Sudske dražbe

1. Objavljivanje i određivanje cijena u vezi s prodajom zaplijenjene imovine

U nacionalnom pravu predviđeni su različiti postupci koji se primjenjuju u okviru postupka izvršenja, ovisno o predmetu izvršenja.

Prodaja pokretnine:

Da bi se pokretnina mogla zaplijeniti, mora biti navedena na popisu koji sastavlja sudski izvršitelj. Pokretnine dužnika mogu se zaplijeniti i po primitku popisa ili obavijesti o zapljeni ako je u obavijesti navedena imovina koja je predmet izvršenja. Sudski izvršitelj popisuje imovinu koju je naveo vjerovnik samo ako je ona u posjedu dužnika, osim ako okolnosti očito ukazuju na to da imovina pripada drugoj osobi.

Prodaju zaplijenjene imovine provodi sudski izvršitelj koji je imovinu uvrstio na popis. Prodaja pokretnina, skupova imovine ili skupina imovine obavlja se preko prodavaonica ili burza u okviru javne dražbe na kojoj se provodi usmeno nadmetanje ili prema pravilima kojima se uređuje sudska prodaja imovine.

Dužnik može prihvatiti prodaju imovine u prodavaonici privatnog izvršitelja po cijeni koju odredi sudski izvršitelj ili u prodavaonici koju odredi privatni izvršitelj davanjem pisanog pristanka na predavanje imovine prodavaonici na prodaju.

Ako se imovina može prodati na burzi, vjerovnik ili dužnik može odrediti burzu na kojoj želi da se imovina proda podnošenjem posebnog pisanog pristanka na prodaju. Prodavaonica ili burza, kako je primjenjivo, prima proviziju od 15 % prodajne cijene za transakciju, koja se odbija u trenutku primitka uplaćenog iznosa.

Predmete čija je procijenjena vrijednost veća od 5000 BGN, motorna vozila, brodove i zrakoplove sudski izvršitelj prodaje u skladu s postupkom za sudsku prodaju nekretnina.

Sudski izvršitelj oglašava prodaju imovine objavljivanjem obavijesti na za to predviđenim mjestima u prostorijama okružnog suda (rayonen sad), u svojem uredu i u prostorijama lokalne općine ili gradske vijećnice. Okružni sud evidentira zapisnik o postavljanju obavijesti. Ako prenošenje imovine u prodavaonicu nije prikladno za njezinu prodaju, sudski izvršitelj postavlja obavijest i na vidljivo mjesto u prostorijama prodavaonice te zainteresiranim kupcima osigurava mogućnost pregleda imovine na mjestu na kojem se ona nalazi.

Sudski izvršitelj određuje cijenu po kojoj će se imovina prodavati u prodavaonici. Početna cijena na javnoj dražbi na kojoj se provodi usmeno nadmetanje ili u okviru sudske prodaje iznosi 85 % vrijednosti imovine. Na zahtjev stranke imenuje se vještak radi utvrđivanja vrijednosti imovine. Ako je za utvrđivanje vrijednosti potrebno posebno znanje u području znanosti, umjetnosti, obrta itd., vještak se imenuje ex officio. Mišljenje o vrijednosti imovine može se dati usmeno. Usmena mišljenja također se bilježe u zapisnik.

Ako je riječ o imovini čija je procijenjena vrijednost veća od 5000 BGN, motornim vozilima, brodovima i zrakoplovima, sudski izvršitelj dužan je imenovati vještaka za određivanje vrijednosti. U slučajevima u kojima je to primjenjivo prodajna cijena pokretnine ne smije biti niža od vrijednosti na koju je pokretnina osigurana. To se pravilo ne primjenjuje na naknadne prodaje iste imovine.

Nakon objave prve obavijesti o prodaji bilo koja stranka može osporiti cijenu imovine koju je odredio sudski izvršitelj i zatražiti imenovanje vještaka radi nove procjene. Sudski izvršitelj utvrđuje rok za plaćanje troškova. Nakon što stranka podmiri odgovarajuće troškove u određenom roku, sudski izvršitelj dužan je imenovati jednog ili više vještaka radi novog vještačenja imovine. Tako određena nova vrijednost ne može se osporiti.

Ako se određeni predmet ne proda u roku od tri mjeseca od dana njegova prenošenja u prodavaonicu ili od dana objave obavijesti o prodaji, on se prodaje javnom dražbom na kojoj se provodi usmeno nadmetanje po cijeni koja iznosi 50 % početne cijene. Javna dražba održava se u vrijeme koje odredi sudski izvršitelj, ispred zgrade u kojoj se čuva popisana imovina ili na drugom mjestu koje su stranke međusobno dogovorile. Ako se ne može postići dogovor, prodaja se održava na mjestu koje odredi sudski izvršitelj, najranije tjedan dana i najkasnije tri tjedna nakon datuma sastavljanja popisa. Ako vjerovnik ne plati troškove prodaje u roku od tjedan dana od sastavljanja popisa, prodaja se ne zakazuje, a popisana imovina ponovno se stavlja na prodaju. Na dan prodaje sudski izvršitelj sastavlja zapisnik u kojem navodi datum i način objave informacija i obavještavanja stranaka. Dražba počinje u unaprijed određeno vrijeme i završava nakon iznošenja ponude za prodaju posljednje popisane imovine. Za sudjelovanje na dražbi ne plaća se jamčevina.

Sudska prodaja nekretnina:

Ako je predmet izvršenja nekretnina, sudski izvršitelj upućuje poziv za dobrovoljno plaćanje, navodeći o kojoj je nekretnini riječ, i to u isto vrijeme kad šalje dopis Agenciji za registre radi upisa ovrhe nad nekretninom.

Sudski izvršitelj popisuje imovinu koju je naveo vjerovnik nakon što provjerom utvrdi da je imovina bila u vlasništvu dužnika na dan izricanja ovrhe. Vlasništvo se provjerava uvidom u porezne ili zemljišne knjige ili na neki drugi način, među ostalim i razgovorom sa susjedima. Ako nema pouzdanih dokaza o vlasništvu, uzima se u obzir posjed nekretnine na dan izricanja ovrhe.

Na popisu se navodi i dan podnošenja procjene vrijednosti nekretnine, pri čemu se procjena vrši nakon sastavljanja popisa. U tom se slučaju smatra da su stranke obaviještene o izvršenoj procjeni, bez obzira na to jesu li bile prisutne u trenutku sastavljanja popisa. Ako je vjerovnik to zatražio, na popisu se navode i mjesto i vrijeme prodaje imovine. U tom se slučaju smatra da je dužnik obaviješten o prodaji, bez obzira na to je li bio prisutan u trenutku sastavljanja popisa.

Sudski izvršitelj imenuje vještaka za određivanje vrijednosti nekretnine. Vještak mora biti upisan u registar neovisnih procjenitelja predviđen Zakonom o neovisnim procjeniteljima (Zakon za nezavisimite otseniteli) ili uvršten na popis odobrenih vještaka na temelju Zakona o pravosuđu (Zakon za sadebnata vlast). Mišljenje vještaka priopćava se strankama, koje ga mogu osporiti u roku od sedam dana. Stranka koja osporava mišljenje vještaka imenuje vještaka koji ispunjava navedene zahtjeve radi izrade druge procjene i plaća povezane troškove. Ako nijedna stranka ne osporava izvornu procjenu, druga se procjena ne vrši. Kad je riječ o dvjema ili više procjena, vrijednost nekretnine određuje se kao aritmetički prosjek vrijednosti navedenih u svim procjenama. Početna ponuđena cijena nekretnine iznosi 80 % njezine vrijednosti. Početna ponuda na prvoj sudskoj prodaji ne može biti niža od vrijednosti navedene u razrezu poreza, ako je dostupan.

Sudski izvršitelj dužan je sastaviti obavijest o prodaji u roku od tjedan dana od datuma sastavljanja popisa, uključujući opis nekretnine i informacije o njezinu vlasniku, naznaku je li pod hipotekom i sva ograničena prava in rem, upisana potraživanja, zapljene i ugovore o zakupu utvrđene u odnosu na nekretninu u trenutku ovrhe, kao i početnu ponudu te mjesto i datum održavanja prodaje. Obavijest se objavljuje na za to predviđenim mjestima u prostorijama ureda privatnog sudskog izvršitelja, okružnog suda, općine ili gradske vijećnice, na lokaciji na kojoj se nekretnina nalazi te na samoj nekretnini. Obavijest se objavljuje i na internetskim stranicama pokrajinskog suda (okrazhen sad), i to u pogledu mjesta izvršenja, najmanje jedan dan prije dana početka prodaje, kako je navedeno u obavijesti. Sudski izvršitelj sastavlja zapisnik s naznakom datuma objave obavijesti. Okružni sud evidentira taj zapisnik. Sudski izvršitelj određuje kad potencijalni kupci mogu razgledati nekretninu.

Prodaja se provodi u prostorijama okružnog suda. Traje mjesec dana i završava na dan naveden u obavijesti. Dokumentacija o prodaji vodi se u registru okružnog suda i dostupna je svim strankama koje su zainteresirane za nekretninu. Za sudjelovanje u dražbi na račun sudskog izvršitelja uplaćuje se jamčevina koja iznosi 10 % početne ponude. Vjerovnik ne plaća jamčevinu ako njegova tražbina prelazi iznos jamčevine. Ako nema ponuditelja ili nitko nije dao valjanu ponudu ili ako kupac ne plati cijenu i nekretnina nije dodijeljena ponuditelju koji je proglašen kupcem, vjerovnik ima pravo u roku od tjedan dana od datuma obavijesti zatražiti zakazivanje nove prodaje.

Nova prodaja provodi se prema pravilima za prvu prodaju. Provodi se najranije mjesec dana nakon završetka prve prodaje, a početna ponuda iznosi 90 % početne ponude u prvoj prodaji. Ako se nekretnina ne proda u drugoj prodaji i ne zaprime se, u roku od tjedan dana od obavijesti o prodaji, zahtjevi za određivanje nove početne ponude, nekretnina se isključuje iz ostavine koja je predmet izvršenja, a ovrha se ukida na zahtjev sudskog izvršitelja.

2. Treće osobe koje mogu voditi prodaju

U okviru postupka izvršenja sudski izvršitelji prodaju zaplijenjenu imovinu na načine opisane u točkama 1. i 6. Jedina je iznimka od tog pravila prodaja pokretnina u prodavaonici ili na burzi.

Dužnik može prihvatiti prodaju imovine u prodavaonici privatnog izvršitelja po cijeni koju odredi sudski izvršitelj ili u prodavaonici koju odredi privatni izvršitelj davanjem pisanog pristanka na predavanje imovine prodavaonici na prodaju.

Ako se imovina može prodati na burzi, vjerovnik ili dužnik može odrediti burzu na kojoj želi da se imovina proda podnošenjem posebnog pisanog pristanka na prodaju.

Primopredaja imovine ovjerava se zapisnikom koji potpisuju sudski izvršitelj i upravitelj burze ili prodavaonice. Prodavaonica ili burza, kako je primjenjivo, prima proviziju od 15 % prodajne cijene za transakciju, koja se odbija u trenutku primitka uplaćenog iznosa.

Svi iznosi koji su u postupku izvršenja primljeni od dužnika, treće osobe koja je predmet zapljene, ponuditelja i kupaca u postupku prodaje te od prodavaonica ili burza koje su provodile prodaju pokretnina uplaćuju se na račun sudskog izvršitelja.

3. Vrste dražbi na koje se pravila možda ne primjenjuju u potpunosti

Prema bugarskom pravu, u postupcima izvršenja i stečajnim postupcima ne postoje vrste sudske dražbe na koje se pravila ne primjenjuju u potpunosti. Međutim, zbog pojedinih zakonskih akata moguće su određene razlike u uvjetima provedbe sudskih dražbi.

4. Informacije o nacionalnim registrima imovine

U Bugarskoj se vode sljedeći registri imovine:

Registar nekretnina:

Registar nekretnina, koji vodi Agencija za registre (Agentsiya po vpisvaniyata), je baza podataka o nekretninama u Bugarskoj i sadržava podatke o pojedinačnima nekretninama u parcelama. U njemu se vodi evidencija posjedovnih listova i drugih akata na temelju kojih se priznaju, prenose, izmjenjuju ili ukidaju vlasnička ili druga prava in rem na nekretnine. U Registar nekretnina upisuju se ovrhe i hipoteke na nekretnine. U njemu se dokumentiraju najnoviji upisi koji se odnose na navedene okolnosti te se na temelju njega mogu kronološki pratiti promjene u tim okolnostima i u aktima. U Registru nekretnina mogu se provjeriti vlasništvo i vlasnici nekretnina te prava in rem i druga ograničenja utvrđena u odnosu na nekretnine. Uvid u registar može se obaviti u prostorijama uredâ Agencije za registre u Bugarskoj ili putem interneta na temelju prijave korisnika i uz pristojbu određenu u posebnom cjeniku.

Državni registar cestovnih vozila:

Državni registar cestovnih vozila vodi Ministarstvo unutarnjih poslova (Ministerstvo na vatreshnite raboti). Sadržava podatke o registraciji cestovnih vozila, promjeni vlasništva nad registriranim cestovnim vozilima (uključujući podatke o sklopljenim ugovorima) te podatke o zapljenama ili drugim nametnutim ograničenjima.

Službeni pristup informacijama iz registra imaju javni bilježnici te privatni i državni sudski izvršitelji.

Potvrde o registraciji ili odjavi vozila izdaju se vlasnicima vozila uz plaćanje pristojbe koju naplaćuje Ministarstvo unutarnjih poslova u skladu sa Zakonom o državnim pristojbama (Zakon za darzhavnite taksi).

Pružanje informacija o registriranim vozilima Ministarstvu unutarnjih poslova, pravosudnim tijelima, tijelima nadležnima za nacionalnu sigurnost i javni red i tijelima Nacionalne agencije za prihode (Natsionalna agentsiya za prihodite) po primitku zahtjeva ex officio ne podliježe plaćanju naknade.

Treće osobe mogu pristupiti informacijama o registriranim vozilima na temelju naloga pravosudnih tijela, uz plaćanje pristojbe koju naplaćuje Ministarstvo unutarnjih poslova u skladu sa Zakonom o državnim pristojbama.

Registar civilnih zrakoplova Republike Bugarske:

Registar civilnih zrakoplova Republike Bugarske vodi Glavna uprava za civilno zrakoplovstvo (Glavna Direktsiya „Grazhdanska vasduhoplavatelna administratsiya”) Ministarstva prometa i veza (Ministerstvo na transporta i saobshteniyata).

U Registar civilnih zrakoplova Republike Bugarske upisuju se sve okolnosti u vezi s utvrđivanjem vlasništva nad civilnim zrakoplovom i sve promjene koje se odnose na prijenos vlasništva, utvrđivanje i prijenos vlasničkih ili obvezničkih prava i utvrđivanje tereta.

Transakcije imaju pravni učinak u odnosu na treće osobe njihovim upisom u registar. Upisi u registar čine čin otkrivanja informacija u odnosu na treće osobe koje djeluju u dobroj vjeri.

Registar civilnih zrakoplova javno je dostupan na internetskim stranicama Glavne uprave za civilno zrakoplovstvo, osim podataka o vlasniku, posjedniku ili držatelju registriranog civilnog zrakoplova. Glavna uprava za civilno zrakoplovstvo izdaje vlasnicima, držateljima ili posjednicima civilnog zrakoplova ili njihovim zastupnicima potvrde o registraciji, uz plaćanje pristojbe koju utvrđuje Vijeće ministara (Ministerski savjet). Potvrde o identitetu vlasnika, posjednika ili držatelja civilnog zrakoplova izdaju se samo javnim ili pravosudnim tijelima te sudskim ili javnim izvršiteljima koji izvršavaju ovlasti koje su im zakonom dodijeljene ili koje su im dodijelili vlasnici civilnog zrakoplova ili njihovi punomoćnici.

Registar brodova Republike Bugarske:

Registri za različite kategorije brodova koji podliježu obvezi upisa u registar čine jedinstveni registar brodova koji plove pod bugarskom zastavom. Vode ih područne jedinice Izvršne agencije za pomorsku upravu (Izpalnitelna agentsiya „Morska administratsiya”) pod nadležnošću ministra prometa i veza. Registri se vode za:

1. mala plovila duljine do 20 metara, za riječna plovila, i veličine do 40 bruto tona, za morska plovila
2. velika plovila duljine veće od 20 metara, za riječna plovila, i veličine veće od 40 bruto tona, za morska plovila
3. plovila koja se daju u zakup kao brodovi bez posade
4. brodove u izgradnji duže od 12 metara.

Registar brodova Republike Bugarske omogućuje izvršavanje nadležnosti i kontrole nad identifikacijom, vlasništvom, imovinskim i financijskim teretima, ograničenjima prava raspolaganja i odgovornostima brodovlasnika i zakupoprimatelja brodova bez posade koji plove pod bugarskom zastavom.

Registri se vode u papirnatom i elektroničkom obliku.

Iako su registri u načelu javni, pristup podacima koji se u njih unose u praksi je ograničen i reguliran. Javni pristup registrima ograničen je radi osiguravanja odgovarajuće zaštite vlasništva. Zainteresirane osobe mogu zatražiti ovjerene izvode iz registra uz plaćanje pristojbe. Nadležne uprave izdaju izvode iz registra osobama koje imaju legitiman interes za dobivanje informacija o plovilima. Mogu se pružiti i opći statistički podaci o broju i vrstama brodova itd.

Pristup bazi podataka odobren je Komisiji za suzbijanje korupcije i oduzimanje nezakonito stečene imovine (Komisiya za protivodeystvie na koruptsiyata i za otnemane na nezakonno pridobitoto imushtestvo), Nacionalnoj agenciji za prihode, Državnoj agenciji za nacionalnu sigurnost (Darzhavna agentsiya „Natsionalna sigurnost”) i graničnoj policiji (Granichna politsiya) na temelju bilateralnih sporazuma sklopljenih između tih institucija i Izvršne agencije za pomorsku upravu. Predviđena je mogućnost odobravanja pristupa drugim institucijama te sudskim i javnim izvršiteljima. Pristup je omogućen uz jedinstvenu lozinku. Pristup je omogućen s vanjske IP adrese i putem vatrozida. Zbog sigurnosnih razloga postoji funkcija za praćenje svake prijave u sustav. Vanjski korisnici mogu pretraživati bazu podataka na temelju jedinstvenog identifikacijskog broja brodovlasnika (ako je brodovlasnik bugarski državljanin) ili jedinstvenog broja stranca (ako je vlasnik strani državljanin) i dobiti redigirane podatke iz registra. U praksi su podaci o kojima je riječ, odnosno podaci o tome posjeduje li osoba plovilo i podaci o vrsti plovila i registracijskom broju luke, relevantni za rad institucija kojima je odobren pristup registru.

Okolnosti koje podliježu obvezi upisa u registar imaju pravni učinak u odnosu na treće strane tek njihovim upisom.

5. Informacije o bazama podataka putem kojih vjerovnici mogu utvrditi imovinu ili potraživanja dužnika

Većina je informacija u navedenim nacionalnim registrima u cijelosti ili djelomično javna. U nekim slučajevima za određena pretraživanja može biti primjenjiva naknada.

Državna i pravosudna tijela te sudski i javni izvršitelji imaju potpuni pristup podacima upisanima u razne registre.

6. Informacije o internetskim sudskim prodajama

Pokretnine i nekretnine, vrijednosni papiri u papirnatom obliku, posebni dijelovi poduzetnika te prava industrijskog vlasništva koja su predmet izvršenja mogu se prodavati prema pravilima elektroničke sudske dražbe. Elektroničku sudsku dražbu provodi sudski izvršitelj na pisani zahtjev stranke u postupku izvršenja.

Elektronička sudska dražba provodi se putem posebne internetske platforme Ministarstva pravosuđa (Ministerstvo na pravosadieto).

Za sudjelovanje u dražbi svaki ponuditelj uplaćuje jamčevinu u iznosu od 10 % početne ponude. Ponuditelji se registriraju u elektroničkom okruženju elektroničkim potpisom ili u uredu sudskog izvršitelja. Registracija ponuditelja za elektroničku dražbu traje mjesec dana i završava u 17:00 na dan naveden u obavijesti.

Elektronička sudska dražba otvorena je za nadmetanje sedam dana. Ako se u posljednjih 10 minuta dražbe ne iznesu nove ponude, dražba završava u 17:00 posljednjeg dana. Ako se u posljednjih 10 minuta dražbe iznese nova ponuda, dražba se automatski produljuje za dodatnih 10 minuta, ali ne dulje od 48 sati. Ako u posljednjih 10 minuta nije iznesena nijedna ponuda, dražba završava.

Ponude se iznose tako da svaki ponuditelj iznese ponudu veće cijene. Posljednja ponuda ponuditelja objavljuje se na internetskoj platformi za elektroničke sudske dražbe.

Nakon završetka elektroničke sudske dražbe platforma automatski šalje poruku svim ovlaštenim ponuditeljima o posljednjoj ponudi za nekretninu.

Prvog radnog dana nakon završetka nadmetanja sudski izvršitelj provjerava sve okolnosti u vezi s dražbom i sastavlja zapisnik u kojem navodi sve zaprimljene prijave za sudjelovanje, uključujući ovlaštene i neovlaštene ponuditelje, te razlog, pristigle ponude i opis eventualnih tehničkih problema do kojih je došlo tijekom nadmetanja, i proglašava kupcem ponuditelja koji je ponudio najveću ponudu. Elektronička dražba smatra se završenom kad sudski izvršitelj potpiše zapisnik. Zapisnik se odmah objavljuje na jedinstvenoj internetskoj platformi kako bi se svim ponuditeljima osigurao pristup.

Ministarstvo pravosuđa uspostavlja i održava jedinstvenu internetsku platformu za elektroničke sudske dražbe, koja uključuje registar sudskih dražbi i sustav za provedbu sudskih dražbi, te donosi uredbu o ustroju, pravilima i radu internetske platforme za elektroničke sudske dražbe.

Internetska platforma za elektroničke sudske dražbe i jedinstvena točka pristupa za zapljene funkcionira na temelju zajedničkog informacijskog sustava. Takvim pristupom osigurava se automatizirani protok podataka od jedinstvene točke pristupa za zapljene do modula za prodaju i obratno.

Informacijski sustav koji služi kao jedinstvena točka pristupa za zapljene je centralizirana baza podataka o svim naloženim zapljenama pokretnina koje prema zakonu podliježu obvezi upisa u registar.

Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo prometa i veza i Ministarstvo poljoprivrede (Ministerstvo na zemedelieto) elektronički razmjenjuju podatke o pokretninama koje podliježu obvezi upisa u registre koje vode te institucije putem informacijskog sustava koji služi kao jedinstvena točka pristupa za zapljene.

Informacijskim sustavom koji služi kao jedinstvena točka pristupa za zapljene u Bugarskoj osigurava se da se podaci o pokretninama koje podliježu obvezi upisa u registar, a za koje je u postupku izvršenja naložena zapljena, čuvaju u jedinstvenoj središnjoj bazi podataka. Pristup sustavu imaju sva nadležna tijela i osobe u Bugarskoj i izvan nje.

Na temelju podataka sadržanih u informacijskom sustavu koji služi kao jedinstvena točka pristupa za zapljene Ministarstvo pravosuđa šalje obavijesti o naloženim zapljenama putem elektroničke upravne usluge. Sustav omogućuje i postavljanje upita o zapljenama naloženima bilo kojoj osobi, podložno zahtjevima propisanima Zakonom o elektroničkoj upravi (Zakon za elektronnoto upravlenie). Usluge se traže putem elektroničkog portala Ministarstva pravosuđa.

Ministarstvo pravosuđa ubire pristojbe za svoje usluge u iznosima određenima prema tarifi koju donosi Vijeće ministara.

Središnja i lokalna upravna tijela, lokalne uprave i službenici koji obnašaju javne funkcije imaju službeni pristup informacijskom sustavu bez naknade.

Napomena:

Informacijski sustav, uključujući informacijski sustav koji služi kao jedinstvena točka pristupa za zapljene u Republici Bugarskoj i internetsku platformu za elektroničke sudske dražbe, bit će pokrenut 1. srpnja 2023.