Troškovi

Austrija

Na ovoj stranici pronaći ćete informacije o troškovima sudskih postupaka u Austriji.

Sadržaj omogućio
Austrija

Regulatorni okvir kojim se uređuju naknade pravne struke

Odvjetnici

U pravilu, austrijskim Zakonom o odvjetnicima (Rechtsanwaltsordnung) propisuje se da stranka i odvjetnik mogu slobodno dogovoriti naknade koje se plaćaju odvjetnicima za pružene usluge.

Naknade se mogu izračunati na temelju satnice ili kao paušalna naknada. Paušalna naknada ne mijenja se ovisno o pojedinačnim pruženim uslugama ili količini utrošenog vremena. Ako naknada nije izričito određena, smatra se da je dogovorena razumna visina naknade.

Austrijskim Zakonom o parničnom postupku (Zivilprozessordnung – ZPO) i Zakonom o odvjetničkim tarifama (Rechtsanwaltstarifgesetz) predviđa se da u parničnom postupku sud u odluci o troškovima mora utvrditi udio troškova koje stranka koja je izgubila spor mora nadoknaditi stranci koja je uspjela u sporu. Navedeni troškovi temelje se na vrijednosti spora i trajanju te vrsti pružene usluge.

U kaznenim postupcima opće je pravilo da svaka osoba koja je angažirala odvjetnika da je zastupa (optuženik, stranka koja pokreće progon po privatnoj tužbi ili žrtva koja je podnijela prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u kaznenom postupku) snosi nastale troškove. To vrijedi i onda kad branitelja imenuje sud, osim ako su ispunjeni uvjeti za odobravanje pravne pomoći. Troškovi se redovito razlikuju prema vrsti i sastavu suda pred kojim se vodi postupak (npr. okružni sud (Bezirksgericht), pokrajinski sud u kojem odlučuje sudac pojedinac (Landesgericht mit Einzelrichter*in), sud u kojem odlučuju suci porotnici (Schöffengericht) ili porota (Geschworenengericht)).

Sudski izvršitelji

Naknada koju sudski izvršitelji (Gerichtsvollzieher) primaju za rad utvrđena je Zakonom o naknadama za izvršenje (Vollzugsgebührengesetz). Osnovne su naknada za izvršenje (Vollzugsgebühr) koju podnositelj zahtjeva koji je vjerovnik plaća pri podnošenju zahtjeva za izvršenje, zajedno s paušalnom naknadom (Pauschalgebühr) utvrđenom Zakonom o sudskim pristojbama (Gerichtsgebührengesetz – GGG).

Naknada za izvršenje (članak 2. Zakona o naknadama za izvršenje) dio je troškova postupka izvršenja. Na zahtjev vjerovnika sud može u odluci o troškovima dužniku naložiti plaćanje naknade za izvršenje.

Sudski izvršitelj isto tako ima pravo na naknadu za primitak uplata. Ta se naknada može oduzeti od prikupljenog iznosa (članak 11. Zakona o naknadama za izvršenje).

Fiksni troškovi

Fiksni troškovi u građanskim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u građanskim postupcima

Sudske pristojbe koje se plaćaju za korištenje usluga sudova mogu biti paušalne pristojbe ili pristojbe razmjerne osnovici. Iznos ovisi o vrsti predmeta i vrijednosti spora (koja se određuje novčanom vrijednošću zahtjeva) i broju stranaka. U skladu s člankom 19.a Zakona o sudskim pristojbama ako u postupku sudjeluje više od dvije stranke, može se dodati i doplata za više stranaka od 10 % do 50 %.

Faza građanskog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

U prvostupanjskom građanskom postupku pri podnošenju zahtjeva mora se platiti paušalna pristojba. Pristojba se plaća jednokratno i obuhvaća cijeli prvostupanjski postupak bez obzira na tijek postupka u ovoj fazi i na to sadržava li tužba više zahtjeva ili se odnosi na više osoba. Ako se tužbeni zahtjev tijekom postupka proširi, može nastati obveza plaćanja dodatnih pristojbi. Te dodatne pristojbe moraju se platiti pri podnošenju pisanih podnesaka. Ako se tužbeni zahtjev proširi tijekom rasprave, pristojba se mora platiti kad se to unese u zapisnik. U drugostupanjskom ili trećestupanjskom postupku pristojba se mora platiti pri podnošenju žalbe (članak 2. stavak 1. Zakona o sudskim pristojbama). Iznimno, u izvanparničnim postupcima ponekad se naplaćuje pristojba na odluku, a ne pristojba na tužbu.

Fiksni troškovi u kaznenim postupcima

Fiksni troškovi za stranke u kaznenim postupcima

U kaznenim postupcima u načelu se ne plaća sudska pristojba. Samo u postupku progona po privatnoj tužbi za stranku koja pokreće progon nastaje obveza plaćanja pristojbe na zahtjev za pokretanje ili nastavak kaznenog postupka te na žalbe i prigovore zbog ništetnosti.

Faza kaznenog postupka u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Fiksni troškovi moraju se platiti pri podnošenju zahtjeva za koji se plaća pristojba.

Fiksni troškovi u postupcima pred Ustavnim sudom

Fiksni troškovi za stranke u postupcima pred Ustavnim sudom

U skladu s člankom 17.a stavkom 1. Zakona o Ustavnom sudu (Verfassungsgerichtshofgesetz – VfGG) pristojba iznosi 240 EUR.

Faza postupka pred Ustavnim sudom u kojoj se moraju platiti fiksni troškovi

Fiksni troškovi moraju se platiti na početku postupka.

Obveze informiranja za odvjetnike i pravne savjetnike

Prava i obveze stranaka

Općenito, odvjetnici imaju obvezu obavijestiti svoje stranke o tome kako će se izračunavati naknade i koje troškove stranka može očekivati. Člankom 15. stavkom 2. Smjernica za obavljanje odvjetničke djelatnosti (Richtlinien für die Ausübung des Rechtsanwaltsberufes – RL-BA 2015) preporučuje se da pri preuzimanju novih uputa odvjetnici svoje stranke trebaju obavijestiti o osnovi za izračunavanje naknade i pravu odvjetnika na privremena plaćanja. Ako nije ugovorena paušalna naknada, stranka ima pravo u primjerenim vremenskim razmacima zatražiti privremeni obračun ili izjavu o već pruženim uslugama ili, ako je dogovorena naknada po satu, izjavu o utrošenom vremenu. Isto tako, prije davanja ovlasti odvjetniku za zastupanje potrebno je sklopiti sporazum o početku i učestalosti privremenih plaćanja.

Pravna osnova za utvrđivanje troškova postupka

Gdje mogu pronaći informacije o troškovima pravnog zastupanja u Austriji?

Zakonske odredbe o obvezi plaćanja troškova u građanskom parničnom postupku (uključujući trgovačke predmete) mogu se pronaći u člancima od 40. do 55. Zakona o parničnom postupku. Izvanparnični postupci (na primjer postupci koji se odnose na obiteljske predmete, posebno sporazumni razvod braka ili sporove oko roditeljske skrbi, prava na kontakte s djetetom ili zahtjeve za uzdržavanje) podliježu posebnim pravilima o obvezi plaćanja troškova. Opća pravila utvrđena su člankom 78. Zakona o izvanparničnom postupku (Außerstreitgesetz – AußStrG). Iznimke od navedenih općih pravila primjenjuju se, među ostalim, u postupcima koji se odnose na sporove o roditeljskoj skrbi i kontaktima s djetetom te postupcima koji se odnose na zahtjeve za uzdržavanje maloljetne djece. Troškovi u kaznenim postupcima uređeni su člancima od 380. do 395. austrijskog Zakona o kaznenom postupku (Strafprozessordnung – StPO). Sudske pristojbe (paušalne pristojbe) utvrđene su Zakonom o sudskim pristojbama.

Pregled naknada koje odvjetnici imaju pravo naplatiti nalazi se u informativnom letku na internetskim stranicama Austrijske odvjetničke komore (Österreichischer Rechtsanwaltskammertag). Opće informacije dostupne su i putem međuagencijske platforme oesterreich.gv.at pod: Leben Themen > Dokumente und Recht > Zivilrecht > Zivilverfahren [Životne teme > Dokumenti i zakoni > Građansko pravo > Građanski postupak].

Opće informacije o sudskim pristojbama dostupne su na internetskim stranicama: oesterreich.gv.at. Tekstovi zakona (poput Zakona o sudskim pristojbama i propisa o tarifama) dostupni su besplatno u Sustavu pravnih informacija Republike Austrije Rechtsinformationssystem des Bundes – RIS) na internetskim stranicama Ureda saveznog kancelara.

Na kojim su jezicima dostupne informacije o troškovima postupka u Austriji?

Na njemačkom.

Gdje mogu pronaći informacije o mirenju?

Popis izmiritelja (koji održava Savezno ministarstvo pravosuđa) dostupan je široj javnosti na posebnoj internetskoj stranici na temu mirenja.

Kad je riječ o popravljanju štete u kaznenom postupku, informacije o mirenju između optuženika i žrtve (Tatausgleich) dostupne su na internetskim stranicama NEUSTART (i na engleskom).

Gdje mogu pronaći dodatne informacije o troškovima?

Informacije na internetu o troškovima postupka

Opće informacije o austrijskom pravosudnom sustavu, troškovima postupka i Saveznom ministarstvu pravosuđa dostupne su na internetskim stranicama austrijskog pravosuđa i internetskim stranicama oesterreich.gv.at, koje pružaju informacije prilagođene čitateljima.

Sustav pravnih informacija Republike Austrije sadržava tekst sljedećih zakona:

  • Zakon o sudskim pristojbama (Gerichtsgebührengesetz – GGG)
  • Zakon o pravu na naknadu (Gebührenanspruchsgesetz – GebAG)
  • Zakon o odvjetnicima (Rechtsanwaltsordnung – RAO)
  • Zakon o odvjetničkim tarifama (Rechtsanwaltstarifgesetz – RATG).

Tekst Općih kriterija za naknade odvjetnicima (Allgemeine Honorar-Kriterien für Rechtsanwälte – AHK) dostupan je na portalu Austrijske odvjetničke komore.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom trajanju različitih postupaka?

Za takvu vrstu informacija obratite se izravno austrijskom Saveznom ministarstvu pravosuđa.

Gdje mogu pronaći informacije o prosječnom ukupnom trošku određenog postupka?

Sudske pristojbe koje se plaćaju za svaku vrstu postupka utvrđene su unaprijed (Zakonom o sudskim pristojbama). Iznos sudske pristojbe može se promijeniti ako se vrijednost spora poveća ili smanji. Troškove koje stranka koja izgubi spor plaća stranci koja je uspjela u građanskom postupku (odvjetničke naknade, naknade vještaka, troškovi pismenog i usmenog prevođenja) utvrđuje sud u odluci o troškovima. Sud donosi odluku na temelju Zakona o odvjetničkim tarifama (za odvjetničke naknade) i Zakona o pravu na naknadu (naknade za vještake i tumače ili prevoditelje). Troškovi se u najvećoj mjeri temelje na uključenim izdacima i utrošenom vremenu. Stoga se konkretan iznos ne može dati unaprijed. U načelu, naknade koje stranke plaćaju odvjetnicima mogu se među njima slobodno dogovoriti.

Porez na dodanu vrijednost

Gdje mogu pronaći informacije o porezu na dodanu vrijednost? Kolike su primjenjive stope?

Odvjetničke usluge podliježu porezu na dodanu vrijednost. Porez na dodanu vrijednost u Austriji iznosi 20 %. Kao i ostali troškovi, porez na dodanu vrijednost mora se odvjetnicima platiti odvojeno, kako je propisano u člankom 16. Zakona o odvjetničkim tarifama i člankom 17. Općih kriterija za naknade odvjetnicima. Iznos naknada utvrđen Zakonom o odvjetničkim tarifama i Općim kriterijima za naknade ne uključuje porez na dodanu vrijednost.

Pravna pomoć

Primjenjivi prag dohotka u području građanskog pravosuđa

Pravo na pravnu pomoć (Verfahrenshilfe) ne temelji se na zakonskom pragu dohotka. U građanskim postupcima (i u trgovačkim predmetima) pravna pomoć uređena je austrijskim Zakonom o parničnom postupku. Odredbe Zakona o parničnom postupku primjenjuju se mutatis mutandis i u izvanparničnim postupcima. Odluku o odobravanju pravne pomoći donosi prvostupanjski sud.

Pravna pomoć odobrava se stranci samo ako su njezini prihodi, financijsko stanje i obveze uzdržavanja takvi da ne može pokriti troškove sudskog postupka bez dovođenja u pitanje sredstava nužnih za održavanje skromnog životnog standarda. Pravna pomoć neće se odobriti ako se namjeravani sudski postupak ili obrana čine očito zlonamjernima ili bez izgleda za uspjeh. Sud u svakom pojedinačnom predmetu odlučuje koje će pogodnosti navedene u nastavku odobriti.

U Austriji pravna pomoć može obuhvaćati:

  1. privremeno oslobođenje od plaćanja sudskih pristojbi, naknada za svjedoke, vještake i tumače ili prevoditelje, troškova svih potrebnih javnih objava, troškova povjerenika i bilo kakvih izdataka zastupnika ili odvjetnika koje je odredio sud
  2. zastupanje po odvjetniku.

U roku od tri godine od završetka postupka od stranaka koje su primile pravnu pomoć može se zatražiti vraćanje iznosa, u cijelosti ili djelomično, ako se njihov financijski položaj promijeni te su sad u mogućnosti izvršiti navedena plaćanja bez ugrožavanja nužnih sredstava.

Primjenjivi prag dohotka za optuženike i žrtve u području kaznenog pravosuđa

Za utvrđivanje toga ima li optuženik, žrtva ili stranka koja je podnijela imovinskopravni zahtjev pravo na pravnu pomoć ne primjenjuje se utvrđeni financijski prag. Uzdržavanje iznad minimalnog dohotka za podmirenje osnovnih životnih potreba i ispod odgovarajuće razine uzdržavanja glavni su kriteriji. Minimalni dohodak za podmirenje osnovnih životnih potreba redovito se evaluira, a trenutačna stopa objavljena je na internetskim stranicama austrijskog pravosuđa.

Uvjeti koji se odnose na odobravanje pravne pomoći žrtvama

Kad ne postoji pravo na pravnu pomoć (Prozessbegleitung) prema članku 66. stavku 2. austrijskog Zakona o kaznenom postupku, stranka koja je podnijela imovinskopravni zahtjev ima pravo na pravnu pomoć

  • ako ne može platiti zastupanje po odvjetniku bez ugrožavanja nužnih sredstava (vidjeti prethodne navode o nužnim iznosima sredstava), i
  • ako je zastupanje po odvjetniku u interesu provođenja pravde, a posebno u interesu pravilnog izvršenja naplate potraživanja kako bi se poslije izbjegli zasebni građanski postupci.

Uvjeti koji se odnose na odobravanje pravne pomoći optuženicima

Osim financijskih uvjeta, pravna pomoć mora biti u interesu provođenja pravde, a posebno u interesu odgovarajuće obrane.

U svakom slučaju smatra se da je postavljanje branitelja u interesu provođenja pravde

  • ako su ispunjeni uvjeti za obveznu obranu (notwendige Verteidigung) prema članku 61. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku (vidjeti u nastavku), ako je optuženik slijep, gluh, nijem, ima drugih poteškoća ili nedovoljno poznaje službeni jezik koji se upotrebljava na sudu i stoga nije sposoban braniti se samostalno
  • u žalbenom postupku
  • ako predmet uključuje složene činjenične i pravne okolnosti.

U slučajevima obvezne obrane optuženik mora biti zastupan po branitelju. Obrana je obvezna u sljedećim slučajevima (članak 61. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku):

  • kad se optuženik nalazi u istražnom zatvoru (točka 1.)
  • u postupku za zatvaranje u ustanovu za duševno poremećene počinitelje kaznenog djela (točka 2.)
  • u sudskom postupku za zatvaranje u ustanovu za počinitelje kaznenog djela koji su ovisnici kojima je potrebna rehabilitacija ili u ustanovu za opasne recidiviste (točka 3.)
  • u sudskim postupcima pred pokrajinskim sudom kad odlučuju suci porotnici ili porota (točka 4.)
  • u sudskim postupcima pred pokrajinskim sudom u kojima odlučuje sudac pojedinac, ako se može izreći kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, osim u predmetima teške krađe iz članka 129. stavka 2. točke 1. austrijskog Kaznenog zakona (Strafgesetzbuch – StGB) i primanja ukradene robe iz članka 164. stavka 4. Kaznenog zakona (točka 5.)
  • u kontradiktornom ispitivanju (članak 165.), ako je to dio obvezne obrane u sudskom postupku u skladu s točkama od 3. do 5. (točka 5.a)
  • u žalbi na presudu suda sastavljenog od sudaca porotnika ili porote (točka 6.)
  • za podnošenje zahtjeva za ponovno suđenje i svaku javnu raspravu o zahtjevu (točka 7.).

Besplatni sudski postupci

Kako bi se zaštitila prava oštećenika u kaznenom postupku, psihosocijalna pomoć ili pravna pomoć dostupne su besplatno na zahtjev žrtvama nasilnih djela, opasnih prijetnji ili kaznenih djela protiv spolne slobode, žrtvama terorističkih kaznenih djela ili kaznenih djela kojima se može iskorištavati njihova osobna podređenost te bračnom drugu, registriranom partneru, životnom partneru, srodniku u izravnoj liniji, bratu ili sestri ili drugim članovima obitelji osobe čija je smrt možda posljedica kaznenog djela ili drugim srodnicima koji su bili svjedoci kaznenog djela. Žrtve kaznenih djela protiv spolne slobode mlađe od 14 godina u svim slučajevima imaju pravo na besplatnu pomoć, a za to ne trebaju podnijeti zahtjev. Psihosocijalna pomoć obuhvaća pripremu žrtve za postupak i za emocionalno opterećenje prouzročeno postupkom. Psihosocijalnu i pravnu pomoć pružaju organizacije za potporu žrtvama s kojima je Savezno ministarstvo pravosuđa sklopilo ugovor na temelju članka 66. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku.

U izvanparničnim postupcima ne plaćaju se naknade za imenovanje posebnog zakonskog zastupnika (Erwachsenenvertreter) ni u postupcima o roditeljskoj skrbi i kontaktima s djetetom. Isto tako ne naplaćuju se nikakve naknade za postupke prema Zakonu o smještaju (Unterbringungsgesetz) ili Zakonu o domovima za starije i nemoćne (Heimaufenthaltsgesetz). Ako stranka ima niski dohodak i ograničenu imovinu u odnosu na naknade koje treba platiti, pravna pomoć može se odobriti u obliku privremenog oslobođenja od plaćanja naknada. Opseg odobrenog oslobođenja ovisi o zahtjevu i o tome odlučuje sud po slobodnoj ocjeni.

Kad stranka koja izgubi spor mora platiti troškove stranke koja je uspjela u sporu?

Parnični postupak

Troškovi u građanskim postupcima (uključujući trgovačke predmete) uređeni su austrijskim Zakonom o parničnom postupku. Prema tom zakonu, općenito, svaka stranka prvotno mora platiti troškove nastale njezinim sudjelovanjem u postupku. Međusobno nastali troškovi na početku se moraju podjednako podijeliti između stranaka. Kad sud odluči o predmetu, donosi odluku o troškovima postupka. U načelu se troškovi dosuđuju stranci koja je uspjela u sporu. Stranka koja izgubi spor u svakom pogledu mora nadoknaditi drugoj stranci sve pristojbe i troškove koji su bili potrebni za odgovarajuće pokretanje postupka ili odgovor na tužbu. Ako su stranke uspjele s nekim od svojih zahtjeva, a nisu uspjele s drugim, troškovi se nadoknađuju zajednički ili se dijele razmjerno.

Odstupanje od načela da se troškovi dosuđuju stranci koja je uspjela u sporu opravdano je u određenim slučajevima:

  • ako protivna stranka nije uspjela s tek neznatnim dijelom zahtjeva, a dio tužbe koji je odbijen nije prouzročio posebne troškove
  • ako iznos tužbenog zahtjeva određuju vještaci ili sud po slobodnoj ocjeni i ako se troškovi međusobno prebijaju
  • ako tuženik svojim ponašanjem nije dao povoda za podnošenje tužbe i priznao je tužbeni zahtjev prvom prilikom i
  • ako jedna od stranaka prouzroči poništenje postupka ili proglašenje postupka ništetnim, od te se stranke može tražiti da plati cjelokupne troškove.

Izvanparnični postupak

O pitanjima iz područja obiteljskog prava (postupci o uzdržavanju, pravima na kontakte s djetetom i o roditeljskoj skrbi te sporazumnom razvodu braka) odlučuje se u izvanparničnom postupku. Opća pravila o troškovima u izvanparničnom postupku utvrđena su u člankom 78. Zakona o izvanparničnom postupku. Međutim, iznimke od ovih pravila postoje za različite vrste postupaka. I ovdje se u pravilu primjenjuje načelo da se troškovi dosuđuju stranci koja je uspjela u sporu, ali se na temelju pravičnosti mogu dosuditi i drukčije. Ako se ne podnese zahtjev za naknadu, neposredni troškovi (npr. naknade za vještake) plaćaju se razmjerno udjelu u predmetu. Ako se taj udio ne može odrediti, troškovi se dijele na jednake dijelove.

Pojedinosti o različitim vrstama postupaka (postupci o uzdržavanju, pravima na kontakte s djetetom i roditeljskoj skrbi te razvod braka):

  1. Kad je riječ o postupku razvoda braka, važno je razlikovati sporazumni razvod braka i razvod braka o kojem postoji spor.

Osporavani razvod: Na osporavane razvode braka primjenjuju se posebne odredbe austrijskog Zakona o parničnom postupku. Ako se utvrdi da nijedna stranka nije kriva za razvod braka, troškovi se nadoknađuju zajednički. Ako su razlog za razvod braka trajno poremećeni bračni odnosi i ako presuda sadržava odluku o odgovornosti za takve odnose, stranka koja je kriva plaća troškove drugoj stranci.

Sporazumni razvod braka: Na sporazumni razvod braka primjenjuju se pravila izvanparničnog postupka. U tom slučaju bračni drugovi podnose sudu dva identična zahtjeva. S obzirom na to da nema kontradiktornog postupka, ne postoji ni odluka o troškovima. Stranke u jednakoj mjeri snose neposredne troškove.

  1. Izvanparnični su postupci i postupci o roditeljskoj skrbi i kontaktima s djetetom. Na temelju klauzule o izuzeću (članak 107. stavak 5. Zakona o izvanparničnom postupku) u navedenim se postupcima ne dosuđuju troškovi.
  2. Na temelju druge klauzule o izuzeću (članak 101. stavak 2. Zakona o izvanparničnom postupku) ne dosuđuju se troškovi u postupcima koji se odnose na zahtjeve za uzdržavanje djece koja su još uvijek maloljetna.

Kazneni postupak

U kaznenom postupku svaka osoba koju zastupa branitelj ili drugi zastupnik mora sama snositi troškove tog zastupanja, čak i ako je odvjetnika imenovao sud (članak 393. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku).

Presudom kojom se optuženik proglašava krivim nalaže se optuženiku i da plati troškove kaznenog postupka (članak 389. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku). U skladu s člankom 381. stavkom 1. Zakona o kaznenom postupku u kaznenom postupku mogu nastati sljedeći troškovi:

  1. Paušalna naknada kao udio u troškovima kaznenog postupka koji nisu detaljnije opisani u nastavku, uključujući troškove istrage i uputa koje je javni tužitelj ili sud izdao za provođenje službenih radnji. Paušalni doprinos utvrđuje se kako slijedi: od 500 do 10 000 EUR u postupku pred pokrajinskim sudom u kojem odlučuje porota; od 250 do 5000 EUR u postupku pred pokrajinskim sudom u kojem odlučuju suci porotnici; od 150 do 3000 EUR u postupku pred pokrajinskim sudom u kojem odlučuje sudac pojedinac; i od 50 do 1000 EUR u postupku pred okružnim sudom.
  2. Naknade za vještake i općenito isto tako naknade za tumače.
  3. Troškovi za informacije, izvještaje ili mišljenja koje daju javna tijela.
  4. Troškovi prijevoza optuženika ili svjedoka iz druge države i troškovi svjedoka pozvanih iz inozemstva.
  5. Troškovi naloga za zamrzavanje i troškovi za informacije o bankovnim računima, za oduzimanja pisama, za informacije o telekomunikacijskim podacima te za presretanje telekomunikacija.
  6. Troškovi koji se odnose na izvršenje kaznene sankcije, uključujući troškove premještanja zatvorenika u domaći ili inozemni kazneni sustav, isključujući troškove izvršenja kazne zatvora.
  7. Sudske pristojbe u vezi s kaznenim postupkom.
  8. Troškovi branitelja ili drugih zastupnika.
  9. Paušalna naknada za troškove pružanja pomoći žrtvi do 1000 EUR.

Savezne vlasti te troškove isplaćuju kao predujam, osim troškova u trećoj, sedmoj i devetoj točki. Kad odlučuje o paušalnim naknadama prema devetoj točki stavka 1., sud uzima u obzir ekonomske mogućnosti dužnika. Optuženik ne mora podmiriti troškove usluga tumača.

Međutim, člankom 391. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku propisano je da se troškovi kaznenog postupka naplaćuju od osuđene osobe samo ako to ne ugrožava sredstva koja su potrebna osuđeniku i njegovoj obitelji da održe skroman životni standard ili njihovu sposobnost plaćanja naknade štete nastale kao posljedice kaznenog djela. Ako se troškovi ne mogu naplatiti zbog nedostatka sredstava osuđene osobe, sud može proglasiti troškove nenaplativima. Ako sud utvrdi da će se troškovi u budućnosti moći naplatiti, ali je to zasad nemoguće, ekonomske mogućnosti predmetne osobe ponovno se razmatraju nakon određenog razdoblja. Zakonski je rok zastare koji se primjenjuje na povrat troškova pet godina od dostavljanja konačne odluke u postupku. Ako sud odluči da osuđena osoba mora snositi troškove postupka, a poslije se pokaže da ih nije u stanju platiti, nadležna tijela mogu produžiti rok plaćanja, odobriti obročno plaćanje ili smanjiti troškove.

Ako je osuđenik presudom kaznenog suda dužan podnositelju imovinskopravnog zahtjeva platiti barem djelomičnu naknadu štete, mora nadoknaditi i njegove troškove u kaznenom postupku.

U skladu s člankom 393.a Zakona o kaznenom postupku, optuženik koji je oslobođen može zatražiti od saveznih tijela da nadoknade dio troškova koje je imao njegov branitelj. Navedeno pokriva nužne stvarno nastale troškove i paušalnu naknadu za troškove branitelja. Paušalna naknada određuje se s obzirom na opseg i složenost obrane te opseg nužnih i odgovarajućih usluga koje pruža branitelj, a ne smije prelaziti sljedeće iznose: 10 000 EUR u postupku pred pokrajinskim sudom u kojem odlučuje porota; 5000 EUR u postupku pred pokrajinskim sudom u kojem odlučuju suci porotnici; 3000 EUR u postupku pred pokrajinskim sudom u kojem odlučuje sudac pojedinac; i 1000 EUR u postupku pred okružnim sudom.

Ako kazneni postupak pokreće privatni tužitelj ili se on pokreće na zahtjev podnositelja imovinskopravnog zahtjeva prema članku 72. Zakona o kaznenom postupku, a nije donesena osuđujuća presuda, privatni tužitelj ili podnositelj imovinskopravnog zahtjeva dužan je platiti sve troškove koji su nastali podnošenjem ili nastavkom postupka po tužbi. Ako se kazneni postupak okonča nagodbom (obustavom) (članci od 198. do 209. Zakona o kaznenom postupku), podnositelj imovinskopravnog zahtjeva ne mora platiti nikakve troškove.

Naknade vještaka

U parničnim postupcima (uključujući trgovačke predmete) naknade vještacima nadoknađuju se zajednički ili se dijele razmjerno opsegu uspjeha stranke u sporu (članak 43. stavak 1. Zakona o parničnom postupku).

U osporavanom postupku za razvod braka u kojem presuda ne sadržava odluku o odgovornosti neposredni troškovi nadoknađuju se zajednički. Ako je jedna stranka platila više od polovine gotovinskih troškova, druga stranka mora izvršiti povrat preplaćenog dijela. Međutim, ako se utvrdi da je jedan od bračnih drugova odgovoran za razvod, ta stranka mora nadoknaditi troškove vještaka druge stranke.

Naknade vještacima koje su prvobitno plaćene iz javnih sredstava moraju sudu nadoknaditi stranke zbog kojih su nastale ili u čijim je interesima službena radnja poduzeta u sljedećim postupcima: za sporazumni razvod braka, o roditeljskoj skrbi i kontaktima s djetetom te postupcima koji se odnose na zahtjeve za uzdržavanje djece koja su još uvijek maloljetna. Ako je više osoba dužno nadoknaditi troškove, odgovaraju solidarno (članak 1. stavak 5. Zakona o naplati sudskih naknada (Gerichtliches Einbringungsgesetz – GEG) u vezi s člankom 2. stavkom 1. istog zakona).

Iznos naknada vještaka uređen je Zakonom o pravu na naknadu. Svaki pojedini predmet ovisi o sadržaju i opsegu nalaza i mišljenja vještaka koje je zatražio sud.

U kaznenom postupku naknade vještacima dio su troškova kaznenog postupka (članak 381. stavak 1. točka 2. Zakona o kaznenom postupku) koje prema članku 389. stavku 1. Zakona o kaznenom postupku mora snositi osuđena osoba. Naknade vještacima utvrđuje sud ili javni tužitelj, a isplaćuju ih savezne vlasti kao predujam.

Naknade prevoditelja i tumača

Prethodno navedeno objašnjenje isto se tako odnosi na naknade za prevoditelje i tumače.

Povezani dokumenti

Studija o transparentnosti troškova: Austrija (829 Kb)  PDF (829 Kb) en

Druge poveznice

članak 32. Zakona o sudskim pristojbama

Posljednji put ažurirano: 31/08/2021

Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća država članica. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska komisija ne preuzima nikakvu odgovornost za informacije ili podatke sadržane ili navedene u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.