonodavstvo EU-a (npr. uredbe) u Njemačkoj se načelno primjenjuje izravno, na temelju njegova položaja. Sekundarno zakonodavstvo koje zahtijeva prenošenje u nacionalno pravo (npr. direktive) načelno postaje primjenjivo u Njemačkoj samo ako je doneseno nacionalno zakonodavstvo kojim se prenosi. U skladu sa sudskom praksom Suda EU-a, u slučaju proturječnog domaćeg prava, pravo Unije u načelu ima prvenstvo primjene, a nacionalno pravo mora se tumačiti na način koji je u skladu s pravom Unije i ublažava tu proturječnost, u mjeri u kojoj se predmetnim nacionalnim pravom omogućuje prostor za tumačenje.

Najvažniji akti / najvažnije zakonodavstvo

Ustavno pravo

Temeljni zakon za Saveznu Republiku Njemačku (Grundgesetz, GG) – engleski prijevod

Zakon o Saveznom ustavnom sudu (Gesetz über das Bundesverfassungsgericht, BVerfGG) – engleski prijevod

Građansko pravo

Građanski zakonik (Bürgerliches Gesetzbuch, BGB) – engleski prijevod

Zakon o parničnom postupku (Zivilprozessordnung, ZPO) – engleski prijevod

Trgovačko pravo

Trgovački zakonik (Handelsgesetzbuch, HGB) – engleski prijevod

Zakon o dioničkim društvima (Aktiengesetz, AktG) – engleski prijevod

Zakon o društvima s ograničenom odgovornošću (Gesetz betreffend die Gesellschaften mit beschränkter Haftung, GmbHG) – engleski prijevod

Upravno pravo

Zakonik o upravnom postupku (Verwaltungsgerichtsordnung, VwGO) – engleski prijevod

Zakon o upravnom postupku (Verwaltungsverfahrensgesetz, VwVfG)

Kazneno pravo

Kazneni zakonik (Strafgesetzbuch, StGB) – engleski prijevod

Zakon o kaznenom postupku (Strafprozeßordnung, StPO) – engleski prijevod

Hijerarhija pravnih normi

Temeljni zakon na vrhu je hijerarhije nacionalnih pravnih normi. Nadređen je svim ostalim izvorima nacionalnog prava i kao Ustav čini instrument o kojem ovisi cjelokupni njemački pravni sustav. Svaka pravna odredba donesena u Njemačkoj mora oblikom i sadržajem biti usklađena s Temeljnim zakonom. U tom je smislu člankom 20. stavkom 3. Temeljnog zakona propisano da je zakonodavna vlast podređena ustavnopravnom poretku, a izvršna i sudbena vlast zakonima i pravu. Nadalje, zakonodavna, izvršna i sudbena vlast posebno su obvezane temeljnim pravima iz članaka od 1. do 19. Temeljnog zakona koja čine izravno primjenjivo pravo (članak 1. stavak 3.). Prednost Temeljnog zakona u konačnici jamči Savezni ustavni sud. Samo Savezni ustavni sud može proglasiti akt Parlamenta nevažećim ako je neustavan.

U članku 79. stavku 2. navodi se da se Temeljni zakon može izmijeniti samo dvotrećinskom većinom članova Bundestaga i dvotrećinskom većinom glasova u Bundesratu, koji je tijelo preko kojeg savezne zemlje sudjeluju u donošenju zakonodavstva u Saveznoj Republici i upravljanju njome te u pitanjima koja se odnose na Europsku uniju. Određene ključne sastavnice Temeljnog zakona, odnosno podjela Savezne Republike na savezne zemlje (Länder), njihovo sudjelovanje u zakonodavnom postupku te načela iz članaka 1. i 20. ne podliježu izmjenama (članak 79. stavak 3., takozvana klauzula vječnosti, koja jamči da će se zadržati temeljne ustavne odluke utvrđene u Temeljnom zakonu).

Opća pravila međunarodnog prava u hijerarhiji se nalaze ispod Ustava, ali iznad saveznih zakona i zakona saveznih zemalja. Ta opća pravila obuhvaćaju običajno međunarodno pravo i opća načela međunarodnog prava, ali ne i međunarodno ugovorno pravo. U Temeljnom zakonu izričito se navodi da su ta opća pravila sastavni dio saveznog prava, da imaju prednost pred saveznim zakonima te da izravno stvaraju prava i obveze za stanovnike državnog područja Savezne Republike (članak 25.). Ta opća pravila međunarodnog prava koja imaju pravni učinak na pojedince (tj. pravila za zaštitu pojedinca) posebno uključuju jamstvo odgovarajućeg oblika pravne zaštite za strance ili „pravilo specijalnosti” na temelju kojeg kazneni postupak podliježe uvjetima odobrenja izručenja strane države koja izručuje pojedinca.

Redovno zakonodavstvo u hijerarhiji se nalazi ispod Ustava. Zakone donosi Bundestag zajedno s Bundesratom. Nacrte zakona u Bundestagu mogu predložiti savezna vlada, Bundesrat ili članovi Bundestaga (parlamentarna skupina od najmanje 5 % njegovih članova). Temeljnim zakonom utvrđeni su slučajevi u kojima je za konačno odobrenje zakona u Bundestagu potrebna suglasnost Bundesrata (prema statističkim podacima koje je Bundesrat objavio na svojim internetskim stranicama, to se trenutačno odnosi na približno 38 % svih zakona). Kad je riječ o preostalim zakonima koje donosi Bundestag, Bundesrat može prigovoriti samo na nacrt zakona koji je donio Bundestag, a Bundestag može odbiti taj prigovor. U slučaju razlike u mišljenjima između Bundestaga i Bundesrata može se sazvati zajednički odbor za razmatranje nacrta zakona (Odbor za posredovanje) koji se sastoji od jednakog broja članova Bundestaga i Bundesrata (trenutačno po 16 članova svakog doma). Uloga Odbora za posredovanje jest izraditi prijedloge za postizanje jednoglasne odluke, iako ne može sam donositi odluke u ime Bundestaga i Bundesrata.

Zakonski instrumenti hijerarhijski su podređeni zakonodavstvu, a može ih izdavati savezna vlada, savezni ministar ili vlade saveznih zemalja. Podzakonski akti u hijerarhiji se nalaze ispod zakonskih instrumenata, a može ih izdavati korporativno tijelo osnovano u skladu s javnim pravom (npr. općina).

Zakonodavni postupak

Njemačke zakone donose oba doma nacionalnog parlamenta. Stoga je Bundestag najvažnije zakonodavno tijelo. Odlučujesvim zakonima u području nadležnosti savezne vlade u okviru zakonodavnog postupka koji zahtijeva i sudjelovanje Bundesrata.

U njemačkom saveznom sustavu savezne zemlje imaju znatan udio u ovlastima države te stoga i Bundesrat sudjeluje u donošenju zakonodavstva. Svi se akti podnose Bundesratu na glasovanje, a za zakonodavstvo za koje je potrebno njegovo odobrenje njegova odluka može dovesti do odbijanja nekih nacrta akata.

Zakonodavna inicijativa

Većinu nacrta akata i prijedloga sastavlja savezna vlada. Kao središnja razina izvršne vlasti savezna vlada ima najviše iskustva u primjeni zakonodavstva i izravan uvid u to u kojim su područjima u praksi potrebne nove zakonske odredbe.

Međutim, premda savezna vlada ima pravo predlagati nacrte akata, to pravo ima i Bundesrat.

Članovi i parlamentarne skupine Bundestaga isto tako imaju pravo predlagati nove ili revidirane zakonodavne akte u Bundestagu u obliku nacrta akata,

a o njima Parlament raspravlja i glasuje u skladu s precizno utvrđenim postupkom.

Inicijative savezne vlade ili Bundesrata

Ako savezna vlada želi predložiti ili izmijeniti zakon, savezni kancelar mora najprije uputiti nacrt akta Bundesratu.

Nakon toga Bundesrat u pravilu ima rok od šest tjedana za dostavu primjedbi na nacrt akta, a na koje vlada zatim može odgovoriti u pisanom obliku. Savezni kancelar zatim prosljeđuje nacrt Bundestagu uz komentare Bundesrata. Jedini je izuzetak od tog postupka nacrt Zakona o proračunu, koji se istodobno upućuje Bundesratu i Bundestagu.

Sličan postupak primjenjuje se kada zakonodavne inicijative predlaže Bundesrat. Nakon što je većina članova Bundesrata glasovala za nacrt akta, on se najprije upućuje saveznoj vladi, koja obično prilaže svoje primjedbe u roku od šest tjedana, a zatim se prosljeđuje Bundestagu.

Inicijative koje predlažu članovi Bundestaga

Nacrte akata mogu predložiti i članovi Bundestaga, a u tom ih slučaju mora podržati barem jedna parlamentarna skupina ili najmanje 5 % članova Bundestaga.

Nacrti akata predloženi na taj način ne moraju se najprije podnijeti Bundesratu. Zbog toga vlada ponekad organizira da vladajuće parlamentarne skupine u Bundestagu predlažu posebno hitne nacrte akata.

Rasprava o nacrtu akta i donošenje zakonodavstva

Raspodjela točaka za raspravu

Nacrt akta prije rasprave u Bundestagu mora se najprije uputiti predsjedniku Bundestaga i mora ga registrirati administracija.

Nakon toga nacrt se dostavlja svim članovima Bundestaga i Bundesrata te saveznim ministarstvima u tiskanom ili, češće, elektroničkom obliku.

Čim se nacrt akta stavi na dnevni red plenarne sjednice, dovršena je prva faza njegova donošenja u Parlamentu. Zatim ga se može javno i službeno predstaviti u Bundestagu.

Tri čitanja na plenarnim sjednicama

U pravilu se o nacrtima akata raspravlja tri puta na plenarnim sjednicama Bundestaga. Te su rasprave poznate kao čitanja.

Rasprava u prvom čitanju odvija se samo ako je to dogovoreno u Ältestenratu (Vijeće najstarijih, izvršno tijelo Bundestaga) ili ako to zatraži jedna od parlamentarnih skupina. To se uglavnom događa u slučaju zakonodavnih projekata koji su posebno prijeporni ili od posebnog interesa za javnost.

Primarni cilj prvog čitanja je odrediti barem jedan odbor koji će razmotriti nacrt akta i pripremiti ga za drugo čitanje. To se provodi na temelju preporuka Vijeća najstarijih.

Ako je određeno više odbora, ukupna odgovornost za raspravu o toj točki daje se jednom odboru koji je stoga odgovoran za donošenje nacrta akta u parlamentu. Od ostalih se odbora traži mišljenje.

Zakonodavni rad u odborima

Detaljan rad na zakonodavstvu odvija se u okviru stalnih odbora koji se sastoje od članova iz svih parlamentarnih skupina. Članovi odbora upoznaju se s materijalom te raspravljaju o njemu na svojim sastancima. Isto tako mogu pozvati stručnjake i predstavnike skupina dionika na javnu raspravu.

Usporedno uz rad odbora parlamentarne skupine osnivaju radne skupine u kojima raspravljaju o predmetnim pitanjima i definiraju svoja stajališta.

Nije neuobičajeno da parlamentarne skupine u okviru odbora zastupaju zajednička stajališta. Većina nacrta akata u većoj se ili manjoj mjeri revidira na temelju suradnje između vladajućih i opozicijskih parlamentarnih skupina.

Po završetku rasprava odbor s ukupnom odgovornošću za nacrt akta na plenarnoj sjednici predstavlja izvješće o tijeku i rezultatima svojih rasprava. Odluka koju preporuči taj odbor čini osnovu za drugo čitanje koje se sad održava na plenarnoj sjednici.

Rasprava tijekom drugog čitanja

Prije drugog čitanja svi članovi dobivaju objavljenu preporuku u tiskanom obliku. Stoga su dobro pripremljeni za raspravu. Osim toga, parlamentarne skupine usklađuju svoja stajališta na unutarnjim sastancima prije te rasprave kako bi u drugom javnom čitanju zauzele jedinstveno stajalište.

Nakon opće rasprave sve odredbe nacrta akta mogu se razmatrati pojedinačno. Međutim, na plenarnoj sjednici u pravilu se prelazi izravno na glasovanje o nacrtu akta u cjelini.

Svaki član Bundestaga može podnijeti prijedloge za izmjene i dopune koji se zatim odmah razmatraju na plenarnoj sjednici. Ako se na plenarnoj sjednici donesu izmjene i dopune, potrebno je najprije tiskati i podijeliti novu verziju nacrta akta. Međutim, taj se postupak može skratiti uz odobrenje dviju trećina prisutnih članova. U tom slučaju treće čitanje može odmah početi.

Glasovanje tijekom trećeg čitanja

Tijekom trećeg čitanja održava se još jedna rasprava samo ako to zatraži parlamentarna skupina ili najmanje 5 % članova Bundestaga.

U toj fazi prijedloge za izmjene i dopune više ne mogu podnositi pojedinačni članovi, nego samo jedna parlamentarna skupina ili 5 % članova Bundestaga. Nadalje, mogu se podnijeti samo prijedlozi koji se odnose na izmjene i dopune donesene tijekom drugog čitanja.

Konačno glasovanje održava se na kraju trećeg čitanja. Na pitanje predsjednika Bundestaga o glasovima za, glasovima protiv i suzdržanim glasovima članovi odgovaraju ustajanjem sa svojih mjesta.

Nakon što nacrt akta stekne potrebnu većinu na plenarnoj sjednici Bundestaga, on se upućuje Bundesratu kao akt.

Odobrenje Bundesrata

Savezne zemlje uključene su u oblikovanje svakog zakonodavnog akta putem Bundesrata. U tom su pogledu precizno utvrđena prava Bundesrata na sudjelovanje u zakonodavnom postupku.

Bundesrat ne može donositi izmjene i dopune zakona koji je donio Bundestag. Međutim, ako Bundesrat ne odobri akt, može zahtijevati sazivanje Odbora za posredovanje (Vermittlungsausschuss). Odbor za posredovanje sastoji se od jednakog broja članova Bundestaga i Bundesrata.

Za neke je nacrte akata, koji se nazivaju zakonima koji zahtijevaju odobrenje (Zustimmungsgesetze), obvezno odobrenje Bundesrata. Ti nacrti uključuju, primjerice, akte kojima se od saveznih zemalja zahtijeva da građanima isplaćuju naknade ili koji utječu na upravne nadležnosti saveznih zemalja.

Kad je riječ o nacrtima akata na koje Bundesrat može podnijeti prigovor, Bundestag može staviti akt na snagu čak i ako u okviru Odbora za posredovanje nije postignut dogovor. Međutim, to zahtijeva još jedno glasovanje u kojem Bundestag donosi nacrt akta apsolutnom većinom.

Više informacija dostupno je na internetskim stranicama   Bundestaga i   Bundesrata.

Proglašenje, objava i stupanje na snagu

Nakon što Bundestag i Bundesrat odobre nacrt akta, on mora proći nekoliko dodatnih faza prije nego što može stupiti na snagu.

Akt koji se donese najprije se tiska te prosljeđuje saveznom kancelaru i nadležnom saveznom ministru koji ga supotpisuje.

Zatim se šalje predsjedniku Savezne Republike na potpis radi davanja zakonske snage zakonu. Predsjednik ispituje je li zakon donesen u skladu s Ustavom i mora se uvjeriti da nema očiglednih suprotnosti s Temeljnim zakonom. Nakon što se te provjere izvrše, predsjednik Savezne Republike potpisuje zakon i nalaže njegovo objavljivanje u Saveznom službenom listu (Bundesgesetzblatt).

U tom se trenutku zakon proglašava. Ako u zakonu nije naveden određeni datum stupanja na snagu, zakon stupa na snagu četrnaestog dana od datuma objave Saveznog službenog lista u kojem je tiskan.

Postupanje u slučaju proturječnosti među različitim izvorima prava

Temeljnim zakonom uređeno je pitanje sukoba između saveznog prava i prava saveznih zemalja. Osnovno je pravilo utvrđeno u članku 31. Temeljnog zakona: „Savezno pravo ima prednost pred pravom saveznih zemalja.” To se načelo primjenjuje neovisno o hijerarhijskom statusu proturječnih pravnih pravila, što znači da će, na primjer, savezni propis imati prednost pred ustavom neke savezne zemlje.

U suprotnom sukobi se mogu riješiti na temelju hijerarhijskog statusa sukobljenih pravnih propisa. Ako pravni propisi formalno imaju isti status u hijerarhiji, može se uzeti u obzir aspekt posebnosti (lex specialis) ili kronologija njihova donošenja (lex posterior).

Pravne baze podataka (s odgovarajućim poveznicama)

Gesetze im Internet (zakonodavstvo na internetu)

Savezno ministarstvo pravosuđa i Savezni ured za pravosuđe gotovo sve aktualne savezne zakone objavljuju na internetu. Informacije su besplatne za zainteresirane osobe. Može se pristupiti aktualnim verzijama zakonodavstva i zakonskih instrumenata. Njih kontinuirano pročišćava dokumentacijski centar pri Saveznom uredu za pravosuđe.

Zakoni objavljeni na njemačkom mogu se slobodno koristiti u svim dostupnim formatima. Pravni tekstovi kojima se može pristupiti na internetu nisu službene verzije. Službene verzije dostupne su samo u papirnatom izdanju Saveznog službenog lista.

Je li im pristup besplatan?

Jest.

Na kojim su jezicima dostupni?

Zakoni su dostupni na njemačkom jeziku. U mnogim slučajevima dostupni su engleski prijevodi.

Koji su dostupni kriteriji pretraživanja?

1. Pretraživanje prema naslovu

Moguće je pretraživanje ograničeno na riječi koje su sadržane u dugom ili kratkom naslovu i na službene pokrate svih dostupnih zakona. Mogu se koristiti dva operatora pretraživanja:

operator I:

pretraživanje obuhvaća dokumente u kojima se pojavljuju sve unesene riječi.

operator ILI:

pretraživanje obuhvaća dokumente u kojima se pojavljuje najmanje jedna od unesenih riječi.

2. Pretraživanje cijelog teksta

Moguće je i pretraživanje svih dostupnih pravnih tekstova na temelju ključnih riječi. I u tom se slučaju mogu koristiti dva operatora pretraživanja:

operator I:

pretraživanje obuhvaća dokumente u kojima se pojavljuju sve unesene riječi.

operator ILI:

pretraživanje obuhvaća dokumente u kojima se pojavljuje najmanje jedna od unesenih riječi.

Rechtsprechung im Internet (sudska praksa na internetu)

Od 2010. Savezno ministarstvo pravosuđa i Savezni ured za pravosuđe objavili su na internetu odabrane odluke Saveznog ustavnog suda, saveznih vrhovnih sudova i Saveznog suda za patente. Informacije su besplatne za zainteresirane osobe. Odluke su anonimizirane i načelno se objavljuju u neskraćenom obliku. Baza podataka svakodnevno se ažurira.

Odluke se mogu slobodno koristiti u svim dostupnim formatima.

Je li im pristup besplatan?

Jest.

Na kojim su jezicima dostupne?

Odluke su dostupne na njemačkom jeziku.

Koji su dostupni kriteriji pretraživanja?

1. „Jednostavno pretraživanje”

Standardno pretraživanje („jednostavno pretraživanje”) omogućuje pretraživanje cijelog teksta primijenjeno na sve odluke koje je objavila Služba za pomoć građanima (Bürgerservice). Ako je moguće, unosi korisnika dodjeljuju se određenim metapodacima, a pravopis je standardiziran. Nakon pretraživanja pojmovi za pretraživanje prikazuju se ispod obrasca za pretraživanje zajedno s brojem pogodaka. U polje za unos možete unijeti gotovo sve posebne kriterije koji se mogu koristiti u okviru internetske tražilice.

Pri unosu pojma za pretraživanje mogući pogodci automatski se pojavljuju u popisu prijedloga. Nakon što korisnik počne unositi kriterij za pretraživanje, tekst i drugi pojmovi za pretraživanje automatski se pojavljuju u generiranom popisu prijedloga i od tamo se prihvaćaju izravno u masku za pretraživanje. Sustav isto tako prepoznaje i ističe pogreške pri unosu. Funkcija brzog pretraživanja tumači unose i nudi alternativne načine pisanja s pomoću popisa prijedloga (funkcija „Jeste li mislili?”).

Unose za pretraživanje prema zadanim postavkama povezuje „i”, stoga korisnik ne treba unijeti riječ „i”. Ako se kriteriji za pretraživanje unose jedan za drugim, automatski se provodi unakrsno pretraživanje. Unosom operatora ƒ„ILI” ili „NE” korisnik može odrediti mogu li se dokumenti koji se pretražuju uključiti ili isključiti. Redoslijed pojmova za pretraživanje zadržava se pri njihovu prikazu. Odnosi ILI ili NE prikazuju se odvojeno na popisu pojmova za pretraživanje.

2. „Napredno pretraživanje”

Funkcija naprednog pretraživanja korisnicima nudi mogućnost povezivanja pojedinačnih kriterija pretraživanja jednih s drugima na različite načine u svim dokumentima.

Osim pretraživanja cijelog teksta napredno pretraživanje omogućuje pretraživanje metapodataka na temelju sljedećih kriterija pretraživanja:

  • suda
  • zakonske odredbe
  • datuma
  • referentnog broja dokumenta / ECLI-ja.

Verwaltungsvorschriften im Internet (upravni propisi na internetu)

Pod općom nadležnošću Saveznog ministarstva unutarnjih poslova, savezna vlada, u okviru zajedničkog projekta s juris GmbH-om, pruža sveobuhvatnu internetsku bazu podataka koja sadržava aktualne upravne propise koje su izdala najviša savezna tijela. Informacije su besplatne za zainteresirane osobe. Baza podataka sadržava „žive dokumente”, tj. vladine službe kontinuirano ažuriraju dostupne dokumente. juris GmbH može u bilo kojem trenutku dodati nove upravne propise i upravne propise koji se preispituju.

Upravni propisi nisu zakoni. To su apstraktni, opći propisi u okviru upravne organizacije, a izdaju ih upravna tijela više razine ili nadređeni podređenim tijelima ili zaposlenicima radi utvrđivanja ustrojstva ili djelovanja predmetne uprave. Dodatne pojedinosti o pojedinačnim upravnim propisima dostupne su, prema potrebi, na internetskim stranicama saveznog ministarstva u okviru čijeg se područja nadležnosti nalazi predmetno pitanje.

Je li im pristup besplatan?

Jest.

Na kojim su jezicima dostupni?

Upravni propisi dostupni su na njemačkom jeziku.

Koji su dostupni kriteriji pretraživanja?

1. Pretraživanje prema naslovu

Moguće je pretraživanje ograničeno na riječi koje su sadržane u dugom ili kratkom naslovu i na službene pokrate svih dostupnih upravnih propisa. Mogu se koristiti dva operatora pretraživanja:

operator I:
pretraživanje obuhvaća dokumente u kojima se pojavljuju sve unesene riječi.

operator ILI:
pretraživanje obuhvaća dokumente u kojima se pojavljuje najmanje jedna od unesenih riječi.

2. Pretraživanje cijelog teksta

Moguće je i pretraživanje svih dostupnih pravnih tekstova na temelju ključnih riječi. I u tom se slučaju mogu koristiti dva operatora pretraživanja:

operator I:
pretraživanje obuhvaća dokumente u kojima se pojavljuju sve unesene riječi.

operator ILI:
pretraživanje obuhvaća dokumente u kojima se pojavljuje najmanje jedna od unesenih riječi.

Justizportal des Bundes und der Länder (portal pravosudnih tijela savezne vlade i saveznih zemalja)

Savezno ministarstvo pravosuđa i uprave saveznih zemalja izrađuju pravne tekstove koji su zainteresiranim građanima dostupni na internetu. U nekim slučajevima plaća se naknada. Postoje i neke razlike u pogledu kriterija pretraživanja.

Druge pravne baze podataka

Bundesgesetzblatt (Savezni službeni list)

Savezni službeni list objavljuje se u tiskanom obliku i elektronički na sljedećoj poveznici:  https://www.bgbl.de/xaver/bgbl/start.xav Obvezujuća je tiskana verzija.

Bundesanzeiger (Savezni službeni list)

Savezni list objavljuje se elektronički na sljedećoj poveznici:  https://www.bundesanzeiger.de/pub/de/amtlicher-teil

Obvezujuća je elektronička verzija.

Dokumentations- und Informationssystem für Parlamentarische Vorgänge (Dokumentacijski i informacijski sustav za poslovanje Parlamenta)

Posljednji put ažurirano: 05/05/2023

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.