Rokovi za provedbu postupaka

Latvija
Sadržaj omogućio
European Judicial Network
Europska pravosudna mreža (u građanskim i trgovačkim stvarima)

1 Koje su vrste rokova važne za građanske postupke?

Postupovni rokovi razdoblja su unutar kojih se mora poduzeti određena radnja u postupku.

Rokovi se mogu podijeliti u razrede ovisno o tome koga obvezuju.

Rokovi koje moraju poštovati sud, sudac ili sudski izvršitelj propisani su zakonom i obično su kratki. Rokovi u parničnim postupcima kreću se od jednog do 30 dana (na primjer, u članku 102. stavku 2. Zakona o parničnom postupku (Civilprocesa likums), 15 dana; u članku 140. stavku 9., 30 dana, u članku 341.6 stavku 2., 15 dana). Sudac mora odlučiti hoće li prihvatiti zahtjev u roku od sedam dana od primitka, ali ako se u zahtjevu traži povratak djeteta u Latviju i ako će se morati podnijeti u stranoj zemlji, odluka se mora donijeti na sudskoj raspravi u roku od 15 dana od pokretanja postupka. Odluka o mjerama za osiguranje potraživanja mora se donijeti najkasnije dan nakon pokretanja postupka. Odluka o privremenoj zaštiti od nasilja mora se donijeti najkasnije sljedeći radni dan nakon primitka zahtjeva, ako ne treba tražiti dodatne dokaze ili ako bi se kašnjenjem moglo znatno utjecati na prava tužitelja; u drugim slučajevima odluka se mora donijeti u roku od 20 dana nakon primitka zahtjeva. Za određene kategorije predmeta postoji rok unutar kojeg mora započeti razmatranje ili preispitivanje predmeta i završiti presudom. Preslika presude ili odluke mora se poslati najkasnije tri dana nakon izricanja presude ili odluke ili, u slučaju donošenja skraćene presude, u roku od tri dana od sastavljanja cijele presude. Zakonom su predviđeni i drugi rokovi. Sud ili sudski izvršitelj ponekad mora odmah poduzeti određene radnje. U određenim slučajevima propisanima zakonom postoje opći rokovi koje sudovi ili suci mogu precizirati i tako sami odrediti razdoblje unutar kojeg se mora poduzeti određena radnja. U složenim predmetima sud može sastaviti skraćenu presudu koja se sastoji samo od uvoda i izreke. Zatim će u roku od 14 dana sastaviti cijelu presudu i navesti datum na koji će cijela presuda biti spremna. U Zakonu o parničnom postupku nisu propisani rokovi unutar kojih sud mora pripremiti građanski predmet i donijeti odluku. Ipak, u članku 28. Zakona o sudskim ovlastima navedeno je da sud, kako bi osigurao zaštitu povrijeđenih prava osobe, mora „pravodobno” razmotriti predmet (savlaicīgi), što znači da se predmet mora riješiti što je brže moguće. Osim toga, iznimno od redovnog sudskog postupka, u Zakonu o parničnom postupku utvrđeni su posebni rokovi za ispitivanje tužbenih zahtjeva za određene kategorije građanskih predmeta na koje se primjenjuju posebni postupci: na primjer, sud mora donijeti odluku o zahtjevu za izvršenje nespornih tražbina (saistību bezstrīdus piespiedu izpildīšana) u roku od sedam dana od primitka zahtjeva. Nadalje, odredbama posebnog zakonodavstva propisano je koja se pitanja rješavaju u izvanrednom postupku (na primjer, prednost se daje postupku kojim se osiguravaju prava i interesi djece kako je predviđeno u Zakonu u zaštiti prava djeteta).

Rokovi za postupovne radnje koje moraju poduzeti stranke u postupku – ti su rokovi utvrđeni u Zakonu o parničnom postupku – 14 dana prije sudske rasprave za dostavljanje dokaza, osim ako je sudac odredio drukčiji rok; 10 dana za podnošenje dodatnog prigovora (blakus sūdzība); 20 dana za podnošenje žalbe (apelācija) itd. Međutim, u većini slučajeva rokove koji se primjenjuju na stranke u postupku i ostale zainteresirane stranke određuju sud, sudac ili sudski izvršitelj, koji utvrđuju određeni datum za rok koji je u zakonodavstvu utvrđen općenito, ili utvrđuju datum neovisno, uzimajući u obzir vrstu radnje u postupku, udaljenost od mjesta boravišta ili stanovanja osobe i druge okolnosti.

Rokove koji se primjenjuju na osobe koje nisu stranke u postupku određuje isključivo sud ili sudac.

Glavni su rokovi sljedeći:

  • rok za dostavljanje dokaza: osim ako je sudac odredio drukčije, dokazi se dostavljaju najkasnije 14 dana prije sudske rasprave. Za trajanja rasprave dokazi se mogu dostavljati na temelju obrazloženog zahtjeva stranke u sporu ili treće strane ako se time neće odgoditi donošenje presude ili ako sud prihvati da postoje dobri razlozi zašto dokazi nisu dostavljeni na vrijeme ili ako se dokazi odnose na činjenice koje su otkrivene tijekom postupka. Odluka suda da odbije prihvatiti dokaze ne može se osporiti, ali prigovori na odluku mogu se iznijeti u potpunoj žalbi (apelācija) ili žalbi o pravnom pitanju (kasācija)
  • rok unutar kojeg tuženik može dostaviti očitovanje: odmah nakon pokretanja postupka tuženiku se preporučenom poštom moraju poslati tužbeni zahtjev i preslike popratnih dokumenata uz navođenje roka za podnošenje pisanog očitovanja od 15 do 30 dana od datuma slanja tužbenog zahtjeva
  • rok za ispravljanje nedostataka u zahtjevu, za obnovu postupka i za ponovno pokretanje postupka: ako je presuda donesena u odsutnosti, tuženik u roku od 20 dana od datuma slanja presude može od suda zatražiti obnovu postupka ili njegovo ponovno pokretanje.

Rok za obustavu postupka:

  • ako je fizička osoba koja je stranka u postupku ili treća strana s neovisnim potraživanjem umrla ili je pravna osoba prestala postojati, i ako je u pravnom odnosu koji je predmet spora dopušten prijenos prava, primjenjivo je razdoblje ono do trenutka kada je utvrđen nasljednik ili imenovan zakonski zastupnik
  • ako je sud utvrdio da za stranku ili treću stranu postoji ograničenje zbog kojeg ne može neovisno izvršavati svoja postupovna prava i obveze u građanskim stvarima – do imenovanja zakonskog zastupnika
  • ako stranka u postupku ili treća strana ne mogu sudjelovati u postupku zbog teške bolesti, starosti ili invaliditeta, primjenjivo je razdoblje ono do roka koji je utvrdio sud za imenovanje zastupnika
  • ako sud donese odluku o podnošenju zahtjeva Ustavnom sudu ili je Ustavni sud pokrenuo postupak na temelju ustavne tužbe koju je podnio tužitelj ili podnositelj, ili ako je sud donio odluku da će uputiti predmet Sudu Europske unije radi donošenja prethodne odluke, ili ako se odluka u predmetu ne može donijeti dok se ne donese odluka u nekom drugom građanskom, kaznenom ili upravnom predmetu, primjenjivo je razdoblje ono do donošenja odluke Ustavnog suda ili Suda Europske unije ili dok odluka građanskog, kaznenog ili upravnog suda ne počne proizvoditi učinke
  • ako su stranka u postupku ili treća strana s neovisnim potraživanjem izvan granica Latvije na dugoročnoj misiji ili zbog posla, ili je oglašena potraga na tuženikom, ili ako stranka u postupku ili treća strana s neovisnim potraživanjem ne mogu sudjelovati u postupku zbog bolesti, ili ako je sud zatražio izvješće vještaka, primjenjivo je razdoblje ono do trenutka kada te okolnosti prestanu postojati
  • ako se stranke dogovore o zastoju postupka te tome ne prigovori ni jedna treća strana s neovisnim potraživanjem, primjenjivo je razdoblje ono do roka utvrđenog u sudskoj odluci
  • ako je pokrenut postupak u slučaju nesolventnosti u pogledu pravne ili fizičke osobe za potraživanja financijske prirode, primjenjivo je razdoblje ono do završetka postupka u slučaju nesolventnosti.

Rok za podnošenje žalbe (apelācija): žalba protiv odluke prvostupanjskog suda može se podnijeti u roku od 20 dana od izricanja presude. Ako se izriče skraćena presuda, rok za podnošenje žalbe teče od datuma koji je sud odredio za sastavljanje cijele presude. Ako je cijela presuda sastavljena nakon utvrđenog datuma, rok za podnošenje žalbe protiv te presude teče od datuma kada je stvarno sastavljena. Žalba podnesena nakon isteka roka nije dopuštena i bit će vraćena podnositelju.

Rok za podnošenje dodatnog prigovora (blakus sūdzība): dodatni prigovor može se podnijeti u roku od 10 dana od datuma kada je sud donio odluku koja se osporava, osim ako je Zakonom o građanskom postupku propisano drukčije. Dodatni prigovor podnesen nakon isteka roka nije dopušten i bit će vraćen podnositelju.

Rok za podnošenje zahtjeva kojim se traži uzimanje u obzir novih činjenica: rok za podnošenje takvog zahtjeva počinje teći u skladu sa sljedećim pravilima:

  • u odnosu na okolnosti koje su od ključne važnosti za predmet koje su postojale u trenutku pokretanja postupka, ali podnositelj zahtjeva nije bio s njima upoznat ili nije mogao biti s njima upoznat: od datuma kada su te činjenice otkrivene
  • u odnosu na namjerno lažno svjedočenje, nalaze vještaka ili prijevode, ili krivotvorene pisane ili materijalne dokaze koji su otkriveni u odnosu na sudsku presudu koja je počela proizvoditi pravne učinke u kaznenom predmetu, na temelju kojih je donesena presuda, ili u odnosu na kriminalne aktivnosti koje su otkrivene u odnosu na sudsku presudu koja je počela proizvoditi pravne učinke u kaznenom predmetu, na temelju čega je donesena nezakonita ili neutemeljena presuda ili odluka: od datuma kada presuda u kaznenom predmetu počne proizvoditi pravne učinke
  • u odnosu na poništenje sudske presude, ili odluke koju je donijela druga institucija, na temelju koje je donesena sudska presuda ili odluka u predmetu: od datuma kada je sudska odluka kojom se poništava presuda u građanskom ili kaznenom predmetu počela proizvoditi učinke ili od datuma kada je poništena odluka druge institucije na kojoj se temelji presuda ili odluka čije se poništenje traži s obzirom na novootkrivene činjenice
  • ako je potvrđeno da pravno pravilo koje je primijenjeno pri donošenju odluke nije u skladu s pravnim pravilom koje prevladava nad tim pravilom: od datuma kada je presuda, ili druga odluka, počela proizvoditi pravne učinke pri čemu primijenjeno pravilo gubi na snazi jer nije u skladu s pravilom koje prevladava.

Rokovi za podnošenje izvršivih isprava: izvršiva isprava može se podnijeti na izvršenje u roku od 10 godina od datuma kada je odluka suda ili suca počela proizvoditi učinke, osim ako su zakonom propisani drugi rokovi zastare.

Ako je sudskom presudom određeno da se dug mora naplatiti periodičnim plaćanjima, izvršiva isprava ostaje na snazi cijelo vrijeme dok se vrše plaćanja; međutim, prethodno navedeno razdoblje od 10 godina počinje teći na posljednji dan roka svake uplate.

2 Popis različitih dana koji su u skladu s Uredbom (EEZ, Euratom) br. 1182/71 od 3. lipnja 1971. predviđeni kao neradni dani.

U skladu sa Zakonom o javnim blagdanima, spomendanima i neradnim danima, sljedeći su datumi određeni kao javni blagdani:

  • 1. siječnja: Nova godina
  • Veliki petak, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
  • 1. svibnja: Praznik rada, obilježavanje Saziva osnivačke skupštine Republike Latvije
  • 4. svibnja: obilježavanje Deklaracije obnove neovisnosti Republike Latvije
  • druga nedjelja u svibnju: Majčin dan
  • Duhovi
  • 23. lipnja: Ivanjska večer
  • 24. lipanj: Blagdan sv. Ivana, Ivanje
  • posljednji dan latvijskog Festivala pjesme i plesa
  • 18. studenoga: obilježavanje proglašenja Republike Latvije
  • 24., 25. i 26. prosinca: Božić (zimski suncostaj)
  • 31. prosinca: Stara godina.

Osobe pravoslavne vjeroispovijesti, starovjerci i osobe drugih vjeroispovijesti slave Uskrs, Duhove i Božić na datume koje određuju te vjeroispovijesti.

Ako su 4. svibnja, posljednji dan latvijskog Festivala pjesme i plesa ili 18. studenoga subota ili nedjelja, sljedeći radni dan postaje neradni dan.

3 Koja se opća pravila primjenjuju na vremenska ograničenja za različite građanske postupke?

Na radnje u postupku primjenjuju se rokovi utvrđeni zakonom. Ako rok nije utvrđen zakonom, utvrdit će ga sud ili sudac. Rok koji je utvrdio sud ili sudac mora biti dovoljno dugačak za poduzimanje radnji u postupku.

Rok može biti točno određeni datum ili razdoblje koje završava određenog datuma ili razdoblje izraženo u godinama, mjesecima, danima ili satima. Ako se radnja ne mora poduzeti na određeni datum, može je se izvršiti u bilo kojem trenutku u okviru navedenog razdoblja. To se razdoblje može utvrditi upućivanjem na određeni događaj koji se sigurno mora dogoditi.

4 Ako je akt ili formalnost potrebno provesti unutar danog razdoblja, kada treba započeti?

Postupovni rok koji se računa u godinama, mjesecima ili danima počinje teći na dan nakon datuma ili događaja koji označava njegov početak.

Postupovni rok koji se računa u satima počinje teći sat nakon događaja koji označava njegov početak.

5 Može li na početno vrijeme utjecati ili ga izmijeniti način prijenosa ili dostava dokumenata (osobna dostava putem sudskog službenika ili dostava poštom)?

Sudska pismena dostavljaju se fizičkoj osobi u prijavljenom mjestu boravišta ili, ako je ta osoba prijavila dodatnu adresu, na tu dodatnu adresu, ili na adresu koju je navela za dostavu sudskih pismena. Osoba je dužna biti dostupna na prijavljenom mjestu boravišta ili na dodatnoj adresi koju je prijavila ili na adresi koju je navela za dostavu sudskih pismena. Ako tuženik nema prijavljeno mjesto boravišta i nije naveo adresu za dostavu sudskih pismena, sudska pismena šalju se na adresu koju je naveo tužitelj za tu stranku ili koju je sud pribavio kao dokaz stvarne adrese stranke. Sudska pismena mogu se dostaviti i na radno mjesto osobe.

Pravosudna pismena dostavljaju se elektroničkom poštom ako je stranka u predmetu obavijestila sud da se slaže s time da sa sudom komunicira elektroničkom poštom. U tom se slučaju pravosudna pismena šalju na adresu elektroničke pošte koju je dostavila stranka u predmetu. Ako sud pri slanju pravosudnih pismena elektroničkim putem naiđe na tehničke poteškoće, pismena se dostavljaju nekom drugom metodom navedenom u drugom stavku ovog odjeljka.

Ako je stranka u predmetu obavijestila sud o tome da se slaže s time da sa sudom komunicira elektroničkom poštom, te o svojoj registraciji u internetskom sustavu, pravosudna pismena dostavljaju se u okviru internetskog sustava. Ako sud pri dostavi pravosudnih pismena u okviru internetskog sustava naiđe na tehničke poteškoće, pismena se dostavljaju nekom drugom metodom navedenom u drugom stavku ovog odjeljka, ali sudski pozivi šalju se na adresu elektroničke pošte koju je dostavila stranka u predmetu.

Trebalo bi uzeti u obzir i to da se pravosudna pismena ne smatraju uručenima ako su dostavljena na prijavljeno mjesto boravišta fizičke osobe, drugu adresu navedenu u prijavi boravišta, adresu koju je fizička osoba navela u komunikaciji sa sudom, ili na registrirano sjedište pravne osobe, ili ako je zaprimljena obavijest pošte o tome da je pošiljka dostavljena ili su pismena vraćena. Umjesto toga, pismena se smatraju uručenima sedam dana nakon datuma slanja ako su poslana poštom ili tri dana nakon datuma slanja ako su poslana elektroničkom poštom ili putem obavijesti u internetskom sustavu: adresat može pobiti tu pretpostavku ako dokaže da su postojale objektivne okolnosti izvan njegove kontrole koje su spriječile zaprimanje pismena na navedenoj adresi.

Međutim, ako sudska pismena adresatu osobno dostavlja dostavljač i adresat mora potpisati da ih je primio, ili ako ih je stranka u postupku dostavila adresatu osobno uz potpis ili, ako osoba koja osobno dostavlja sudska pismena nije zatekla adresata na adresi boravišta i uručila je pismena odraslom članu obitelji koji živi s adresatom, smatra se da su sudska pismena dostavljena na dan kada ih je preuzeo adresat ili neka druga osoba.

Ako adresat odbije prihvatiti sudska pismena, ta se pismena smatraju dostavljenima na dan kada ih je adresat odbio prihvatiti.

Ako se pismena šalju poštom, smatra se da su dostavljena sedam dana nakon slanja.

Ako se pismena šalju elektroničkom poštom, smatra se da su dostavljena tri dana nakon slanja.

6 Ako vrijeme počne teći uslijed nekog događaja, uzima li se dan kada se taj događaj dogodio u obzir pri izračunu vremenskog razdoblja?

Ne. Ako razdoblje počinje nakon određenog događaja, rok počinje teći sljedeći dan nakon događaja koji označava početak razdoblja.

7 Ako se vremensko ograničenje iskazuje u danima, odnosi li se navedeni broj dana na kalendarske ili radne dane?

Ako je rok izražen u danima, broj dana uključuje sve kalendarske dane.

8 Kada se takvo razdoblje izražava u tjednima, mjesecima ili godinama?

Razdoblja izražena u godinama, mjesecima ili danima uključuju kalendarske dane.

9 Kada rok ističe ako je izražen u tjednima, mjesecima ili godinama?

Razdoblje izraženo u godinama istječe odgovarajućeg datuma odgovarajućeg mjeseca posljednje godine tog razdoblja.

Razdoblje izraženo u mjesecima istječe odgovarajućeg datuma posljednjeg mjeseca tog razdoblja. Ako razdoblje izraženo u danima završava u mjesecu u kojem nema odgovarajućeg datuma, ono istječe posljednji dan tog mjeseca.

Razdoblje koje traje do određenog datuma istječe tog datuma.

  • Radnja u postupku čiji rok istječe može se izvršiti do 24:00 posljednjeg dana razdoblja.
  • Ako se radnja u postupku poduzima na sudu, rok istječe tog dana kada završi radno vrijeme suda. Ako se tužbeni zahtjev, žalba ili neka drugo pismeno dostave osobi zaduženoj za komunikaciju do 24:00 posljednjeg dana razdoblja, smatra se da su dostavljeni u roku.

10 Ako rok istječe u subotu, nedjelju, na državni praznik ili neradni dan, produljuje li se do prvog sljedećeg radnog dana?

Ako rok istječe na subotu, nedjelju ili na zakonom propisan nacionalni blagdan, posljednji dan razdoblja sljedeći je radni dan.

11 Produljuju li se rokovi u određenim okolnostima? Pod kojim je uvjetima moguće iskoristiti takvo produljenje?

Samo se rokovi koje je odredio sud ili sudac mogu produljiti na zahtjev stranke u predmetu. Međutim, sud može, na zahtjev stranke u predmetu, obnoviti rokove utvrđene zakonom. Zahtjev za produljenje roka ili obnovu propuštenog roka treba podnijeti sudu na kojem je trebalo izvršiti odgođenu radnju, a sud će odluku donijeti u pisanom postupku. Strankama se slanjem zahtjeva dostavlja pisana obavijest o razmatranju zahtjeva, a istodobno im se dostavlja zahtjev za produljenje roka ili obnovu propuštenog roka. Zahtjevu za obnovu roka u postupku moraju se priložiti dokumenti potrebni za obavljanje radnje u postupku i osnova za obnovu roka.

Rok koji je utvrdio sudac može produljiti sudac pojedinac. Protiv negativne odluke suda ili suca o produljenju ili obnovi roka moguće je podnijeti dodatni prigovor.

12 Koje je vremensko ograničenje za žalbe?

Rok za podnošenje dodatnog prigovora (blakus sūdzība): dodatni prigovor može se podnijeti u roku od 10 dana nakon datuma na koji sud donese odluku.

Ako je odluka o donesena u pisanom postupku, rok za podnošenje dodatnog prigovora teče od dana dostave odluke.

Ako je odluka donesena u odsutnosti stranke (na primjer, odluka kojom se nalaže izvođenje dokaza ili privremena zaštitna mjera), rok za podnošenje dodatnog prigovora teče od datuma dostave ili slanja odluke.

Ako je sudska odluka poslana osobi čije boravište, mjesto stanovanja ili registrirano sjedište nije u Latviji, ali je njezina adresa poznata, u skladu sa zakonodavstvom EU-a ili međunarodnim sporazumima koji obvezuju Latviju, ta osoba može podnijeti dodatni prigovor u roku od 15 dana od datuma dostave primjerka odluke ili, ako je sud donio skraćenu odluku, od datuma dostave primjerka cijele odluke.

Potpuna žalba (apelācija) mora se podnijeti u roku od 20 dana od datuma izricanja presude, ili, ako je izrečena skraćena presuda, od datuma koji je sud odredio za sastavljanje cijele presude. Ako je cijela presuda sastavljena nakon utvrđenog datuma, rok za podnošenje žalbe protiv te presude teče od datuma kada je stvarno sastavljena.

Ako je primjerak sudske presude poslan osobi čije boravište, mjesto stanovanja ili registrirano sjedište nije u Latviji, ali je njezina adresa poznata, u skladu sa zakonodavstvom EU-a ili međunarodnim sporazumima koji obvezuju Latviju, ta osoba može podnijeti potpunu žalbu u roku od 20 dana od datuma dostave primjerka presude.

Žalba u vezi s pravnim pitanjem (kasācija) mora se podnijeti u roku od 30 dana od datuma izricanja presude, a ako je izrečena skraćena presuda, 30 dana od datuma koji je sud odredio za sastavljanje cijele presude. Ako je cijela presuda sastavljena nakon utvrđenog datuma, rok za podnošenje žalbe protiv te presude teče od datuma kada je stvarno sastavljena.

Ako je sudska odluka poslana osobi čije boravište, mjesto stanovanja ili registrirano sjedište nije u Latviji, ali je njezina adresa poznata, u skladu sa zakonodavstvom EU-a ili međunarodnim sporazumima koji obvezuju Latviju, ta osoba može podnijeti žalbu u vezi s pravnim pitanjem u roku od 30 dana od datuma dostave primjerka presude.

Bez obzira na to je li žalba potpuna žalba ili samo žalba u vezi s pravnim pitanjem, ako je podnesena nakon isteka roka, smatra se nedopustivom i vraća se podnositelju. Protiv sudske odluke o odbacivanju žalbe bilo koje vrste može se podnijeti potpuna žalba ili žalba u vezi s pravnim pitanjem u roku od 10 dana od datuma kada je sud donio tu odluku.

U slučaju određenih kategorija sporova, na primjer sporova u vezi s priznavanjem odluke koju je donio strani sud, mogu biti utvrđeni posebni rokovi za žalbe koji se utvrđuju za svaki predmet zasebno u skladu s pravilima građanskog postupka.

13 Mogu li sudovi promijeniti vremenska ograničenja, posebice ona za dolazak na sud, ili pak utvrditi određeni datum za to?

Sud mora odgoditi raspravu o predmetu ili odrediti drugi datum za raspravu u sljedećim slučajevima:

  • stranka u predmetu nije došla na raspravu i nije obaviještena o vremenu i mjestu rasprave
  • stranka u predmetu koja je obaviještena o mjestu i vremenu rasprave svejedno je odsutna zbog razloga koje sud smatra valjanima
  • tuženiku nije dostavljen primjerak tužbenog zahtjeva i zbog tog razloga on traži odgodu rasprave o stvari
  • nužno je pozvati, kao stranku u predmetu, osobu čija bi prava ili zakonski interesi mogli biti povrijeđeni sudskom presudom
  • ako bi se odgodom moglo pridonijeti obnovi zajedničkog života bračnih partnera ili promicati sporazumni razvod, sud može na vlastitu inicijativu odgoditi raspravu. U tu se svrhu na zahtjev stranke rasprava može višekratno odgađati
  • ako se mjesto boravišta ili stanovanja tuženika ne nalazi u Latviji, a poslana mu je obavijest o vremenu i mjestu sudske rasprave ili primjerak tužbenog zahtjeva te je zaprimljena potvrda o dostavi pismena, ali tuženik obavijest nije zaprimio na vrijeme te zato ne dođe na raspravu
  • ako se mjesto boravišta ili stanovanja tuženika ne nalazi u Latviji, a poslana mu je obavijest o vremenu i mjestu sudske rasprave ili primjerak tužbenog zahtjeva, ali nije zaprimljena potvrda o dostavi pismena te tuženik ne dođe na sudsku raspravu
  • ako je zaprimljena suglasnost stranaka za mirenje.

Sud može odgoditi raspravu i u nekim drugim okolnostima.

Sud može odgoditi raspravu predmeta:

  • ako tužitelj koji je obaviješten o vremenu i mjestu sudske rasprave na nju ne dođe zbog nepoznatih razloga
  • ako tuženik koji je obaviješten o vremenu i mjestu sudske rasprave na nju ne dođe zbog nepoznatih razloga
  • ako sud smatra da nije moguće donijeti odluku o predmetu jer nije došla stranka čija je prisutnost obvezna u skladu sa zakonom ili svjedok, vještak ili tumač kojeg osigurava sud
  • na zahtjev stranke u predmetu koja traži da joj se omogući izvođenje dodatnih dokaza
  • ako osoba ne može sudjelovati na sudskoj raspravi putem videokonferencije zbog tehničkih ili drugih razloga izvan kontrole suda
  • ako na sudskoj raspravi nije prisutan tumač, a sud razloge za to smatra valjanima.

14 Gubi li stranka, koja boravi u mjestu u kojem bi joj se odobrilo produljenje roka, tu prednost ako ju se o radnji koju može poduzeti obavijesti u mjestu u kojem osobe sa stalnim boravištem ne mogu iskoristiti tu pogodnost?

Ne. U skladu s pravilima građanskog postupka, na dostavu i uručenje sudskih pismena osobi čije su mjesto boravišta ili stanovanja izvan Latvije primjenjuje se drukčiji mehanizam, a postupovni rokovi koji počinju teći od primitka sudskih pismena izračunavaju se drukčije.

Na primjer, u pravilu se žalba protiv odluke prvostupanjskog suda može se podnijeti u roku od 20 dana od izricanja presude. Ako se presuda šalje osobi čije se mjesto boravišta ili stanovanja nalaze izvan Latvije, ta osoba ima pravo podnijeti žalbu u roku od 20 dana od dana dostave primjerka sudske presude. Ako su za različite stranke u postupku određeni različiti rokovi za podnošenje žalbe protiv prvostupanjske presude, presuda počinje proizvoditi učinke ako nijedna žalba nije podnesena u dopuštenom roku za žalbe koji se izračunava od datuma dostave posljednjeg primjerka presude, osim ako se dostavi potpuna žalba.

15 Koje su posljedice nepridržavanja rokova?

Pravo na poduzimanje radnje u postupku istječe po isteku roka utvrđenog zakonom ili roka koji je utvrdio sud. Nije dopušteno podnošenje prigovora i dostava dokumenata nakon isteka roka.

16 Ako rok istekne, koji su pravni lijekovi dostupni osobama koje su propustile rokove, odnosno strankama koje su odsutne?

Na zahtjev stranke sud može obnoviti propušteni rok ako smatra da postoji valjani razlog za kašnjenje.

Sud može obnoviti sljedeće:

  • propuštene rokove
  • rokove utvrđene zakonom
  • rokove koji su dopušteni strankama za ostvarivanje postupovnih prava.

Isključivo postupovni rokovi povezani s općim rokovima zastare ne mogu se obnoviti; na primjer, nije moguće obnoviti rok za podnošenje izvršive isprave nakon isteka roka zastare od 10 godina koji je počeo teći na datum kada je mjerodavna odluka suda ili suca počela proizvoditi učinke.

Kada obnovi propušteni rok, sud istodobno dopušta izvršavanje odgođene radnje u postupku.

Postupovni rokovi koje je propisao sud, sudac ili sudski izvršitelj mogu se na zahtjev stranke produljiti prije isteka. Rokovi utvrđeni zakonom ne mogu se produljiti. Ako je propušten rok koji je odredio sud, sudac ili sudski izvršitelj, osoba koju taj rok obvezuje može zatražiti utvrđivanje novog roka u kojem će izvršiti radnju u postupku.

Zahtjev za produljenje roka ili obnovu propuštenog roka treba podnijeti sudu na kojem je trebalo izvršiti odgođenu radnju. O zahtjevu se odlučuje na sudskoj raspravi i stranke se unaprijed obavješćuju o vremenu i mjestu rasprave. Odsutnost stranke nije prepreka za donošenje odluke o zahtjevu.

Zahtjevu za obnovu roka u postupku moraju se priložiti dokumenti potrebni za obavljanje radnje u postupku i osnova za obnovu roka.

Rok koji je utvrdio sudac može produljiti sudac pojedinac.

Protiv negativne odluke suda ili suca o produljenju ili obnovi roka moguće je podnijeti dodatni prigovor.

Posljednji put ažurirano: 16/04/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.