Kako se može izvršiti sudska odluka?

1 Što znači „ovrha” u građanskim i trgovačkim stvarima?

Izvršenje je prisilna namira materijalnih tražbina uključenih u izvršnu ispravu uz pomoć državnih tijela. U postupku izvršenja upotrebljavaju se sljedeća sredstva:

• prisilna pljenidba pokretne imovine,
• prisilno iseljenje iz nekretnine,
• zapljena,
• pritvor,
• novčane kazne,
• prisilna uprava,
• izjave koje se daju pod prisegom.

2 Koja su tijela nadležna za ovrhu?

Kako je definirano u [novom] Zakonu o parničnom postupku (članci 927. – 931. ZGP-a), izvršenje provodi osoba koja je za to ovlaštena i koja na temelju službenog popisa (Apógrafo) izdaje odgovarajući nalog određenom sudskom izvršitelju te navodi kako treba provesti izvršenje i, ako je to moguće, predmete u odnosu na koje se izvršava nalog. U slučaju zapljene, kao voditelj dražbe određuje se javni bilježnik iz regije u kojoj će se provesti zapljena. Na nalogu mora biti naveden datum te ga mora potpisati korisnik ili njegov predstavnik. Nalogom se daje ovlaštenje za provedbu svih mjera izvršenja, osim ako je u njemu navedeno drukčije.

Sudski izvršitelj kojem se dostavlja službeni popis uz nalog za provedbu mjera izvršenja ovlašten je za primanje uplata i izdavanje pisanog računa, a može i predati službeni popis ako je odredba u potpunosti ispunjena. Sudski izvršitelj može primiti i djelomičnu uplatu, a u tom slučaju mora izdati račun i to zabilježiti na službenom popisu. Djelomičnom se uplatom ne usporava provedba izvršenja.

Sudski izvršitelj ovlašten je, ako je to potrebno u svrhu izvršenja, ući u stan ili neki drugi prostor u vlasništvu dužnika, otvoriti vrata i istraživati te otvarati zatvorene komade namještaja, posuđe i spremnike. Sudski izvršitelj može zatražiti pomoć tijela za provedbu zakona (najčešće policije) koja im moraju pružiti pomoć.

Ako se dužnik opire tijekom izvršenja, sudski izvršitelj može upotrijebiti silu kako bi se odgovorilo na taj otpor te zatražiti pomoć tijela za provedbu zakona (najčešće policije).

Sudski izvršitelj sastavlja izvješće za svaku radnju u okviru postupka izvršenja. Ako izvršenje nije provedeno, sudski izvršitelj sastavlja izvješće u kojem navodi razloge. Sudski izvršitelj za svako kazneno djelo počinjeno tijekom izvršenja mora sastaviti izvješće i dostaviti ga nadležnom državnom odvjetniku.

3 Kada se može izdati ovršna isprava ili odluka?

Izvršna isprava javni je dokument kojim se potvrđuje tražbina i omogućuje navodnom korisniku da s pomoću izvršenja zatraži da dužnik ispuni obveze u pogledu sadržaja te isprave. Uvjeti koje je potrebno ispuniti su postojanje isprave i valjanost tražbine.

3.1 Postupak

Izvršenje nije upravni akt već pravni čin čija je svrha osigurati pravnu zaštitu. Zahtjevi upućeni službenicima za izvršenje i sve mjere izvršenja postupovne su radnje. Uvjeti koje je potrebno ispuniti u svrhu provedbe izvršenja sljedeći su:

• jurisdikcija i nadležnost službenika za izvršenje,
• položaj stranke u sporu,
• sposobnost sudjelovanja u sudskom postupku,
• sposobnost djelovanja u ime klijenta,
• postojanje legitimnog interesa,
• sposobnost osobe da može tužiti i biti tužena,
• postojanje izvršne isprave,
• postojanje tražbine koju je moguće namiriti izvršenjem.

Izvršenje je moguće provesti na temelju sudske odluke i odluke koja nije sudska i nije uvijek potrebno zatražiti sudski nalog kojim se odobrava izvršenje. U nastavku su navedene izvršne isprave:

• pravomoćne presude grčkih sudova,
• rješenja grčkih sudova koja se smatraju privremeno izvršivima,
• arbitražne odluke,
• zapisnici s grčkih sudova koji sadržavaju nagodbu ili su u njima utvrđeni sudski troškovi,
• javnobilježničke isprave,
• nalozi za plaćanje koje izdaju grčki suci,
• nalozi za iseljavanje stanara,
• strane isprave koje su proglašene izvršivima,
• nalozi i isprave zakonski potvrđene kao izvršne isprave.

Službenici za izvršenje mogu biti izravni i neizravni. Izravne službenike imenuje vjerovnik koji podnosi zahtjev. Riječ je o: (a) sudskim izvršiteljima, neplaćenim državnim službenicima koji su ovlašteni poduzimati radnje za zapljenu robe u posjedu dužnika, zapljenu imovine, plovila ili zrakoplova u vlasništvu dužnika, provesti izravno izvršenje, uhititi dužnike kojima je određena kazna pritvora i pripremati dražbe, (b) javnim bilježnicima ili sucima okružnih građanskih sudova koji ih mijenjaju, ovlaštenima provoditi dobrovoljnu ili prisilnu dražbu zaplijenjene imovine dužnika i sastaviti rang-listu te na temelju nje raspodijeliti prihode. Neizravni su službenici policija, oružane snage te svjedoci sudskog izvršitelja koji surađuju kad dođe do otpora izvršenju ili prijetnje takvog otpora. Svi su ti službenici odgovorni za kažnjivo kršenje svojih obveza tijekom izvršavanja svojih dužnosti.

Nalog za izvršenje izdaje osoba koja ga ima pravo provesti, odnosno tužitelj ili njegov predstavnik, koji može, ali ne mora biti pravnik. Osnovni su troškovi izvršenja sljedeći:

• naknada sudskog izvršitelja za zapljenu, za tražbine u vrijednosti do 590 EUR: 53 EUR, za tražbine od 591 EUR do 6500 EUR: 53 EUR, uvećano za dodatnih 2,5 % iznosa, a za tražbine u vrijednosti od 6500 EUR ili više: 53 EUR, uvećano za dodatnih 1 % iznosa, a najviše 422 EUR za svaku zaplijenjenu nekretninu, plovilo ili zrakoplov,
• naknada sudskog izvršitelja za pripremu svakog programa dražbe ili ponovljene dražbe ili sažetka izvješća o zapljeni za tražbine od najviše 590 EUR = 53 EUR, za tražbine od 591 EUR do 6500 EUR = 2 % i za tražbine od 6501 EUR i više = 1 %, najviše 210 EUR,
• naknada dražbovatelja = 30 EUR,
• naknada sudskog izvršitelja za bilo koju drugu mjeru izvršenja = od 240 EUR do 400 EUR, kako usuglase sudski izvršitelj i njegov klijent,
• naknada svjedoka sudskog izvršitelja = 30 EUR po svjedoku i 60 EUR ako je svjedok sudski izvršitelj,
• ako se izvršenje otkaže, naknada sudskog izvršitelja smanjuje se za 50 %,
• 0,50 EUR po kilometru za put koji sudski izvršitelj i njegovi svjedoci moraju prijeći od svojeg sjedišta radi provedbe bilo koje radnje,
• posebna naknada sudskog izvršitelja ovisno o stupnju složenosti izvršenja: usuglašavaju je sudski izvršitelj i njegov klijent (nikad je ne plaća osoba nad kojom se provodi izvršenje).

3.2 Glavni uvjeti

Osnovni su uvjeti za izvršenje sljedeći:

• postojanje legitimnog interesa, odnosno potrebe za izvršenjem i pravnom zaštitom koja se njome pruža,
• valjanost tražbine.

Svrha je propisa o izvršenju uravnotežiti sukobe interesa između vjerovnika s jedne strane i dužnika ili trećih osoba s druge strane. Kriteriji koje sudovi primjenjuju u odobravanju mjere izvršenja sljedeći su:

• brza namira vjerovnika uz niske troškove,
• zaštita osobnih prava i legitimnih interesa dužnika,
• podudaranje interesa vjerovnika i dužnika u pogledu potrebe za postizanjem najbolje moguće cijene na dražbi,
• zaštita interesa trećih osoba.

4 Predmet i priroda mjera ovrhe

Predmet izvršenja može biti imovina dužnika i/ili sâm dužnik. Izvršenje je materijalna radnja koju provode službenici ovlašteni u tu svrhu, čija je izravna ili neizravna posljedica namira tražbina uz izvršenje koje provodi država. Mjera izvršenja može se provesti nad sljedećom imovinom:

• nekretninama u posjedu dužnika ili vjerovnika ili treće osobe, koji su spremni dobrovoljno ih predati,
• dužnikovim stvarnim imovinskim pravima na pokretnu imovinu treće strane,
• novcem,
• novčanim tražbinama osobe koja je predmet izvršenja protiv trećih osoba,
• nekretninama u vlasništvu dužnika ili stvarnim imovinskim pravima dužnika,
• plovilima,
• zrakoplovima,
• pravima intelektualnog vlasništva, patentima, filmskim pravima.

Mjera izvršenja ne može se provesti nad sljedećom imovinom:

• osobnim predmetima dužnika i njegove obitelji,
• hranom i gorivom koji su potrebni dužniku i njegovoj obitelji,
• medaljama, suvenirima, rukopisima, pismima, obiteljskim dokumentima i poslovnim knjigama,
• knjigama, glazbenim instrumentima, umjetničkim djelima,
• alatima, strojevima, knjigama ili drugim predmetima koji su potrebni osobama u radu,
• kvarljivom robom,
• udjelima u partnerstvima,
• sredstvima koja su dio zakonskog uzdržavanja,
• plaćom, mirovinom ili doprinosima iz osiguranja.

4.1 Koje vrste imovine mogu biti predmet ovrhe?

Dužnik i sve treće osobe moraju poštovati odluku o provedbi mjere izvršenja. Ako tijekom izvršenja dođe do otpora, sudski izvršitelj smije upotrijebiti silu da bi ga spriječio te može zatražiti pomoć tijela za provedbu zakona. Sudski izvršitelj može dovesti dvije odrasle osobe kao svjedoke ili drugog sudskog izvršitelja. U slučaju da dužnik ne poštuje odluku:

• ako dužnik ne ispuni svoju obvezu provedbe radnje koju može provesti i treća osoba, vjerovnik ima pravo provesti tu radnju na trošak dužnika,
• ako dužnik ne ispuni svoju obvezu koju ne smije provesti treća osoba i koja ovisi isključivo o tome je li on spreman provesti je ili ne, sud će mu naložiti da provede tu radnju i ako je ne provede, odrediti mu plaćanje novčane kazne u korist vjerovnika i kaznu pritvora,
• ako dužnik ima obvezu suzdržati se od neke radnje ili pristati na neku radnju, sud može za svako kršenje te obveze odrediti plaćanje novčane kazne u korist vjerovnika te pritvor.

Ni jedan od prethodno navedenih slučajeva ne utječe na pravo vjerovnika da zahtijeva nadoknadu predviđenu materijalnim pravom za gubitke pretrpljene kao posljedica neispunjavanja obveza dužnika. Dužnik u načelu može raspolagati imovinom; međutim, ako se imovinu zaplijeni, to je raspolaganje zabranjeno i ništavno za osobu koja ju je zaplijenila i za vjerovnike koji su prijavili svoje tražbine.

Ako je izvršenje usmjereno na bankovne račune dužnika, banka nije obvezna podnositelju zahtjeva otkriti sve pojedinosti o njima; međutim, ako se banci dostavi isprava za zapljenu novčanih tražbina u posjedu dužnika, raspolaganje zaplijenjenim iznosom zabranjuje se i ništavno je za osobu koja je izvršila zapljenu, a banka mora u roku od osam dana od dostave isprave o zapljeni potvrditi postoji li zaplijenjena tražbina (novčani depozit na bankovnom računu) i, ako je dostatna za namirenje osobe koja je izvršila zapljenu, mora toj osobi isplatiti novčani iznos.

4.2 Koje su posljedice mjera ovrhe?

U načelu nema odredbe kojom se određuje rok za podnositelja zahtjeva; postoje određena vremenska ograničenja, ali riječ je o rokovima do kojih nije moguće valjano provesti određene radnje, a ne o obvezujućim rokovima te se njima ne određuje izričito trenutak nakon kojeg podnositelj zahtjeva više ne može poduzimati radnje. Odredbom u skladu s kojom određene radnje treba poduzeti unutar određenog razdoblja nakon zapljene ili prije dražbe ne mijenja se osnova tog sustava. Kako bi se spriječilo predugo trajanje postupka, određen je konačni rok od godine dana nakon koje se zapljena i druge radnje ne mogu izvršiti na temelju istog naloga, a dražba se ne može održati na temelju zapljene koja je, zbog isteka tog roka poništena sudskom odlukom.

4.3 Koliko dugo vrijede takve mjere?

5 Postoji li mogućnost žalbe protiv odluke o odobrenju takve mjere?

Jedini je pravni lijek protiv postupka izvršenja podnošenje zahtjeva za pobijanje presude, koji može podnijeti osoba protiv koje je naložena provedba izvršenja ili bilo koji vjerovnik s legitimnim interesom u roku od 15 dana od prve mjere izvršenja ako se odnosi na valjanost isprave ili predsudskog postupka, do konačne mjere izvršenja ako se odnosi na valjanost bilo koje od mjera izvršenja, od prve do posljednje, te šest mjeseci nakon provedbe konačne mjere izvršenja ako se odnosi na valjanost te radnje. Zahtjev za pobijanje presude može podnijeti i treća osoba koja ima pravo na predmet izvršenja koji se osporava i na koje se može pozvati protiv osobe na koju je usmjereno izvršenje, bez posebnog roka. Nadležni je sud onaj u čijoj se jurisdikciji nalazi mjesto izvršenja, konkretno okružni građanski sud ako je izvršna isprava odluka okružnog građanskog suda [eirinodíkeio] i prvostupanjski sud sa sucem pojedincem [monomelés protodíkeio] u svim drugim slučajevima. Izvršenje se ne obustavlja samo zbog činjenice da je podnesen zahtjev za pobijanje presude; međutim, sudskom se odlukom na zahtjev podnositelja može naložiti obustavljanje postupka izvršenja, s jamstvom ili bez njega. Ta se odluka dostavlja službenicima za ovrhu koji ne mogu provesti ni jednu mjeru izvršenja ako za to nemaju izričito dopuštenje navedeno u odluci.

6 Postoje li ograničenja ovrhe, posebno povezana sa zaštitom ovršenika ili rokovima?

Sljedeća se ograničenja primjenjuju na izvršenje, posebno u pogledu zaplijenjene imovine: Sljedeća je imovina zaštićena od zapljene: (a) imovina koja je pretrpjela izravnu štetu, (b) udjeli u partnerstvima, (c) tražbine na temelju uzdržavanja koje proizlaze iz zakonodavstva ili oporučnog raspolaganja, kao i tražbine za doprinose supružnika za obiteljske potrebe, (d) tražbine u pogledu plaća, mirovina ili doprinosa iz osiguranja, osim ako postoji nepodmirena tražbina koja proizlazi iz zakonodavstva ili oporučnog raspolaganja ili doprinosa za obiteljske potrebe; u tom slučaju može se zaplijeniti polovina predmeta ovrhe, uzimajući u obzir iznose koje je primio dužnik, opseg obveza koje proizlaze iz njihova braka u pogledu ispunjavanja potreba obitelji i broj korisnika, (e) bilo koja vrsta pomoći ili potpore EU-a u posjedu agencije OPEKEPE kao treće osobe, dok se ne uplate na bankovni račun korisnika ili im se ne isplate na neki drugi način. Izuzeće utvrđeno u stavku 2. točki (d) primjenjuje se i ako se plaćanje iznosa izvršava uplatom na bankovni račun dužnika. Izuzeće se primjenjuje samo ako iznos na računu tijekom razdoblja od naloga za izvršenje do dana plaćanja nije viši od iznosa tražbine izuzete iz izvršenja.

Osim toga, dužnik ima pravo žaliti se na postupak izvršenja na temelju dva pravna lijeka:

(a) zahtjeva za prigovor na članak 933. Zakona o parničnom postupku u kojem se navodi sljedeće: Svaki prigovor osobe nad kojom se provodi izvršenje i vjerovnika s legitimnim interesom, koji se odnosi na valjanost izvršne isprave, postupak izvršenja ili tražbinu može se podnijeti samo s pomoću obavijesti o prigovoru dostavljene okružnom građanskom sudu ako je taj sud izdao izvršnu ispravu, a u svim drugim slučajevima prvostupanjskom sudu sa sucem pojedincem. Ako se različitim dokumentima dostavi više obavijesti o prigovoru, tajništvo mora osigurati da sve one budu utvrđene i iznesene na istoj sudskoj raspravi. Dodatni razlozi za prigovor mogu se podnijeti samo u posebnom zahtjevu koji se predaje tajništvu suda kojem se upućuje prigovor, pri čemu se sastavlja izvješće i dostavlja ga se drugoj strani najmanje osam (8) dana prije rasprave. Rasprava o prigovoru mora se zakazati u roku od šezdeset (60) dana od podnošenja zahtjeva, a poziv se tuženiku dostavlja dvadeset (20) dana prije rasprave. Mjesno nadležni sud jest okružni sud u mjestu izvršenja ako druge radnje u okviru postupka izvršenja slijede propisani redoslijed, a u suprotnom je nadležan sud koji je utvrđen u članku 584. Ako je izvršna isprava presuda ili nalog za plaćanje, prigovori se ne prihvaćaju u mjeri u kojoj su primjenjivi res judicata u skladu s člankom 330. odnosno člankom 633. stavkom 2. točkom (c). Tvrdnje koje se odnose na namirivanje tražbine moraju se dokazati isključivo u pisanom obliku ili priznanjem na sudu. Odluka o prigovoru mora se dostaviti u roku od šezdeset (60) dana nakon rasprave.

(b) u skladu s člankom 1000. Zakona o parničnom postupku, dužnik ima pravo zatražiti obustavu dražbe protiv njega. Konkretno, na zahtjev dužnika koji se neće prihvatiti ako nije podnesen petnaest (15) radnih dana prije dana održavanja dražbe, sud iz članka 933., tijekom rasprave o predmetu nakon postupka na temelju članka 686. i dalje, može obustaviti postupak dražbe na najviše šest (6) mjeseci od izvornog datuma dražbe ako ne postoji rizik od oštećivanja vjerovnika u postupku izvršenja i ako se može razumno očekivati da će dužnik namiriti vjerovnika u postupku izvršenja unutar tog razdoblja ili da će se, ako to razdoblje istekne, povećati prihodi u okviru dražbe. Ta se presuda mora dostaviti do podneva posljednjeg ponedjeljka prije dražbe, a obustava će uvijek biti odobrena ako se plate sljedeći iznosi: (a) bilo koji troškovi održavanja dražbe, koji će se procijeniti u presudi i (b) barem jedna četvrtina iznosa koji se duguje osobi koja provodi dražbu. Dražbovatelja se o presudi o obustavi dražbe obavješćuje istoga dana na koji se presuda donosi. Plaćanje se mora izvršiti do 10:00 sati na dan dražbe, a ako se plaćanje ne izvrši, dražba se nastavlja prema planu.

Ova je internetska stranica dio portala Vaša Europa.

Važno nam je vaše mišljenje o korisnosti pruženih informacija.