Nesolventnost/stečaj

1 Protiv koga se može pokrenuti postupak u slučaju nesolventnosti?

Zakon o nesolventnosti, kojim se u Latviji utvrđuje postupak u slučaju nesolventnosti, primjenjuje se na pravne i fizičke osobe koje mogu biti predmet tog postupka iz navedenog Zakona.

Zakonom o nesolventnosti utvrđuju se tri vrste postupaka u slučaju nesolventnosti: postupak pravne zaštite (postupak reorganizacije), postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu i postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu.

Napominjemo da se Zakon o nesolventnosti ne primjenjuje na postupke u slučaju nesolventnosti koji se odnose na kreditne institucije, na koje se primjenjuje Zakon o kreditnim institucijama.

Postupak pravne zaštite (uključujući izvansudski postupak pravne zaštite (prepack)) postupak je restrukturiranja duga koji se može primijeniti samo na pravne osobe. Valja napomenuti da područje primjene postupka pravne zaštite ne obuhvaća posebne subjekte na financijskom tržištu i tržištu kapitala, kao što su osiguravajuća poduzeća, brokeri u osiguranju i poduzeća za investicijsko posredovanje, privatni mirovinski fondovi itd.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu postupak je likvidacije dužnika (pravna osoba), a primjenjuje se na pravne osobe, partnerstva i samostalne poduzetnike. Partnerstva nemaju status pravne osobe, ali mogu stjecati prava i preuzimati obveze. Fizička osoba koja ima status samostalnog poduzetnika može obavljati poslovne transakcije (koristeći naziv samostalnog poduzetnika), dok gospodarske transakcije može obavljati kao fizička osoba. Trenutačno osoba sa statusom samostalnog poduzetnika prvo podliježe postupku u slučaju nesolventnosti pravne osobe, a nakon toga može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu za sve preostale obveze. Rješenje za samostalne poduzetnike primjenjuje se i na poljoprivredne i ribarske subjekte.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu primjenjuje se na fizičke osobe, uključujući gospodarske subjekte i potrošače, a cilj mu je pomoći da se dužnici oslobode dugova i ponovno uspostaviti solventnost. Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu može se primjenjivati na svaku fizičku osobu koja je prethodnih šest mjeseci bila porezni obveznik u Latviji.

2 Koji su uvjeti za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti?

Postupak pravne zaštite

U skladu sa Zakonom o nesolventnosti dužnik može podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pravne zaštite samo ako su se pojavile, ili se očekuje da će se pojaviti, financijske teškoće. Zakonom o nesolventnosti ne utvrđuju se nikakvi posebni pokazatelji čija bi prisutnost dužniku dala pravo da podnese zahtjev za pokretanje postupka pravne zaštite. U slučaju financijskih teškoća dužnik mora ocijeniti dopušta li stupanj tih teškoća izvansudski sporazum s vjerovnicima ili je za restrukturiranje njegovih obveza pod zaštitom suda potrebno podnijeti zahtjev za pokretanje postupka pravne zaštite.

Za podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka pravne zaštite plaća se državna naknada od 145 EUR.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

U slučajevima koji se navode u Zakonu o nesolventnosti otvaranje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu mogu zatražiti i dužnik i dužnikovi vjerovnici (uključujući dužnikove zaposlenike). Slično tome, zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu može podnijeti osoba iz članka 37. stavka 1. točke (a) Uredbe 2015/848 Europskog parlamenta i Vijeća.

Zakonom o nesolventnosti utvrđuju se slučajevi u kojima dužnik ima obvezu odmah podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu. Nepodnošenje zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti stvara administrativnu obvezu za dužnika. Dužnik ima obvezu podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu u sljedećim slučajevima:

• dužnik nije podmirio dug čiji je rok dospijeća istekao prije više od dva mjeseca i nije sklopio sporazum o produljenju duga s vjerovnicima ili nije pokrenut postupak pravne zaštite (važno je istaknuti da pokretanje postupka pravne zaštite nije preduvjet za podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu; tom se odredbom dužnika oslobađa administrativne obveze samo ako je pokušao riješiti svoje financijske teškoće kad su se pojavile, ali je postao nesolventan)
• u skladu s početnim financijskim izvještajem u okviru postupka likvidacije dužnik ima dovoljno sredstava da namiri sva opravdana potraživanja vjerovnika ili je to utvrđeno za vrijeme postupka likvidacije
• dužnik više ne može postupati u skladu s planom mjera u okviru postupka pravne zaštite.

Vjerovnik ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti:

• ako se sudska odluka o povratu duga od dužnika ne može provesti izvršnim mjerama
• ako dužnik (društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo) nije podmirio glavnicu duga u iznosu od 4268 EUR, a vjerovnik ga je obavijestio o namjeri da podnese zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu
• ako dužnik (pravna osoba koja nije društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo) nije podmirio glavnicu duga u iznosu od 2134 EUR, a vjerovnik ga je obavijestio o namjeri da podnese zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu
• ako dužnik nije isplatio zaposleniku punu plaću, naknadu štete povezanu s nesrećom na radu ili profesionalnom bolešću ili nije uplatio obvezne doprinose za socijalno osiguranje u roku od dva mjeseca od utvrđenog dana plaćanja (ako dan plaćanja nije utvrđen u ugovoru o radu, smatra se da je to prvi radni dan sljedećeg mjeseca). U tom slučaju nepodmireni iznos nije relevantan.

Sud proglašava pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu ako na dan razmatranja zahtjeva utvrdi da postoji pokazatelj naveden u zahtjevu.

Važno je navesti da, nakon podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti, i dužnik i vjerovnik moraju platiti državnu naknadu, tj. operativnu naknadu za razmatranje zahtjeva koje obavlja sud. Naknada iznosi 70 EUR za dužnika i 355 EUR za vjerovnika. Slično tome, prije podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu, i dužnik i vjerovnik moraju platiti depozit u iznosu od dvije minimalne mjesečne plaće u Latviji.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu primjenjuje se na dužnika koji je fizička osoba ako postoji bilo koji od sljedećih pokazatelja nesolventnosti za fizičke osobe:

1. osoba ne može podmiriti dospjele dugove, a ukupan dug iznosi više od 5000 EUR
2. osoba zbog okolnosti koje se mogu dokazati neće moći podmiriti dugove koji dospijevaju u roku od godinu dana, a ukupno iznose više od 10 000 EUR
3. osoba ne može podmiriti dugove, od kojih se najmanje jedan temelji na nepodmirenim dodatnim obvezama ili zajedničkim obvezama dužnika i njegova bračnog druga ili srodnika, ili srodnika po tazbini do drugog stupnja, ako dug ukupno iznosi više od 5000 EUR.

Zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu može podnijeti samo dužnik; vjerovnici nemaju pravo podnijeti takav zahtjev.

Za podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu isto se tako plaća državna naknada od 70 EUR i depozit od dvije minimalne mjesečne plaće.

3 Koja imovina čini dio nesolvencijske mase? Kako se tretira imovina koju dužnik pribavi ili koja na njega bude prenesena nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Postupak pravne zaštite

Nesolvencijska masa u okviru postupka pravne zaštite uključuje svu imovinu dužnika, a dužnik zadržava sva prava raspolaganja tom imovinom. U skladu sa Zakonom o nesolventnosti jedna metoda u okviru postupka pravne zaštite uključuje prodaju pokretne imovine ili nekretnina ili upis tereta na tu imovinu kao stvarnog prava kako bi se osiguralo produljenje roka za ispunjavanje zahtjeva vjerovnika odnosno namirenje njihovih potraživanja. Provedivost odgovarajuće metode i postupak njezine provedbe mora se utvrditi u planu mjera u okviru postupka pravne zaštite.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Nakon objave pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu dužnik gubi pravo raspolaganja svojom imovinom te imovinom u vlasništvu trećih strana koju kontrolira ili drži, a ta se prava prenose na upravitelja.

U skladu sa Zakonom o nesolventnosti nesolvencijska masa sadržava:

1. dužnikove nekretnine i pokretnu imovinu, uključujući novac
2. novac stečen raspolaganjem imovinom dužnika
3. imovinu naplaćenu za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti (npr. sredstva naplaćena na temelju potraživanja od trećih strana te sredstva dobivena od članova upravljačkih tijela pravne osobe na temelju njihove odgovornosti za prouzročenu štetu)
4. prihod od dužnikove imovine ostvaren za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu
5. ostalu imovinu koja je zakonito stečena za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu.

Za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu sva se imovina dužnika prodaje, a prihod se upotrebljava za pokrivanje troškova postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu i za podmirenje potraživanja vjerovnika. Upravitelj u postupku u slučaju nesolventnosti (upravitelj) odgovoran je za prodaju dužnikove imovine u skladu s planom prodaje imovine. Upravitelj mora osigurati da se imovina dužnika proda po najvišoj mogućoj cijeni kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri namirila potraživanja vjerovnika.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Nakon objave pokretanja postupka nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu dužnik gubi pravo raspolaganja svojom imovinom te imovinom u vlasništvu trećih strana koju kontrolira ili drži (osim imovine koja je izuzeta iz ovrhe), a ta se prava prenose na upravitelja. Za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu sva se imovina dužnika prodaje, a prihod se upotrebljava za pokrivanje izravnih troškova postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu i za podmirenje potraživanja vjerovnika.

4 Koje ovlasti imaju dužnik i upravitelj u slučaju nesolventnosti?

Postupak pravne zaštite

Dužnik. Nakon objave provedbe postupka pravne zaštite dužnik zadržava kontrolu nad svojim poduzećem i upravlja vlastitom imovinom i imovinom koju kontrolira ili drži, u skladu s planom mjera u okviru postupka pravne zaštite s kojim su se složili vjerovnici i koji je odobrio sud. S druge strane, na dužnika se primjenjuje niz obveza i ograničenja kako bi se osigurala zakonitost postupka pravne zaštite i kontrola nad provedbom plana mjera koju provode nadzornik postupka pravne zaštite (nadzornik) i vjerovnici.

Glavna obveza dužnika jest postupati u skladu s planom mjera u okviru postupka pravne zaštite. Dužnik ima i sljedeće obveze:

1. podmiriti troškove postupka pravne zaštite
2. najmanje jednom mjesečno dostaviti nadzorniku pisano izvješće o provedbi plana mjera u okviru postupka pravne zaštite
3. na zahtjev nadzornika dostaviti, u pisanom obliku i bez odgode, sve informacije o provedbi plana mjera u okviru postupka pravne zaštite i omogućiti mu osobni uvid u gospodarske aktivnosti i dokumente dužnika
4. odmah obavijestiti nadzornika o svim okolnostima koje dužnika mogu spriječiti da provede plan mjera u okviru postupka pravne zaštite itd.

Kad je riječ o ograničenjima, napominjemo da se dužniku za vrijeme postupka pravne zaštite zabranjuje sljedeće:

1. zaključivanje bilo kakvih transakcija ili obavljanje aktivnosti kojima se može pogoršati njegova financijska situacija ili ugroziti interesi većine vjerovnika
2. izdavanje zajmova (kredita), osim ako izdavanje zajmova (kredita) čini glavnu djelatnost dužnika i to se odražava na plan mjera u okviru postupka pravne zaštite
3. izdavanje jamstava, davanje darova ili donacija, davanje bonusa ili druge vrste dodatne materijalne nagrade članovima dužnikova odbora ili vijeća.

Nadzornik. Nakon što je dužnik pripremio plan mjera u okviru postupka pravne zaštite nadzornik postupka pravne zaštite daje mišljenje o planu i ocjenjuje njegovu usklađenost sa zakonom. To mora uključivati ocjenu toga može li se planom ostvariti cilj postupka pravne zaštite utvrđen zakonom. Mišljenje nadzornika o postupku pravne zaštite podnosi se sudu s planom mjera donesenim u okviru tog postupka. Nakon objave provedbe postupka pravne zaštite nadzornik tog postupka postaje odgovoran za nadzor provedbe plana mjera u okviru postupka pravne zaštite, dostavljajući informacije vjerovnicima i prateći postupa li dužnik u skladu s ograničenjima koja su utvrđena Zakonom o nesolventnosti.

Za vrijeme postupka pravne zaštite nadzornik mora upravljati dokumentacijom povezanom s tim postupkom u elektroničkom sustavu računovodstva u slučaju nesolventnosti (Sustav).

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Dužnik. Nakon objave postupka u slučaju nesolventnosti dužnik gubi sva prava upravljačkih tijela utvrđena propisima, dužnikovim statutom ili sporazumima te se ta prava prenose na upravitelja. Upravitelj imenuje predstavnika dužnika, koji mora sudjelovati u postupku u slučaju nesolventnosti. U pravilu predstavnikom dužnika imenuju se jedan ili više članova izvršnog tijela dužnika. Odmah nakon dana objave pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu predstavnik dužnika mora, izjavom o prijenosu i prihvaćanju, prenijeti na upravitelja svu dužnikovu imovinu i dokumente koji se odnose na organizaciju, osoblje i računovodstvo. Predstavnik dužnika mora pripremiti popis dužnikove imovine i dokumenata koje treba prenijeti, a u trenutku prijenosa dokumenti moraju biti organizirani u skladu s propisima o vođenju evidencije. Za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti predstavnik dužnika mora upravitelju dostaviti informacije koje zatraži i sudjelovati na sastancima vjerovnika.

Upravitelj. Upravitelju se dodjeljuju sva prava, obveze i odgovornosti upravljačkih tijela utvrđeni propisima, dužnikovim statutom ili sporazumima.

Upravitelj među ostalim može donijeti odluku o djelomičnom ili potpunom nastavku poslovanja dužnika, ako je takav nastavak ekonomski opravdan, odgovoran je za plaćanje tekućih poreza te može likvidirati dužnikova društva kćeri.

Upravitelj isto tako obavlja aktivnosti povezane s provedbom postupka u slučaju nesolventnosti: sažimanje, razmatranje i donošenje odluka povezanih s potraživanjima vjerovnika; utvrđivanje dužnikove imovine i poduzimanje koraka za povrat te imovine (uključujući podnošenje zahtjeva protiv članova upravljačkih tijela pravne osobe i članova (dioničara) društva kapitala za naknadu štete koju su prouzročili); prodavanje dužnikove imovine i namirenje potraživanja vjerovnika u skladu sa Zakonom o nesolventnosti; ocjenjivanje transakcija zaključenih prije pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti; druge aktivnosti za potrebe postupka, kao što je podnošenje dokumentacije dužnika u državni arhiv.

Za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu upravitelj je odgovoran za vođenje evidencije povezane s postupkom u Sustavu.

Nakon dovršetka postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu upravitelj obavlja sve zakonske aktivnosti za uklanjanje dužnika iz javnog registra u koji je bio upisan, npr. uklanjanje dužnika (gospodarskog subjekta) iz poslovnog registra.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Dužnik. Nakon objave pokretanja postupka nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu dužnik gubi pravo raspolaganja svojom imovinom te imovinom u vlasništvu trećih strana koju kontrolira ili drži (osim imovine koja je izuzeta iz ovrhe), a ta se prava prenose na upravitelja. Nakon objave pokretanja postupka nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu dužniku se zabranjuje obavljanje aktivnosti kojima se može nanijeti šteta vjerovnicima. Dužnik mora dostaviti upravitelju sve informacije potrebne za postupak u slučaju nesolventnosti.

U okviru stečajnog postupka prodaje se sva imovina u vlasništvu dužnika, a prihod od prodaje upotrebljava se za namirenje potraživanja vjerovnika u skladu sa Zakonom o nesolventnosti.

Za vrijeme postupka za podmirenje obveza dužnik mora ostvariti prihod u skladu sa svojim mogućnostima i preusmjeriti dio svojeg redovnog prihoda kako bi namirio potraživanja vjerovnika u skladu s planom za podmirenje obveza.

Upravitelj.

Ako dužnik ima novac ili imovinu za koju se očekuje da će biti prodana za vrijeme stečajnog postupka, upravitelj u njegovo ime otvara račun u kreditnoj instituciji za potrebe predmetnog postupka u slučaju nesolventnosti. Slično postupku u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu, upravitelj je odgovoran za poduzimanje koraka potrebnih za postupak u slučaju nesolventnosti: sažimanje, razmatranje i donošenje odluka povezanih s potraživanjima vjerovnika; utvrđivanje imovine dužnika i poduzimanje koraka za povrat te imovine (uključujući podnošenje zahtjeva da se transakcije koje je dužnik sklopio proglase nevaljanima ako se utvrdi da je postupao u zloj vjeri); prodavanje dužnikove imovine i namirenje potraživanja vjerovnika u skladu sa Zakonom o nesolventnosti.

5 Pod kojim se uvjetima može upotrijebiti kompenzacija?

Postupak pravne zaštite

Prijeboj je u postupku pravne zaštite dopušten ako je potraživanje dužnika prema vjerovniku nastalo najmanje tri mjeseca prije nego što je sud donio odluku o pokretanju postupka pravne zaštite.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Prijeboj je u postupku u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu dopušten ako su uzajamna potraživanja dužnika i vjerovnika nastala najmanje šest mjeseci prije objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Nema posebnih pravila o prijeboju u postupku u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu, stoga se, u skladu sa Zakonom o nesolventnosti, u tom slučaju primjenjuju odredbe o postupku u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu, tj. prijeboj je dopušten ako su uzajamna potraživanja dužnika i vjerovnika nastala šest mjeseci prije objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu.

6 Kakav učinak postupak u slučaju nesolventnosti ima na važeće ugovore čiji je dužnik stranka?

Postupak pravne zaštite

S obzirom na to da dužnik zadržava kontrolu nad društvom, tj. upravlja vlastitom imovinom i imovinom koju drži ili kontrolira, nakon pokretanja postupka pravne zaštite može i dalje postupati u skladu s ugovorima koje je sklopio prije pokretanja postupka pravne zaštite. Mišljenje o korisnosti daljnjeg postupanja u skladu s ugovorima daju vjerovnici pri razmatranju plana mjera u okviru postupka pravne zaštite, nadzornik postupka pravne zaštite pri sastavljanju izvješća te sud pri odobravanju plana mjera u okviru postupka pravne zaštite. Troškovi koji nastaju u okviru takvog postupanja moraju se odobriti u planu mjera u okviru postupka pravne zaštite.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Ako ugovor koji je dužnik sklopio nije proveden ili je djelomično proveden na dan objave pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu, upravitelj može tražiti da druga ugovorna stranka provede ugovor ili da ga jednostrano raskine. Upravitelj može provesti ugovor ako to neće dovesti do smanjenja imovine dužnika.

Ako upravitelj jednostrano raskine ugovor, druga ugovorna stranka može podnijeti zahtjev kao vjerovnik.

Nastavak provedbe ugovora koji nisu raskinuti u slučajevima koji su utvrđeni Zakonom te provedba ugovora s trećim stranama koje je upravitelj za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu potpisao u ime dužnika financira se sredstvima dužnika.

Ako je dužnik osiguravajuće poduzeće, upravitelj, uzimajući u obzir interese ugovaratelja osiguranja, ocjenjuje potrebu za prijenosom, raskidanjem ili nastavkom postojećih ugovora o osiguranju te poduzima sve potrebne korake kako bi se postojeći ugovori o osiguranju prenijeli, raskinuli ili nastavili.

Ustupanje dužnikove imovine koja podliježe potraživanjima vjerovnika ovlaštenom zastupniku (isto tako prokuristu i trgovačkom zastupniku) postaje nevaljano na dan objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu.

Nakon objave postupka u slučaju nesolventnosti upravitelj može raskinuti ugovor o radu sa zaposlenikom dužnika.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Zakonom o nesolventnosti ne utvrđuju se nikakve posebne odredbe o preispitivanju ili raskidu ugovora koje je dužnik sklopio, stoga se u tom slučaju, u skladu sa Zakonom o nesolventnosti, primjenjuju odredbe za postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu, tj. upravitelj ima pravo preispitati ugovore koje je dužnik potpisao prije objave pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu i raskinuti ih. Ta je praksa utvrđena i sudskom praksom. Nakon objave pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti upravitelj postaje odgovoran za raspolaganje imovinom osobe kako bi riješio pitanja povezana s ispunjenjem obveza i namirenjem potraživanja vjerovnikâ. To isto tako znači da nesolventni dužnik gubi pravo na to da bude stranka u sudskim tužbama povezanima s vlasništvom, a to se pravo prenosi na upravitelja kao zakonskog zastupnika dužnika.

7 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na postupke koje su pokrenuli pojedinačni vjerovnici (izuzev parnica koje su u tijeku)?

Bez obzira na postupak u slučaju nesolventnosti u Zakonu o nesolventnosti utvrđuje se načelo zabrane proizvoljnosti, tj. pojedinačnim aktivnostima vjerovnika i dužnika ne smije se naštetiti interesima većine vjerovnika.

Postupak pravne zaštite

Ovlašteni sudski izvršitelj obustavlja postupke izvršenja presude ako su u odnosu na dužnika pokrenuti postupci pravne zaštite ili je u slučaju izvansudskog postupka pravne zaštite donesena odluka o pokretanju postupka pravne zaštite. Ako su u trenutku pokretanja postupka sredstva već vraćena u okviru aktivnosti izvršenja, ovlašteni sudski izvršitelj zadržava iznos za troškove izvršenja i namiruje potraživanja vjerovnika. Postupci izvršenja sudskih odluka obustavljaju se tijekom cjelokupnog trajanja postupka pravne zaštite do njegova završetka osim ako založena imovina nije potrebna za provedbu postupka pravne zaštite te stoga nije uključena u plan mjera u okviru postupka pravne zaštite ili sud dopušta osiguranom vjerovniku da proda založenu imovinu.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Ako se postupci izvršenja sudskih odluka pokreću prije objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu, moraju se završiti u skladu s postupkom utvrđenim u Zakonu o parničnom postupku. Naime, ovlašteni sudski izvršitelj dovršava prodaju imovine koja je u tijeku ako je već najavljena ili ako je imovina prenesena društvu za trgovinu radi prodaje. Upravitelj može zatražiti otkazivanje najavljenih dražbi tako da se imovina može prodati kao dio zbirke predmeta. Ovlašteni sudski izvršitelj zadržava iznos troškova za izvršenje presude od primljenog iznosa, a preostali iznos prosljeđuje upravitelju kako bi namirio potraživanja vjerovnika u skladu s postupkom koji je utvrđen u Zakonu o nesolventnosti, uzimajući u obzir interese osiguranog vjerovnika. Ovlašteni sudski izvršitelj obavještava imatelja imovine o obvezi da se imovina čija prodaja nije počela prenese na upravitelja.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Nakon objave pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu vjerovniku se zabranjuje obavljanje svake pojedinačne aktivnosti kojom se može nanijeti šteta drugim vjerovnicima. Prava vlasništva vjerovnika ili treće strane koja su proizašla iz takvih aktivnosti smatraju se nevaljanima.

Ako je u odnosu na dužnika objavljeno pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu, ovlašteni sudski izvršitelj obustavlja postupke izvršenja sudskih odluka. Ovlašteni sudski izvršitelj može dovršiti prodaju imovine koja je u tijeku samo ako je već najavljena ili ako je imovina prenesena društvu za trgovinu radi prodaje, osim ako se planom za prodaju imovine fizičke osobe propisuje odgoda prodaje stambenog objekta u skladu s člankom 148. Zakona o nesolventnosti. Ovlašteni sudski izvršitelj zadržava iznos troškova za izvršenje presude od primljenog iznosa, a preostali iznos prosljeđuje upravitelju kako bi namirio potraživanja vjerovnika u skladu s postupkom koji je utvrđen u Zakonu o nesolventnosti, uzimajući u obzir interese osiguranog vjerovnika.

S druge strane, postupci izvršenja koji se odnose na potraživanja čije namirenje nije povezano s prikupljanjem dužnikove imovine ili novca ne obustavljaju se.

Ako se postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu zaključuje bez poništenja obveza, postupci izvršenja nastavljaju se za preostali iznos.

8 Koji učinak ima postupak u slučaju nesolventnosti na nastavak parnica koje su bile u tijeku u trenutku pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Postupak pravne zaštite

U skladu sa Zakonom o nesolventnosti pokretanje postupka pravne zaštite ne utječe na sudski postupak u kojem dužnik sudjeluje kao stranka.

Trebalo bi napomenuti da, za razliku od postupka u slučaju nesolventnosti, postupak pravne zaštite ne uključuje postupak za prihvat potraživanja. Međutim, u okviru sudske prakse priznaje se da bi jednostranim odlučivanjem o prihvatljivosti potraživanja dužnik mogao neopravdano isključiti vjerovnika s popisa osoba čije je odobrenje potrebno za plan mjera u okviru postupka pravne zaštite. S druge strane, prijava potraživanja za naplatu duga koju je vjerovnik podnio sudu ne predstavlja pravnu osnovu za zanemarivanje interesa vjerovnika u postupku pravne zaštite. Prema tome, u okviru sudske prakse isto se tako priznaje i da se, ako se obveze dužnika odražavaju u njegovoj računovodstvenoj dokumentaciji, a nadzornik postupka pravne zaštite nije na prvi pogled utvrdio da potraživanje nije stvarno, potraživanje treba uključiti u plan mjera u okviru postupka pravne zaštite kao potraživanje vjerovnika, čak i ako dužnik i vjerovnik sudjeluju u sudskom postupku.

Isto bi tako trebalo napomenuti da, ako sud utvrdi da plan mjera u okviru postupka pravne zaštite sadržava obveze koje su predmet spora povezanog s pravima, a iznos obveza znatno utječe na proces odobrenja plana mjera, sud neće dalje razmatrati zahtjev za pokretanje postupka pravne zaštite.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Sudska presuda kojom se objavljuje pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu služi kao osnova za obustavu sudskog postupka povezanog s vlasništvom koji se vodi protiv dužnika. Nakon objave pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu vjerovnici mogu podnijeti svoje prijave potraživanja upravitelju u skladu s postupkom utvrđenim u Zakonu o nesolventnosti.

Slično tome, sudska presuda kojom se objavljuje pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu služi kao osnova za ukidanje jamstva za potraživanja u skladu s postupkom koji je utvrđen Zakonom o nesolventnosti.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Sudska odluka kojom se objavljuje pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu služi kao temelj za obustavu sudskih postupaka protiv dužnika i ukidanje jamstva za potraživanja u skladu s postupkom utvrđenim Zakonom o parničnom postupku. Nakon objave pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu vjerovnici mogu podnijeti svoje prijave potraživanja upravitelju u skladu s postupkom utvrđenim u Zakonu o nesolventnosti.

9 Koje su glavne značajke sudjelovanja vjerovnika u postupku u slučaju nesolventnosti?

U svrhu ostvarivanja cilja postupka u slučaju nesolventnosti važno je da su vjerovnici aktivno uključeni u taj postupak. U Zakon o nesolventnosti ugrađeno je načelo jednakosti vjerovnika: vjerovnici imaju jednake mogućnosti sudjelovanja u postupcima i namirenja njihovih potraživanja u skladu s obvezama koje su između njih i dužnika utvrđene prije pokretanja postupka.

Postupak pravne zaštite

Dužnik šalje plan mjera u okviru postupka pravne zaštite svim vjerovnicima, poziva ih da odobre plan i utvrđuje rok za odobrenje. Vjerovnik ima pravo dužniku dostaviti pisane prigovore na plan mjera u okviru postupka pravne zaštite u roku od pet dana od primitka plana. Ako dužnik smatra da su prigovori opravdani, u skladu s njima mijenja plan mjera u okviru postupka pravne zaštite. Rok za provedbu postupka pravne zaštite može se produljiti, u skladu s odobrenjem većine vjerovnika. Vjerovnici imaju pravo od nadzornika zatražiti i dobiti informacije o odvijanju postupka pravne zaštite i provedbi plana te podnijeti pritužbu. Slično tome, vjerovnik može zatražiti od suda da zaključi postupak pravne zaštite ako dužnik ne postupa u skladu s planom koji je odobrio sud.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Vjerovnik isto tako može pokrenuti postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu podnošenjem zahtjeva sudu. Slično tome, vjerovnici imaju pravo podnijeti svoje prijave potraživanja u skladu s postupkom koji je utvrđen Zakonom o nesolventnosti. Upravitelj provjerava jesu li prijave potraživanja vjerovnika opravdane i ispunjavaju li zakonske uvjete te donosi odluku o prihvaćanju, odbijanju ili djelomičnom prihvaćanju prijava. Vjerovnik može sudu podnijeti žalbu protiv odluke upravitelja u roku od mjesec dana od primitka odluke ili zahtjev za pokretanje spora zbog prava koja treba ispitati, u roku od mjesec dana od primitka odluke upravitelja. Vjerovnik ima pravo na uvid u registar potraživanja vjerovnika. Od osmog dana nakon isteka roka za podnošenje prijava potraživanja vjerovnika svaki vjerovnik ima pravo uvida u prijave potraživanja koje su podnijeli svi vjerovnici te u njihove popratne dokaze. Upravitelj dostavlja informacije vjerovnicima u skladu s postupkom koji je utvrđen Zakonom o nesolventnosti. Ako vjerovnici imaju primjedbe povezane s predmetnim informacijama, moraju o tome obavijestiti upravitelja. Ako primjedbe nisu uzete u obzir, upravitelj mora vjerovniku dostaviti obrazloženi odgovor. Ako se vjerovnici ne slažu s objavljenom odlukom upravitelja, imaju pravo osporiti postupanje tog upravitelja, podnijeti sudu zahtjev za naknadu štete koju je prouzročio ili predložiti sazivanje sastanka vjerovnika. Na sastanku vjerovnika donose se odluke o naknadi upravitelja, predlaže se njegovo razrješenje, odobravaju se opravdani troškovi u okviru postupka u slučaju nesolventnosti, način prodaje imovine dužnika ili produljenje roka za prodaju te daljnje postupanje s imovinom koja je isključena iz plana prodaje imovine. Slično tome, vjerovnici čija potraživanja čine najmanje 25 % prihvaćenog iznosa glavnice potraživanja u skupini osiguranih ili neosiguranih vjerovnika mogu zatražiti reviziju rada upravitelja u okviru predmetnog postupka u slučaju nesolventnosti, koju će provesti vanjski ovlašteni revizor ili društvo ovlaštenih revizora.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Vjerovnici imaju pravo podnijeti prijave potraživanja u skladu s postupkom koji je utvrđen Zakonom o nesolventnosti. Svaki vjerovnik može sazvati sastanak vjerovnika. U roku od dva mjeseca od datuma upisa objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na dužnika u registar nesolventnosti vjerovnici mogu dostaviti upravitelju prijedlog o prekidu postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu ako imaju pristup informacijama iz Zakona o nesolventnosti, informacijama o ograničenjima primjene postupka u slučaju nesolventnosti ili postupka za podmirenje obveza. Vjerovnici isto tako imaju pravo podnijeti svoje prigovore i prijedloge koji se odnose na plan za podmirenje obveza koji je pripremio dužnik.

10 Na koji način upravitelj u slučaju nesolventnosti može upotrebljavati imovinu koja čini dio nesolvencijske mase ili raspolagati njome?

Postupak pravne zaštite

Dužnik zadržava kontrolu nad svojim društvom i sam raspolaže svojom imovinom.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu upravni odbor gubi svoje ovlasti, a dužnikovom imovinom i sredstvima na njegovim bankovnim računima upravlja i raspolaže imenovani upravitelj. Upravitelj stječe prava i za podjelu dužnikove imovine i za povrat imovine pod kontrolom upravljačkog tijela te je prema potrebi uključuje u plan prodaje imovine. Slično tome, nakon objave o pokretanju postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu, upravitelj donosi odluku o djelomičnom ili potpunom prekidu ili nastavku poslovnih aktivnosti dužnika.

U roku od dva mjeseca nakon objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu upravitelj mora izraditi plan prodaje dužnikove imovine ili sastaviti izvješće kojim se potvrđuje nepostojanje imovine. Imovina se može prodati na dražbi i po slobodnoj cijeni o kojoj odluče vjerovnici na prijedlog upravitelja. Dužnikova imovina prodaje se po najvećoj mogućoj cijeni kako bi se namirila potraživanja vjerovnika. Prihod od prodaje imovine upotrebljava se za namirenje potraživanja vjerovnika.

Ako se dužnikova imovina ne može prodati ili trošak njezine prodaje nadmašuje očekivani prihod, upravitelj tu imovinu isključuje iz plana prodaje imovine i odmah o tome obavještava sve vjerovnike i poziva ih da zadrže početnu cijenu imovine.

Pri izradi plana prodaje imovine upravitelj uzima u obzir mogućnost prodaje dužnikova društva ili njegova samostalnog dijela. Dobit vjerovnikâ od prodaje društva ili njegova samostalnog dijela mora biti veća nego što bi bila da se dužnikova imovina prodavala odvojeno.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Upravitelj u postupku u nesolventnosti odgovoran je za prodaju dužnikove imovine u skladu s planom prodaje imovine. Upravitelj počinje prodavati imovinu najranije dva mjeseca nakon objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu.

Dužnik ima pravo zadržati prihod koji je neophodan za pokrivanje neizravnih troškova postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu i imovinu koja je apsolutno neophodna za ostvarivanje prihoda. Zakon o parničnom postupku isto tako predviđa imovinu koja se ne može ovršiti.

U skladu sa Zakonom o nesolventnosti dužnik može zadržati stambeni objekt na koji je upisana hipoteka osiguranog vjerovnika na temelju sporazuma koji je sklopljen s tim osiguranim vjerovnikom.

11 Koje tražbine treba prijaviti u odnosu na dužnikovu nesolvencijsku masu i kako se postupa s tražbinama koje su nastale nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Postupak pravne zaštite

Nakon objave postupka pravne zaštite osigurani vjerovnici ne mogu, do zaključenja tog postupka, ostvarivati svoja prava nad dužnikovom imovinom koja je opterećena hipotekom i uključena u plan mjera u okviru postupka pravne zaštite.

Osigurani vjerovnik može zatražiti da se dužnikova imovina pod hipotekom proda ako se ograničenjem kojim se sprečava da osigurani vjerovnik proda dužnikovu imovinu pod hipotekom znatno šteti interesima predmetnog vjerovnika (uključujući slučajeve u kojima postoji rizik od uništenja ili znatnog smanjenja vrijednosti imovine pod hipotekom). Ako je pokrenut odgovarajući postupak pravne zaštite, odluku o dopuštanju prodaje imovine pod hipotekom donosi sud.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Osigurani vjerovnik može zatražiti da se dužnikova imovina koja služi kao osiguranje (imovina pod hipotekom) proda dva mjeseca nakon datuma objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu.

Imovina u vlasništvu trećih strana koju kontrolira ili drži dužnik ne uključuje se u dužnikovu imovinu na koju se mogu odnositi potraživanja vjerovnika. Upravitelj čuva imovinu u vlasništvu trećih strana dok je one ne preuzmu. Ako ne preuzmu svoju imovinu nakon poziva upravitelja, treće strane moraju pokriti troškove čuvanja svoje imovine. Ako je imovina u vlasništvu trećih strana prodana za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti, stranka koja je prouzročila prodaju te imovine mora njezinu vrijednost nadoknaditi trećim stranama. Ako prihod od prodaje dužnikove imovine pod hipotekom ne pokriva potraživanja osiguranih vjerovnika, tim se vjerovnicima odlukom upravitelja dodjeljuju prava neosiguranih vjerovnika na preostali dio potraživanja.

Obveze dužnika koje dospijevaju nakon datuma objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu smatraju se dospjelima na datum objave tog postupka. Potraživanja koja općenito nastaju nakon objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu smatraju se troškovima postupka u slučaju nesolventnosti.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Obveze dužnika koje dospijevaju nakon datuma objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu smatraju se dospjelima na datum objave tog postupka. Potraživanja koja nastaju nakon pokretanja postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu smatraju se troškovima tog postupka.

12 Kojim su pravilima uređeni prijavljivanje, provjera i priznavanje tražbina?

Postupak pravne zaštite

Dužnik je odgovoran za navođenje svih potraživanja u planu mjera u okviru postupka pravne zaštite koja su odobrili vjerovnici. Plan mjera u okviru postupka pravne zaštite mora uključivati sve vjerovnike. Dužnik ne može neke vjerovnike uključiti u plan, a neke izostaviti.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Potraživanja vjerovnikâ prema dužniku moraju se dostaviti upravitelju u roku od mjesec dana od datuma upisa postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na dužnika u registar nesolventnosti. Ako je vjerovnik propustio rok za podnošenje prijave potraživanja iz stavka 1. ovog članka, može podnijeti svoju prijavu potraživanja prema dužniku u roku od šest mjeseci od datuma upisa objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na dužnika u registar nesolventnosti, no najkasnije do datuma izrade plana za namirenje potraživanja vjerovnika u skladu s postupcima utvrđenima tim Zakonom. Nakon tog roka ističe rok zastare, a vjerovnik gubi status vjerovnika zajedno s pravom podnošenja prijave potraživanja prema dužniku.

Upravitelj provjerava jesu li potraživanja vjerovnika opravdana i ispunjavaju li zakonske uvjete. Ako potraživanje vjerovnika ne ispunjava zakonske uvjete, upravitelj odmah traži da vjerovnik ispravi utvrđene nedostatke u roku od deset dana nakon slanja zahtjeva upravitelja. Ako vjerovnik ispravi nedostatke u navedenom roku, smatra se da je njegova prijava potraživanja podnesena u propisanom roku. Ako vjerovnik ne ispravi nedostatke u roku, upravitelj donosi odluku o odbijanju potraživanja vjerovnika ili o djelomičnom prihvaćanju tog potraživanja u roku od deset dana nakon isteka roka koji je utvrđen za ispravljanje nedostataka.

Nakon provjere potraživanja vjerovnika upravitelj donosi obrazloženu odluku o prihvaćanju, odbijanju ili djelomičnom prihvaćanju potraživanja vjerovnika. Upravitelj odbija, djelomično ili u cijelosti, potraživanje koje je predmet spora između dužnika i vjerovnika. Upravitelj može odbiti ili djelomično prihvatiti potraživanje vjerovnika utvrđeno sudskom odlukom samo ako postoji dokaz da je dužnik, nakon stupanja na snagu sudske odluke, djelomično ili u cijelosti podmirio svoje obveze.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Prijave potraživanja vjerovnikâ prema dužniku podnose se, provjeravaju i prihvaćaju u skladu s procedurom u okviru postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu. Ako je vjerovnik propustio rok za podnošenje prijave potraživanja, može podnijeti svoju prijavu potraživanja prema dužniku u roku od šest mjeseci od datuma upisa objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na dužnika u registar nesolventnosti, no najkasnije do datuma sastavljanja popisa troškova u okviru stečajnog postupka u skladu s postupcima utvrđenima tim Zakonom.

Ako vjerovnik ne podnese svoju prijavu potraživanja do prethodno navedenog roka, rok zastare ističe, a vjerovnik gubi status vjerovnika zajedno s pravom podnošenja prijave potraživanja prema dužniku, i za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu i poslije kad se dužnika oslobodi od njegovih obveza. Rok zastare ne odnosi se na plaćanje naknade za uzdržavanje, na potraživanja koja proizlaze iz zabranjenih aktivnosti i potraživanja koja proizlaze iz novčanih kaznih izrečenih u okviru postupaka zbog povrede dužnosti i novčanih kazni propisanih Kaznenim zakonom te na naknadu za počinjenu štetu.

13 Kojim je pravilima uređena raspodjela sredstava? Kako se razvrstavaju tražbine i prava vjerovnika?

Postupak pravne zaštite

Plan mjera u okviru postupka pravne zaštite može uključivati prednosti za osobe koje dodijele sredstva za provedbu plana, razmjerno iznosu dodijeljenih sredstava.

Planom mjera u okviru postupka pravne zaštite može se predvidjeti samo proporcionalna namira ili smanjenje glavnice duga, novčane kazne ili kamata u okviru skupine vjerovnika i za svaku vrstu potraživanja vjerovnika (glavnica duga, novčana kazna ili kamata). Planom mjera u okviru postupka pravne zaštite za nekog se vjerovnika mogu odrediti znatno nepovoljniji uvjeti u odnosu na druge vjerovnike, samo uz suglasnost tog vjerovnika.

Postupak pravne zaštite ne primjenjuje se na zaposlenike, osim ako su dali svoju izričitu privolu.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Prihod od postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu raspodjeljuje se prvenstveno na temelju vrste potraživanja (npr. osigurano ili neosigurano potraživanje). U posebnim slučajevima može se uzeti u obzir status vjerovnika (npr. porezno tijelo).

Prihod od prodaje imovine dužnika koja je služila kao osiguranje upotrebljava se za namirenje potraživanja osiguranog vjerovnika. Troškovi dražbe, uključujući troškove vrednovanja založene imovine, i naknada upravitelja prioritetno se zadržavaju od prihoda od prodaje založene imovine, a pritom se preostali iznos upotrebljava za namirenje potraživanja osiguranog vjerovnika. Ako nakon namirenja navedenih troškova i potraživanja preostane sredstava, ta se sredstva uključuju u imovinu dužnika i upotrebljavaju za namirenje potraživanja drugih vjerovnika.

Preostala dužnikova sredstva upotrebljavaju se prvenstveno kako bi se u cijelosti podmirili troškovi postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu.

Nakon podmirenja tih troškova potraživanje Službe za kontrolu u slučaju nesolventnosti namiruje se ako se za namirenje potraživanja dužnikovih zaposlenika koristio jamstveni fond za potraživanja zaposlenika. Zatim se namiruju potraživanja zaposlenika i poreznog tijela.

Nakon što su potraživanja navedenih vjerovnika namirena u cijelosti, preostala dužnikova sredstva raspodjeljuju se kako bi se namirila glavnica potraživanja (bez kamata) drugih osiguranih vjerovnika. U tom se krugu namiruje i neosigurani dio potraživanja osiguranih vjerovnika i nepodmireni dio potraživanja tih vjerovnika.

Ako sredstva dužnika nisu dovoljna za pokrivanje punog iznosa potraživanja vjerovnika iz stavka 5. ovog članka, predmetna potraživanja moraju se namiriti razmjerno iznosu koji se duguje svakom vjerovniku.

Sredstva dužnika preostala nakon namirenja glavnice potraživanja neosiguranih vjerovnika upotrebljavaju se za namirenje daljnjih potraživanja neosiguranih vjerovnika (razmjerno iznosu koji se duguje svakom vjerovniku).

Sredstva dužnika preostala nakon namirenja svih navedenih potraživanja raspodjeljuju se između sudionika (dioničari) ili članova društva dužnika razmjerno iznosu njihova pojedinačnog ulaganja, dužnika (fizička osoba), njegova nasljednika (nasljeđivanjem) ili osoba koje imaju potraživanja u odnosu na imovinu udruženja ili zaklade u skladu sa zakonodavstvom ili statutom predmetnog udruženja ili zaklade.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Za vrijeme stečajnog postupka dužnik ima pravo zadržati prihod koji je neophodan za pokrivanje neizravnih troškova postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu i imovinu koja je apsolutno neophodna za ostvarivanje prihoda.

Plaćanje naknade za uzdržavanje, uključujući doprinose Fondu za jamstva u uzdržavanju, i troškovi postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu prioritetno se namiruju iz sredstava dužnika.

Prihod od prodaje imovine dužnika koja je služila kao osiguranje upotrebljava se za namirenje potraživanja osiguranog vjerovnika.

Potraživanja neosiguranih vjerovnika objedinjuju se u jednu skupinu bez rangiranja. Preostala sredstva koriste se za namirenje potraživanja neosiguranih vjerovnika razmjerno glavnici koja se duguje svakom vjerovniku. Sredstva dužnika preostala nakon namirenja glavnice potraživanja neosiguranih vjerovnika upotrebljavaju se za namirenje daljnjih potraživanja neosiguranih vjerovnika (razmjerno iznosu koji se duguje svakom vjerovniku).

Za vrijeme postupka za podmirenje obveza dužnik može zadržati do dvije trećine svojeg prihoda kako bi pokrio troškove života i imovinu koja je ključna za ostvarivanje prihoda.

Stoga, s obzirom na odredbe plana za podmirenje obveza dužnik prenosi trećinu prihoda (no najmanje trećinu bruto minimalne mjesečne plaće u Latviji) za namirenje potraživanja vjerovnika. Pri izradi plana za podmirenje obveza dužnik uključuje glavnice svih potraživanja vjerovnika i predviđa njihovo namirenje razmjerno potraživanju svakog vjerovnika.

14 Koji su uvjeti i učinci okončanja postupka u slučaju nesolventnosti (posebno u slučaju stečajne nagodbe)?

Postupak pravne zaštite

Sud zaključuje postupak pravne zaštite ako:

1. većina vjerovnika utvrđena Zakonom o nesolventnosti nije podržala plan mjera u okviru postupka pravne zaštite u skladu s postupkom i u roku utvrđenom Zakonom o nesolventnosti
2. plan mjera u okviru postupka pravne zaštite nije u skladu s odredbama Zakona o nesolventnosti.

Sud zaključuje postupak pravne zaštite i pokreće postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu:

1. ako je postupak pravne zaštite koji se odnosi na dužnika pokrenut drugi put u godini, ali provedba postupka pravne zaštite nije bila objavljena
2. ako dužnik, nakon primitka prijave vjerovnika, ne provede plan mjera u okviru postupka pravne zaštite u razdoblju duljem od 30 dana i ako nije dostavio sudu nikakve izmjene plana
3. ako dužnik, nakon primitka prijave koju je podnio predstavnik većine vjerovnika utvrđene Zakonom o nesolventnosti, nije proveo mjere utvrđene Zakonom o nesolventnosti ili je dostavio lažne podatke, ako dužnik ne provede plan mjera u okviru postupka pravne zaštite u razdoblju duljem od 30 dana i ako nije dostavio sudu nikakve izmjene plana ili ne postupa u skladu s ograničenjima aktivnosti utvrđenima u Zakonu o nesolventnosti.

Ako je plan mjera u okviru postupka pravne zaštite proveden, dužnik sudu podnosi zahtjev za zaključenje postupka pravne zaštite. Za razliku od toga, ako ne može podmiriti obveze utvrđene planom mjera u okviru postupka pravne zaštite, dužnik podnosi sudu zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti zajedno sa zahtjevom za zaključenje postupka pravne zaštite.

Zaključenje postupka pravne zaštite nakon provedbe plana mjera u okviru tog postupka služi kao temelj za ukidanje ograničenja aktivnosti koje je dužniku izrečeno u okviru postupka pravne zaštite te za završetak primjene metode koja se upotrebljavala za vrijeme postupka.

Ako plan mjera u okviru postupka pravne zaštite nije odobrila većina vjerovnika u skladu s postupkom i u roku utvrđenom Zakonom o nesolventnosti te je taj postupak zaključen, ukidaju se ograničenja povezana s objavom postupka pravne zaštite, a iznos novčane kazne, kamata i zateznih kamata za nepodmirene obveze obračunava se u cijelosti.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Postupak u slučaju nesolventnosti zaključuje se sudskom odlukom nakon što upravitelj provede plan prodaje dužnikove imovine i plan namirenja potraživanja vjerovnika. Slično tome, sud zaključuje postupak u slučaju nesolventnosti ako je upravitelj, u izvješću o nepostojanju imovine, predložio zaključivanje postupka u slučaju nesolventnosti, a vjerovnici su prihvatili taj prijedlog. U tom se slučaju dužnik (pravna osoba) uklanja iz odgovarajućeg javnog registra.

Postupak u slučaju nesolventnosti zaključuje se sudskom odlukom ako je odobren plan mjera u okviru postupka pravne zaštite, a sud je donio odluku o tome da se postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu mijenja u postupak pravne zaštite. U tom slučaju dužnik nastavlja s poslovanjem u svojem prethodnom statusu.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu može se zaključiti bez pokretanja postupka za podmirenje obveza. Sud zaključuje stečajni postupak zajedno s postupkom u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu ako su utvrđena ograničenja u pogledu zahtjeva za postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu, s obzirom na dužnika. U tom se slučaju zahtjev za zaključenje stečajnog postupka podnosi upravitelju u roku od tri mjeseca od objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu. Slično tome, sud može zaključiti stečajni postupak zajedno s postupkom u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu ako vjerovnici nisu podnijeli nijednu prijavu potraživanja. U tom slučaju dužnik podnosi zahtjev za zaključenje stečajnog postupka u roku od mjesec dana nakon isteka roka za predaju prijava potraživanja vjerovnika.

Ako se postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu zaključuje istodobno sa završetkom ili zaključenjem stečajnog postupka, ukidaju se i ovlasti upravitelja i ograničenja koja dužniku onemogućuju da raspolaže svojom imovinom, vjerovnici ponovno zadobivaju pravo da zahtijevaju podmirenje dužnikovih obveza u mjeri u kojoj nisu bile podmirene za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu, a postupak povezan s izvršenjem duga koji je dodijeljen, ali još nije naplaćen, te postupak podmirenja dužnikovih obveza na sudu nastavljaju se.

Ako je dužnik uspješno dovršio korake utvrđene u planu za podmirenje obveza fizičke osobe, poništavaju se obveze dužnika utvrđene u planu koje su preostale nakon provedbe plana i zaključuje se postupak izvršenja za povrat poništenih obveza.

Postupak za podmirenje obveza ne primjenjuje se ili se zaključuje u sljedećim slučajevima:

• dužnik je, tijekom tri godine prije objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu ili za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti, sklopio transakcije koje su dovele do nesolventnosti dužnika ili do štete za vjerovnike, a pritom je znao ili je trebao znati da takve transakcije mogu dovesti do nesolventnosti ili štete za vjerovnike
• dužnik je svjesno dostavio lažne podatke o svojoj financijskoj situaciji i nije otkrio svoj stvarni prihod
• dužnik ne podmiruje obveze u okviru stečajnog postupka ili postupka za podmirenje obveza, čime znatno otežava odvijanje postupka u slučaju nesolventnosti.

Ako je postupak za podmirenje obveza zaključen, a da dužnik nije oslobođen svojih obveza, potraživanja vjerovnika nastavljaju se i obračunavaju u cijelosti, a nastavljaju se i prethodno obustavljeni sudski postupci i izvršenje presuda.

15 Koja su prava vjerovnika nakon okončanja postupka u slučaju nesolventnosti?

Postupak pravne zaštite

Uobičajene odredbe o poslovanju dužnika i pravima vjerovnika primjenjuju se nakon zaključenja postupka pravne zaštite.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

U roku od pet dana od primitka sudske odluke o zaključenju postupka upravitelj podnosi Registru poduzeća zahtjev za uklanjanje dužnika iz odgovarajućeg registra. Nakon uklanjanja iz registra dužnik je likvidiran, a vjerovnici gube svoje pravo podnošenja prijava potraživanja prema dužniku jer dužnik prestaje postojati.

Trebalo bi dodati da vjerovnik može podnijeti prijavu potraživanja prema članovima upravnog odbora dužnika u visini nepodmirenog iznosa potraživanja u roku od godinu dana nakon zaključenja postupka u slučaju nesolventnosti ako upravitelj u postupku u slučaju nesolventnosti nije primio računovodstvenu dokumentaciju dužnika ili je ta dokumentacija bila u stanju koje nije omogućivalo jasan uvid u poslovanje dužnika i njegovu financijsku situaciju tijekom tri godine prije objave postupka u slučaju nesolventnosti. Prije zaključenja postupka u slučaju nesolventnosti takvu prijavu potraživanja može podnijeti upravitelj u postupku u slučaju nesolventnosti u ime dužnika, pri čemu vjerovnik može sudjelovati u postupku kao treća strana.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Ako se postupak u slučaju nesolventnosti zaključuje prije zaključenja postupka za podmirenje obveza, ukidaju se i ovlasti upravitelja i ograničenja koja dužniku onemogućuju da raspolaže svojom imovinom, vjerovnici ponovno zadobivaju pravo da zahtijevaju podmirenje dužnikovih obveza u mjeri u kojoj nisu bile podmirene za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu, a postupak povezan s izvršenjem duga koji je dodijeljen, ali još nije naplaćen, te postupak podmirenja dužnikovih obveza na sudu nastavljaju se.

Ako je dužnik uspješno dovršio korake utvrđene u planu za podmirenje obveza fizičke osobe, poništavaju se obveze dužnika utvrđene u planu koje su preostale nakon provedbe plana i zaključuje se postupak izvršenja za povrat poništenih obveza.

Dužnik nije oslobođen od preostalih obveza utvrđenih u planu za podmirenje obveza fizičke osobe ako nije poduzeo mjere utvrđene tim planom.

Sljedeća potraživanja ne zastarijevaju u postupku za podmirenje obveza čak ni ako je plan za podmirenje obveza uspješno proveden:

• potraživanja za plaćanje naknade za uzdržavanje
• potraživanja koja proizlaze iz zabranjenih aktivnosti
• osigurana potraživanja ako je dužnik zadržao stambeni objekt koji je služio kao osiguranje predmetnog potraživanja, osim ako je drugačije predviđeno sporazumom između dužnika i osiguranog vjerovnika; postupci izvršenja za podmirenje navedenih obveza nastavljaju se do nepodmirenog iznosa duga
• potraživanja koja proizlaze iz novčanih kazni izrečenih u okviru postupaka zbog povrede dužnosti i novčanih kazni propisanih Kaznenim zakonom te naknade za počinjenu štetu.

16 Tko treba snositi troškove nastale tijekom postupka u slučaju nesolventnosti?

Postupak pravne zaštite

Troškovi postupka pravne zaštite uključuju naknadu nadzornika postupka pravne zaštite i troškove nastale pri zakonitoj i učinkovitoj provedbi postupka pravne zaštite. Troškovi postupka pravne zaštite pokrivaju se sredstvima dužnika.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Troškovi postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu (i naknada upravitelja i troškovi postupka u slučaju nesolventnosti) pokrivaju se sredstvima dužnika.

Ako se troškovi nastali za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu ne mogu pokriti sredstvima dužnika, za pokrivanje tih troškova mogu se upotrijebiti sredstva vjerovnika ili druge fizičke ili pravne osobe ako je takav sporazum postignut u skladu sa zakonom.

U slučajevima u kojima se troškovi postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu ne mogu pokriti iz navedenih izvora, a upravitelj pri planiranju zaključenja tog postupka sastavi izvješće kojim se potvrđuje nepostojanje dužnikove imovine, troškovi postupka pokrivaju se iz depozita položenog u okviru postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu, koji se prenosi na upravitelja radi pokrivanja troškova tog postupka i naknade.

Ako je zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu podnio zaposlenik dužnika koji je djelomično ili u potpunosti izuzet iz zahtjeva za plaćanje depozita, troškovi postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu pokrivaju se iz jamstvenog fonda za potraživanja zaposlenika.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

U okviru postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu postoji razlika između izravnih i neizravnih troškova.

Izravni troškovi postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu uključuju troškove koji se odnose na odvijanje postupka:

• troškovi oglašavanja, dražbi, pokretanja postupka, vođenja i zatvaranja računa za plaćanje
• troškovi usluga korespondencije putem pošte
• troškovi povezani s vrednovanjem imovine fizičke osobe
• troškovi javnobilježničkih usluga
• troškovi povezani s čuvanjem imovine fizičke osobe ako je prenesena na upravitelja, provjerom transakcija te osiguranjem imovine i transakcija.

Ti se troškovi pokrivaju prihodima od prodaje imovine fizičke osobe, no ako imovina ne postoji ili ako su prihodi nedostatni za pokrivanje izravnih troškova, upravitelj može zahtijevati da troškove pokrije dužnik. Međutim, potrebno je istaknuti da dužnik može zadržati dvije trećine svojeg prihoda te se od njega može zahtijevati da za pokrivanje izravnih troškova prenese najviše trećinu tog prihoda.

Izravni troškovi postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu, kao što su plaćanje tekućeg poreza ili pristojbi, plaćanje naknade za uzdržavanje te plaćanje najma i komunalnih usluga, pokrivaju se iz prihoda fizičke osobe (dvije trećine prihoda koje dužnik smije zadržati).

17 Koja su pravila koja se odnose na ništavost, pobojnost i nemogućnost izvršenja pravnih radnji štetnih za vjerovnike?

Postupak pravne zaštite

Nadzornik nema pravo osporavati transakcije sklopljene prije pokretanja postupka pravne zaštite. Nakon pokretanja postupka pravne zaštite djelovanje dužnika ograničeno je: ne smiju zaključivati nikakve transakcija ni obavljati aktivnosti kojima se može pogoršati njihova financijska situacija ili ugroziti interesi većine vjerovnika.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu

Upravitelj mora ocijeniti transakcije dužnika i podnijeti sudu zahtjev da se odgovarajuća transakcija proglasi nevaljanom bez obzira na vrstu, ako je izvršena:

1. nakon datuma objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu ili četiri mjeseca prije datuma objave tog postupka, a prouzročila je štetu dužniku, bez obzira na to je li osoba s kojom ili u čiju korist je izvršena znala za štetu nanesenu vjerovnicima
2. tri godine prije datuma objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu, a prouzročila je štetu dužniku te je osoba s kojom ili u čiju korist je izvršena znala za štetu nanesenu vjerovnicima.

Ako je transakcija koja je prouzročila štetu dužniku izvršena sa strankama ili u korist stranaka koje imaju udio u dužniku, smatra se da su te stranke znale za prouzročenu štetu, osim ako dokažu suprotno.

Osigurani vjerovnik može zatražiti da se transakcija koju je izvršio upravitelj proglasi nevaljanom ako se odnosi na imovinu koja je založena kao osiguranje tražbine, a ugroženi su interesi vjerovnika.

Upravitelj mora ocijeniti i podnijeti sudu zahtjev za povrat imovine ili dijela imovine koju je dužnik darovao ako je transakcija izvršena tijekom tri godine prije datuma objave postupka u slučaju nesolventnosti ili nakon tog datuma, pri čemu nejednakost obveza stranaka ukazuje na to da je stvarno došlo do darivanja. Protiv donacije može se uložiti žalba i zatražiti njezin povrat samo ako je bila nezakonita ili nije upotrijebljena u skladu s predviđenom namjenom.

Iznosi koje je dužnik plaćao kako bi podmirio dugove tijekom šest mjeseci prije objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu i nakon datuma objave (osim iznosa koje je upravitelj platio za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu) vraćaju se ako je utvrđen jedan od sljedećih čimbenika:

1. plaćanje je izvršeno prije dospijeća obveza, ako nisu podmirene druge obveze koje su dospjele, a prava i obveze stranaka iz stavka 3. ovog članka mogu se obnoviti
2. plaćen je dug osobama koje imaju udio u dužniku, a nisu podmirene obveze koje su dospjele prije datuma dospijeća obveza prema osobama s udjelima. Ta se odredba primjenjuje i na dugove koje su naplatili službenici suda, koji su zadržali iznos troškova izvršenja.

Vjerovnik vraća iznos koji je dužnik platio u razdoblju od tri mjeseca prije datuma objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu kako bi izbjegao objavljivanje postupka u slučaju nesolventnosti na temelju zahtjeva koji je podnio vjerovnik kojem je plaćen taj iznos.

Ako su iznosi koji su plaćeni radi podmirenja duga vraćeni u slučajevima utvrđenima u stavcima 1. i 2. ovog članka, obnavljaju se obveze stranaka (uključujući ponovno izvršenje obveza) i odgovarajuća prava koji su bili na snazi prije podmirenja duga.

Osim toga, upravitelj je dužan podnijeti sudu zahtjev da se ugovor o osnivanju založnog prava proglasi nevaljanim ako je pravo zaloga zasnovano nakon upisa objave postupka u slučaju nesolventnosti u odnosu na dužnika u registar nesolventnosti.

Postupak u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu

Transakcije koje je dužnik sklopio mogu se osporavati u skladu s procedurom u okviru postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na pravnu osobu ako je za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti utvrđeno sljedeće:

• dužnik je, tijekom tri godine prije objave postupka u slučaju nesolventnosti koji se odnosi na fizičku osobu ili za vrijeme postupka u slučaju nesolventnosti, sklopio transakcije koje su dovele do nesolventnosti dužnika ili do štete za vjerovnike, a pritom je znao ili je trebao znati da takve transakcije mogu dovesti do nesolventnosti ili štete za vjerovnike
• dužnik je svjesno dostavio lažne podatke o svojoj financijskoj situaciji i nije otkrio svoj stvarni prihod
• dužnik ne podmiruje obveze u okviru stečajnog postupka ili postupka za podmirenje obveza, čime znatno otežava odvijanje postupka u slučaju nesolventnosti.