Zatvori

BETA VERZIJA PORTALA SADA JE DOSTUPNA!

Posjetite BETA verziju europskog portala e-pravosuđe i pošaljite nam povratne informacije!

 
 

menu starting dummy link

Page navigation

menu ending dummy link

Razvod braka - Slovenija

Izvorna jezična inačica ove stranice slovenski nedavno je izmijenjena. Naši prevoditelji trenutačno pripremaju jezičnu inačicu koju vidite.

SADRŽAJ

1 Koji su uvjeti za dobivanje razvoda?

U slovenskom su zakonodavstvu priznati: a) sporazumni razvod i b) sudski postupak razvoda braka.

a) U slučaju sporazumnog razvoda braka sud odobrava razvod u skladu s člankom 64. Zakona o braku i obiteljskim odnosima (Zakon o zakonski zvezi in družinskih razmerjih, ZZZDR) pod uvjetom da su bračni drugovi postigli dogovor oko brige, odgoja i uzdržavanja zajedničke djece i o odnosu djece s roditeljima (pri čemu treba tražiti mišljenje centra za socijalnu skrb) te ako su dostavili, u obliku ovršne javnobilježničke isprave, sporazum o podjeli zajedničke imovine, o tome koji će bračni drug ostati ili postati stanar u njihovu stanu, kao i o uzdržavanju bračnog druga koji nema sredstva za uzdržavanje i nezaposlen je, ali  ne svojom krivnjom.

b) Ako je brak iz nekog razloga postao „neizdrživ”, bilo koji od bračnih drugova može zatražiti razvod pokretanjem parnice za razvod braka. U tom slučaju sud odlučuje o brizi, odgoju i uzdržavanju zajedničke djece bračnih drugova te o njihovu kontaktu s roditeljima. Prije donošenja odluke Sud je dužan zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb.

U oba slučaja po primitku zahtjeva za sporazumni razvod i zahtjeva za pokretanje parnice za razvod braka sud nalaže nadležnom centru za socijalnu skrb da obavi savjetovanje u kojem moraju sudjelovati oba bračna druga osobno bez opunomoćenika. Centar za socijalnu skrb izvješćuje sud o rezultatima savjetovanja.

2 Koji su razlozi razvoda?

  • U Zakonu o braku i obiteljskim odnosima priznata je samo jedna osnova za razvod: neizdrživost braka. To znači da je bračni odnos potpuno i nepopravljivo narušen i da se više ne može spasiti. Brak se smatra „neizdrživim” kada odnosi između bračnih drugova nisu samo privremeno narušeni već su, iz ozbiljnih razloga, potpuno i nepopravljivo narušeni. Neizdrživost se ocjenjuje u skladu sa situacijom u trenutku rasprave, uzimaući u obzir sve okolnosti koje su dovele do trenutačne situacije. Sud utvrđuje neizdrživost i u slučaju kada bračni drug pristane na razvod.
  • Brak se može raskinuti na zahtjev jednog od bračnih drugova i ne postoji uvjet da brak mora biti neizdrživ za oba partnera.
  • Ne postavlja se pitanje čija je krivnja za neizdrživost braka niti to sud utvrđuje tijekom postupka. Brak se također može raskinuti na zahtjev bračnog druga koji je odgovoran za činjenicu da je brak postao neizdrživ.

3 Koje su pravne posljedice razvoda s obzirom na:

Pravne posljedice razvoda detaljno su opisane u nastavku:

3.1 osobne odnose između supružnika (npr. prezime)

Osoba koja promijeni prezime prilikom sklapanja braka može, u roku od šest mjeseci od pravomoćne presude o razvodu braka ili presude o poništaju braka, podnijeti izjavu da želi vratiti prezime koje je imala prije braka. Tu izjavu može predati samo osoba koja nije dalje mijenjala prezime tijekom braka (članak 17. Zakona o osobnom imenu, ZOI-1). Pitanje promjene prezimena upravno je pitanje o kojem ne odlučuje sud već upravno tijelo.

3.2 podjelu imovine supružnika

Prilikom podjele zajedničke imovine zakonska je pretpostavka da bračni drugovi imaju jednaki udio u zajedničkoj imovini. Međutim, bračni drug koji smatra da će biti u nepovoljnom položaju nakon podjele imovine može zatražiti utvrđivanje svog dijela razmjerno svom doprinosu bračnoj imovini. Pritom sud uzima u obzir prihode svakog bračnog druga, ali i druge okolnosti, kao što su pomoć koju jedan bračni drug pruža drugome, briga i udržavanje djece, obavljanje kućanskih poslova, održavanje imovine i sve druge oblike rada i sudjelovanja u upravljanju zajedničkom imovinom, njenom održavanju i povećanju.

3.3 maloljetnu djecu supružnika

SKRB O DJECI I ODGOJ DJECE

Ø U slučaju sporazumnog razvoda, bračni drugovi moraju se dogovoriti o odgoju i skrbi o zajedničkoj djeci, a sud ocjenjuje je li taj dogovor u interesu djeteta. Oni se mogu dogovoriti

  • da će oboje ostvarivati ili nastaviti ostvarivati skrb i odgoj djece,
  • da će se skrb i odgoj sve djece povjeriti jednom roditelju,
  • da će neka djeca biti povjerena jednom roditelju, a druga drugom roditelju.

Ako roditelji ne uspiju sami postići dogovor o tome pitanju, u tome će im pomoći centar za socijalnu skrb.

Ako roditelji postignu dogovor o skrbi i odgoju, mogu predložiti sudu da donese odluku o tome pitanju u izvanparničnom postupku.

Ako ne postignu dogovor ili ako dogovor nije u interesu djece, sud ne može sporazumno raskinuti brak već je potrebno pokrenuti parnicu za razvod braka.

Ako, čak i uz pomoć centra za socijalnu skrb, roditelji ne postignu dogovor o odgoju i skrbi o djeci, odluku će donijeti sud na zahtjev jednog ili oba roditelja:

  • da će se skrb i odgoj sve djece povjeriti jednom roditelju,
  • da će neka djeca biti povjerena jednom roditelju, a druga drugom roditelju;
  • u iznimnim slučajevima sud može odlučiti da će skrb i odgoj sve djece ili neke djece povjeriti trećoj osobi.

Prije donošenja odluke sud mora zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb, a prilikom donošenja odluke mora uzeti u obzir mišljenje djeteta ako ga je izrazilo samo dijete ili osoba kojoj dijete vjeruje i koju je samo dijete izabralo te pod uvjetom da dijete može razumjeti značenje i posljedice tog mišljenja

Ø U slučaju razvoda na temelju parničnog postupka i u cilju uređivanja odnosa između razvedenih bračnih drugova i njihove maloljetne djece, sud odlučuje o skrbi i odgoju djece nakon što je utvrdio kako će najbolje zadovoljiti najbolje interese djece. U tom slučaju roditelji se mogu dogovoriti oko skrbi i odgoja zajedničke djece u interesu te djece. Isto se primjenjuje mutatis mutandis na skrb i odgoj djece u tom slučaju kao i na skrb i odgoj djece u slučaju sporazumnog razvoda. Odluka o tome s kime će maloljetna djeca živjeti nakon razvoda, o njihovim odnosima s roditeljem s kojim neće živjeti i o uzdržavanju sastavni je dio presude o razvodu.

ODNOS

  • Roditelji moraju pokušati postići dogovor o načinu organizacije odnosa.
  • Ako su postigli dogovor, mogu predložiti sudu donošenje odluke o tom pitanju u izvanparničnom postupku. Ako sud utvrdi da dogovor nije u najboljem interesu djeteta, on odbacuje prijedlog.
  • Ako roditelji ne mogu postići dogovor, sud odlučuje na prijedlog jednog od roditelja (u slučaju sporazumnog razvoda, bračni drugovi moraju priložiti dogovor o odnosima, a sud će njihov dogovor unijeti u presudu o sporazumnom razvodu), pri čemu sudu moraju dostaviti dokaz centra za socijalnu skrb o pokušaju postizanja dogovora.
  • Sud o odnosima odlučuje po službenoj dužnosti (ex officio) samo ako pitanje uključuje odnose nakon parničnog postupka razvoda ili nakon raskida braka roditelja.
    • O odnosu u prvom stupnju odlučuju okružni sudovi (okrožna sodišča) u izvanparničnom postupku, osim ako o tome odlučuju u okviru sporova o skrbi i odgoju djece. U tom se slučaju pitanje odnosa rješava u parničnom postupku.
    • Interesi djeteta od presudne su važnosti prilikom odlučivanja o odnosu: smatra se da odnos nije u interesu djeteta ako je dijete izloženo psihološkom pritisku ili ako je njime ugrožen fizički i psihički razvoj djeteta.
    • Prilikom donošenja odluke sud uzima u obzir i mišljenje djeteta ako ga je izrazilo samo dijete ili osoba kojem dijete vjeruje i koju je samo dijete izabralo te pod uvjetom da dijete može razumjeti njegovo značenje i posljedice.
    • Dijete također ima pravo na odnos s ostalom rodbinom i osobama koje imaju blisku osobnu vezu s djetetom (npr. djedovi i bake djeteta i (polu)braća ili (polu)sestre).

UDRŽAVANJE bračnih drugova i djece

  • Bračni drugovi mogu u vezi s uzdržavanjem djece postići dogovor potpisivanjem sporazuma o uzdržavanju djece. Sporazum mora biti potpisan pred sudom. U tom slučaju sud donosi posebnu odluku u izvanparničnom postupku. Ako sporazum nije u interesu djeteta, sud odbacuje prijedlog za donošenje odluke o odobrenju sporazuma.
  • Ako bračni drugovi nisu postigli dogovor sami ili uz pomoć centra za socijalnu skrb, oni mogu zatražiti od suda da donese odluku. Prije donošenja odluke Sud mora zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrb i mora uzeti u obzir mišljenje djeteta, ako je ono izrazilo mišljenje i ako može razumjeti njegovu važnost i posljedice.
  • Roditelji su obavezni uzdržavati svoju djecu do punoljetnosti ili punoljetno dijete dok ne završi redovito školovanje ili ne navrši 26 godina u skladu sa svojim materijalnim i financijskim sposobnostima kako bi osigurali zadovoljenje interesa djeteta (opći razvoj djeteta).
  • Potpora djetetu dodjeljuje se u skladu s potrebama djeteta kojem je potrebna potpora i uzimajući u obzir materijalne i financijske sposobnosti osobe koja je odgovorna za uzdržavanje. Prilikom odlučivanja o naknadi za uzdržavanje djeteta, sud mora uzeti u obzir interese djeteta kako bi naknada bila dovoljna za osiguranje njegovog ili njezinog povoljnog fizičkog ili psihičkog razvoja. Naknada za uzdržavanje djeteta prilagođava se jednom godišnje u skladu s indeksom potrošačkih cijena u Sloveniji.
  • Bračni drug ili izvanbračni partner obvezan je uzdržavati maloljetno dijete svog partnera ako bilo koji od roditelja djeteta ne može uzdržavati dijete te ako bračni drug ili izvanbračni partner živi s maloljetnim djetetom svog partnera.
  • Punoljetna djeca obavezna su uzdržavati svoje roditelje ako oni kasnije nemaju dovoljno sredstava za uzdržavanje i ne mogu steći takva sredstva i ako ovisnog roditelja ne može uzdržavati njegov bračni drug.

3.4 obvezu plaćanja naknade za uzdržavanje drugom supružniku?

  • Bračni drug koji nema sredstva za život i nezaposlen je, ali ne svojom krivnjom, ima pravo na uzdržavanje.
  • Uzdržavanje se može zatražiti za vrijeme postupka razvoda ili posebnog postupka u okviru godine dana od prestanka braka ako su uvjeti za uzdržavanje postojali u trenutku razvoda i još uvijek postoje u trenutku kada bračni drug zatraži uzdržavanje.
  • Bračni drugovi mogu postići dogovor o uzdržavanju u slučaju razvoda sklapanjem sporazuma o uzdržavanju pred javnim bilježnikom u obliku ovršne javnobilježničke isprave.
  • Uzdržavanje se određuje na neodređeno vrijeme ili na određeno vrijeme koje je potrebno bračnom drugu za pronalazak zaposlenja i snalaženje.
    • Uzdržavanje se dodjeljuje u skladu s potrebama podnositelja zahtjeva i sposobnostima osobe koja plaća uzdržavanje. Utvrđuje se kao mjesečni iznos i unaprijed i može se zatražiti od trenutka podnošenja zahtjeva za uzdržavanje. U iznimnim se slučajevima može isplatiti jednokratno.
    • Sud odbija zahtjev za uzdržavanje ako bi naknada za uzdržavanje koja se plaća osobi koja ima pravo na tu naknadu bila nepoštena prema osobi koja je odgovorna plaćati uzdržavanje s obzirom na razloge zbog kojih je brak postao neizdrživ ili ako je osoba koja ima pravo na uzdržavanje počinila kazneno djelo protiv osobe koja je dužna plaćati uzdržavanje ili protiv nekoga u njegovoj ili njezinoj užoj obitelji prije ili nakon postupka razvoda.
    • Bračni drug nije obvezan uzdržavati drugog bračnog druga ako bi time ugrozio svoju sposobnost uzdržavanja sebe ili maloljetnika koje je obavezan uzdržavati u skladu sa zakonom.
    • Iznos naknade za uzdržavanje jednom godišnje se prilagođava u skladu s indeksom potrošačkih cijela u Sloveniji jednom godišnje.

4 Što pravni pojam „zakonska rastava” znači u praksi?

„Suživot”  (življenjska skupnost) bitan je element braka (članak 3. Zakona o braku i obiteljskim odnosima). Prestanak suživota (prenehanje življenjske skupnosti) ili zakonsko razdvajanje znači stalni prekid bitnih elemenata uzajamnih odnosa koji postoje među bračnim drugovima. Prestankom suživota prestaje postojati gospodarska zajednica i intimne i emocionalne veze između bračnih drugova, kao i zajedničko kućanstvo itd.

5 Koji su uvjeti za zakonsku rastavu?

Zakonom nisu propisani uvjeti za zakonsko razdvajanje. Sudovi odlučuju o zakonskom razdvajanju u svakom pojedinom slučaju u skladu s okolnostima i posebnim značajkama predmeta.

6 Koje su pravne posljedice zakonske rastave?

Zakonsko razdvajanje nema učinka na postojanje braka. To znači, međutim, da time prestaje samo suživot, a ne i brak. Za prestanak braka potrebno je podnijeti zahtjev ili prijedlog za sporazumni raskid braka. Zakonskim razdvajanjem bračni drugovi prekidaju stvaranje zajedničke imovine. Ovisni bračni drug može zatražiti udržavanje pokretanjem postupka u roku od godine dana od zakonskog razdvajanja.

7 Što izraz „poništenje braka” znači u praksi?

Poništaj znači da, u trenutku sklapanja braka, nisu postojali zakonski uvjeti na temelju kojih bi se brak morao smatrati važećim (npr. nije bilo slobodne volje, pristanak je dan prisilno ili greškom, brak nije ugovoren u skladu s propisanim postupkom, sklopili su ga rođaci ili ga je sklopila psihički bolesna osoba ili je sklopljen bez dovoljno prethodnog razmišljanja). Pravne posljedice braka prestaju proizvoditi učinke na dan kada presuda o poništaju postane pravomoćna.

8 Koji su uvjeti za poništenje braka?

Ø Brak ne postaje nevažeći po samom zakonu – ipso iure – već se mora poništiti presudom.

Ø U slovenskom zakonodavstvu postoji razlika između relativnog i apsolutnog poništaja braka. Razlika proizlazi iz skupine osoba koje mogu zatražiti poništaj braka.

a) Razlozi za relativni poništaj sljedeći su:

  • teški psihički poremećaj ili nemogućnost prosudbe u trenutku sklapanja braka (zatražio jedan od bračnih drugova, ali samo tek kada je situacija završila),
  • ako je pristanak na brak dan prisilno ili greškom (bračni drug koji je prisilno ili greškom ušao u brak),
  • ako je brak sklopila osoba mlađa od 18 godina (roditelji ili skrbnici).

a) Razlozi za apsolutni poništaj sljedeći su: (osobe koje mogu pokrenuti pokrenuti postupak, uz oba bračna druga, određene su druge osobe koje imaju izravnu pravnu korist od poništaja braka (npr. drugi nasljednici pokojnog bračnog druga mogu, nakon smrti tog bračnog druga, pokrenuti postupak za poništaj braka kako bi živi bračni dug izgubio pravo na nasljeđe); osim toga, korisnici mogu pokrenuti postupak za poništaj braka); postupak može pokrenuti i državni odvjetnik):

  • teški psihički poremećaj ili nemogućnost prosudbe bračnog druga, pri čemu ta situacija još uvijek postoji u trenutku traženja poništaja;
  • bračni drug bio je još uvijek oženjen u trenutku sklapanja braka;
  • bračni su drugovi u srodstvu u pobočnoj lozi zaključno do četvrtog koljena;
  • bračni drugovi nisu bili nazočni u trenutku sklapanja braka ili jedan bračni drug i punomoćnik drugoga nisu bili nazočni;
  • bračni drugovi nisu sklopili brak s namjerom vođenja zajedničkog kućanstva.

9 Koje su pravne posljedice poništenja braka?

Učinak pravnih posljedica poništaja braka nastupa na dan kada presuda o poništaju postane pravomoćna. U odnosu na imovinske odnose između bračnih drugova, uzdržavanje ovisnog bračnog druga, vraćanje darova između bračnih drugova i odnos bračnih drugova prema zajedničkoj djeci, pravne su posljedice iste u slučaju poništaja kao i u slučaju razvoda.

10 Postoje li načini alternativnog izvansudskog rješavanja pitanja povezanih s razvodom bez obraćanja sudu?

Zakonom o mirenju u građanskim i trgovačkim stvarima (Zakon o mediaciji v civilnih in gospodarskih zadevah), koji je stupio na snagu u lipnju 2008., uređeno je mirenje u sporovima u području građanskog prava, trgovačkog prava, radnog prava, obiteljskog prava i ostalim imovinskopravnim odnosima u odnosu na zahtjeve koje stranke mogu slobodno podnositi i rješavati nagodbom, osim ako je u posebnom zakonu propisano drugačije za bilo koju od tih vrsta sporova. Brak se ne može raskinuti bez intervencije suda, pri čemu je potrebno pokrenuti postupak ili podnijeti prijedlog za sporazumni raskid braka.

11 Gdje trebam podnijeti zahtjev (molbu) za razvod/zakonsku rastavu/poništenje braka? Koje formalnosti treba poštovati i koje dokumente moram priložiti zahtjevu?

  • U skladu s člankom 32. Zakona o parničnom postupku (Zakon o pravdnem postopku), o bračnim sporovima odlučuju okružni sudovi (u vezi s razvodom ili poništajem braka – u slovenskom zakonu nije priznat poseban zahtjev za zakonsko razdvajanje).

Uz zahtjev ili prijedlog moraju biti priloženi izvodi iz matične knjige vjenčanih i izvodi iz matične knjige rođenih te se na raspravi mora pokazati osobna iskaznica.

  • Bračni drugovi također moraju priložiti sljedeće svom prijedlogu za sporazumni raskid braka:              
    • sporazum o skrbi, odgoju i uzdržavanju zajedničke djece i o njihovom odnosu s roditeljima (potrebno je zatražiti mišljenje centra za socijalnu skrbi),
    • sporazum o podjeli zajedničke imovine u obliku ovršne javnobilježničke isprave,
    • sporazum o tome tko će ostati ili postati stanar u zajedničkom kućanstvu,
    • sporazum o udržavanju bračnog druga koji nema sredstva za život i koji je nezaposlen, ali ne svojom krivnjom.

12 Mogu li dobiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova postupka?

Sud oslobađa stranku plaćanja sudskih troškova ako bi se time znatno smanjila sredstva dostupna za njezino uzdržavanje i uzdržavanje njezinih članova obitelji. Strani državljani, koji su takvima utvrđeni u skladu s međunarodnim sporazumom ili u odnosu na koje postoje uvjeti reciprociteta, oslobođeni su plaćanja sudskih pristojbi (članci 10 . i 11. Zakona o sudskim pristojbama (Zakon o sodnih taksah, ZST-1).

Stranka može zatražiti pravnu pomoć za pokrivanje troškova odvjetnika i vještaka; odluku o dodjeli pravne pomoći donosi okružni sud nadležan na području u kojem podnositelj ima prebivalište. U tom postupku sud ocjenjuje kriterije (npr. materijalne, financijske) na temelju odredbi Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (Zakon o brezplačni pravni pomoči).

13 Je li moguće uložiti žalbu na odluku povezanu s razvodom/zakonskom rastavom/poništenjem braka?

Žalbu na presudu o razvodu braka ili o poništaju moguće je podnijeti višem sudu (višje sodišče) u roku od 15 dana. Presudu donesenu na temelju prijedloga bračnih drugova o sporazumom raskidu braka moguće je osporiti:

  • u slučaju bitne povrede odredaba parničnog postupka;
  • ako je stranka predala prijedlog greškom ili na silu ili na prijevaru;
  • ako nisu ispunjeni zakonski uvjeti za razvod na temelju prijedloga za raskid braka.

U bračnim sporovima nije dopuštena revizija (izvanredni pravni lijek).

14 Što treba učiniti kako bi se u ovoj državi članici priznala odluka o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici?

U skladu s člankom 21. Uredbe (EZ) br. 2210/2003, sudska odluka donesena u drugoj državi članici priznaje se bez potrebe za pokretanjem posebnog postupka za priznanje.

Svaka zainteresirana stranka može zatražiti donošenje odluke o priznavanju ili nepriznavanju sudske odluke. U tom slučaju stranka mora predati zahtjev za potvrdu ovršnosti nadležnom okružnom sudu u Sloveniji.

15 Kojem se sudu moram obratiti kako bih se usprotivio priznavanju odluke o razvodu/zakonskoj rastavi/poništenju braka koju je izdao sud u drugoj državi članici? Koji se postupak primjenjuje u takvim slučajevima?

Slovenski zakoni primjenjuju se na postupak podnošenja zahtjeva.

Stranka koja traži ili osporava priznavanje sudske odluke ili podnese zahtjev za izdavanje potvrde o ovršnosti mora dostaviti sljedeće:

  • primjerak sudske odluke koji je u skladu s uvjetima za utvrđivanje njezine izvornosti
  • potvrdu, na standardnom obrascu, o sudskoj presudi u bračnom sporu.

16 Koje zakonodavstvo u vezi s razvodom sud primjenjuje u postupcima između supružnika koji ne žive u ovoj državi članici ili su različitih nacionalnosti?

Odredbe Uredbe (EZ) br. 2201/2003 (Bruxelles II) primjenjuju se u prvom redu i izravno na pitanja međunarodne nadležnosti koja uključuju građane ili rezidente država članica EU-a.

Ako su oba bračna druga državljani drugih država u trenutku pokretanja postupka, primjenjuju se kumulativni zakoni država čiji su državljani, u skladu s odredbama slovenskog nacionalnog zakonodavstva (članak 37. stavak 2. Zakona o međunarodnom privatnom pravu i postupku/Zakon o mednarodnem zasebnem pravu in postopku).

Ako razvod braka nije moguć u skladu sa zakonima država čiji su bračni drugovi državljani, na razvod braka primjenjuje se slovenski zakon, ako je jedan od bračnih drugova imao prebivalište u Sloveniji u trenutku pokretanja postupka.

Ako je jedan od bračnih drugova državljanin Slovenije koji nema prebivalište u Sloveniji i razvod braka nije moguć u skladu sa zakonom iz članka 37. stavka 2. Zakona o međunarodnom privatnom pravu i postupku, na razvod se primjenjuju slovenski propisi.

Povezane poveznice

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.pisrs.si/Pis.web/

Poveznica se otvara u novom prozoruhttps://www.uradni-list.si/

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.dz-rs.si/wps/portal/Home/deloDZ/zakonodaja/preciscenaBesedilaZakonov

Poveznica se otvara u novom prozoruhttp://www.sodisce.si/


Verziju ove stranice na nacionalnom jeziku održava odgovarajuća kontaktna točka EJN-a. Prijevode je napravila služba Europske komisije. Moguće promjene u originalu koje su unijela nadležna nacionalna tijela možda još nisu vidljive u drugim jezičnim verzijama. Europska pravosudna mreža i Europska komisija ne preuzimaju nikakvu odgovornost u pogledu informacija ili podataka sadržanih ili navedenih u ovom dokumentu. Pogledajte pravnu obavijest kako biste vidjeli propise o autorskim pravima države članice odgovorne za ovu stranicu.

Posljednji put ažurirano: 05/03/2018