Razvod braka - Estonija

Izvorna jezična inačica ove stranice estonski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.
Sljedeći jezici: engleski već su prevedeni.

SADRŽAJ

1 Koji su uvjeti za dobivanje razvoda?

Razvod mogu odobriti matični ured ili javni bilježnik uz suglasnost bračnih drugova na temelju zajedničkog pisanog zahtjeva ili sud na temelju tužbe jednog od bračnih drugova protiv drugog. Posljednji se scenarij primjenjuje ako se bračni drugovi ne slažu oko razvoda ili okolnosti povezanih s razvodom ili ako matični ured nije nadležan za odobravanje razvoda.

2 Koji su razlozi razvoda?

Matični ured ili javni bilježnik mogu odobriti razvod uz suglasnost bračnih drugova na temelju zajedničkog pisanog zahtjeva i ako oba bračna druga borave u Estoniji.

Brak se može razvesti i na temelju tužbe koju je podnio jedan od bračnih drugova protiv drugog.

3 Koje su pravne posljedice razvoda s obzirom na:

3.1 osobne odnose između supružnika (npr. prezime)

Razvod ne utječe na osobne odnose između bračnih drugova. Nakon razvoda, sud ili matični ured osobi mogu vratiti njezino prethodno prezime na temelju zahtjeva; u protivnom se zadržava prezime prihvaćeno u trenutku sklapanja braka.

3.2 podjelu imovine supružnika

Nakon razvoda imovina se bračnih drugova dijeli u skladu s odabranim imovinskim režimom. U slučaju zajedničke imovine bračni je drugovi obično dijele među sobom na jednake dijelove u skladu s odredbama o prestanku zajedničkog vlasništva. Sastav imovine utvrđuje se po prestanku imovinskog režima. Bračni drugovi nemaju obvezu podijeliti imovinu nakon razvoda. Sve do podjele zajedničke imovine bračni drugovi zajednički ostvaruju prava i izvršavaju obveze povezane s njome. Osim toga, bračni drugovi imaju pravo zajednički posjedovati predmete koji čine dio njihove zajedničke imovine. Nakon prestanka imovinskog režima u okviru kojeg se dijeli uvećana imovina utvrđuju se stečevina obaju bračnih drugova te financijsko potraživanje koje proizlazi iz obveze dijeljenja stečevine.

Ako bračni drugovi žele podijeliti svoju imovinu nakon razvoda, imovina se dijeli u skladu s odabranim režimom podjele imovine ili u skladu sa sporazumom o bračnoj imovini. Ako su bračni dugovi potpisali sporazum o bračnoj imovini, on prestaje vrijediti u trenutku razvoda braka. Nakon raskida sporazuma o bračnoj imovini u slučaju razvoda, prestaju sva prava i obveze koje proizlaze iz sporazuma o bračnoj imovini. Imovina se dijeli u skladu sa sporazumom o bračnoj imovini.

3.3 maloljetnu djecu supružnika

Razvod kao takav ne utječe na roditeljsku odgovornost i roditelji zadržavaju zajedničko skrbništvo.

Roditelji bi se u načelu trebali dogovoriti s kim će dijete živjeti, tko će sudjelovati u odgoju djeteta i u kojoj mjeri te kako i koliko dugo će se plaćati uzdržavanje. Mjesečni iznos uzdržavanja za jedno dijete ne smije biti manji od pola minimalne mjesečne plaće koju je utvrdila estonska Vlada.

Ako roditelji ne žele ili ne mogu ostvarivati svoje pravo zajedničkog skrbništva, svaki roditelj ima pravo od suda zatražiti da se pravo skrbništva nad djetetom djelomično ili u potpunosti prenese na njega.

3.4 obvezu plaćanja naknade za uzdržavanje drugom supružniku?

Razvedeni bračni drug ima pravo na uzdržavanje:

1)          dok dijete ne navrši tri godine ako, nakon razvoda, razvedeni bračni drug ne može uzdržavati sebe zbog brige za dijete bračnog druga;

2)          ako se, nakon razvoda, razvedeni bračni drug ne može uzdržavati zbog svoje dobi ili zdravlja ili ako je potreba za pomoći zbog starosti ili zdravstvenog stanja postojala u trenutku razvoda. Uzdržavanje na temelju dobi ili zdravstvenog stanja od drugog se razvedenog bračnog druga može zatražiti i u slučajevima kada je potreba za pomoći zbog dobi ili zdravstvenog stanja već postojala u trenutku kada je bračni drug izgubio pravo na primanje uzdržavanja od drugog bračnog druga na temelju drugih zakonom predviđenih osnova. Uzdržavanje se isplaćuje sve dok se od osobe koja ima pravo na uzdržavanje ne može očekivati da zarađuje.

Otac djeteta mora isplaćivati uzdržavanje majci djeteta osam tjedana prije i dvanaest tjedana nakon rođenja djeteta.

Sud može razvedenog bračnog druga osloboditi obveze plaćanja uzdržavanja na temelju razloga propisanih zakonom.

Razvedeni bračni drug koji ima pravo na uzdržavanje može zatražiti ispunjenje pravne obveze uzdržavanja tek nakon što je podnio tužbu.

4 Što pravni pojam „zakonska rastava” znači u praksi?

Smatra se da su bračni drugovi zakonski rastavljeni ako nemaju zajedničko kućanstvo ili bračni suživot i barem jedan od bračnih drugova jasno nema želju obnoviti ili stvoriti bračni suživot.

5 Koji su uvjeti za zakonsku rastavu?

Bračni drugovi žive odvojeno.

6 Koje su pravne posljedice zakonske rastave?

Ako su bračni drugovi zakonski rastavljeni, svaki od bračni drugova može učiniti sljedeće:

1)          tražiti od drugog bračnog druga sve predmete koji su se upotrebljavali u interesu obitelji ako su bračnom drugu ti predmeti potrebni u njegovu ili njezinu odvojenom kućanstvu ili on ili ona imaju zakoniti interes da se nastave njima koristiti. Sav standardni namještaj iz zajedničkog kućanstva koji je u zajedničkom vlasništvu bračnih drugova dijeli se između bračnih drugova na temelju načela jednakosti. Oba bračna druga u načelu mogu predati zahtjev za stjecanje pojedinačnog vlasništva nad osobnim stvarima. Sva zajednička imovina (tj. osobito imovina u zajedničkom vlasništvu bračnih drugova) dijeli se pravedno i uzimajući u obzir interese svakog bračnog druga i djece;

2)          tražiti od drugog bračnog druga da prenese zajednički obiteljski smještaj ili njegov dio na njegovo ili njezino isključivo korištenje kako bi se izbjegli veliki osobni sukobi. Iako bi se  to u prvom redu trebalo temeljiti na povlaštenim pravima vlasnika kuće ili stana, kuća ili stan mogu se ostaviti na korištenje bračnom drugu koji nije vlasnik ako sud to smatra nužnim kada se uzmu u obzir sredstva za život obaju partnera i interesi djeteta.

Ako su bračni drugovi zakonski rastavljeni, svaki bračni drug mora osigurati uzdržavanje u obliku redovitih novčanih iznosa za pokrivanje troškova drugog bračnog druga koji su u interesu obitelji.

7 Što izraz „poništenje braka” znači u praksi?

Poništaj braka znači da se brak smatra nevažećim od samog početka. Brak se može poništiti samo sudskom presudom.

8 Koji su uvjeti za poništenje braka?

Poništaj braka može se temeljiti samo na osnovi nevaženja braka navedenoj u Obiteljskom zakonu (perekonnaseadus), odnosno, sud može poništiti brak na temelju tužbe u sljedećim slučajevima:

1)          u trenutku sklapanja braka prekršen je zahtjev koji se odnosi na najnižu dob za brak ili na aktivnu pravnu sposobnost

2)          u trenutku sklapanja braka prekršena je zabrana braka propisana Zakonom

3)          u trenutku sklapanja braka prekršeni su formalni zahtjevi propisani Zakonom

4)          u trenutku sklapanja braka barem jedan od bračnih drugova imao je privremeni psihički poremećaj ili nije mogao ostvarivati svoju volju iz nekog drugog razloga

5)          brak je sklopljen na prijevaru ili prisilno, uključujući prikrivanjem zdravstvenog stanja ili osobnih pojedinosti bračnog druga, ako su te pojedinosti važne za valjanost braka

6)          jedan ili oba bračna druga nisu imali namjeru izvršavati obveze koje proizlaze iz braka već je brak sklopljen u druge svrhe, posebno s namjerom dobivanja dozvole boravka u Estoniji (fiktivni brak)

7)          bračni su drugovi istog spola uslijed promjene spola izvršene za vrijeme braka.

Osim toga, brak se smatra nevažećim u sljedećim situacijama:

1)          brak je sklopljen između osoba istog spola

2)          činjenicu sklapanja braka potvrdila je osoba koja nema nadležnosti matičara ili

3)          barem jedna od stranaka nije izrazila želju da uđe u brak.

9 Koje su pravne posljedice poništenja braka?

Nakon poništaja braka smatra se da je brak bio nevažeći od samog početka. Osobe čiji je brak poništen više jedna prema drugoj nemaju prava i obveze koje proizlaze iz braka (uključujući one koje proizlaze iz sporazuma o bračnoj imovini, koji se također smatra nevažećim).

Ako je brak poništen zato što je jedan od budućih bračnih drugova od drugog budućeg bračnog druga sakrio da je već bio u braku, ili ako ga je drugi bračni drug prijevarom ili prisilom natjerao na brak, sud može toj osobi naložiti plaćanje uzdržavanja osobi s kojom je bila u poništenom braku primjenom pravila koja se odnose na plaćanje uzdržavanja bračnom drugu. Na zahtjev stranke koja je nezakonito prisiljena na brak, sud može na imovinski režim stranaka primijeniti odredbe koje se odnose na bračnu imovinu (tj. zajedničku imovinu stranaka).

Djeca iz poništenog braka imaju ista prava i obveze kao i djeca iz braka.

10 Postoje li načini alternativnog izvansudskog rješavanja pitanja povezanih s razvodom bez obraćanja sudu?

Matičar ili javni bilježnik mogu odobriti razvod na temelju dogovora bračnih drugova. Pravne posljedice razvoda (tj. podjela bračne imovine) mogu se utvrditi sporazumom između uključenih stranaka.

U slučaju spora bračnih drugova oko okolnosti razvoda, postoje izvansudski načini za pronalaženje rješenja.

11 Gdje trebam podnijeti zahtjev (molbu) za razvod/zakonsku rastavu/poništenje braka? Koje formalnosti treba poštovati i koje dokumente moram priložiti zahtjevu?

Zahtjev za razvod moguće je podnijeti:

1)          matičnom uredu u mjestu boravišta jednog od bračnih drugova (ako oba bračna druga imaju boravište u Estoniji)

2)          javnom bilježniku

3)          prvostupanjskom sudu koji je nadležan u mjestu boravišta tuženika (županijski sud).

Zahtjev za poništaj braka potrebno je podnijeti sudu u mjestu boravišta tuženika.

Matični ured odobrava razvod na temelju zajedničkog pisanog zahtjeva bračnih drugova. Bračni drugovi trebali bi u zahtjevu potvrditi da nemaju sporova u pogledu djece, podjele zajedničke imovine ili naloga za uzdržavanje. Zahtjevi za razvod braka trebali bi biti popraćeni potvrdom o sklopljenom braku. Ako bračni drug iz valjanih razloga ne može osobno doći u matični ured kako bi podnio zahtjev, on ili ona mogu podnijeti zasebne zahtjeve koje je ovjerio javni bilježnik. Dokumenti na stranom jeziku moraju se dostaviti u matični ured s prijevodom koji su ovjerili javni bilježnik, konzularni službenik ili ovlašteni sudski tumač. Svaki dokument kojim se potvrđuje brak sklopljen u stranoj zemlji mora biti legaliziran ili nositi apostil, osim ako je međunarodnim sporazumom propisano drugačije.

Javni bilježnik odobrava razvod na temelju zajedničkog pisanog zahtjeva bračnih drugova. Zahtjevi za razvod braka trebali bi biti popraćeni potvrdom o sklopljenom braku. Ako bračni drug iz valjanih razloga ne može osobno doći u ured javnog bilježnika kako bi podnio zajednički zahtjev, on ili ona mogu podnijeti zasebne zahtjeve koje je ovjerio javni bilježnik. Dokumenti na stranom jeziku moraju se dostaviti u matični ured s prijevodom koji su ovjerili javni bilježnik, konzularni službenik ili ovlašteni sudski tumač. Svaki dokument kojim se potvrđuje brak sklopljen u stranoj zemlji mora biti legaliziran ili nositi apostil, osim ako je međunarodnim sporazumom propisano drugačije.

U bračnim sporovima pred estonskim sudom tužbeni zahtjev podnosi se sudu koji je nadležan u mjestu zajedničkog boravišta bračnih drugova, ili, ako ga nema, sudu koji je nadležan u mjestu boravišta tuženika. Ako tuženik nema boravište u Estoniji, tužba se podnosi sudu koji je nadležan u mjestu gdje boravište ima zajedničko maloljetno dijete stranaka te, ako nemaju zajedničko maloljetno dijete, sudu koji je nadležan u mjestu boravišta tužitelja. Kod podnošenja tužbe za razvod, zakonsku rastavu ili poništaj braka sudu, zahtjev mora ispunjavati sve formalne zahtjeve propisane Zakonom o parničnom postupku (tsiviilkohtumenetluse seadustik) u odnosu na građanske tužbe. Zahtjev i sve dokazne isprave sudu se moraju dostaviti pisanim ili elektroničkim putem, na estonskom i u formatu A4.

U zahtjevu mora biti naveden naziv suda i pojedinosti o podnositelju i tuženiku (bračnim drugovima) te njihovoj djeci, kao i jasno izražen zahtjev tužitelja. Osim toga, potrebno je naznačiti i činjenice koje predstavljaju osnovu tužbe. Tuženik bi trebao navesti i predstaviti dokaze koje možda posjeduje.

Uz navedeno, ako se dijeli zajednička imovina, u zahtjevu je potrebno navesti sastav i mjesto imovine, potrebno je utvrditi vrijednost imovine tužitelja te je potrebno podnijeti prijedlog o podjeli zajedničke imovine. Ako su bračni drugovi potpisali sporazum o bračnoj imovini, potrebno ga je priložiti uz zahtjev.

Podnositelj ili njegov ili njezin zastupnik moraju potpisati pismeni zahtjev. Ako se to vrši putem zastupnika, potrebno je uključiti ispravu o ovlaštenju ili neku drugu ispravu kojom se potvrđuju ovlasti predstavljanja.

12 Mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Ako osoba koja traži pravnu pomoć ne može platiti troškove postupka zbog vlastite financijske situacije ili ih može platiti samo djelomično ili u obrocima te ako postoji dovoljan razlog vjerovati da će planirano sudjelovanje u postupku biti uspješno, sud tu osobu može u potpunosti ili djelomično osloboditi obveze plaćanja troškova postupka te će te troškove morati snositi država.

13 Je li moguće uložiti žalbu na odluku povezanu s razvodom/zakonskom rastavom/poništenjem braka?

Žalbu protiv presude o razvodu, zakonskoj rastavi ili poništaju braka moguće je podnijeti u skladu s općim odredbama koje se primjenjuju na žalbene postupke, ako podnositelj zaključi da se presuda prvostupanjskog suda zasniva na pogrešci u zakonu (npr. prvostupanjski sud netočno je primijenio zakonsku odredbu materijalnog ili postupovnog prava).

14 Što treba učiniti kako bi se u ovoj državi članici priznala odluka o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici?

U skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 2201/2003, presuda o razvodu donesena u jednoj državi članici automatski se priznaje u drugim državama članicama Europske unije (osim Danske) i nije potrebno provoditi posebni postupak.

15 Kojem se sudu moram obratiti kako bih se usprotivio priznavanju odluke o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici? Koji se postupak primjenjuje u takvim slučajevima?

Za osporavanje priznanja odluke o razvodu, zakonskoj rastavi ili poništaju braka, potrebno se obratiti žalbenom sudu države članice navedenom na popisu objavljenom u Uredbi Vijeća (EZ) br. 2201/2003.

U Estoniji tu zadaću obavlja okružni sud.

Postupak i rok za podnošenje žalbe protiv sudske odluke utvrđuje se sudskom odlukom.

16 Koje zakonodavstvo u vezi s razvodom sud primjenjuje u postupcima između supružnika koji ne žive u ovoj državi članici ili su različitih nacionalnosti?

Na razvod braka primjenjuje se zakonodavstvo države u kojoj se nalazi uobičajeno boravište bračnih drugova. Ako stranke imaju boravište u različitim državama, ali imaju isto državljanstvo, opće pravne posljedice braka definirane su zakonodavstvom države čiji su oni državljani. Ako bračni drugovi žive u različitim državama i imaju različito državljanstvo, opće zakonske posljedice braka utvrđuju se na temelju zakona države posljednjeg zajedničkog boravišta, pod uvjetom da jedan od bračnih drugova živi u toj državi. Ako na temelju navedenog nije moguće utvrditi zakon koji se primjenjuje na opće pravne posljedice braka, primjenjuje se zakon države s kojom bračni drugovi imaju najjače veze.

Ako razvod nije dopušten u skladu s prethodno navedenim zakonom ili je dopušten samo podložno vrlo strogim uvjetima, primjenjuje se estonsko pravo ako jedan od bračnih drugova ima boravište u Estoniji ili estonsko državljanstvo ili ako je imao boravište u Estoniji ili estonsko državljanstvo u trenutku sklapanja braka.


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 23/10/2017