Uzajamno priznavanje zaštitnih mjera u građanskim stvarima

Estonija

Sadržaj omogućio
Estonija

PRONALAŽENJE NADLEŽNIH SUDOVA/TIJELA

Alat za pretraživanje služi za pronalaženje suda/tijela nadležnog za određeni europski pravni instrument. Napominjemo da unatoč nastojanjima da se osigura točnost rezultata, mogu postojati iznimke u pogledu određivanja nadležnosti koje nisu nužno obuhvaćene.

Estonija

Europski prekogranični postupci – europske zaštitne mjere u građanskim stvarima


*obvezan unos

Članak 17. - Informacije dostupne javnosti

Zaštitne mjere u građanskim stvarima mogu se odrediti u skladu s člankom 1055. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima u kojem je navedeno da, ako se trajno uzrokuje nezakonita šteta ili se prijeti nezakonitom štetom, žrtva ili osoba kojoj se prijeti ima pravo tražiti okončanje ponašanja koje uzrokuje štetu ili okončanje prijetnji takvim ponašanjem. U slučaju tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, povrede privatnosti ili drugih prava osobnosti može među ostalim biti potrebno počinitelju štetne radnje zabraniti pristup drugim osobama (zabranom približavanja), udaljiti ga iz stambenog prostora, regulirati komunikaciju ili odrediti druge zaštitne mjere. U članku 475. stavku 1. točki 7. Zakona o parničnom postupku utvrđen je postupak za određivanje zaštitnih mjera u građanskim stvarima, u skladu s kojim postupci povodom tužbe uključuju određivanje zabrane prilaženja i druge slične mjere za zaštitu prava osobnosti kako je utvrđeno u poglavlju 55. člancima od 544. do 549., u kojima je podrobnije utvrđen postupak za određivanje zabrane približavanja. U skladu s člankom 378. stavkom 1. točkom 3., člankom 546. i člankom 551. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku mjere zaštite u građanskim stvarima mogu se odrediti i kao mjere osiguranja u sudskom postupku ili kao privremene mjere u postupcima povodom tužbe.

U skladu s člankom 1055. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima može biti potrebno počinitelju štetne radnje zabraniti približavanje drugim osobama (npr. nametanjem zabrane približavanja), udaljiti ga iz stambenog prostora, regulirati komunikaciju ili primijeniti druge slične mjere. Stoga popis mjera koje se mogu odrediti za zaštitu prava osobnosti naveden u Zakonu nije isključiv te se u posebnim slučajevima može zatražiti određivanje prikladnih i potrebnih mjera. U analizi sudske prakse o zabranama približavanja 2008. Vrhovni sud zauzeo je stav da bi, ako ugrožena osoba i osoba koja je predmet mjere žive (ili rade) blizu jedno drugome, primjerenije bilo regulirati njihov kontakt, a sadržaj zabrana (zaštitnih mjera) mogao bi se sastojati prvenstveno od popisa zabranjenih radnji. Nezakonito djelo počinjeno na štetu ugrožene osobe nije preduvjet za određivanje zaštitnih mjera u građanskim stvarima. Dovoljno je ako na temelju tuženikova prethodnog ponašanja postoji opasnost da bi tuženik mogao ozlijediti žrtvu, narušiti njezino zdravlje ili povrijediti njezinu privatnost ili njezina druga prava osobnosti.

Nema statističkih podataka o prosječnom razdoblju trajanja mjera. U Estoniji je moguće odrediti brojne mjere za zaštitu privatnosti i prava osobnosti u skladu s člankom 1055. Zakona o obveznim odnosima na razdoblje od najviše tri godine. Na temelju analize sudske prakse o zabranama približavanja koju je Vrhovni sud proveo 2008. zaključeno je da sudovi većinom određuju zabrane približavanja za razdoblje od najviše tri godine.

Uredba (EU) br. 606/2013 obuhvaća zaštitne mjere u građanskim stvarima. Ta se uredba ne primjenjuje na zaštitne mjere koje pripadaju području primjene Uredbe (EZ) 2201/2003.

Određivanje zaštitne mjere može zatražiti ugrožena ili ozlijeđena osoba u zasebnom postupku ili zajedno s drugim podneskom. Radi provedbe zaštitne mjere, osoba kojoj prijeti opasnost mora podnijeti zahtjev regionalnom sudu prema mjestu boravišta ili posljednjem poznatom mjestu boravišta osobe koja predstavlja opasnost, u skladu s općom mjesnom nadležnošću. Sudovi obrađuju podneske u okviru postupaka povodom tužbe. Prije određivanja zaštitne mjere sud saslušava osobu protiv koje je mjera zatražena i osobu u čijem se interesu provodi postupak određivanja zaštitne mjere. Sud prema potrebi saslušava i osobe koje su blisko povezane s gore navedenim osobama ili se savjetuje s općinskom ili gradskom upravom ili policijskom upravom u boravištu dotične osobe.

Podnesci predani sudu moraju biti sastavljeni na estonskom jeziku te moraju ispunjavati zahtjeve iz članaka 338. i 363. Zakona o parničnom postupku. U skladu s člankom 338. Zakona o parničnom postupku postupovni akt koji stranka u postupku podnosi sudu mora sadržavati:

  1. imena, adrese i brojeve telefona sudionika u postupku i njihovih potencijalnih zastupnika;
  2. naziv suda;
  3. meritum predmeta;
  4. za predmet koji se rješava, broj građanskog predmeta;
  5. podnesak koji je podnijela stranka u postupku;
  6. okolnosti na kojima se temelji podnesak;
  7. popis dodataka postupovnom aktu;
  8. potpis stranke u postupku ili njezina zastupnika ili, za dokument koji se prenosi elektroničkim putem, digitalni potpis ili drugo sredstvo identifikacije u skladu s odredbama članka 336. Zakona o parničnom postupku.

Postupovni akt mora sadržavati osobnu identifikacijsku oznaku ili, u nedostatku iste, datum rođenja fizičke osobe.

Ako stranka u postupku ne zna adresu ili druge podatke druge stranke u postupku, u postupovnom dokumentu moraju se navesti mjere koje je stranka u postupku poduzela kako bi dobila takve informacije.

Svi podnesci predani sudu moraju biti čitljivo otipkan. Ako je moguće, treba dostaviti i elektroničke verzije postupovnih dokumenata podnesenih sudu. Ugovorni zastupnici, javni bilježnici, sudski izvršitelji, stečajni upravitelji, agencije državne i lokalne uprave i druge pravne osobe dostavljaju dokumente sudu elektronički ako ne postoji dobar razlog za njihovo dostavljanje u drugom obliku. Detaljnija pravila za podnošenje elektroničkih dokumenata sudovima, zahtjevi u odnosu na format dokumenata i popis dokumenata koji se mogu podnijeti pomoću portala utvrđeni su u pravilniku koji donosi ministar nadležan za to područje. Kad sudu dostavlja tiskane dokumente i dodatke, stranka u postupku mora dostaviti potreban broj prijepisa tih dokumenata koji će biti uručeni drugoj stranci u postupku, osim ako se dokumenti dostavljaju elektroničkim putem.

Državna pristojba od 50 eura plaća se pri podnošenju podneska ili žalbe u predmetima koji se preispituju u skladu s postupkom povodom tužbe. Državna pristojba od 50 eura plaća se pri podnošenju podneska za mjere osiguranja u sudskom postupku.

Prema estonskom pravu stranke u postupku ne moraju imati zastupnika na sudu za postupke povezane s određivanjem zaštitnih mjera u građanskim stvarima.

Osoba koja je predmet odluke o određivanju ili izmjeni zabrane prilaženja ili druge mjere za zaštitu prava osobnosti može se žaliti na nju. Protiv rješenja kojim sud odbija zahtjev za primjenu zabrane prilaženja ili druge mjere za zaštitu prava osobnosti, ukida ili mijenja takvu mjeru žalbu može podnijeti osoba koja je zatražila primjenu mjere ili u čijem je interesu ta mjera primijenjena. Žalbe okružnom sudu podnose se putem regionalnog suda čija se odluka osporava u žalbi. Žalbe se podnose u roku od 15 dana od datuma uručenja sudske odluke. Ako zakonom nije drukčije propisano, žalba protiv sudske odluke ne može se podnijeti po isteku pet mjeseci od donošenja odluke u sudskim postupcima ili u postupcima povodom tužbe. Ako se okolnosti promijene, sud može otkazati ili izmijeniti zabranu prilaženja ili drugu mjeru za zaštitu prava osobnosti. Sud saslušava stranke prije otkazivanja ili izmjene mjere. Odluka o određivanju zabrane prilaženja ili druge mjere za zaštitu prava osobnosti uručuje se osobama protiv kojih se mjere određuju i osobama u čijem se interesu mjere određuju.

Odluke o zaštitnim mjerama izvršavaju se od trenutka uručenja osobi koja je predmet mjere.

Izvršenje odluke o određivanju zaštitne mjere provodi sudski izvršitelj. Sudski izvršitelji općenito doznaju za kršenje zaštitne mjere od ugrožene osobe. Ako je zaštitna mjera određena prije utvrđivanja prava pristupa, sud može odlučiti o pravu pristupa na način kojim se u obzir uzima određena zaštitna mjera.

Članak 18. točka (a)(i) - tijela koja su nadležna za određivanje zaštitnih mjera i izdavanje potvrda u skladu s člankom 5.

U Estoniji su sudovi nadležni za primjenu zaštitnih mjera. U skladu s člankom 5., regionalni sud koji je primijenio zaštitnu mjeru nadležan je za izdavanje potvrde o zaštitnoj mjeri. Za izdavanje potvrde treba podnijeti zahtjev regionalnom sudu. Podaci za kontakt estonskih sudova dostupni su na internetskim stranicama sudova.

Članak 18. točka (a)(ii) - tijela pred kojima se na zaštitnu mjeru određenu u drugoj državi članici potrebno pozivati i/ili koja su nadležna za izvršenje te mjere

Za izvršenje zaštitne mjere određene u drugoj državi članici potrebno je kontaktirati sudskog izvršitelja nadležnog za boravište ili prebivalište dužnika ili za mjesto na kojem se nalazi imovina dužnika. Sudski izvršitelji pokreću postupak izvršenja na temelju podneska i pismena o izvršenju koje dostavlja ugrožena osoba. Podaci za kontakt sudskih izvršitelja dostupni su na internetskim stranicama Komore sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja:

Članak 18. točka (a)(iii) - tijela koja su nadležna za provedbu prilagodbe zaštitnih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 1.

Zaštitnu mjeru određenu u drugoj državi članici prema potrebi može primijeniti sudski izvršitelj koji je nadležan za izvršenje zaštitne mjere. Za izvršenje zaštitne mjere određene u drugoj državi članici nadležan je sudski izvršitelj nadležan za boravište ili prebivalište dužnika ili za mjesto na kojem se nalazi imovina dužnika. Podaci za kontakt sudskih izvršitelja dostupni su na internetskim stranicama Komore sudskih izvršitelja i stečajnih upravitelja:

Članak 18. točka (a)(iv) - sudovi kojima treba podnijeti zahtjev za odbijanje priznavanja i, ako je to potrebno, izvršenja u skladu s člankom 13.

Za odbijanje priznavanja ili izvršenja zaštitnih mjera određenih u drugim državama članicama treba podnijeti zahtjev u mjestu boravišta dužnika ili regionalnom sudu koji je nadležan za planirani postupak izvršenja. Podaci za kontakt estonskih sudova dostupni su na internetskim stranicama sudova.

Članak 18. točka (b) - jezik ili jezici koji su prihvaćeni za prijevode, kako je navedeno u članku 16. stavku 1

Estonski i engleski.

Posljednji put ažurirano: 17/02/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.