Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

Navigacijski put

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Prekogranični postupak obiteljskog mirenja - Malta

Zakoni kojima je uređeno mirenje

Primjenjivi zakon na Malti jest poglavlje 474., odnosno Poveznica se otvara u novom prozoruZakon o mirenju.

Što je mirenje?

Kada par vodi spor oko obiteljskih pitanja, partneri mogu zatražiti pomoć miritelja koji će im pomoći da dođu do sporazumnog rješenja bez pokretanja službenog postupka na sudu. U skladu s malteškim pravom, mirenje je obvezan korak koji par mora proći prije pokretanja postupka za rastavu pred građanskim sudom (obiteljski odjel).

Tko je miritelj i koja je njegova uloga?

Miritelj je osoba koja pomaže strankama da dođu do sporazumnog rješenja. On je nepristrana i nezavisna osoba koju imenuje sud. U nekim slučajevima stranke same biraju miritelja uz naknadu. Svi su miritelji stručno kvalificirani za tu ulogu. Većinom su to obiteljski terapeuti, socijalni radnici ili odvjetnici.

Miritelj nikada ne može svjedočiti na sudu o onome što je rečeno u postupku mirenja ako stranke nastave sa sudskim slučajem.

Tko se može prijaviti za mirenje?

Mirenje se može upotrebljavati u sljedećim slučajevima:

  • za rastavu ili razvod (pod uvjetom da u slučaju razvoda supružnici žive odvojeno četiri godine ili dulje);
  • za uzdržavanje supružnika;
  • za uređivanje pitanja u vezi s djetetom rođenim izvan braka, na primjer skrbi i skrbništva, prava na posjećivanje i uzdržavanje;
  • za izmjenu ugovora o rastavi ili razvodu;
  • za izmjenu ugovora kojim su uređeni skrb i skrbništvo te stranke nad djetetom, prava na posjećivanje ili uzdržavanje.

Osoba ne mora biti u braku da bi se prijavila za mirenje.

Kako započinje postupak mirenja i od čega se sastoji?

Da bi pristupila mirenju, zainteresirana stranka mora podnijeti dopis upućen tajniku suda kojim se traži dopuštenje za pokretanje postupka mirenja. U dopisu se moraju navesti ime i adresa obje stranke te broj osobne iskaznice osobe koja podnosi takav dopis. Dopis ne mora potpisati odvjetnik da bi bio valjan. Dopis se podnosi tajništvu obiteljskog suda i postupak je potpuno besplatan.

Mirenje se može pokrenuti i obavješću, no taj se postupak upotrebljava kada se obje stranke slažu oko većine pravnih pitanja. U obavijesti su navedene iste pojedinosti kao i u dopisu, uz razliku da stranke također predstavljaju ugovor koji su izradili njihovi odvjetnici ili zajednički javni bilježnik. Obavijesti moraju potpisati obje stranke i njihov javni bilježnik ili oba njihova odvjetnika i njihov javni bilježnik.

Nakon što se podnese dopis ili obavijesti, imenuje se miritelj s popisa koji utvrđuje sud. Stranke mogu i same privatno odabrati miritelja ako se slažu. Miritelj će strankama poštom poziv s datumom na koji trebaju doći na sud. Sastanci se održavaju u privatnoj prostoriji u kojoj su prisutni samo miritelj i odvjetnici stranaka ako stranke to žele. Za mirenje nije potrebna prisutnost odvjetnika.

Miritelj će sa strankama ispitati mogućnost pomirenja. Ako miritelj smatra da postoji mogućnost da brak ili veza uspije, može poslati par na savjetovanje i obustaviti mirenje. Ako stranke smatraju da njihov brak ili veza više ne funkcionira, miritelj će pokušati pomoći strankama da postignu dogovor o svojoj djeci i imovini.

Ako stranke uspiju postići dogovor, miritelj sastavlja i čita ugovor i ako su stranke zadovoljne sadržajem ugovora, miritelj će službeno predati ugovor u tajništvo da bi ga mogao vidjeti sudac. Ako sudac odobri sadržaj, stranke mogu otići javnom bilježniku koji će objaviti ugovor i učiniti ga službenim.

Ako se stranke ne mogu dogovoriti, mirenje se zaključuje i stranke su ovlaštene pokrenuti sudski slučaj. Stranke moraju pokrenuti postupak pred građanskim sudom (obiteljski odjel) u roku od dva mjeseca od zaključenja mirenja. U slučaju da stranke propuste pokrenuti postupak u zadanom roku, par će ponovno morati započeti postupak putem mirenja.

Što ako jedna od stranaka živi u inozemstvu?

Prekogranični spor jest spor u kojem barem jedna stranka ima domicil ili uobičajeno boravište na Malti, a druga stranka ima domicil ili uobičajeno boravište u drugoj državi članici na datum:

  • kada se stranke slože koristiti se mirenjem nakon nastanka spora;
  • kada sud odredi mirenje;
  • kada nastane obveza mirenja u skladu s nacionalnim pravom ili
  • u predmetima u kojima sud donese rješenje ili nalog, od datuma takvog rješenja ili naloga.

U takvom slučaju osoba koja boravi ili ima domicil u inozemstvu putuje na Maltu ili daje punomoć za zastupanje svojem odvjetniku na Malti i zatim putuje na Maltu samo da bi potpisala ugovor o rastavi. S druge strane, ako osoba koja ima domicil ili uobičajeno boravište na Malti ne zna gdje boravi njezin partner (npr. ako je otišao s Malte ili napustio partnera), treba podnijeti dopis za mirenje u kojem navodi tu činjenicu pod prisegom te se dopis odmah zaključuje i navedena osoba pokreće sudski slučaj protiv kuratora odsutne stranke kojeg imenuje sud.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 11/01/2018