Utjecaj bolesti COVID-19 na građanske postupke i postupke u području nesolventnosti

1 Učinak bolesti COVID-19 na građanske postupke

1.1 Rokovi u građanskim postupcima

Zakonski rokovi, postupci izvršenja, zakonske kamatne stope:

Zakon br. 62/2020 o određenim izvanrednim mjerama povezanima s pandemijom bolesti COVID-19 i mjerama u području pravosuđa (dalje u tekstu „Zakon o bolesti COVID-19”) izmijenjen je 19. siječnja 2021. Tim zakonom uvedene su mjere ograničenja i druge mjere za koje je bila potrebna zakonska pravna osnova.

U skladu s izmijenjenim člankom 8. Zakona o bolesti COVID-19 tijek rokova propisanih zakonom u stvarima koje su uređene privatnim pravom privremeno je obustavljen (do 28. veljače 2021.) ili se od takvih rokova u određenim slučajevima odstupilo.

U skladu s člankom 2. Zakona o bolesti COVID-19 isto vrijedi i za postupovne rokove kojih se moraju pridržavati stranke u postupku. Ako rok nije moguće produljiti zbog opasnosti za život, zdravlje, sigurnost, slobodu ili opasnosti od znatne štete, sud može odlučiti da se ta odredba ne primjenjuje i da se zadani rokovi i dalje primjenjuju.

Odredbe o zakonskim kamatnim stopama nisu izmijenjene.

Primjena restriktivnih odredbi Zakona o bolesti COVID-19 bit će vremenski ograničena (do 28. veljače 2021.).

1.2 Organizacija pravosuđa i sudstvo

Člankom 3. Zakona o bolesti COVID-19 ograničen je broj stupnjeva suda pred kojima je potrebno održavati rasprave te je ograničeno sudjelovanje javnosti za vrijeme izvanrednih okolnosti ili situacija. Ako se rasprava održava putem videoveze, audiozapis rasprave zakonski je obvezan i mora biti dostupan što prije nakon završetka rasprave.

Izmijenjeni Zakon sadržava i nove smjernice Ministarstva pravosuđa namijenjene sudovima (ažurirane 3. studenoga 2020.) u kojima se sudovima nalaže da:

• održavaju rasprave u mjeri u kojoj je to nužno u skladu s člankom 3. stavkom 1. točkom (a) Zakona o bolesti COVID-19, odnosno da održavaju rasprave u skladu s odgovarajućim postupkom (u svim predmetima),
• poštuju provedbene dekrete Javnozdravstvenog tijela / regionalnih javnozdravstvenih tijela pri održavanju rasprava,
• osiguraju poštovanje sanitarnih propisa, kao što su upotreba sredstava za dezinfekciju ruku i nošenje maski,
• koriste opremu za videokonferencije ili druga sredstva za komunikaciju na daljinu u skladu s člankom 3. Zakona o bolesti COVID-19.

1.3 Pravosudna suradnja u EU-u

Zakonom o bolesti COVID-19 nisu uvedena posebna ograničenja u području prekogranične pravosudne suradnje u građanskim stvarima, no u takvim se slučajevima primjenjuju opća ograničenja.

Središnja tijela mogu uvesti rad od kuće, ali moraju osigurati normalno funkcioniranje i na vrijeme obrađivati zahtjeve.

Budući da ne postoji metoda sigurne elektroničke dostave korespondencije, upotreba e-pošte pravno je dopuštena samo u određenim slučajevima. Osim toga, upotreba e-pošte uključuje sigurnosni rizik i rizik da bi se mogli otkriti osjetljivi osobni podaci. Problematično je i dobivanje dokaza o dostavi pismena. Slovačka bi pozdravila jedinstven pristup na razini EU-a kojim bi se ispunili kriteriji potrebni za prekograničnu pravosudnu suradnju.

Opći zahtjevi/pitanja mogu se slati središnjim tijelima e-poštom:

• središnje tijelo u smislu Uredbe (EZ) br. 1393/2007 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 1206/2001 (Ministarstvo pravosuđa):civil.inter.coop@justice.sk
• središnje tijelo u smislu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2201/2003 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 4/2009 (Centar za međunarodnu pravnu zaštitu djece i mladih):info@cipc.gov.sk

2 Mjere povezane s nesolventnošću koje su donesene ili se planiraju donijeti u državama članicama nakon izbijanja pandemije

2.1 Materijalne mjere u slučaju nesolventnosti i povezane mjere s učinkom na ugovore

2.1.1 Obustava postupka u slučaju nesolventnosti

2.1.1.1 Obustava obveze podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti (dužnici)

Zakon br. 62/2020 o određenim izvanrednim mjerama povezanima s pandemijom bolesti COVID-19 i mjerama u području pravosuđa (dalje u tekstu „Zakon o bolesti COVID-19”) stupio je na snagu 27. ožujka. U skladu s člankom 4. Zakona o bolesti COVID-19 rok u kojem dužnik mora podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka produljen je s 30 na 60 dana. To se primjenjuje samo na provjeru bilance stanja jer su dužnici obvezni podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka samo na toj osnovi.

Primjena restriktivnih odredbi Zakona o bolesti COVID-19 vremenski je ograničena ([do] 30. travnja 2020.), ali to bi se moglo produljiti u budućnosti (za izmjenu tog Zakona bit će potrebna suglasnost vlade i parlamenta).

Zakon o bolesti COVID-19 izmijenio je i dopunio Institut za privremenu zaštitu poduzetnika (članak 8. i dalje Zakona o bolesti COVID-19), a stupio je na snagu 12. svibnja 2020.

Svrha je privremene zaštite uspostaviti vremenski ograničen okvir mjera za potporu učinkovitom upravljanju negativnim posljedicama širenja opasne zarazne bolesti COVID-19 na poduzeća.

Poduzetnici koji su dužnici nisu obvezni podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka samo ako su podnijeli zahtjev za privremenu zaštitu i ako je sud odobrio tu zaštitu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Zakona o bolesti COVID-19 poduzetnici pod privremenom zaštitom nisu obvezni podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka nad svojom imovinom tijekom trajanja privremene zaštite; to se odnosi i na osobe koje moraju podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka u ime poduzetnika. Međutim, dužnici mogu podnijeti zahtjev za privremenu zaštitu samo ako nisu bili nesolventni 12. ožujka 2020. i ako na dan podnošenja zahtjeva nema osnove za brisanje, a učinci proglašenja stečaja ili dozvole za restrukturiranje ne primjenjuju se na njih.

Prvotno je privremena zaštita trebala biti odobrena do 1. listopada 2020. (članak 18. Zakona o bolesti COVID-19), ali je Vladinom uredbom produljena do 31. prosinca 2020.

Nacrt zakona koji će, ako ga odobri Nacionalno vijeće Slovačke Republike, stupiti na snagu 1. siječnja 2021. sadržavat će slične odredbe.

2.1.1.2 Zaštita dužnika od vjerovnikova podnošenja zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti

Zaštita obustavom stečajnog postupka koji su pokrenuli vjerovnici može se odobriti samo dužnicima (poduzetnicima) koji su pod privremenom zaštitom (uvedena 12. svibnja 2020.). U skladu s člankom 17. stavkom 1. Zakona o bolesti COVID-19 postupci koji se odnose na vjerovnikov zahtjev za proglašenje stečaja u pogledu imovine poduzetnika koji je pod privremenom zaštitom podnesen nakon 12. ožujka 2020. obustavljaju se; to se primjenjuje i na vjerovnikove tražbine za vrijeme privremene zaštite. Obustavljaju se i postupci u slučaju nesolventnosti koji su pokrenuti na temelju zahtjeva vjerovnika podnesenog nakon 12. ožujka 2020.

Nacrtom zakona predviđa se da za vrijeme privremene zaštite nije moguće donijeti odluku o pokretanju stečajnog postupka protiv poduzetnika koji je pod privremenom zaštitom.

2.1.2 Obustava prisilne naplate potraživanja i obustava raskida ugovora

2.1.2.1 Opći/posebni moratoriji na prisilnu naplatu potraživanja / određenih vrsta potraživanja

Privremeno se zabranjuju ovrhe na temelju založnog prava ili hipoteke te sudske prodaje (do 31. svibnja) na temelju članaka 6. i 7. Zakona o bolesti COVID-19.

Slovački poduzetnici čije je poslovanje ugroženo zbog mjera povezanih s bolešću COVID-19 mogu zatražiti sudsku odluku koja ima slične učinke kao privremeni moratorij u postupcima restrukturiranja (u nastavku se nalazi detaljan popis). Poduzetnici (fizičke ili pravne osobe s boravištem ili registriranim uredom u Slovačkoj) koji nisu nesolventni, koji ne posluju nezakonito i protiv kojih se ne vodi ovršni postupak na dan 12. ožujka 2020. mogu zatražiti privremeni moratorij služeći se odgovarajućim obrascem (trgovačka društva i partnerstva moraju ispuniti obrazac elektronički, ali to ne vrijedi za fizičke osobe). Moratorij stupa na snagu nakon što sud izda odluku o odobrenju moratorija. Takve se odluke mogu osporavati na sudu (svatko to može učiniti) i moratorij se zbog toga može naknadno ukinuti. Moratorij je vremenski ograničen – može trajati najdulje do 1. listopada 2020. (ako se ne ukine prije).

Privremena zaštita traje do 31. prosinca 2020.

Ta nova vrsta moratorija ima učinke koji su usporedivi s moratorijem u postupcima restrukturiranja:

• obustavlja se obveza dužnika ili njegove uprave za podnošenje zahtjeva za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti,
• vjerovnici ne smiju podnijeti zahtjev za pokretanje postupka u slučaju nesolventnosti za svojeg dužnika,
• ovršni postupci pokrenuti nakon 13. ožujka obustavljaju se,
• založna prava protiv poduzeća ili dijelova poduzeća ne mogu biti predmetom ovrhe,
• postoje ograničenja u pogledu kompenzacija,
• obustavlja se mogućnost raskida ugovora.

U skladu s člankom 17. stavkom 3. Zakona o bolesti COVID-19 ovršni postupci pokrenuti nakon 12. ožujka 2020. protiv poduzetnika koji su pod privremenom zaštitom radi namirenja potraživanja od njihove poslovne djelatnosti obustavljaju se tijekom trajanja privremene zaštite.

Zakonom o bolesti COVID-19 predviđa se i izvanredna odgoda ovrhe na zahtjev dužnika (članak 3.a), ali samo do 1. prosinca 2020.

Nacrtom zakona (koji je na snazi od 1. siječnja 2021.) predviđeno je da čak i ako se ovrha ne obustavi, tijekom trajanja privremene zaštite ovrha ne smije utjecati na poduzeće, pokretnine, prava ili drugu imovinu poduzetnika koji je pod privremenom zaštitom, osim ako se ovrha odnosi na povrat nezakonite državne potpore.

2.1.2.2 Obustava raskida (općih/posebnih) ugovora

U skladu s člankom 17. stavkom 5. Zakona o bolesti COVID-19, nakon odobravanja privremene zaštite [ugovornoj stranci] druga stranka ne smije raskinuti ugovor, odustati od ugovora ili odbiti izvršenje ugovora zbog kašnjenja u izvršenju poduzetnika koji je pod privremenom zaštitom ako je kašnjenje nastupilo u razdoblju od 12. ožujka 2020. do datuma stupanja na snagu tog Zakona i bilo je uzrokovano bolešću COVID-19; to se ne primjenjuje ako druga stranka izravno ugrožava poslovanje poduzeća. Time se ne dovodi u pitanje pravo druge ugovorne stranke da nakon stupanja tog Zakona na snagu raskine ugovor, odustane od ugovora ili odbije izvršiti ugovor zbog kašnjenja u izvršenju poduzetnika koji je pod privremenom zaštitom.

Prema nacrtu zakona obustavit će se i mogućnost raskida ugovora.

2.2 Prekid rada građanskih sudova, uključujući stečajne sudove, i obustave postupaka

U skladu s člankom 1. Zakona o bolesti COVID-19 tijek rokova propisanih zakonom u stvarima koje su uređene privatnim pravom privremeno je obustavljen ili se od takvih rokova u određenim slučajevima odstupilo.

U skladu s člankom 2. Zakona o bolesti COVID-19 isto vrijedi i za postupovne rokove kojih se moraju pridržavati stranke u postupku. Ako rok nije moguće produljiti zbog opasnosti za život, zdravlje, sigurnost, slobodu ili opasnosti od znatne štete, sud može odlučiti da se ta odredba ne primjenjuje i da se zadani rokovi i dalje primjenjuju.

Obje mjere primjenjivale su se samo do 30. travnja.

Zakonom o bolesti COVID-19 predviđeno je da za vrijeme izvanrednog stanja sudovi održavaju ročišta, glavne rasprave i javne rasprave samo kad je to nužno. Zaštita zdravlja tijekom tog razdoblja opravdava isključivanje javnosti s ročišta, glavnih rasprava i javnih rasprava (članak 3.).

2.3 Druge mjere u slučaju nesolventnosti (one povezane s tužbama radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, planovima reorganizacije, neformalnim sporazumima i drugim, prema potrebi)

Ako je poduzetnik pod privremenom zaštitom, tijek rokova za osporavanje pravnih akata obustavljen je dok traje privremena zaštita. Time se sprečava diskriminacija u korist dužnika.

2.4 Povezane mjere koje se ne odnose na nesolventnost (odgode plaćanja, bankovni zajmovi, socijalno osiguranje, zdravstveno osiguranje, subvencije za poduzeća)

• financijska pomoć poduzetnicima fizičkim osobama te malim i srednjim poduzećima (moguća jamstva za zajmove ili plaćanja kamata na zajam), Zakon br. 75/2020,
• odgoda otplate hipotekarnih kredita za potrošače (devet mjeseci) u skladu sa Zakonom br. 75/2020,
• odgoda otplate zajmova za mala i srednja poduzeća te poduzetnike fizičke osobe (devet mjeseci) u skladu sa Zakonom br. 75/2020,
• odgoda plaćanja zdravstvenog, socijalnog i starosnog osiguranja za neke poslodavce i poduzetnike fizičke osobe (povezana sa smanjenjem prometa zbog mjera povezanih s bolešću COVID-19) u skladu sa Zakonom br. 68/2020,
• produljenje roka za poreznu prijavu u skladu sa Zakonom br. 67/2020.